Anda di halaman 1dari 3

Ulomak sredovjenog1 nadpisa iz Badnja kod Drnia.

(Sa slikom.)

a kilometar daljine od Drnia, k sjeveroiztoku, u prikrajku Petrova


polja, je seoce Badanj, a u njemu rimo-katoliko groblje Drnia
i nekih susjednih sela. Nazad dvaestak godina, zadubinom pok.
Pavla Plenkovia, pregrajena je iz temelja, na sred groblja, crkva sv. Ivana
Krstitelja. Pred tom crkvom obstojale su istoimene druge dvie, od kojih je
jedna, nazad dviesta i vie godina, bila upskom drnikom crkvom. I danas
je obsena drnika upa posveena sv. Ivanu u Badnju, premda je zadnja
dva stoljea bila upnom crkva sv. Antuna u Drniu, a od nazad deset godina
novosagradjena crkva B. G. od Ruzarija takojer u Drniu. Oko crkve, na
groblju, ima i triestak steaka, koji svjedoe o davnini groblja, a neima
sumnje, kad bi se kopalo pod sadanjom crkvom i oko nje, da bi se nalo
jo i drugih starinskih spomenika.
Prigodom spomenutog pregradjivanja, u maloj dubini, naast je nadpis.
to ga predstavlja naa slika, uz druga dva ulomka, o kojima e drugom
prigodom biti govora. Nadpis je bio uzidan u pobonom crkovnom platnu,
a na ga je drutv. predsjednik pronio u Knin u Prvi Muzej hrvatskih
spomenika" dne 10. lipnja 1893. Ploa sa nadpisom je od biela mramora,
sva naokolo izkrnjena, visoka 0 47 m., iroka pri gornjom kraju tV\28 m
pri dolnjemu 0*31 in., debela 0*14 m, Nadpis se moe itali, uz uadopunji*
vanje, po prilici ovako:

[(Ante ccclemtm) S(nn)r(t)if


(IStepha)ni mntiirh (pro)

(pt)er honorem ev(anpelii)


(pro pilio meo l*eroor(eio)
. . . . (f) ej/o llerinr.iu(r /ifiim)
(hlntnnis) comi ti(n) I lnulril(o)
ni hoo eepulnlmi(m) r(trnere [eri ml lm)
no(rcm) Del et ti'((tnhj(t)i hWnttif(hnii)
el Mtlriani. Krto propfitiur Umnine)
(m)ielil peiwntori <ntim(<te mene)
(unimafnuu/ne propi mpionun menrinn)
(irihue reilem/itiomin,)

Oblik slovu odajo XII. viok, t. j. doba poslajanja gotikih maj usku la.
U izpravi od god. 1194. izdanoj kod li nj a u sidrakoj upaniji12
, po
kojoj se ustanovljuje razvod medjasa zemljitim koludara SS. Kuzmo i

Damjana u Tkonu i Templaraca vranskili, spomenut je medju svjedocima


Berriscio lupano", a uza nje su imena i drugih upana3*. Poznato je, da
je rie comes u to doba upotrebljavana bila na mjesto iupanus", pa je
1 Cod. dipl. U. str. 173.
2 Tu je istu izpravu izdao u Libellus polichorion11 i prof, du. S. Ljubi, koji je to mjesto ovako
proitao: Berriscio, ltilizo, Chroatis et multis aliis". Biti e dakle prof. Ljubi preskoio riei iupano,
(frubescia Gaudii iupano , koje dolaze nakon imena Berriscio", a pok. Kukuljevi e bit preskoio
rie Chroatis" nakon Rilizo", koja rie Chroatis" stoji za razlikovanje hrvatskih upana od svjedoka
druge vrsti, koji se u izpravi zovu iadertini".

137

Iako da Beriscius filius comitia naega nadpisa bude onaj isti spomenut u izpravi. Ovo nije prvi put to se javlja prezime Hualcilouich po svojemu korjenu.
God. 1076.*1 i 1080.2 spomenut je Ilval Chualus filius Michaelis". Godine
1144. spominje se pak Iuan Chualis nepos Arseni3* , a to je po svoj pri
lici onaj isti, koji se god. 1164. zove Chalzo (kao Plvali?) filius Berizi1tc.
U spljetskoj izpravi god. 1178.5 nahodi se kao svjedok Clivale figliuolo i
Ugrino", a opet 1198. ^Chiuale figliolo di Ugrino6 . U izpravi od godine
1297. spomenut je Michael presbiter et primicerius filius Johannis Ilualovicli
Scibenicensis comunitatis iuratus notarius7, a u drugoj izpravi po prilici od
istoga doba8*spominje se ser Garsco condam Johannis de Chvalis*. Taj Garsko
ima dakle bit bio bratom prije spomenutoga popa Mihovila. Dovedemo li te
podatke u svezu sa nadpisom, moemo da predloimo sliedee genealogino
stablo kue Ilvalovia ili Hvalilovia:
Mihovil
i
Hval Mihovilov (1076 1080.)
I
Beriz

Ugrin

---------------------

Ilval Ugrinov (1178 1198.)

Arsen

1 1

i i u

11 i

Clialzo filius Berizi (1164.)


Juan Chvalis nepos Arseni (1144.)
I
Beriscius Hualcilovich (1194.)
'

I
Peruosc
,

Jobannes Ilualovicli0
.

Ser Garsco quondam


Johannis de Hualis

Michael presbiter et primicerius (1297.)

Da je ime Paruosc bilo obiajno kod starih Hrvata i u XII. vieku, odka
cienimo da potie na nadpis, potvrdjeno je brakom izpravom od g. 1184,10,
gdje se nahodi Paruos, zupanus*.
F. Radi.
1 Doc. VII., str. 111.
* Ibi. str. 128.
!l God. dipl. II. str. i!7.
I Libel. polich. str. 177.
5 Cod. dipl. II. str. 105.
II Ibid. II. str. 190.
7 Lib. pol. str. 109.
Ibid. str. 217,
Samo po vremenu dopuStuuo je nugmljiiti, du bi l ervoS mogao biti ocem Ivana Hvalovima.
1U God. dipl. II. str. 22(1.

Anda mungkin juga menyukai