69

10.
Na oski jedne kue iste ulice:
DEI QUI
FABRICATOR
EST OMNIUM
OPE FACTUM
U Korali, o Nikolju dno 18b9.

F. Radi.

(u K n in s k o j u p a n iji.)

Dananja Bukovica, u crkvenom podruju, sainjavae est

kninske biskupije, uz posebna velika preimustva, ugled i naarbine koliko starinskim crkvam toliko ugledom, koji su uivali
crkveni dostojanstvenici na Bribiru (arcipresbiteri), Bilinam, Zvonigradu, Zrmanji i drugdje. Ugled sveenstva i crkava u podruju
Bukovice (Bucajensis-Bucovicensis) iztie se kroz crkvene duge
parnice osobito za biskupovanja Bricija, J) na stolici kninskih bis
kupa goinS 1496-1516. Odsjcv doba samostalnosti narodne, nije
se tu utrnuo do najkasnije dobi autonomne-hrvatsko-ugarske vla
davine u kninskoj baniji. Bukovica na pograuiju cvatuili upa
Gadako - Like, Sidrage, Psetske (Plavna), sainjavae ugled
nu est Kninske i Bribirske upe u vlasti moguih dinasta Nelepia i Subia. Ovdje se uz njihovu mo i snagu najvie raz
vijala snaga ostalih starinom plemia : Drakovia Bilinskili i
Utjeenovia Kamikih. Bukovica u svakom pogleda znameni
ta po hrvatske starine, ali je malo pretraena, i izpitana. u
pa Psetska skriva mnogo narodnih starina, kanoti i sjevero*) Vidi Farlati 111. sacr. II* str. 116. Episcopi Thinienses. Britius Epis
copus. an. 1496 -1522.

70
istoni dio Bukovice oko Zvonigrada, Kcgljevia gradca, Pagjeca, Oestova, Zagrovica i diljem Golubia. Po samoj narod
noj tradiciji i prianju puka, tamo je skriveno u zemlji mnotvo
znamenitih naili starint. U tu svrhu, god. 1889, kroz boine svet
kovine, obavio sam prvi kratki izlet u Bukovicu, preko Krke, Kistanja, Bioviina sela, Ervenika, na Mokropolje i Raui, u glav
noj elji da prouim starinske pustinjake pilje, (elije) pri obalah Zrmanje, uz one, koje se nalaze u brinu ') Krke, izmeju Rokog-Slapa i Biluia-Buka. Moj starinarski posiet ovoga puta, bavi
se samo o staro-hrvatskomu groblju na lladuiu, koje se steralo
oko starinske crkve Svetog Stjepana. Ovo bijae matica crkva
upe Radula, koja se XV.a stoljea glasila sa plemenitih hrvata2)
') U svoje vriome, bit o objelodanjeno izvjee u BuIlettino.
3) U Bullettino di arch. e storia dalm. god. 1883, str. 42... Noto cronologiche e documenti inediti di Giovanni Luc;o Traguriense. Darovnica cara
Sigismuna god. 1437. Nos Sigismundns ete. . . Consideratis meritis, fide
lis nostri Egregii Georgii filii Stephani
do Radunchjch (Ra
ui) nobilis Comitatus Tinicnsis, per ipsum nobis, locis debitis, et tempo
ribus opportunis et signanter nuper, tempore videlicet recuperationis nonullorum Castrorum Nostrae Majestati, in ipso regno nostro Croatiae existenttium... ubi ipse Georgius, per suam industriosam et solertem praticam, mortuo
annotato quondam Johanne Comite, inter Dominam relictam ipsius Comitis
Johannis, et prefatuin Mathkonem Banura, pro reobtinendis castris prenotatis
factam, tam fructuosam et necessariam, tamquo utilem et comendabilem fecit
atque peregit mediationem, seu composit onem, quod prenotata castra, pro
voto Nostrae Majestatis fuerunt rooptenta, seu recuperata.... Qnorum quidem
laudabilium servitiorum, annotata Georgii intuitu, volentes ipsum, tamquam
benemeritum ad presons, Nostro aliquali favore prosequi gracioso, quasdam
possessiones, seu villas Badaan (Badanj kod Drnia) Nepeknre (itluk s ()
klajem) Lelchychy (Puljane-Seiino a ovu stranu Krke) et Lobothycliy (Ljuboti) vocatas, in provincia, scu contrata de Promynya (Promina) existentos et
habitas, quae quondam Magnifici Johannis filii quondam Comitis Cethine, alias
dictorum Regnorum nostrorum Dalmacio et Croacio Baniprefuisso, et per de
fectum seminis sexus masculini ejusdem, ad Nostram Majestatem d e ju ro , et do
Regni Nostro Consilio legitimo devolute foro asseruntur.... pretitulato Georgio,
et suis heredibus juro perpetuo dedisse t t contulisso dignoscitur, cui quidem
ipsius Mathkonis Bani donacioni Nostro Majestatis consensum et assensum ad
hibemus gracicsum, simul cum univorsis ipsarum utilitatibus et pertinentijs,

Martinoevi/t, koji ove dobi, nz starenike Plavna Bojniie, Drakovie, i Utjeenovie, batinie ugled i bogatstvo ve iznmrlih
knezova Nelepi-Svaia. Ova plemena uz stotinu drugih plemia
upanijo kninske, sainjavali su znameniti zakonodavni zbor i su
dite nrotniu suplemenitih Hrvata stola kninskoga, komu je pre
sjedao Banovac Hrvatske i Dalmacije, stolicom u gradu Kninu.
(slied>)

G. UHi -Ivanov i.

0 Podgradku Zvonika Spljeiskog

(S a t a b lic o m br. IV.)
Poetkom tekue godine otpoela se opravka prvoga sprata
Zvonika ovomjesne Stone crkve. Pri izvoenju dotinih radnja ot
krila se njeka dosad ne znana kosturnica ispod velikih stepenica.
Poein od potrebe bijae izprazniti je, to je, usljed odnosnoga zah
tjeva, Opina Spljetska odredila zemljite od 5m .2na groblju Sv.
tenis ut puta arabilibus, enuo et e novo dedimus donavimus..... Isti Lui
u liull. br. 4. str. 55 iste godine sliei. 1437. Nos Sigismundus etc... Consi
deratis fidelibus servitiis, fidelis Nostri Egregii Georgii filii Stephani Marthlnusevich de Kaduochich nobilis Comitatus Tiniensis, graciose quasdam tres
sessiones jobagionales, seu sortes terre in villa Prizap (Zavi) vocata in di
strictu Waczycze (diela Morpolae do Samkovia) existenti, habitas ad Ca
strum Nostrum Ostrovicza, vocatum pertinentes, cui quidem ville Prizap ab
una, villa Chuclievno (Vaane-Krkovi) ab alia, et aliis vero partibus fluvius
Kerka vocatus. convicinantur,quas sessiones prefatus Mathko Banus (Banovac)
separanter ab eodem Castro certarum suorum literarum donacionaliura......
Godine 1484 povelja Kralja Matijaa potvrdjena od kninskoga kaptola. Datum
Tininii in festo beati Gregorii Pape an. Domini 1484 {Buli. br. 4 str. 55.)
Mathias etc... Confirmat venditiones factas a Martino quondam Johaunis Chuythoenovich (Cvitanovi) de Bradachichi Comitatus Luuke, habitatore Jadre,
suo noniine, et Domine Peruze matris sue, et Jacobi, Nicolai et Georgii fra
trum ac nobilis Domino Mikulote, relictae quondam Georgii de Budachichi
patrue sue... videlicet... Domino Nicola Archidiacono Clisien.... ac Thome,
Stcfano, Jacobo ct Simoni filiis quondam Johannis Marthinusevicli de Bogachyn (Bogoin-Buhain) pro 400 fl. auri.... Ove dobi dakle Martinuevii bili
bu gospodari tvrdoga Bogotina na lievoj obali Krke.

8d

Stfflirto na IKunaSau
(u K n in s k o j u p a n iji.)
(Nastavak i svretak Vidi broj predjaDji)

Na pomenutom starinskom grobitu, daDas se die crkva

grko istona i groblje Sv._.<3jurgja. Groblje s okolnim zidom su
eno Je na treinu prostora, doim starinska povrina nosi prostora
dva jaka etometra. Po obliku sarkofaga, maeta, i gradjevnih preo
stalih zidova, groblje zasieca u daleku davnost, te po obliku i
gradji istih maeta i ploa, mogu im se prilino opredielit troja
doba hrvatske prolosti: izmedju kojih, nekoji skrstovima kasni
jega oblika padaju u vrieme knezovanja Martinuevia, gospodara
Haduia, diela Bukovice uz Krku, kao i veine Prominske upe,
uz Ljuboti, Seline, Puljane i stari grad Bogoin.
Kako spomenusmo povrina groblja zauzimae dva jaka eto
metra etvornog prostora: ogromni sarkofazi, maete, njeke grob
nice na ladju svedene, ukupno 52, snuiesene su u zid grobita
naokolo. (Jetri starinska groba nalaze se na unutarnjem prostoru
groblja duboko zarovana u zemlju, na ovim su znakovi primreni.
Oni uklaeni u zidu slike su etvorne, paetvorne, ogromne veli
ine. etvorci dugi lm. i 3dcm. iroki razmierno, debeli 3 4dcm.
Paetvorci su duine lm. i 5dcm. irine 9dcm.,debljine 4 i 6dcm.
Na njekojim uklaenim u zidu takodjer znakovi su izbrisani, ii1
primreni. Na velikomo sarkofagu u grobitu desno crkve, jest na
polju polumjesec koso okrenut, rubom obetan. U polukrugu mje
seca ruica i ma osovno okrenut sa vanredno debelom otricom,
u obseg 3dcm. ma dug 4 dcm. Na drugom sarkofagu, uklaenu
lievo izhodnih vrata grobita, vidi se liepo uklesan veliki krst na
bizantinsku. Na treemu veliki krst kasnije dobe, sa etri jabuke
na sukriju a na tri zuba sa strana i na elu krsta po jabuka.
etvrti arkofag pri zapadnom trokutu groblja uzidan, nosi
krst prostije izklesan i odaje, da je iz XV.a ili XVI.a stoljea, ka
kovih se nalazi na Ljubotiu, Bogetiu, i na Marasovini Prominskoj. Na velikom zapadnom paetvorcu (na zapadnom proelju)

8f
na polju rubom u etvrt opasanu, stoji Zviezda, za mjesec na lievo okrenut, u zapad zviezde. Kopaju na ovom groblju, sva je
prilika da bi se dolo do odkria tlorisa crkve, i drugih starina,
jer je groblje u cielini strovaljeno i zatrpano.

Pregledav groblje, zaao sam na starinski vodovod, u podne

3 kim. desno ceste, na zapad kua Dnbaia. Trag mu kue sRodljevca vie Balinamosta. Vodovod je rimski bio proveden na
upljajn {Burnim); pripoviedae mi da mn se opaa trag preko
Bukovice pravcem Biiina i Mevidja.
Zatim sam pregledao velike kamene doneene iz Supljaje
god. 1876, od kojih su sagradjene stepenice pred kuom Lae Dn
baia na Raduiu; dakako kameni su prebijeni, prepolovljeni na
odmjeri stepena. Na treemu stepenu nzlazei s prizemlja, oslao
' je komad rimskoga nadpisa. Nosi sliedea slova liepe radje, ve
liine 8cm. > B E T V L *)
Jedino ostala su etri velika komada c:ela, smieena pod
velikom siedaom ploom na oboru. Preliepo su izkresana iz do
maeg vapnenca, u slici valjka, sacvietovim, a izpod cvietova crte
u prutac paom donjega okola. Kameni su izvadjeui na rubu
Manojlovca, smieeni na sliku velikih stepena, pak lukova vodeih
na veliki svodovnik Supljaje. U istom prolazku preko Krke-BrljenaOkrute na upljaju na ovoj velikoj splati naslagana tufa od
Okrute do Mahnitog jezera, naziru se znakovi mosta, o komu na
rod pria, da se je nazad stotinjak godina, opaao itav, a damu
se vide gvozdene kvake nad vodom 6 m. u Crljenoj Gredi. Istom
prigodom pregledao sam na Brljenu u mlinici Covia liep kamen etvo*
rac od kriljevca, uklaen na unutarnjem proeljnom zidu mlinice,
nosei godinu 1173. Na drugom kamenu vide se dva slova M 0...

Dolaze in Radula 30/12 1880 na Biluia Buk na velikoj

lievoj gredi vie Krke, razabrao sam razvaline hrvatskog gradca
*) Centuria Betul... Op. Ur(

(Nastavak vidi na str, 90)

90
Ceriagrad n poluobloj slici, sa temeljim starinske kule. Ovaj gra
dac slii hrvatskom gradcu naMarasoviDi s onu stranu Krke, oba
prostorne veliine od 2 ili 3 ektom. Zadnjeg narod zove Velingrad
ili Banitingrad. Desno i lievo Velingrada opaa se mnotvo prizia, mogila, ruevina, kao i na istonoj strani u avlinovoj ogradi
obrisa natrpanih i vodenjaa, temelja kula i dvorita... Ruevine
su iz starije i sredovjene dobi. Ovoliko jednostvorno napominjem,
poto, koliko mi je poznato, u redu gradaca hrvatskih*) Bogoina,
Nevena, Zviraa, Suelja, o Ceringradu i Velingradu nije spo
menuto, ako se u zatrpanih starinskih spomenicih to nenalazi.
G. Vrli-Ivanovi.

*) Ovim primjetbam naodajem opazke Buli. god. 1882. br. 12 str. 189
Cronaca d ignoto...
Anno 1522. In quesfanno i Turchi fanno una fortezza a Dernis, e dominano cosi il Campo Piero. Oecupano Nezven in Promina, dove vi era un ponte
(Mostine) cbe dava il passaggio nella Bucovizza. Distruggono altri castelli
in Campo Piero, e cosi pure Bogaoi (Bogoin) di Boghetich in Promina. Oc
cupati tengono ancbe i castelli di Verlica, Svonigrad. diKeglevicb, e di Stermizza. Essendo cosi abloccata la fortezza di Knin, il vice Bano Marcinco pativa molto per mancanza di provisioni, e per campare era obbligato di far
sortite. Una volta i Turehi lo aspettano in imboscata a tre miglia in levante
della citta, ma accortosi in tempo, spinse indietro il cavallo, fece tre salti,
cost grandi, che fu meraviglia di tutti, e si sdvo.... IT urchi stess hannovo
luto s'gnare con tanti sassi la distanza dei salti, e questi sassi si chiamano
anche oggidi salti dei Bano Marcinco. (Maninkova Skakala blizu Uzah-kamena u Vrhpolju). In questo anno i Turehi distruggono Ostrovizza, Zeevo,
Uzdaj, Soncovich, castelli nel territorio di Scaroua..
Predaja puka o Uzda ju donosi ovo. Navaliv posada iz graa, uini juri lia
Turke razsedlane oko Uzlaj-vode, pod tvrdjom; koje stade alalakanje Uzdaj
konje, bri more !* Druga predaja rugije: Kotarski serdari sKrajinami,
gonei Turke iz donjih krajeva god. 1646; Turci ostavljaju Uzdaj-Kule zavikae: Uzdaj konje biimo priko Krke. Odtada u narodu poslovica: rBit e
{Turci) trke priko Krke . Ova predaja neto vriedi odnosno na crte, ta
satu ih obielodanio u N, L. sienja o. g. o Uzdaj Kulam.