153

timski spomenici Vrlieke okolice.

(Pie Pop PETAR STANI, upnik.)

tara rieka Tihirvs (Cetina) sa svojim arobnim krajem, sve od

; mora pa do svog izvora, bio je lagodnim boravitem starih
Illvra i Rimljaua. Na vrletnih gorah, koje ine ovaj kraj
teko pristupnim, nadjoe Ilvri zadnje utoite svojoj zlatnoj slo
bodi pred silom rimskom ; oim Rimljani iza pobjede nad IIIyrima smjestie po njihovih arobnih dolovih uz biserni Tilurus
svoje gradove i ljetnikovce.
Dok je limes imperii bio na Duoavu, mogao je Rmljanin
u Dalmaciji bezbrino uivati ivot, ali kada s i ga varvarski narodi
prevalili, onda je R mljanin prestao bezbrino iviti, jer mu je bilo
straiti, da ouva svoje gradove i najljepi dio Dalmacije od Hr
vata, koji su ve sjedili u njenih iztonih i sjevernih stranab.
Na dinarskim plauinama od'grala se je odluoa borba, borba
na ivot i na smrt, u kojoj se je oruje rimsko poklonilo snazi
mladog ilog naroda. Tom zgodom padoe gradovi i ljetnikovci
rimski u Cetini, da na njihovih razvalinab savije svoje orlovo gni
jezdo mona slavjan^ka krv. 0 slavi rimskoj na ovih stranali pri
aju nam danas tek mrtvi spomenici.
Ovaj kraj jo i danas, prem mu je mauhinska ruka svukla
zeleno olamu, krasan i u svakom pogledu zanimiv. Sjedne strane
Dinara, Gnjat i Kapnica, a sa druge strane Kozjak, Letne i Svilaja sa krasnima obroncima, medju kojima se vijuga i pjenui
lijepa Cetina, ine kraj upravo romantinim. Tu nalazi svaki pri
jatelj znanosti i ljubitelj prirodnih ljepota ugodne zabave: putnik
nasladjuje se sa planine krasnim pogledom na sinje more i Bosnu
ponosnu ; lovcu ne manjka lova ni po vodi ni po gori; geologu
stoji otvorena povjest zemlje, a staroslovca pozdravljaju tu na
svakom koraku bezbrojni spomenici raznih naroda i viekova.
Naa je pogledati na ta krasnu okolicu sa gledita arkeolokog, elei tovanim itaocima Bullettina podati podrobniju

154
sliku ove okolice i opisati tono poloaj pojedinih rimskih gra
dova, grobita i drugih spomenika, do kojih sam doao dugotraj
nim traenjem i propitkivanjem, a koji e svakomu arheologu,
koji bi doao na ove strane, biti sigurnim vodiem na mjesta,
koja sam ja tek munim traenjem pronaao.*)
U obe cijelo Vrliko polje i njegov okoli pun je rimskih
gradova i ljetnikovaca, ruevina starih tvrd ja, dvorova, crkava i
raznovrstnih i raznodobnih grobova. Ovaj put elimo razgledati
samo spomenike rimske slave na ovih stranah, opisujui poloaje
i na njima nadjene spomenike, ali ne uputajui se nipoto u nagadjanja, koji su ovdje bili gradovi, to preputamo strukovnjacima ; doim se zadovoljavamo time, to moemo umjetnicima
pokazati na gradivo, od kog e oni sagraditi krasnu palau, koja
e otvoriti ljudskoma dulm dalji pogled na rimski svijet.
1.
Na lijevoj obali Cetine, dva kilometra od njeua vrela, lei
lijepo seoce ,,Boduljaciu, a do njega odmah kue Antia-Vuletia.
Kod tog selaca prikuplja se po Pakopcdju1* raziita Cetina, da
uzanim prodolom rnedju dva ovia kamenita brijega nadje svoj
dalji put. Na lijevom od tih dviju brijegova, nazvanom ,,Baleg,
vide se ostanci ujeke stare tvrjave, kojoj su se zidine razasule
po bokovik brijega, medju kojima se nalazi mnotvo staklenog i
zemljanog posuja. Sa sjevera je brijeg poloit, doim je sa stra
ne rijeke veoma strmenit. Jedan i drugi brijeg bio je spojen pre
ko Cetine kamenitim mostom, na ijim kamenitim stupovima po
dignut je dananji drveni most. Sva je prilika da je tuda prola
zio rimski put, koji je vodio od Andetrium-a (Mu) do rimskog
grada u anajem selu Otiieu, kog sam obreo ovili dana; odatle
se je sputao prema Cetini i to k rimskom gradu, koji je leao
na mjestu, koje narod danas zove Podgradina ; okle je opet
iao prema Strai,mma, gdje je bio drugi rimski grad, a onda
preko Vrlikog polja nu Baleg i k vrelu Cetine, oko kog su se
nizali rimski gradovi i ljetnikovci poput bijelih labudova.
*, Vidi lanak u Bullettino X str. G-l 1 pod naslovom Vrlika (Erona).

155
Na podnoju Balega sa sjeverne strane bilo je rimsko grobje, jer tuda seljaci neprestano nalaze rimskih ara, i nadgrobnih
spomenika.
Na tvrdji samoj moi je dobro razabrati vrata i puteve, ko
jima se je n njn ulazilo.
Medju kuama Boduljaua, koje lee sjeverno od tvrje, i
med ju rijekom nalaze se njive, koje lee s jedne do druge strane
na satnih zidovih rimskih kua, Vide se tu cijele zidine, koje na
mjestih u velikih ivicah ostadoe prilino netaknute, doim ih sa
njiva seljaci marljivo odstranjuju, ali im do temelja teko dolaze,
jer siu dosta duboko, i to pod samo povrje dananje rijeke Cetine.
Ruevine tog rimskog grada vide se jasno i medju kuama,
kao to i sa druge strane sela, njeto povie u breuljku, te se
odatle pruaju daleko prema selu Jeeviu.
I Da desnoj strani rijeke, koju je most spajao sa tvrdjom i
gradom, vide se dosta prostrani ostanci zgrada, po em je moi
suditi, st se je grad irio na obje strane rijeke. Biti e da su tu
stanovali cives romani ad canabas*.
Na gore spomenutih njivab medju ruevinama nalazi se mnotvo rimskog novca, oruja i napisa. Od oruja to je tu nadjene,
sabrao sam po dva iljka od koplja i od sulice. Od drugog oru
dja sabrao sam desetak komada razne vrsti.
U jednoj ivici, u gromili kamenja, nadjoe proljelos seljaci
cijelu rimsku krunu pe, ali ju na alost svu razlnpae.
Od novca nadjeno je tu kroz sama tri mjeseca preko tride
set komada razne vrsti i dobe. Zauimiv je komad, to sam ga
dobio 10 lipnja t g. Izvana je srebren, a iznutra mjeden. Sjedne
strane se jasno razabire glava vladara, ali napis je na alost
slabo sauvan. Sa druge strane vidi se ma i jo ujeki drugi znak,
a medju njima otisnuto je njeto to se poblie nerazabire. Pod
tim se razabire slijedei aadpis : I(F ? T ?)ENCV'RX *),
Tu je Dajen novac M Aurclija sa nadpisom : M A V R E L
ANTONINVS AVG L GX X X I 11, i onda jedan dobro sauvan
*

*) udan nam ae dini ti novac, to bismo ga s toga /.etili viditi.

<>]' Uredn.

srebren Oktavijnna Augusta sa nadpisom iz pod otisnuta slona :

(!AKSAH} kao to i srebren novac* Antonina Pija (T38-101) sa
nadpisom: A VG A N TO N 1N V S PIV8.
Na Balegu sam ove godine naao dva do sada neobjelodanjena Dadpisa i to :
TIA
CINNVSTITO
NIF1TSIIXTONIS
ORORIBVSBMP-

Taj nadpis uzidan je u staroj kui Petra eravice u Vinalieti, a donesen je po kazivanju seljaka sa Balega,
Blizu toga spomenika u istom zidu uzidan je komadi spo
menika sa slovima: VRIVL.
Vjerojatno je da taj komadi odbit od gornjeg spomenika,
jer pristaje uz gornji i po rezu kako je odbit i po obliku slova;
po emu bi se ta slova imala nadostaviti na slova TIA gornjeg
uadpisa, a cio nadpis bi onda glasio: Titvs Aurelius Cinnus T i
tani et Sextoni sororibus lene merentibus posuit.*)
Na kamenu uz ognjite Marka Antica-Vnleta mogao sam
razabrati ova slova rimskog uadpisa :
ONIS
IVS

Slovo N prvoj, a V u drugoj brazdi nisu sigurni.

Sa Balega su vjerojatno donesena kao prosta graja i ona
tri rimska spomenika, to se nalaze kod crkve sv. Spasa pri irelu
Cetine. Prva dva su spomenuta u Bullett nu X. str. 10-11 pod
br. 22. Trei, koji se je najbolje sauvao, nalazi se bi zu najveih
steak a, kao uzglavni kamen na jednom grobu, a ima slijedei nadpis:
T V ltO L l

SEXTONI
KABINI A V
B
T ito ? Aurelio! Sextani Fabinia viva banemerenti.

Kako cijeni Vinjali, dizao sc je na tome mjestu stari rim*) Nami ac ini da je ovi nadpis istovjetan onomu obielodanjenu u C.
I. L. lit 27b7, i'/.pravljenu u Bullett. Dalni. X p. lln.2;3.
Opaz. Uredn.

157
ski grad Arduba, koj je razorio rimski vodja
po Isusu. Dio Cassius pripovijeda, da su se
oajno borili za svoju slobodu, a ene njihove
u vatri i u \alovima rijeke, nego li ive pasti

Germanicas g. 10.
stanovnici Ardube
voljele su poginuti
u ruke Rimljanima.
(Nastavlja se,)

u c r k v i B la e n e G osp e od Milosrprja.
(Nastavak i Svretak. Vidi 13roj predjanji.)

22 .
0. U dvoritu mauastijerskom blizu sakristije lei ploa koja
bijae dignuta sa zvonika Na njoj je natpis :
TURIM HANC A FVLNE
DlSIECTAM A D R P - M DOM CRANOTICH P *
PROVIAIN PROIS OBVEN
TIS INSTAVRAVIT 1825
itaj: Turrim hunc a fulmine disjectum Admn. R. P. il/a(jister Dominicus Cranotich P. Provincialis propriis obventibus
instauravit, 1820.
23.
Na zvoniku iste crkve su tri zvona.
1. Vebko zvono Kosa visina mu je 0'90m , debljina pr
stena OODru., premjer zjala H)')m , premjer kape 0 50m. Ispod
kape mu je naokolo ovaj natpis:
EXAVDI DOMINE VOCEM POPVL1 i VI ET LIBERA EVM AH OMNI MALO

Preko srijede mu je natpis:

VNI VERSIT AS BOLI
a malo nie:
OPVS ROMANO COLBACHINVTINI MDCCCVI
24.
Drugo zvono. Kosa visina 86cm , premjer zjala 9l>5cru.,
debljina ruba 75cm.
Na treini visine odozdo na vie sljedei je natpis:
MONVMENTA MAIORVM SVORVM V NI VERSIT AS BOLI AVXIT ET
REPA KA VIT ANNO DOMINI MDCCLXXVII

Na rubu zvona stoji u okviriu:

OPVS
CANCIAN DALE A
VENEZ1A
VENETVS

167

Rimski spomenici Vrlike okolice.

(Pie Pop PETAR STANI, upnik.)
(Nastavlja se. Vidi Broj prejanji.)

II.
Na zapadnoj strani cetinskoga polja, gdje danas lee kue
Crnomarkovia, Bleia i Knleria, i okolo blizog vrela ,,Lene,
nalazi se ostanaka rimskih opeka i mnoina zidova po njivah i
po medjinah. Seljaci su tu nalazili pragova od kua i kamenja
sa nadpisima. Njeki momak, krei ivicu, naao je dva lijepa
rimska kipa, koja su na alost razlupali objestni momci tako, da
je i komadiima teko ui u trag.
01 nadp:sa naao sam na kuci Stevana Crnomarkovia u
Kotlui uz vrata od podruma slijedeu dobro sauvanu rije:
ALEXANDER

Blizu svoje kue naao je Sitno Blei u vrtu jedan nadpis,

za koji nisam mogao nikako doznati kamo je osp;o. Isti je na
ao u tom vrtu zidova i svodova, ali se seljaci ne usudie dalje
kopati radi zla vremena, te tako e ti ostanci rimske slave e
kati na boljeg ljubitelja starina, koji e ih moi i htjeti iznijeti
na svjetlo. Tu se nalazi i rimskog novca, od kog sam dobio vie
komada.
III.
Na medji meju Civljanima i Kievom, na mjestu zvanu AV
l o v r a t nalaze seljaci zidova i lijepih ostanaka rimskog stupovlja.
Tu je nadjena neobina vrst prstena, koji sam uruio revnomu
predsjedniku kninskoga starinarskoga rutva 0 . L. Marunu.
U blizini tog mjesta na brijegu nad Kotlusom ima mnotvo
prastarih grobova zatrpanih gromilama kamenja. Tu se nadam
nai vremenom lijepih stvari.

168
IV.
Na desnoj strani Cetine, koji kim. od sela Vinaliea, n rm
mjestu, koje narod zove unjarom**
1, lei krasna glavica, sa koje
so moe razgledati cio desni kraj rijeke prema Vilici i prema
Dragoviu. Cijeli taj breuljak pokrit jo velikom mnoinom usta
naka rimskih opeka i zemljanogposudja tako jako, (laso ovjeku
ini, da se je kakva velika zgrada nedavno sruila.
Seljaci nalaze tuda lijepog prstenja sa kamenjem, raznog novca
i lijepo radjenih ploa, ali meni na alost nije do danas polo za
rukom odatle togod pribaviti, Jer sam so sa tim mjestom tek neda
vno upoznao. Sa jedno strane breuljka vide se debeli zidovi, koji
idju duboko u breuljak, a okrie ili seljaci krei njivu.
V.
Na desnoj strani Cetine, izmcju sela Iodosoja i Carjaka,
lei uz rijeku podnevnozapadnim pravcem krasna valovita dolina,
a posred iste dva krasna breuljka,,Veliko i malo Straino". Straine su dva breuljka, jedau vii, jedan nii, s ega ili narod na
zivlje Velike Straine'' i Male Straiuo4'. Urtuljei su posve
bi zo, a bokovi su im zasuti razorenim zidovima. U rimsko doba
bili su medjusobuo spojeni lijepim putem, to je i danas vidno.
Sve okolne njive, kao to na Balegu, lee i tu na samim
zidovima rimskog grada i to u obsegu jednog t tvornog kilometra.
Nedavno nadjoe seljaci koji metar pod zemljom pragove od
kua i medju kuama rimski bunar. Tu su nadjena etiri nad
grobna nadp sa koja su donesena i uzidana u hodniku Valeui*
eve kue u Vrlici. *)
Ja sam nedavno nabavio od seljaka Katia slijedei rimski
zavjetni nadpia nadjen u gromili na podnoju Velikih Straina.
S-A-S-V Fl
RMVS-V-S-

Siloano Augusto Sacrum Valerius Firmus votum solxiit.

*) Objelodanjeni sn u C. 1. L. III br. 2710, 2752, 2763, 275G, n prvu dvu
i etvrti tonije u Buli Dalm. V p. 132.
Op. Ured

169
Odatle sam dobio i jedan komad rimskog novca sa nadpisom obitelji Terentia:
Vuro. S druge strane je otisnuta
vuica, kako doji Romula i Rema.
Tu je Dadjen i novac, koji se sada u mene nalazi, enar
obitelji M em m ia: C. Memmi, c. f . Quirinus.
("Nastavlja se.)
V'

G a v in a c r k v a n a P r o m in i.
Doe 13 Rujna 1889 stupio sum na vrkuoac Velike Promine,
v
da pregledam ostanke starinske Cavine crkve Svetog Vida, ili
Svetog Ilije (po narodnoj predajiV Ob ovoj crkvi, o kojoj narod
mnoga i razliito pripovieda, naao sam malo ostanakii, Crkvica
dizala se na iznos.'toj zaokruenoj ravnici, u slici 'polu oble, sa
absidom sa straga Rubom povrine opaaju se temeljni zidovi
duinom 3 7a a irinom 2 / m. Debljina zidova u tvrdoj premjesi
klaarda8toj iznosi 7 dcm., vrata su okrenuta na zapad. Od praga
vidi se njekoliko komada liepo isklesanih, kao ti i dio razbijene
velike ploe sarkofaga, na srednjem p Iju na udubku dva izlizana
slova, kojenemogob razabrati dali su gotika ili glagoljska. Crkva
stajae cielimi zidovim do pod rub slr.'ebe, do god. J859, kad kroz
ratno vrieme, vojnika posada iz Knina smieena u Drniu, izla
zei na pazku vel'ke Promine, srui zidove crkve, i prigradi nieku
vrst kuerice za prinoite. Vojnici razbie proeljni nadplouik
vie vrata sa znakovim, moda vanim napisom. Ploa je od fina
granita od nje ostaloj njekol ko komada. Ovoliko jednostavno o
starinskoj erkvi.
Na podne 20 m. lei ndulit doi. Stupaju mu na povrje,
zemlja odjekuje, po emu se sudi da je pod zemljom svodjena na
lnk sahrana. Tu je po predaji sakriveno crkveno prosudje sutlinske cr
kve. Pripovieda se razliito o sruenjn crkve, izmedju kojih sliedee ini mi se vjerodostojno, jer nosi i poviestne jezgre. Po)*
*) 11 V, stopa du irine 9 V3.

170
skazaojn otca Vinjalia, jo god. 1193, u gradu Kninu s naj
bliom okolicom brojilo se preko slotinc (100) plemenitakdi obi
telji. Njekoja plemenska imena, ostala su prepletena u pukoj pre
daji, izmedju kojih Bajniii na Plavnu, Milici i avii na Ko
so'u; B'oSii, Mioii u Klancu, Eu'i, Krike, Mirio-ii, Kanjani,
i Bal,ci na Petrovu polju, P^tul i na Promini itd. avia upa,
pleme mnogobrojno i bogato, nastanjeno na junom Kosovu oko
izvora Kosovice do Ramjana i Promin-gore, pred prvim navalam
turskim god. 1522-1510, zakloni se u Velui i na debele grede
velike Promine. Kr z kasnije ratove, ovomu staromu plemenu
nestalo traga i koljena na ovoj strani i Caviiizdravali kao po
krovitelji crkru na brdu. 0 ^pasovu i Vidovu danu, ovdi se sabiralo dvadeset upa su dvadeset barjaka na veliko protenje i
blagesov p dja. Od plemena Cavia do danas ostalo ime Cavina
crkvi na Promini. Pri zamaku turske sile u Pokrju, rek bi da
su Prom njani obnovili crkvu, pak ostala zaputena ; oim Velu ani sagradie crk'U Svetog Ilije na Linjaku za spomen starin
ske na planini. . . . Predaja ponjeto razjasnjuje o nainu srueDja pomenute crkve. Turci drniki imali su silne bode, ljute
vez:re k'vne za kraue (god. 153G48) Ovi tumaei din i itap
hukali Turke, proriui ; ako nesruse gjaursku bogomolju sa sjaj
nim h'stam na brdu, da im se nigda nee vlast utvrdit u Kninu
i Drniu. Po tomu Turci iz Drnia, Knina i Nevena, udare i
srue crkvu. Jedan pop iz kninskoga zbora, koji setu bio zaklonio
da ouva glavu, obavieen nooo po jednom vierniku, pomou
istogu skide zvono, krst, irjake i ostalo crkveno posudje, za
kopa sve u podzemnu sabranu na Doiu i pobjee u ibenik....
U jednoj i drugoj predaji ima svakako istinske potke, te vriedno
je da se uzuvaju, dok stare izprave neodkriju bistrije dogadjaje
onih burnih vremena,
V

Od avine crkve do na zapadni Vrb, na prostranoj paetvornoj povrini od 3 etom. duine, 2 J/a irine, stere se davno
gradite, oznaujui dvoja doba, na naliju debelih, razbacanih
zidova. . . Nalii gornjemu graditu na Bakubrdu Vranskomu, koje

171
odaje gradju vremena obarskog. Put staiinski vodio je s male Pro
mine preko Hata i Vlaka, upirui na ovu krajnu toku velike
Promine. Po formi i obliku gradite je iz daleke starine. Nijeli
vana obranbena toka iz dobe dugotrajnih borba slobodnih ple
mena ilirskih s ltimjani ili sagradjena utvrda od urodjenika proti
navali Obra, ili utvrda Hrvata u borbi s razniini neprijatelji kroz
dugo naseljivanje od god. 558 G43 do konaemog smieenja u
panija utvrdjenja prvib hrvatskih oblastih ?...
*
Znamenit je starinski bunar Lvkovaa, izpo Oavine crkvo
sjevero-zapadno 3 etom. na razsojitu sedlu izmedju Velike L u kovae i vrhunca Oavine crkve. . . Grajcvina je osobita, tvrda
s ogromnimi priklopci rubom bunaia. Voda je nepreuiva. Lukovai
predaja pripisuje, da je u davnom zemanu izbijala na vrhuncu kod
Oavine crkve; izvor zvao se Vrilovnc, kasnije se proronio, ostavljaju traga na sedlu Lukovae, koja se koso die s polja u vis
preko 1000 m. visine.

Gr. Urli Ivanovi.

(Continuaz. e fino. Vodi n. prec.)

Gi6 non ostante passiamo a un altra osservazione..

I Komani dividevano ii se&tario in oici dati ossia biccliieri,
dei quali cinquecento e cinquanta sei fomiavano ii moggio, II
ciato, si sa, ehe non importa se non un oncia, come tre for*
mano un quadrante e oici una libbra.
Dunque una libbra di peso liquido importardeve un sestario.
Da ci6 si desume che il moggio di quei tempi pesava libbre
quaranta otto, cbe corrisponde a quarantaotto quartucci, dclla pre*
sente misura Zaratina, e cosi due moggia empivano quella misura
che oggi diciamo barila,

181
nadjeni predmeti: grli anfore, mali grli oinochoe, kostiju, raznih
komada posudja glinenih patera i svjetiljaka. Je dan dio ovoga
sloja, do 2 m., bila je sasvim crna zemlja. Trei sloj od 20 cm.
jest lug, crna zemlja i crljenica. Vei prostor zauzimao je lug,
manji crljenica, a najmanji crna zemlja. U ovome su sloju, dva
u lugu, a dva u erljenici, nadjena su etiri komada noia od
kremena do same stiene peine, zub od vepra i jedan rog. U ovoj su
dubljini nadjeni i noii to sam ve u prolom lanku opisao. U
etvrtom sloju od 28 cm. jest crna zemlja izpremjeana lugom. U
njemu je nadjeno : kostiju vola (bos taurus) ne obine veliine,
koze (capra hircus), ovce (ovis aries), svinje (sus scrofa). Od criepova zemljenik iz predhistorike dobe, obinog karaktera, sa raz
nim riezovima i simetrikim jamicam, zasluuje spomena komad,
koji ima mjesto ruice rupu da se kroza nju provue ue, stilus
od mjedi, zubova vola, kostiju ljudskih. U petom sloju 32 cm. de
belu jest lug, crljena zemlja, japno, ili posve biela zemlja i o
vjejih kostiju. Najvee je crljenice i japna.
Zaton mjeseca rujna 1890.
FEAN SCARPA uitelj.

Rimski spomenici M e k e okolice.

(Pie Pop PETAR STANI, upnik.)
^

(Nastavak. Vitli Broj predjnnji.)

vi.
U gornjim Koljanima, na lijevoj obali Celine, koji kim. od
rijeke, nalazi se mjesto Pograina11. Tu imade mnotvo rimskih
spomenika razasutih po nju ama i kuama, od kojih su mnogi
objelodanjeni, ali ih zemlja jote mnogo krije, te bi se i tu na
platio trud izkapanja. Lijepi naime poloaj mjesta prema Cetini,

182
a i mnotvo zidina i grobova pokazuju, da je tu imao leati po
vei rimski grad. Seljaci mi nedavno javie, da su odkopali njekoliko grobova, koje jote ne dospjeh sam vidjeti. Odatle sam do
bio kojih dvadesetak komada rimskog novca.
VII.
U manastiru Dragoviu, na pobonom zidu stare manastirske
crkve, naao sam dva rimska spomenika, koja sam dne 4 kolo
voza u rutvu vrijednog 0. L. Maruna snimio i proitao. Oba su
uzidana prizemno, jedan odmah do vrata, a drugi na uglu. Evo ih:
F ET V A R R O N I
PA N O N IMA
I RITOSVOP '
V *
__ _

F (?) et Varroni Fanoni marito suo posuit viva.

SILV A N O

AN " SVEZ'

AVG
T-AVR *
) QVIiT

?i -EXV
P --
--Silvano Augusto Titus Aurelius Quintus ex visu ili ex voto posuit.
Ti su spomenici doneseni kao gradja sa blizog rimskog grob
lja, koje se nalazi odmah na brijegu nad starim manastirom.
VIII.
Na Otiiu, selu odaljenu od Vrlike desetak kilometara, a
leeem u lijepoj dolini na sjevernoj strani Svilaje, naao je ovih
dana jedan seljak na livadi udove Petra Krunica dva rimska spo
menika, od kojih je jedan cio i dobro sauvan, doim se na dru
gom, takojer dobro sauvanu, vide samo posljednja slova napisa. Prvi se nalazi u mom stanu u Vrlici, a drugi u Marka Harambaia p. Tome na Otiiu. Oba sam snimio i snimke dosta
vio 0 Marunu, da ih objelodani u Vicslniku. Na tome mjestu

183
leao je rimski grad, a protezao se od kua Krnnievih prema i
iza kua Harambaievib. Tu se vide daleko i iroko razasute go
mile i zidine, te se je nadati lijepim odkriima.
Pred kuom Jovana Harambaia p. Petra nalazi se dobro
sauvan mali poklopac sarkofaga, a isto tako pred kuom Marka
Harambaia, ali njeto manji.
U Pilipa Harambaia nalazi se lijepo izradjen kamen 30
cm. visok 15 cm. irok, koji ima oznaka, po kojih je moi suditi,
da je sluio kao stalak svjetiljci.
IX.
Na groblju kod sv. Jurja na Maovicama pregledao sam po
klopac sarkofaga na grobu Toora Gjuria, ali na njemu ne najob nikakva nadpisa. Seljaci, koji su i poklopac prevaali, re
koe mi, da su njime prevezli i dva omanja uzglavna kamena,
koja su uzidali uz glavu p. Toora, a na njima da imade napipisa, koje ne mogok radi dubine i radi protuvolje pokojnikove
keri odkriti.
Vrt Mile Gjuria. na kome je nadjen gornji poklopac, i nje
gov okoli pun je gromila i nadgrobnih ploa, te pokazuje da je
tu bilo rimsko groblje. Sjeverno od tog groblja leao je rimski
grad, koji se je protezao prema kuama Biukovim i Baturinim.
Na zemlji Jokc Biuka nadjen je jedan kanal i njeka esma po
krita jednim kamenitim poklopcem
0 rimskim starinama u okolici Dabra, Zasioka i Bitelia iz
vjestiti u drugo zgodom.

11 Monastero e la Chiesa dei Ss. Cosma e Damiano

su lT iso la di Pasm an o.
(Contirmaz. Vei nag. 110 a. c..)

V.
Nel 1.199 (secono altri nel 1197) segui la morte di Bela
IH, Re Ungkeria, e gli suceedette ii figlio Emerico. Dai docu
menti che si leggeranno in appresso, risulta che g ii nello stesso