OSNOVNI POJMOVI I OBLICI AKVAKULTURE

Jo su stari Rimljani i Gali uzgajali koljke, dok je uzgoj ribe poznat jo od

ranije. Poetak akvakulture u Engleskoj se vezuje za 16. stoljee (1514.
god.), kada je introduciran aran. tuka je introdicirana 1537. godine.
Razvoj akvakulture se desio tek u 19. stoljeu, iako se spominje 1792.
godina kada se desio prvi pokuaj gajenja riba i kada su izgraeni prvi
ribnjaci na tom podruju.
Pojam akvakultura je irokog znaenja i protee se od razmnoavanja
akvatinih organizama pod kompletnom kontrolom ovjeka, pa do
ovladavanja najmanje jednim stadijem ivota vodenih organizama.
Akvakultura predstavlja uzgoj akvatinih organizama (ivotinja i biljaka) u
prirodnom ili kontroliranom okoliu. U dananje vrijeme akvakultura se
praktikuje u sljedee svrhe: Za proizvodnju ljudske hraneZa poboljanje
prirodnih zaliha putem vjetakog poribljavanjaZa proizvodnju ribe za
sportski ribolovZa proizvodnju mamaca za komercijalni i sportski ribolovZa
proizvodnju ukrasnih ribaZa proizvodnju riba za industriju ili proizvoda
ribarstva kao to je riblje brano, vodene biljke, koljaka za biser, itd.
Usvojeni sistemi akvakulture u svijetu prema intenzitetu proizvodnje mogu
biti: ekstenzivni, poluintenzivni i ,intenzivni. Ekstenzivni uzgoj vodenih
organizama (biljnih i ivotinjskih) normalno se prostire na irokim arealima.
Investiciona ulaganja po jedinici povrine su niska, trokovi odravanja i
proizvodnje su takoe niski, a niski su i prihodi po jedinici povrine.
Intenzivni sistemi akvakulture se odlikuju visokom gustinom nasaivanja,
selekcijom, intenzivnim gospodarenjem i kontrolom ivotne sredine,
djeliminom mehanizacijom, visokom produkcijom po jedinici povrine ili
volumena vode.Nivo intenziteta akvakulture uslovljavaju tehniki,
ekonomski i socijalni faktori.
Bez obzira na svrhu uzgoja akvatinih organizama, osnovni preduslov je
poznavanje cjelokupnog ivotnog ciklusa, odnosno ekologije organizama
koji su predmet uzgoja. Prema Nikoljskom, ekologija riba podrazumijeva
karakter dinamike populacije riba, unutar vrsta i meu vrstama,
grupisanja, rasporeda, migracija dnevno nonog i sezonskog ritma
ivota, karaktera meusobnih odnosa ishrane, razmnoavanja i
slino.Stoga, teorijski osnov ekologije ima zadatak da prui predstavu o
jedinstvu organizama i njihove sredine. Na osnovu prilagoenosti
odreenoj sredini, sve ribe su podijeljene u ekoloke grupe: morske ribe,
slatkovodne ribe, migratorne ribe i ribe brakinih voda.Morske ribe ive u
morima i dijele se na pelagine (otvoreno more) i demersne (ribe dna).
Dijele se i na okeanske (povrinska zona) i ribe koje naseljavaju neritik
(priobalni pojas).S obzirom na tip stanita koje preferiraju, ribe se dijele u
ekoloke skupine, pa razlikujemo: reofil (tok vode), limnofil (mirna voda) i

euritop (i mirne i brze tekue vode). Brakine ribe se djele na

semimigratorne i prave brakicne ribe. Migratorne ribe migriraju radi
mrijeenja bilo od mora u slatke vode (lososi) ili iz slatkih voda i more
(jegulje). Hipofizacije riba:To je univerzalna metoda koja uzgajivaima
omoguava kontrolu vremena razmnoavanja riba. to je otpornost ikre i
larvi vea, to je njihov uzgoj laki.
Navike ishrane: Prvo uzgajati organizme sa niskim lancem ishrane i
jeftinom hranom. Cilj ovakvog uzgoja je proizvodnja proteinskih produkata,
koji se mogu prodavati po niskoj cijeni ili konzumirati za sopstvene
potrebe. Drugo izdvojiti vrste sa niskim lancem ishrane, koje same
zahtijevaju visokoproteinsku hranu.
Gustina naseljavanja utie na koncentraciju otpadnih produkata u vodi i u
direktnoj vezi je sa problemom nestaice kisika. Kao rezultat velike gustine
se moe javiti kanibalizam.

Ciprinikultura,,Podrazumijeva vie ili manje, kontrolirani uzgoj arana u

monokulturi ili ee u polikulturi. Ribnjaci:Pod ovim pojmom se
podrazumijeva dio zemljita ograen prirodnim preprekama ili nasipima,
na koji se dovodi voda. Visinu vodenog stuba je mogue regulirati od
maksimuma do potpunog isputanja. Ribnjakom se smatra i dio prirodnog
vodenog toka koji prolazi kroz podruje ribnjakih povrina. Matice se dre
u matinjacima, slobodno mrijeenje se odvija u mrijestilitima, uzgoj
mladunaca u rastilitima, a uzgoj mlaa u mladinjacima. Zavrni uzgoj se
odvija u objektima za uzgoj konzumne ribe (tovilita), a zimovanje i
skladitenje u zimnjacima. Ribnjaci se formiraju na razliitim kategorijama
i vrstama zemljita, a glavni uvjet je da je ona nepropusna. Gornji dio
nasipa je kruna. Stranice nasipa su kose. Ribnjaka mora da ima dotok i
otok vode, odnosno da se voda moe ukloniti i naknadno napuniti.
Dovedena voda mora imati odreeni kvantitet i kvalitet. Njene fizikalne,

hemijske i bioloke karakteristike moraju zadovoljavati potrebe uzgoja

riba.Agrotehnike mjere u ribnjakuOdmor ribnjaka; U jesen izlov i
pranjenje vode, izmuljivanje i suenjepreoravanje, dezinficiranje i
dodavanje krea, odmor objekta, punjenje vodom i narednog proljea
staviti ribu. Svrha odmora ribnjaka je sprijeiti prenoenje patogena iz
jedne generacije na narednu. Poboljana tekstura tla. Eliminacija
predatora, parazita ili njihovih razvojnih stadija te neeljenih akvatinih
makrofita.
Ribnjak vjetaki zatvoren vodeni prostor koji karakterie podeena,
optimalna kombinacija svih ekolokih faktora kao i kontroliran dotok i otok
vode naseljen odreenim biljnim i ivotinjskim organizmima s ciljem
planske i intenzivne proizvodnje jedne ili vie vrsta riba. Ribnjaci, u irem
smislu, se dijele na: toplovodne ribnjake u kojima se prvenstveno
uzgajaju arani; stoga se toplovodni ribnjaci zovu i ciprinidni, odnosno
aranski ribnjaci, hladnovodni 'ribnjaci', - ribogojilita su namijenjeni
uzgoju pastrva; stoga su sinonimi salamonidna odnosno pastrvska
ribogojilita.
Toplovodni ribnjaci su vodeni ekosustavi dubine 1-2 m. Temperatura vode
moe biti do 30C.Optimalna koncentracija kisika je 7-9 ppm, a prikladan
pH je izmeu 7 i 8. U njima se uzgajaju: aran, linjak, bijeli glava, sivi
glava, som, smu, tuka, pastrvski grge, keiga, cipol. Prije gradnje
ribnjaka utvrditi:Koliinu protoka vodeKvalitet vodePedoloko fizikalni
sastav tla. Optimalna koncentracija kisika u ribnjaku je 7-9 ppm (mg/l),
kod 3-3,5 ppm aran pokazuje znakove hipoksije. Optimalna temperatura
za uzgoj arana je 25C. Ribe e dobro podnositi koncentraciju CO2 do 2
ppm (mg/l). Phytoplankton su autotrofni organizmi koji fotosintezom
stvaraju organsku tvar. Zelene alge(Chlorophyta) tvore 50% fitoplanktona.
Modro-zelene alge uzrokuju cvjetanje vode.
Fitoplankton predstavlja hranu za zooplankton. Zooplankton sainjavaju
protozooa, rotatoria, chladocera, copepoda... To su heterotrofni organizmi
koji se hrane bilo phytiplankton-om, bilo otpadnim organskim tvarima
(zagaenje!).
Ribogojilita ('hladnovodni ribnjaci') su smjetani u brdskim podrujima.
Karakterizira ih velika koliina bistre, protone vode. Rast mlaa (prva
faza) se odvija na temperaturi od 8-10C. Potom ide druga faza koja se
odvija na temperaturi od 10-14C. Temperature ispod 5C su nepovoljne.
Optimalna temperatura vode u ribogojilitu je 8-12C. Kako su u
ribogojilitima ribe konstantno izloene hladnoj protonoj vodi i stoga
moraju stalno plivati, izrazito su osjetljiva na pad koncentracije kisika. U
ribogojilitima kisika treba biti iznad 10 ppm. Hipoxia se oituje pri
koncentracijama od 5-7 ppm kisika.

Makrophity su velike biljke: Poeljna obraslost ribnjaka vodenim biljem ne

bi smjela biti vea od 30%.
Biljojedne ribe pri tome nee biti konkurenti aranu za hranu, a djelotvorno
e suzbijati prekomjeran rast vodenog bilja i algi. Patke svojim izmetom
vrlo ravnomjerno gnoje ribnjak, stoga je naseljavanje pataka jedan od
prirodnih naina gnojidbe.ptice nanose znatne stete,,love ribe,nanose
stres,ranjavaju druge ribe i slicno. 97% vode - okeani, 2% - led (polarne
kape) 1% (rijeke, jezera, podzemna voda i vodena para u zraku). Podruje
stanja okoline unutar kojeg organizam moe funkcionirati se zove podruje
tolerancije. Ograniavajui faktori - bilo koji faktor ili abiotiki faktor koji
smanjuje ili poveava podruje tolerancije se zove ograniavajui faktor.
Abiotiki: Temperatura Strujanje vode Koliina vode Svijetlo Gustoa kisika
Koncentracija ugljinog dioksida Prisutnost brojnih hemijskih nutrienata
Kiselost (aktivna reakcija pH). Biotiki: Asimilacija autotrofnih
organizama Kruni tok tvari u vodama Broj parazita Broj, odnosno
zastupljenost predatora Veliina populacije Reprodukcija; izmjena
generacija, broj potomaka Tipovi biljaka koje rastu u tom podruju/vodi.
Poikilotermni* hidrobionti su voden organizmi koji imaju temperaturu tijela
istu kao i temperature vode. Veina hidrobionata su poikilotermi.
Euritermni hidrobionti dobro podnose kolebanja temperature. Stenotermni
sabije podnose kolebanja temperature.
Epilimnion povrinski sloj u
kojem je voda u direktnom kontaktu sa zrakom i sunevim zraenjem te se
pod tim utjecajima vrlo intenzivno zagrijava i hladi. Metalimnion - sloj vode
u kojem se temperatura moe izrazito naglo izmijeniti. Hipolimnion je
najnii sloj vode na iju temperaturu promjene temperature zraka ili
sunevo zraenje neznatno utjeu pa ima prilino ujednaenu
temperaturu. Seston ine sve sitne estice koje se nalaze u vodi; i ivi
organizmi i praina, odnosno druge sitna anorganske estice.
Eurioksibionte ive u irokoj amplitudi kolebanja kisika i
Stenooksibionte mogu ivjeti samo pri vrlo specifinoj koncentraciji
kisika.Zijev ili ustanak riba je posljedica hipoksije u vodi. Plankton - biljni i
ivotinjski organizmi koji ive u vodenom stupcu u stanju lebenja. Tu
spadaju i bakterije. Nekton krupne ivotinje s dobro razvijenim organima
za kretanje, prilagoeni ivotu na odreenom mjestu u vodenom stupcu.
Neuston skup organizama koji ive na povrini vode zahvaljujui
napetosti povrine; bakterije, alge, liinke insekata, odrasli insekti. Bental
ine sesilni i vagilni fitobentos i zoobentos: infauna se ukopava u dno
onfauna su ivotinje privrene za dno ili se kreu. Polisaprobna zona ili
4. stupanj boniteta Voda s najveim oneienjem organskim tvarima. Alfa
mezosaprobna zona - trei stupanj boniteta . Vode sa srednjim stupnjem
oneienja. Beta-mezosaprobna zona - drugi stupanj boniteta. Umjereno
oneiene vode. Oligosaprobna zona - prvi stupanj boniteta .iste ili slabo

oneiene vode.toksicnost vode: Minimalna (poetna) izaziva poetne

klinike znakove trovanja . Maksimalna izaziva karakteristine, jasno
izraene znakove trovanja. Bioloka procjena oneienja se moe
zasnivati na: direktnim biolokim (ekolokim) metodama, odnosno na
prisutnosti i uestalosti organizma indikatora ili sastava biocenoze tipinog
za odreeni novo oneienja, i indirektnim, odnosno fiziolokim
metodama kojim se mjeri bioloka aktivnost pojedinih organizama.
Truljenje, raspadanje organske tvari uz prisustvo kisika i djelovanje
aerobnih mikroorganizama do krajnjih produkata: voda, plinovi i mineralni
spojevi. Gnjiljenje, raspadanje organske tvari bez prisustva ili uz
nedovoljno prisustvo kisika i bez prisustva bakterija.
Nutritiva u ribarstvu prouava hranjive sastojke i njihov metabolizam u
razliitim fazama razvoja riba. Pravilna prehrana riba se zasniva na
poznavanju svojstava i upotrebne vrijednosti hrane. Hrana je izvor
hranjivih tvari koje u cjelosti osiguravaju potrebe ribljeg organizma za
odravanje ivota, reprodukcije i duinskog i masenog prirasta.Hranjive
tvari se mogu podijeliti na organske tvari: proteine, masti, ugljikoidrate i
vitamine i na neorganske tvari minerale. Minerali anorganske materije
imaju kompleksnu funkciju (sastavni su dijelovi hormona i enzima i djeluju
kao njihovi aktivatori). Osnovne graevne jedinice proteina ine
aminokiseline.amino kis.esencijalne,poluesencijalne i neesencijalne. Pod
biolokom vrijednou proteina podrazumijevamo procentni ili maseni
omjer iskorienja proteina hrane za sintezu bjelanevina ribljeg tijela.
Meu proteinima biljnih krmiva najkvalitetnije proteine sadri sojino brano
- sadri AK lizin.Sadri 49% sirovih proteina sa 85% probavljivou kod
lipljena, soma, arana,. Jednostavne masti esteri masnih kiselina i
alkohola, a u strukturi sadre C, H, O.Masti i ulja,Voskovi. Glikogen je
bioloka rezervna tvar koja je uvijek odstupna za energetske potrebe
organizma. Vitamini su aktivni spojevi koji u organizmu djeluju kao
biokatalizatori. U sluaju deficijencije vitamina se usporava ili prekida itav
niz biohemijskih procesa to se uzrokuje poremeaje u organizmu koji se
oznaavaju kao avitaminoza ili hipovitaminoza. Dijele se na:vitamine
topive u vodi i vitamine topive u mastima. Minerali tvari koje nisu izvor
energije u ribljem organizmu, ve svaki ima specifinu funkciju u hrani.
Njihova uloga je razliita: vrstoa kostiju, uestvuju u grai proteina i
esencijalnim masnih kiselina, uestvuju u grai vitamina, uestvuju u grai
enzima. Prema konzinstenciji:VlanaSuhaMijeana hran.aPrema
sloenosti:Dopunska i Kompletna. Osnovni sastojci su: klaoniki konfiskati
iznutricaOtpaci riblje preraivake industrije, Kompletna manje vrijedna
sitna riba. Problemi kod primjene su vezani za:Nepotpuna hranidbena
vrijednostStalnost opskrbeSkladitenje s dodatnim utrokom energije za
zaleivanje.Mogunost pojave zaraze. Dodaje se:Riblje brano,Mesno
brano,Krvno brano,Sojino brano,Penino brano,Kukuruzno brano.

Suha hrana hrana u obliku peleta, lomljenih peleta ili granula, ija
vlanost ne prelazi 12%.Prednosti suhe hrane ,Jednostavnije i jeftinije
skladitenje,Jeftiniji transport,Jednostavnije opsluivanje hranilica,Manji
broj radne snage za jedinicu proizvoda,Nije obavezno dugo skladitenje,
zbog ega je hrana manje izloena kvarenju ,Ovakva hrana je kvalitetna
podloga za dodavanje lijekova tokom lijeenja ili preventivno. Mljevenje
obavlja se u mlinu ekiaru (lomljenje, trenje, gnjeenje,
razbijanje)Usitnjavanje na principu razbijanja rotirajui dio mlina razbija
estice sirovine Uz peletiranje ovo je najosjetljivija faza Strojevi moraju
zadovoljiti zahtjev u smislu ekonominosti i svestranosti. Mijeanje prema
zadatoj recepturi ima ulogu stvaranje homogene mase,Mjealice mogu biti
horizontalne, vertikalne, konine.
Kondicioniranje smjese je tehnoloki zahvat prije peletiranja.Smjesa se u
kondicioneru podvrgne uticaju zasiene vodene pare vlaga i temperatura
aktiviraju vezivna svojstva komponenata smjese i utiu na kvalitet
peletiranja. Hlaenje i suenje strujanje zraka,Duina ovisi o veliini
peleta,Na taj nain se poveava vrstoa peleta,Ne smije se prebrzo suiti
stvaraju se povrinske pukotine,Pravilnim suenjem se na povrini stvara
vrsti zatitni sloj.Plivajuci pelet : Zadravanje peleta na povrini vode
ribama omoguava bolje i bre uzimanje svake pojedine estice povean
hranidbeni koeficijent. Veliki proizvoai riblje hrane proizvode startere u
oblku brana, granula, drobljenih. Trouvit jedan od najpoznatijih
prizvoaa riblje hrane razlikuje:Starteri oznaavaju se 0 i Pelete
oznaavaju se brojevima 1 8. Ovisno o tipu i kapacitetu uzgajalita
susreemo:Runo hranjenje,Poluautomatsko hranjenje,Automatsko
hranjenje. Automatske hranilice podesive su satno za izbacivanje hrane i
usteda radne snage
Reproduktivni ciklus arana zapoinje u gonadama; Nakon izbacivanja ikre
i mlijei slijedi oplodnja. Razvojem ikre formiraju se predliinke razliite
od odraslih riba nemaju usta i hrane se preko umanane kese.
Nastankom usta i prelaskom na aktivnu ishranu, te nakon punjenja zrakom
plivajueg mjehura, prelaze u fazu liinke. Nakon gubitka umanane kese
i do prelaska na specifinu ishranu nazivaju se mladuncima. U dobi od oko
mjesec dana nazivaju se mla,daljim razvojom nastaju odrasli oblici.
Oploena ikra je ljepljiva i kao takva se lijepi za podvodne biljke fitofil.
Razvoj sperme je manje kompliciran,Spermatogonije se mitozom dijele vrlo
brzo.Iz njih se mejozom razvijaju primarne spermatocite, od kojih svaka
daje daje po dvije sekundarne spermatocite.Spermatcite se dalje dijele i
razvijaju u spermatozoide. Sperma je u testisima nepokretna, ali spremna
za oplodnju.Sastoji se od spermatozoida i sjemene tenosti. Zrelost ovarija
i testisa moe se pratiti u est faza: Ovariji i testisi imaju oblik traka i ne
razlikuju se: polno nezrele ribe (jednom u ivotu)Ovariji bezbojni; testisi

bijeloruiasti.Naglo poveanje gonada: jaja ukasta.Polna zrelost; na

pritisak izlazi mlije iz testisaIstjecanje ikre i mlijei i pri malom
pritisku.Gonade imaju izgled praznih vreica; nakon oplodnje povratak u
drugu fazu. Vanjski faktori neophodni za mrijeenje su: temperatura 18 24C; sadraj kisika 5 10 mg lsvjetlo intenziteta izlazeeg Sunca;
stabilan atmosferski pritisak; prisustvo mujaka i vodene vegetacije.
Tehnologija prirodnog mrijeenja podrazumijeva korienje ribnjaka sa
podrujima obraslim vegetacijom.Ribnjak se tokom godine dri suhim, a
voda se uputa tek nakon to se njena temperatura ustali iznad 18C
dubishev nacin. Polukontrolirano mrijeenje ukljuuje jednokratno
ijniciranje potencijalnih roditelja. Matinjaci povrine 0,5 1,0 ha sa
vodenim stubom 1-2 m; obrasli vodenom vegetacijom.U vrijeme viih
temperatura dodaje im se koncentrirana krmna smjesa. Injekcije
gonadotropnih hormona potiu sazrijevanje jaja. Hipofiza smjetena na
bazi lobanje, ispod srednjeg mozga u kotanom gnijezdu tursko sedlo.
Izdvaja se builicom sa posebnim nastavkom poput cilindra, promjera
oko 25mm koji je na vrhu nazubljen.Moe i runo pomou slinog cilindra
i gumenog ekiaInjicirane enke se prebacuju u bazen sa dobro
aeriranom vodom (22 - 24C).Ne treba ih uznemiravati. Ikra i mlije se
njeno izmijeajuMijea se na suho ili mehaniki pomou elektrinih
mjealica sa malim brojem obrtaja..