Anda di halaman 1dari 58

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI

Tema 2
Aktuatori elektrini motori

Elektromehaniki sustavi
Preporuena literatura:
1. R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga,
Zagreb, 1991.
2. T. J. Miler: Reluktantni i elektroniki komutirani motori
3. D.Ban: Mirna, pulzirajua i okretna magnetska polja,
predavanja (pogledati dodatnu literaturu na web
stranicama)

Aktuatori
Openita definicija, esto se koristi u MEHATRONICI

AKTUATOR
Elektrika energija

Mehanika snaga

Energija stla. zraka


Energija sta. ulja

Elektrini: rotacijski i translacijski (linearni) motori

Hidrauliki: rotacijski motori i translacijski (cilindar s klipom)

Pneumatski: rotacijski motori i translacijski (cilindar s klipom)

Elektrini aktuatori

Stator s namotom

Stator s namotom

Kavezni ili
kliznokolutni rotor

Stator s elektro ili


permanentnim magn.
uzbuda
Rotor s namotom,
armatura

Asinkroni
motor

Rotor s PM
Stator s namotom
na polovima

Rotor (eljezo) s
nejednolikim mag.
otporom

ASINKRONI MOTOR kao aktuator


Kavezni AM
Stator s trofaznim simetrino rasporeenim namotom
namot statora
zrani raspor
namot rotora

ASINKRONI MOTOR kao aktuator


Kavezni AM
kavezna izvedba rotora, kratkospojeni rotorski namot, tapovi

ASINKRONI MOTOR kao aktuator

Kliznokolutni AM
stator je identian kaveznom motoru
namotani rotor
uobiajeno trofazni namot na rotoru
izvodi rotorskog namota prikljueni na klizne kolute

Stator
Lamelirano eljezo, eljezni limovi meusobno elektriki izolirani s utorima u
koje se smjeta statorski namot (trofazni).
Statorski namoti su prostorno meusobno razmaknuti za 120 (za 2-polni
stroj). Trofazni simetrini sustav NAMOTA se napaja sa trofaznim
simetrinim sustavom NAPONA (STRUJA) koje su meusobno FAZNO
razmaknute za 120
Rotor
Lamelirano eljezo, eljezni limovi meusobno elektriki izolirani s utorima u
koje se smjeta rotorski namot. Namot je takoer trofazni. Obino je spojen u
zvijezdu, priemu su slobodni krajevi tako spojenog namota spojeni u jednu
toku (zvezdite) a slobodni krajevi namota se ili kratko spajaju ili se preko
koluta (prstenova) spajaju na prikljunu kutiju statora. Za kavezne izvedbe
vodii su od Cu ili od Al.
Zrani raspor
Razmak mora biti to je mogue manji, u skladu sa specifikacijama za leaje
i u skladu s dozvoljenim mehanikim naprezanjima. Mani zrani raspor znai
manja struja za stvaranja magnetskog polja potrebnog za el.mehaniku
pretvorbu

ASINKRONI MOTOR

FIZIKALNA SLIKA RADA

Trofazni simetrian namot na statoru napajan trofaznim simetrinim


sustavom napona rezultira SIMETRINIM OKRETNIM POLJEM koji
se vrti sinkronom brzinom (1)
Rotacijsko polje presijeca vodie rotora relativnom brzinom s(klizanje, (2)), inducirajui u njima napon (3)

U kratkospojenom namotu rotora (kavezni rotor) inducirani napon (3) e


potjerati struju koja e u meudjelovanju s rotacijskim poljem, a
samim tim stvoriti tangencijalnu silu na rotor, tj. moment (5)
Razvijeni moment e ubrzati rotor nakon zaleta na brzinu vrtnje
(stacionarna brzina, ustaljeno stanje) koja e biti bliska brzini okretnog
polja (sinkronoj brzini, (1))
Klizanje (%)
klizanje (2)
sinkrona brzina

2f
s =
p

60
ns = 60 s =
f (1)
p
2

s
s
s[%] =
100%
s=
s
s

pbroj pari polova (vidjeti detaljnije objanjenje u DODATKU)

ASINKRONI MOTOR

FIZIKALNA SLIKA RADA

Naelo rada AM-a zasnovana je na generiranju sile (tj. momenta) koja


je rezultat meudjelovanja rotacijskog okretnog polja i struje kroz
namot rotora. Pri tome je napon na rotoru induciran navedenim
rotacijskim poljem
Zbog ega rotor ne moe postii sinkronu brzinu vrtnje? U kojim bi
uvjetima rotor dostigao tu brzinu bez vanjskog djelovanja na osovinu
rotora ?

ASINKRONI MOTOR nadomjesna shema


Ukoliko se promatra samo jedan namot (faza) stroja, dobije se slika
X1

R1

X 2

I1

I2
E1

E2

E1 = U I1 ( R1 + jX 1 )

E2 = s E20
f2
E20 = E1
f1

R2
s

E1,I1 - inducirani napon i struja statora


U
- napon statora
R1 - Otpor statorskog namota
R2 - Otpor rotorskog namota
X1 - rasipna reaktancija statora
X2 - rasipna reaktancija rotora
E2 - inducirani napon u rotoru,
E20 - inducirani napon u fazi rotora, rotor
zaustavljen, uz stator prikljuen
na napon U,
f1 frekvencija napona statora,
frekvencija napona rotora,
f2 -

Rotorski napon

Rotor miruje (s=1), u njemu okretno polje inducira napon E20


Nakon to se rotor pone vrtjeti, mijenja se relativna brzina okretnog polja
statora prema rotoru, a napon E2 mijenja se prema izrazu

E2 = s E20

(3)

pri relativnoj brzini 0, tj. s=0, nema napona u rotoru, nema struje, sila ni
momenta pa motor ne moe raditi pri s=0. Samo pri razliitim brzinama
vrtnje polja i rotora postoji inducirani napon i struje u rotoru. Ovaj
fenomen odreuje naziv ASINKRONI motor !!!
2

20

Frekvencija rotorskih struja


Frekvencija rotorskih veliina (napon i struja) ovise o brzini rotora. Te
veliine imaju frekvenciju odreenu relativnom brzinom rotora i
okretnog polja, tj.

p(ns n )
f2 =
= s f1
60

Rotorska struja i ovisnost rasipne reaktancije o brzini

Struju u rotoru odreuju inducirani napon E2 i impedancija rotora Z2:

E2
I2 =
Z2

s E20

R + (sX 2 )
2
2

E20

(R2 / s )

+ X 2

(4)

U mirovanju je E2 = E20 , vidi (4)


Ovaj formalizam se moe primijeniti i na rasipnu reaktanciju X2,, pa
se moe pisati
X2 = 2 f1s L2 = s X20

Rasipna reaktancija se uvijek daje za 50Hz (mirovanje stroja), a


utjecaj klizanja (frekvancije f2) na njen iznos se postie mnoenjem s
vrijednou klizanja s

za s=0, struja je I2(s)=0 (SINKRONIZAM !!!)

Brzina vrtnje rotora (kao funkcije klizanja) je


n=

ns (1 s ) 60 f1
(1 s )
=
60
p

Odnos brzine vrtnje rotora i klizanja s izgleda kao prema slici


s
1

ns

rotor se vrti sinkronom brzinom s = 0


rotor stoji s=1
rotor se vrti bre od okretnog polja s < 0
rotor se vrti u suprotnu stranu od okretnog polja s > 1

Elektromagnetski moment - izraz


Uz struju rotora definiranu prema (4)

E2
I2 =
Z2

s E20

R + (sX 2 )

2
2

E20

(R2 / s )

+ X 2

Moment motora iznosi

M em = M = k I 2 cos 2

(5)

Radna komponenta struje statora

Elektromagnetski moment-ovisnost o naponu i frekvenciji


Kako se mijenja moment s promjenom napona i frekvencije ?
PRETPOSTAVKA: Na rotoru je NAMOT, tok u zranom rasporu
(okretno polje) inducira u njemu napon pri emu vrijedi

e1 = N1

Zanemareno

d
dt

e1 = N1 sin(t )

E1 = U I1 ( R1 + jX 1 )

E1 = k f1 ;

U k f1

E1 = 4.44 f1 N1
Za mala klizanja i mala strujna optereenja vrijedi ova priblina relacija

Elektromagnetski moment-ovisnost o naponu i frekvenciji

U1 = E1 + I1 ( R1 + j 2fL 1 )

(1)

E1 = k1 f1

(2)

E1
=
k1 f1

(3)

M = k2 2 s s

(4)

Uvrtenjem (3) u (4) dobije se priblian iznos momenta za odreeno klizanje

E1

M k3
k1 f1

U1
M
f1

Asinkroni stroj bilanca energije

Budui da je veliina klizanja direktni pokazatelj gubitaka,


potrebno je osigurati radnu toku elektromehanikog
sustava sa to manjim klizanjem

ns n
s [%] =
100%
ns
Obino se klizanje kree izmeu
0.1 i 5 %. Vea vrijednost

odnosi se na manje snage motora (oko 1kW)

Vodite
Voditerauna
raunada
dase
se
motor
motorne
nepregrije.
pregrije.
Vei
Veigubici,
gubici,vea
vea
toplina,
toplina,izolacija
izolacijaslabi,
slabi,
mogui
moguiproboj
proboj
izolacije!!
izolacije!!

Za stvaranje okretnog magnetskog polja asinkroni stroj uzima iz mree


jalovu snagu
Q1 = m1 U1 I1 sin1
Prividna snaga motora je:

S = m1 U1 I1

Motor je uvijek definiran radnom snagom na osovini, to je njegova nazivna


snaga P

Najea pogreka: Podatak za snagu motora P se uzima kao ulazna


snaga P1! (vidi energetsku bilancu). Koji parametar povezuje snagu koju
motor uzima iz mree i nominalnu snagu na osovini motora (podatak
natpisne ploice)
Primjer nazivnih podataka motora:
asinkroni trofazni motor, snaga 1000 kW
napon 6000 V, frekvencija 50 Hz
brzina vrtnje 1485 okr/min, cos=0,88, =0.8
nazivna struja 115 A

Momentna karakteristika-izvod
Ovisnost momenta o naponu prikazana dobivena preko energetske
bilance

(
1 s )Pokr
=
M=
m (1 s ) s
Pm

30 m2 E202 R2
1
=
=

2
s
R
s
2
ns + X 2
s

Pokr

U izrazu je zanemarena primarna impedancija Z1=R1+jX1 u nadomjesnoj


shemi
Bitno je istaknuti da je moment u svakoj toci priblino ovisan o kvadratu
narinutog napona

M~f(U2 )

grafiki izgled momentne karakteristike je (ne vrijedi za motore malih snaga


(cca ispod 1kW)!!
M

Mmax

Mk
Mn

0
1

n
s

nmax

nn ns

smax

sn 0

na momentnoj karakteristici kljune su 3 toke:


s= 1,
n=0
- potezni moment ili moment kratkog spoja
s= sn,
n= nn
- nazivni moment
s= smax,
n= nmax
- maksimalni moment

s=0
s = 0.01
s = 0.04
s=1
s>1
s<1

n = ns
n = 0.99 ns
n = 0.96 ns
n=0
n<0
n > ns

potpuno neoptereen stroj


podruje rada velikih strojeva (iznad 100kW)
podruje rada srednjih i manjih strojeva
zakoen rotor
Protustrujno koenje (plugging break)
generatorsko koenje

Klossova jednadba
Klossova jednadba opisuje poopenu karateristiku asinkronog
stroja.
Funkcionalno povezuje dvije radne toke - proizvoljnu radnu
toku i toku prelaska izmeu nestabilnog u stabilno podruje rada
(toka prekretnog (maksimalnog) klizanja).
U ovom sluaju usporeuju se razvijeni momenti kod maksimalnog i
nominalnog klizanja

Mn
2
=
sn
s
M max
+ max
smax
sn

smax

R2
=
X 2

to znai regulirati brzinu vrtnje motora?


Regulirati brzinu vrtnje znai mijenjati momentnu karakteristiku Mm u Mm'
tako da njeno sjecite s karakteristikom tereta bude pri eljenoj brzini
vrtnje nreg. Prema slici momentna karakteristika Mm se mijenja tako da
se mijenja sinkrona brzina vrtnje motora ns u ns' mijenjajui frekvenciju
napona napajanja statora
Prema slici, radna toka EMP pogona u stacionarnom stanju odreena
je sjecitem karakteristike momenta motora i karakteristike momenta
optereenja Mm = Mt

Kako mijenjati brzinu vrtnje asinkronog motora ?


Brzina vrtnje motora je:
n = ns (1 s) =

60 f1
(1 s)
p

i ona se moe regulirati (namjetati) promjenom frekvencije f1, broja pari


polova p i promjenom klizanja s
Mijenjanje broja pari polova je mogue u grubim iznosima. Ovakav nain
se koristio u vremenima kada je poluvodika tehnologija bila skupa
Npr.: za f= 50 Hz
p=1, sinkrona brzina je 3000 okr/min
p=2, sinkrona brzina je 1500 okr/min
p=3, sinkrona brzina je 1000 okr/min
Primjer: stariji strojevi za pranje rublja. Motor sadri dva namota, jedan s
2p=2, a drugi s 2p=12 (14). Preklapanje namota (polova) se obavljalo
mehanikim sklopom (relej, sklopnik)

Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona napajanja stroja


Promjenom napona uz fiksnu frekvenciju momentna karakteristika motora
se mijenja prema Mm= f (U 2). Svakom naponu odgovara druga
karakteristika, a kako je karakteristika momenta tereta jedna i zadana
vrstom tereta, radna toka e biti odreena karakteristikom motora.

Poluvodika energetska elektronika omoguava promjenu napona u irokim


granicama. Koje su dobre a koje loe strane ovakvog naina upravljanja?

Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije


Brzina vrtnje direktno je proporcionalna frekvenciji

n=

60 f1
(1 s)
p

U stroju se zbog promjene frekvencije dogaaju i promjene


magnetskog toka (indukcija) to utjee na promjene razvijenog
momenta
U1E1=4,44 N f1 B S

Ako se smanji frekvencija f1 ne mijenjajui napon, doi e do promjena


poveanja B odnosno mag. toka . Poveanje B nije poeljno zbog
zasienja mag. Kruga. Smanjenjem (pri poveanju f1) smanjuje se
moment motora to opet nije poeljno. Zbog toga se regulira po zakonu:

U1 E1
=
= konst.
f1
f1

Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije


Ovakvim nainom upravljanja istovremeno treba mijenjati napon i
frekvenciju. Pri takvoj promjeni momentne karakteristike izgledaju
prema slici

esto se ovakav nain upravljanja brzinom vrtnje asinkronih strojeva


naziva skalarno upravljanje

Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije


M
f21

f1

tok
f2
f3
f4

ns21

ns1

Podruje konstantnog
momenta

ns2

ns3

ns4

Podruje konstantne
snage

Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije

f1 je osnovna (bazna) frekvencija za koju je graen motor. Smanjivanje


frekvencije f1 daje nacrtanu karakteristiku U21 / f21= konst. ,tj. smanjen je
napon i frekvencija u odnosu U / f =konst. PODRUJE KONST. MOMENTA.
Poveanje frekvencije f1 na f2 nije mogue po zakonu U/f = konst. jer se
prekorauje nominalni napon motora. Zbog poveanja frekvencije a
nepromijenjenog napona, smanjen je mag. tok u motoru i razvijeni moment.
To je tzv. podruje slabljenja mag. toka ili PODRUJE KONST. SNAGE

Asinkroni stroj-pregled naina upravljanja za


M
M

M m ax

Rr 3

Rr 4

Rr 2

Rr1

Rr 5

Mk
Mn
Rr1 < Rr 2 < Rr 3 < Rr 4 < Rr 5

n
s

0
1

n m ax

nn ns

s m ax

sn 0

0
f5

M
U1 > U 2 > U 3 > U 4

s pr1 = s pr 2 = s pr 3 = s pr 4

f4

f3

f2

U1

U2

U3
U4

s pr

f1 f f 2 f f 3 f f 4 f f 5

f1

ASINKRONI MOTOR upravljanje U/f za razliite tipove


tereta
M em

ag = konst.

M em

f2

f3

f4

ag = konst.

f1

f3

f4

f2

f1

f5

s5
r5

ta
tere

f5

nt
me
Mo

Linija
konstantnog
tereta

s4

r4

s3
r3

s2

r2

s1

s5

r5

s4

r4

s3
r3

s2

r2

s1

r1

Vanjske karakteristike AM-a s konstantnim tokom kod malog klizanja


za razliite frekvencije napona napajanja; uz konstantni i ventilacijski
(centrifugalni) moment optereenja
Koje pojaalo moe osigurati ovakve karakteristike?

ASINKRONI kliznokolutni MOTOR


L1

4Q pogon za KLIZNOKOLUTNE
asinkrone motore

L2
L3

Rr 4

Rr 3

Rr 5

Rr 2

Rr1

K1

Rr1 < Rr 2 < Rr 3 < Rr 4 < Rr 5


K2

ASINKRONI kliznokolutni MOTOR


4Q pretvara

Suradnja FER-ABB

Momentna karakteristika AM-a; osnovni pojmovi

0<S<1 motorski nain rada


S>1

protustrujno koenje

S<1

generatorsko koenje

Sm

prekretno (maksimalno) klizanje

Sn

nominalno klizanje

Mn

nominalni moment

Mm

prekretni (maksimalni) moment

Mk

potezni moment (kod S=0)

Koenje AM-a s potencijalnim momentom tereta

R1>>R
1

S
1

Generatorsko koenje AM-a (s potencijalnim


teretom) i 4-kvadrantni rad

S
1

AM-Upravljanje

izmjenini
trofazni
ulaz

Vd

A.M.

Shema frekvencijskog pretvaraa s utisnutim naponom.

AM-Upravljanje
izmjenini
ulaz

+
Diodni
ispravlja

Vd

Rko

A.M.

a)

izmjenini
ulaz
etverokvadrantni
pretvara

Vd

A.M.

b)

Prikaz naina koenja kod pretvaraa s utisnutim naponom i IM-om.


a) sklop s konim otpornikom
b) upotreba 4Q pretvaraa kao ulaznog stupnja frekvencijskog
pretvaraa

AM - primjer industrijskog rjeenja, namata


(5 ica, brzina namatanja100 m/s, maksimalna 118 m/s)

AM Upravljanje - primjer industrijskog rjeenja


4-QUADRANT SCR UNIT A

UD+
+

COMMUTATING
REACTORS

L1
L2
L3

COMMON DC LINK

id
UDil1

C1

il2

ic1
AC
GRID

C2

il5

ic2

C5
ic5

2-SECONDARY
TRANSFORMER
(DELTA-STAR)

Y
Y

4-QUADRANT SCR UNIT B

+
L1
L2
L3
COMMUTATING
REACTORS

1.

2.

5.

AM upravljanje - primjer industrijskog rjeenja


(regulacijska struktura)

min
max

AM Upravljanje - primjer industrijskog rjeenja


(regulacijska struktura DC meukruga)
125
100

DC LINK

50
25
0
-25

125

200

400

-50

600

800

1000

1200

1400

REGENERATIVE
CURRENT

-75
-100
-125

TIME (ms)

100
Id CURRENT & DC LINK VOLTAGE

75

SPEED
SETPOINT

50

0
0

50

100

150
TIME (ms)

50
25
0

-75

DC LINK
ACTUAL
SPEED

DC LINK

6% OVERSHOOT
75

-50

100

25

125

-25

DC LINK
LIMITING
SPEED, DC LINK VOLTAGE

Id CURRENT & DC LINK VOLTAGE

20% OVERSHOOT
75

200

400

600

800

REGENERATIVE
CURRENT

-100
-125
TIME (ms)

1000

1200

1400

200

250

300

AM Upravljanje - primjer industrijskog rjeenja


(regulacijska struktura)
Drive

Converter

Motor

Flying shear 1

690V, 1230A

425kW, 690V, 470A, 743rpm

Flying shear 2

690V, 570A

230kW, 690V, 250A, 741rpm

Laying forming head (LFH) 690V, 354A

258kW, 690V, 260A, 1786rpm

Pinch roll- Laying forming


head (PR-LFH)

690V, 354A

258kW, 690V, 259A, 1190rpm

Cooling bed

690V, 297A

180kW, 690V, 184A, 990rpm

KRAJ

DODATAK 1.
Impedancija kratko-spojenog rotorskog namota u ovisnosti o brzini rotora
frotor = 50 Hz

nrotor = 0

L
10
R

Z 84 = ui

frotor = 5 Hz

nrotor = 0.95 ns

L
1
R
frotor = 0.5 Hz
L
0,1
R

u, i

U
I

84

Z 6 = ui

u, i

Z 45 = ui
nrotor = 0.99 ns

t
20 [ms]

0,2

u
t
[s]

45

u, i

U
I

i
6

t
[s]

DODATAK 2 . Mirna, pulsirajua i okretna polja


zakon protjecanja

Protjecanje jednog svitka

openiti izraz (potsjetnik !!)


2

H dl = Hdl + Hdl + + Hdl = i =


s

x=/2

Zakon protjecanja za magnetski krug stroja

H dl = 2H + H

l =

Fe Fe

x=
x=p

+i

-i

rotor

stator

x=0
x=2
x=2p


x
p

Protjecanje raspodijeljeno
uzdu oboda stroja prema
slici (crveno). Ono je konst.
jer je zrani raspor
konstantan i struja vremenski
nepromjenjiva.

Raspodjela protjecanja

osnovni harmonik protjecanja je:

1(x) = 1max sin(

indukcija magnetskog polja uzdu raspora je

x)
p

B = 0H = 0

i z
2

ako svitkom tee istosmjerna struja, stvara se dvopolno mirno (stojee)


magnetsko polje iznosa prema slici
prostorna raspodjela magnetske indukcije B(x) je istog oblika kao i
protjecanje, iznosi su proporcionalni (vidi izraz za indukciju!)

Ako svitkom (slika a ) tee izmjenina struja oblika i=I2cost, stvorit


e se pulsirajue dvopolno magnetsko polje kojemu se veliina na
svakom mjestu oboda (zranog raspora) mijenja od maksimalne do
minimalne, u skladu s promjenom veliine struje, slika b).

x
p

a) Promjena struje svitka i=I2


cost

Pulsirajue protjecanje jednog


svitka, osnovni harmonik

Stvoreno pulsirajue magnetsko polje se moe prikazati izrazom:

(x, t) = 1t sin

(x, t) = 1 cos ( t ) sin

x
p

1 amplituda protjecanja u trenutku


t=0 (kada je struja maksimalna)
1t = 1cos (t)

Pulsirajue protjecanje se moe prikazati s 2 okretna protjecanja,


svako pola amplitude, suprotnog smjera vrtnje:

1 cos ( t ) sin

x = 1sin( x - t) + 1sin( x + t)
2
2
p
p

Uobiajeni je naziv direktno protjecanje i inverzno protjecanje (engl.


CW i CCW, ClockWise, Counter ClockWise):

x ,t = d + i

(t=0)
t=0
i

x
p

i = d
p

Prostorna raspodjela
pulsirajueg protjecanja,
prikaz s dvije okretne
komponente

x
p
(t=0)

t=0

t= /4

t= /4

i(t=/2)

d(t=/2)

Prikaz pulsirajueg protjecanja s dva


okretna polja

t=

(t=)

Kutna brzina okretnog protjecanja m i kruna frekvencija struje


koja uzbuuje polje vezane su izrazom
m =

U vremenu T=1/f (20ms za 50Hz mreno napajanje) potrebnom da


struja proe 1 cijelu periodu, okretno polje pree put koji odgovara
jednom paru polova (dvostruki polni korak, p=1). Taj put odgovara
elektrinom kutu od 360, odnosno geometrijskom kutu od
g = m T =

2 f 1 2
T=
=
p
p f
p

ZAPAMTI: Elektriki kut je kut koji odgovara jednom paru polova !!!

Trofazna okretna polja

Osnovni prostorni harmoniki lanovi protjecanja triju prostorno za


2/3 pomaknutih namota (faza) A, B i C su:
os faze A

x,A = 1A sin

x
p

2
x,B = 1Bsin x

3
p

4
x,C = 1Csin x

3
p

C'

B
2
3
A'

os

fa z

eB
os

B'

fa z

eC

Ako namotima A, B i C teku izmjenine struje vremenski (fazno) meusobno


pomaknute za 2/3, u svakom namotu se stvaraju pulsirajua protjecanja:
x,t A = 1A cost sin
x,tB

x
p

os t

2
2
= 1Bcos(t ) sin x

3
3
p

x,t C = 1Ccos(t -

4
4
)sin x

3
3
p

JA

6
2

2
3

2
3

JC

2
3
4

JB

ako su struje u svim svitcima jednake i ako su brojevi vodia (zavoja)


jednaki, amplitude protjecanja u osima faza A, B i C su jednake
Pulsirajua protjecanja svake faze moemo prikazati sa dva okretna
protjecanja:
Zbroje li se sva 3 direktna i sva tri inverzna vala protjecanja dobijemo
direktno okretno protjecanje amplitude 50% vee od protjecanja jedne faze.
Inverzna protjecanja se ponitavaju, i=0.
Okretna protjecanja bez inverzne komponente se nazivaju simetrina
okretna protjecanja (polja). Ona se vrte sinkronom brzinom:
ns =

1
x,t A = 1 sin x - t + 1 sin x + t

2
p

1
4
x,tB = 1 sin x - t + 1 sin x + t

2
3
p
p

1
2
x,t C = 1 sin x - t + 1 sin x + t

2
3
p

sin
x
t

+ 0
x,tABC
2 1 p

60 f
(r / min)
p

3f okretna protjecanja (polja),prikaz rotirajuim vektorima


Prostorna raspodjela
os faze A

R
rezultantno
protjecanje
t = 0

t =

Fazorska slika struja kroz


namote:

2
3

2
3

t =

2
3

t =

2
3

Rezultirajue protjecanja R
u prostoru za trenutke kada
je vremenska os t u
poloajima 1 do 7

t =

4
3

t =

5
3

t = 2