1.

Analiza aktuelnog stanja na Jahorini

1.1 Opte informacije
Planinski centar Jahorina se nalazi u jugoistonom dijelu Bosne i Hercegovine.
Jahorina sa najviim vrhom Ogorjelica (1.916 m), pripada Dinarskom planinskom
sistemu. Pravac pruanja planine je jugoistok-sjeverozapad. Duina cijelog masiva
Jahorine s ograncima iznosi oko 25-30 km, a irina od 5-15 km. Izvanredna
konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara
staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu
meu najljepe i najpoznatije ski-centre. Ostale planine u ovom planinskom lancu
su: vrsnica, Prenj, Bjelanica, Treskavica, Zelengora i dr.
Jahorina s administrativnog aspekta pripada dvjema optinama: Pale i Trnovo. U
optini Pale ivi 26.959 stanovnika a u optini Trnovo 2.594. Postoji priblino 70
naselja iji su stanovnici preteno starije dobi. Gustina naseljenosti u predjelu Pala
iznosi 54,79 stanovnika po m, a na prostoru optine Trnovo 22,97 stanovnika po
km2. 30% prostora Jahorine je urbano podruje i ini 20% prostora optine Pale.
Jahorina obuhvata jedno selo, ator, koje stanovnici koriste samo tokom vikenda.
Udaljenost Jahorine do veih gradova u regiji je slijedea:
Jahorina - Sarajevo 28 km
Jahorina - Banja Luka 310 km
Jahorina - Beograd 320 km
Jahorina - Zagreb

450 km

Jahorina - Ljubljana 580 km

1.2.Pristup

odreditu

Vazdunim saobraajem
Najblii aerodrom je Meunarodni aerodrom Sarajevo (Jahorina Sarajevo
28 km). Svakodnevni letovi
za: Frankfurt, Istanbul, Keln, tutgart, Zagreb, Cirih, Ljubljana, Milano, Be,
Prag, Beograd, Minhen i Budimpeta. Kompanije koje u redovnom
saobraaju lete za i sa sarajevskog aerodroma su: BHAirlines (ranije Air
Bosna), Adria Airways, Alitalia, Austrian Airlines, Croatia Airlines, CSA,
JAT Airways, Lufthansa, MALEV, Turkish Airlines.
Godinji kapacitet Meunarodnog Aerodroma Sarajevo je 800.000-1.000.000
putnika, a prosjean godinji broj putnika je 400.000.
Putem eljeznice
Najblia eljeznika stanica je u Sarajevu.
Drumskim saobraajem
Na Jahorinu se moe stii iz tri pravca:
1. Iz Sarajeva preko Pala
2. Iz Lukavice preko Trebevia
3. Iz Podgraba preko Vrhpraa
Autobusom
Nova autobuska stanica u Palama je u izgradnji.
Sa autobuske stanice u Lukavici direktnim linijama se moe putovati u
gradove Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore
(Beograd, Subotica, Novi Sad, Ni, Podgorica, Herceg Novi, Ulcinj).
Takoe, sa autobuske stanice u Sarajevu postoje redovne linije za
gradove Centralne i Zapadne Evrope.
Turistika infrastruktura na Jahorini
Jahorina je nekad predstavljala jedan od najatraktivnijih rekreativnih prostora
za skijanje u Jugoistonoj Evropi. Planinsko jezgro obuhvata oko 650 ha,
gdje je bila izgraena glavna infrastruktura kao dio Zimskih Olimpijskih
Igara poetkom 80-tih. Mada je u skorije vrijeme dosta devastirana, Jahorina i
danas predstavlja najvaniji turistiki resurs Republike Srpske.
U tekstu koji slijedi daju se kljuni podaci o turistikoj infrastrukturi danas:
Staze za skijanje i iare
Ukupna duina staza za skijanje iznosi oko 20 km.

Od ega
je: Plava:
32,15%
Crvena: 48,52%
Crna: 19,33%
Vertikalni transport ukljuuje etiri iare sa dvosjedom, tri ski lifta i jedan
ski lift za djecu, ukupne duine 8,05 km i kapaciteta 7.200 osoba na sat.

Smjetajni kapaciteti
Stvarni smjetajni kapaciteti su sljedei:
1.02
6 hotela sa ukupnim brojem kreveta
2
17 apartmanskih objekata sa ukupnim569
400
18 pansiona
Vikend
kua1.28
0
3.27
Ukupno
0
priblino
Prema Turistikoj organizaciji Istonog Sarajeva kategorizacija smjetajnih
kapaciteta jo nije izvrena. Sportske aktivnosti/usluge: skijanje, skijanje na
dasci, klizanje (hotel Termag), plivanje (hotel Bistrica, hotel Termag),
rekreacija i fitnes (hotel Termag), hodanje, pjeaenje, terenski biciklizam,
sankanje, fudbal i koarka (hotel Bistrica).
Okolne turistike atrakcije:
KADINO VRELO nalazi se na sjeveroistonoj padini Jahorine, u Vrhprai.
Ovaj prirodni resurs je u drutvenom vlasnitvu i upravljanju. U blizini se
nalazi kolibica u kojoj se mogu organizirati dodatne uslune aktivnosti.
PEINA ORLOVAA (Savina peina) ovaj prirodni resurs lociran je 11
km od Pala. Peina je osvijetljena i prilagoena za posjetitelje na duini od
650 m. Naknada za ulaz iznosi KM 4. Posjete su u organizaciji Turistike
Organizacije Istono Sarajevo. Peina je u drutvenom vlasnitvu i
upravljanje istom nije rijeeno. Peina je prebivalite najugroenije vrste
sisara u Evropi, slijepog mia (microc hipoptrea).
PEINA LEDENJAA nalazi se kod izvora Mokranjske Miljacke. Led u
ovoj peini se zadrava i preko ljeta.
PEINA LIPOVAC u koritu Miljacke, posebno je zanimljiva za ljubitelje
atraktivnih fotografija.
VRELO RIJEKE MILJACKE Vrelo je locirano 3 km od Pala, ima ribnjak,
restoran i 4 apartmana (u privatnom vlasnitvu).
Dogaaji na Jahorini i Palama:
UMJETNIKA KOLONIJA odrava se na Palama svakog jula. Odravaju se

koncerti, veeri poezije, folklora i druga deavanja. Broj posjetilaca je oko

1.500.
SABOR FRULAA odrava se na Palama, svakog avgusta. Takmienje
frulaa, folklora, koncerti etno muzike. Broj posjetilaca je priblino 5.000.
ART JAHORINA Umjetnika kolonija koja se odrava svakog decembra na
Jahorini.
JAHORINA ZIMI Nekoliko dogaaja koji se odravaju na Palama i Jahorini
u toku zimskog perioda (novembar mart).
TAKMIENJE NA PETROVDAN fudbalske utakmice, upriliene su svakog
juna i jula na Palama. Takmienje posjeti priblino 10.000 posjetilaca.

U SUSRET ZIMI, Sajam turizma i ugostiteljstva odrava se na Jahorini

svakog oktobra. Sajam posjeti oko 2.000 posjetilaca.
LUTFEST Lutkarski festival (Meunarodni festival lutkarskih pozorita)
Specifinosti:
Ostaci srednjevjekovnih gradova i utvrenja, nekropole steaka
srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika zanimljivi su kulturno-istorijski
spomenici koji su svjedoci, da je ovaj kraj nekada bio raskrsnica vanih
puteva.
Mada nedovoljno istraeni, kao svjedoci jednog vremena su ostaci grada
Pavlovca kod Prae koji je sagraen 1415. godine. Iz srednjeg vijeka su i
ostaci utvrenog dvora na vrelu Paljanske Miljacke koji je pripadao despotici
Jerini, eni despota uraa Brankovia.
Posjete turista
Broj dolazaka i noenja 2003 2005 (Optina Pale):

Dolasci
Noenja

2003 2004
17.749 17.867
68.267 67.850

2005
18.744
65.234

Izvor: Euromarketing Pale (Turistika organizacija IS)

Prema informaciji Turistike organizacije Istono Sarajevo u 2005. godini
struktura gostiju je bila slijedea:
Srbija i Crna Gora priblino 60% Hrvatska priblino 15% Slovenija priblino 15%
Domai gosti - priblino 10%
Procenat gostiju iz drugih zemalja je
veoma mali. Broj osoba koje rade u
turizmu (2005): 364 Ukupan prihod
od turizma (2005): 509.764 KM

Zabiljeka: Postoje znaajni problemi u pogledu osnovnih statistikih

podataka u pogledu ponude i potranje. Ovo je rezultat injenica da
odmaralite Jahorina jo uvijek nema profesionalan i transparentan
marketing i upravljaki sistem.
Turistika organizacija i informacije
to se tie turistikog sektora u Republici Srpskoj postoje dvije kljune
institucije koje se bave turistikom industrijom:
Prva je Ministarstvo za trgovinu i turizam i njegovo pojedinano odjeljenja
unutar lokalnih vlada koja su pravno i administrativno odgovorna za sektor
(zakoni, inspekcije, porezi, itd.). Na ovom nivou nismo naili na znaajnije
turistike razvojne inicijative, niti institucije koje bi bile odgovorne za razvoj
programa konkurencije i investicionih podsticaja.

3. Analiza konkurenata
Mada su jugoistona Evropa i njene turistike destinacije jo uvijek u tranziciji
i s obzirom na injenicu da je otpoela obnova turistikog trita u pogledu
planina zimi i turizma u ljetnoj sezoni, izvrili smo analizu nekoliko
konkurentskih destinacija.
Jahorina, kao dio ove regije konkurie slinim destinacijama u Srbiji,
Hrvatskoj, Crnoj Gori, Rumuniji, Bugarskoj, pa i Sloveniji. Sve analizirane
destinacije u ovoj regiji su provele razliite planove restrukturiranja i
investiranja ili e to izvriti u skoroj budunosti.
Na osnovu meunarodnih trendova u pogledu proizvoda planinskog turizma
prilino je oigledno da se ova oblast poinje isticati, budui da regionalna
populacija ulazi u fazu u kojoj su prihodi pojedinaca dovoljni kako bi se
izdvojila sredstva za ovaj poseban vid koritenja slobodnog vremena.
Poreenje destinacija je pokazano u tabeli nakon pregleda konkurenata, a
koji je izvren na osnovu slijedeih kriterijuma:
-

lokacija
- ponuda (portfolio) proizvoda
- smjetajni kapacitet
- broj dolazaka i noenja
- skijaki kapaciteti (staze, liftovi, cijene)
- koeficijenti
- hotelski proizvodi

Bjelanica (Bosna i Hercegovina)

a) Skijaki centar
Planina Bjelanica se nalazi samo 20 km od Sarajeva, glavnog grada BiH.
Bjelanica je nastrmija od svih bosanskih planina na kojima se skija. Sa
vrha, na visini od 2.067 m, strme ski staze vas brzo dovedu do podnoja
planine na visini od 1.200 m. Zajedno sa planinama Igman i Treskavica,
te kanjonom na rijeci Rakitnica, ona predstavlja veliki park prirode.
b) Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, sankanje, snowboarding
Ljeti: etanje, planinarenje, paragliding, vonja biciklom
c) Smjetajni kapaciteti
Ukupan broj kreveta: 1.239
d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 5 do 6 hiljada
(naa procjena) Broj noenja: 15
do 20 hiljada (naa procjena)
e) Ostali kapaciteti i atrakcije
Jedan ski lift dvosjed i nekoliko ski liftova za djecu na Igmanu.
Tu su staze Bjelanice na kojoj se odravao slalom za mukarce, veleslalom i
spust za vrijeme Zimskih Olimpijskih igara 1984. godine - Grad Sarajevo
f)

Ski staze
Ukupna duina ski staza Ski Centra Bjelanica: 8,35 km

g) Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 4,26 km (jedan ski lift trosjed i
etiri ski lifta) Kapacitet ski liftova: 4.950 osoba na sat.

h) Cijene ski karata

Dnevna karta: 13,33
EUR Poludnevna karta:
11,80 EUR Sedmina
karta:
71,80 EUR
i)

Koeficijenti
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova
1.239/4.950 = 0,250
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
4.950/8,35 = 592,81
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
1.239/8,35 = 148,38

j)

Hotelska ponuda - Hotel Maral

Naziv: Hotel Maral

Lokacija: Babin Do, Bjelanica
Broj zvjezdica: ***
Broj soba: 57 soba i 13 apartmana
Restorani i barovi: Restoran, soba sa kaminom, aperitiv bar
Ostali kapaciteti: Fitnes klub, sala za stoni tenis, ski garderoba diskoteka,
parking, TV sala, sala za vee sastanke, koarkako igralite, igralite za mali
fudbal.
Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom):
76,92 EUR (01.01 - 27.01)
66,66 EUR (27.01 - 10.03)
51,28 EUR (11.03 - 22.12)

Izvori: www.hotel-marsal.ba, www.bhtourism.ba, Opina Trnovo, +387 33 439 112,

gosp.. Osman Smjeanin

4. Trendovi u turizmu
4.1 Deset optih trendova u turizmu4

Trend br. 1: Demografske promjene

Broj osoba koje pripadaju kategorijama starijih e se poveavati velikom

brzinom. Starije osobe e biti zdravije i raspolagati veim prihodima, nego
to je to bio sluaj u prolosti. Mnogi od njih iskoristie mogunost
prijevremenog penzionisanja.
U svjetlu ovakvog razvoja situacije, broj iskusnijih, starijih putnika e rasti
bre od razvoja turistike potranje uopte (iako postepeno pogoranje
penzijske potpore i trend ka poveanju godina starosti kada je mogue
ostvariti pravo na penzionisanje moe usporiti ovakav razvoj u dugoronom
smislu).
Uticaji na sektor turizma
Poveanje potranje za kvalitetom, ugodnou i sigurnou.
Poveanje potranje za jednostavnim prevozom.
Poveanje potranje za zabavnim objektima (sadrajima) u kojima se
zahtijeva manje fizikog napora (npr. igralita za golf i sl.).
Poveanje potranje za proizvodima koji su namijenjeni samo
jednoj osobi.
Vea potranja u mjesecima meusezone.
Pri marketinkim aktivnostima, potrebno je manje naglaavati godine
starosti a vie ugoaj.
Prosjeni broj osoba po domainstvu e se i dalje smanjivati, to e
za posljedicu imati vee raspoloive prihode i veu kupovnu mo.
U pogledu turizma, ovo e imati uticaja na potranju uopte, a posebno na
potranju za dugotrajnim putovanjima i za kratkim odmorima.
Uticaji na sektor turizma
Poveanje potranje za luksuzom (sitna zadovoljstva).

 Poveanje potranje za specijalnim proizvodima koje je mogue dobiti

odmah po zahtjevu.
Poveanje potranje za odmorima u gradovima i drugim kratkim
odmorima u inostranstvu u razdobljima koja su nekada bila manje
poeljna.
Vei interes za zimske odmore na suncu.

4 Izvor: Komisija za putovanja Evrope Turistiki megatrendovi u Evropi

Trend br. 2: Megatrend zdravlja

Svijest o zdravlju e se i dalje poveavati.

Iako poveanje svijesti o zdravlju nee uticati na koliinu potranje, sasvim je
sigurno da e uticati na donoenje odluka u pogledu destinacija, te o
ponaanju tokom odmora.
Uticaji na sektor turizma
Destinacije koje se smatraju manje zdravima bit e vie izbjegavane
nego to je to bio sluaj u prolosti.
Potranja za odmorom na suncu e se i dalje poveavati.
Aktivni odmor ili odmor uz aktivnosti e postajati sve popularniji, a
potranja za objektima koji odgovaraju ovakvoj vrsti odmora e biti
sve vea
Potranja za wellness proizvodima e rasti, ukljuujui spa centre i fitness centre.

Trend br. 3: Poveanje znanja i obrazovanja

Prosjeni nivo obrazovanja raste.

Ovo e za posljedicu imati pojavu odmora u kojima umjetnost, kultura i
istorija igraju vaniju ulogu, ukljuujui i odmore koji su vie obrazovni i vie
duhovni.
Uticaji na sektor turizma
Poveanje potranje za specijalnim proizvodima.
Istaknutije ukljuivanje elemenata koji se odnose na umjetnost,
kulturu i istoriju u okviru turistikih aranmana i samoorganizovanih odmora.
Potreba za boljim i kreativnijim prenoenjem informacija.
Potranja za novim destinacijma u Centralnoj i Istonoj Evropi
e se poveavati.

Trend br. 4: Manje vremena za odmor

Savremeno drutvo vri sve vei pritisak na svakodnevnicu ljudi i podstie

kod njih elju za vie vremena za odmor i relaksaciju to e imati suprotan
efekat na poveanje slobodno raspoloivih prihoda. Za turizam, ovakav
trend je prema tome, po definiciji nepovoljan takoer i zbog toga to se
trend poveanja broja dana plaenog odsustva koje se koristi u svrhu
koritenja godinjeg odmora zaustavio.
Uticaji na sektor turizma
Sve vea potreba za niskobudetnim proizvodima.
Sve vea potreba za relaksacijom.
Skraivanje dueg glavnog odmora u korist vie kraih odmora.

Trend br. 5: Poveanje iskustva vezanog za putovanja

Sofisticiraniji potroai postaju sve sigurniji u ono to su njihove potrebe i

prava.
Za turizam, ovo za posljedicu ima sve vei kritini stav prema kvalitetu, te
prema odnosu izmeu kvaliteta i cijene.

Uticaji na sektor turizma

Alternativni naini troenja vremena i novca e se sve vie takmiiti
sa odmorima, a unutar samih odmora, sa davanjem prvenstva
destinacijama i smjetaju.
Destinacije koje nisu u skladu sa prihvatljivim standardima e
pretrpjeti veu tetu i za dui vremenski period u budunosti.
Nejednolino ponaanje, to znai jedan jednostavan odmor,
naredni luksuzan, jedan dugotrajan, naredni kratkotrajan.
Davanje prednosti odreenim vrstama odmora e postati
iscjepkanije u budunosti, pa e, prema tome, uticati na koliine
onih odmora koji se ponavljaju.
Tokom godina, trend vjernosti jednoj istoj destinaciji e se i dalje
smanjivati.
Postojanje iskusnijih turista dovee do sve kritinijeg stava prema
onome to je vjetako u korist onoga to posjeduje veu
autentinost posebno u odnosu na emocionalno zadovoljstvo i
potrebu personalizacije; vjetaka ponuda koja se ne razlikuje od
ostalih (npr. tematski parkovi) postae manje vana, ukoliko ne
zadovolji vie standarde.
Iskustvo i kritini stav e podstai turiste da ponovo posjete
zadovoljavajue destinacije iz njihove istorije putovanja.
Sve vee davanje prednosti mobilnosti podstai e iznajmljivanje vozila.
Regijama koje nude potpuni, raznovrsni, potpuno uravnoteeni
koncept e se sve vie davati prednost, i one e zahtijevati bolje
upravljanje destinacijom.

Trend br. 6: Promjene ivotnih stilova

ivotni stilovi u zapadnim drutvenim zajednicama postepeno se mijenjaju.

Za turizam, ovo utie na shvatanje turiste o njegovim ili njenim linim
potrebama i ponaanjima.
Uticaji na sektor turizma
Iako odgovarajue investicije mogu biti napravljene, interes za
aranmane Noenje sa dorukom se smanjuje, obzirom da se
ovakvi aranmani smatraju jeftinim.
Kako je status sada manje vaan nego to je to bio nekada,
ponaanje na odmoru postaje sve vie prilagoeno linim potrebama,
to vodi ka poveanoj potranji za manjim smjetajnim jedinicama
(kao to su manji autentini porodini hoteli i turistike farme).

 Promjena percepcije u pogledu ivota i ivotnog stila dovodi

do pada potranje za organizovanim turama sa stalnom
pratnjom.
Ponuai e imati vie koristi ukoliko budu sposobni kreirati
potpuno nove proizvode, koncepte i usluge koje e se izdvajati
svojom dodatnom vrijednou.

 Sve vea specijalizacija ponuaa u pogledu odreenih hobija i

interesovanja e postati vanija, a sve ee e se kombinovati
sa odmorom.
Ovakvo sve vee davanje prednosti vrstom sidru kao sigurnom
osloncu u sve nesigurnijem svijetu podstie elju za posjedovanjem
drugog doma, takoer, u podrujima koja se nalaze u blizini manjih
regionalnih aerodroma.
Trend vraanja osnovama dovodi do toga da se prednost daje
jednostavnijim odmorima iz hotela u bungalov, iz kamp-kuice u
ator.

Trend br. 7: Nova informaciona tehnologija

Prodor Interneta te njegovo korienje u svrhu primanja informacija o

turistikim proizvodima i uslugama i njihove kupovine e nastaviti da se
poveava.
Za turizam, uloga Interneta ukljuujui i nova sredstva vizuelne
prezentacije e i dalje postajati sve vea, te e se pokazati od velikog
znaaja u budunosti.
Uticaji na sektor turizma
Postojanje spremnih turistikih informacija o destinacijama i
proizvodima i sve sofisticiraniji pretraivai za pregled takvih
informacija e biti podesni za pravljenje poreenja, te e na taj nain
intenzivnije uticati na konkurenciju putem razgledanja robe.
Iskusni turisti e sve vie osmiljavati svoje vlastite odmore na
modularnoj osnovi sa direktnim rezervacijama.
Uloga putnih (turistikih) agenata e se smanjivati, kako se potpuni
turistiki aranmani budu sve vie kupovali direktno putem interneta.
Internet e preinaiti tipinu ulogu Nacionalnih turistikih
organizacija (NTO) i Turistikih odbora velikom brzinom ali e
kreirati novu ulogu u elektronskom marketingu, ukljuujui i
primjenu destinacijskog marketinga koji se zasniva na Upravljanju
odnosima sa klijentima (CRM).
Destinacijski marketing (npr. bolje brendiranje uz podrku javnosti) e
postajati sve vaniji kao izvor za podsticanje posjeta internet
stranicama.
Postojanje detaljnih informacija o proizvodima koje nude ponuai,
bilo da su ti proizvodi dostupni na samim lokalitetima destinacija ili
putem linkova, postat e sve vanije kao osnovni preduslov za uspjeh
internet stranica.

 Mogunost kupovine putem interneta e podstai praksu kasne

rezervacije.
Sve vea potreba za sigurnim rezervacijama putem Interneta mora se
naglasiti kada govorimo o iskusnijim turistima koji znaju ta hoe.

Trend br. 8: Promjene u nainu transporta

Sve vea potreba za koritenjem brzih vozova i niskobudetnih prevoznika

uticae na tipine tokove putovanja. Drumski saobraaj e se suoiti sa sve
veim zakrenjem.
Uticaji na sektor turizma
Destinacije e imati sve vie koristi od pristupanih i priutivih
kratkih odmora posebno u vrijeme kada se velike manifestacije
organiziraju van glavne sezone.
Sve vea raspoloivost direktnih veza vozom ili avionom e
podstai potranju za meunarodnim kratkim odmorima u
gradovima i gradskim regijama, na utrb ruralnih podruja.
Korienje brzih vozova za srednje udaljenosti e preuzeti veliki
procenat onih putovanja koja se trenutno obavljaju preko arter
letova.
Zakrenost puteva e negativno uticati
automobilom posebno u udarnoj sezoni.

na

prevoz

privatnim

Putovanja autobusima e postajati sve manje vana.

Prepreke koje nastaju zbog neprilagoenih rasporeda ili interno
uslovljenim transportom koji nije povezan na najoptimalniji nain e
imati jai negativni uticaj na destinacije koje ne mogu ispuniti sve
vee elje za pristupanou.
Krstarenja ne samo skupa krstarenja, nego i ona koja spadaju u
klasu niskobudetnih e postajati sve popularnija, posebno za
osobe iznad 50 godina starosti.

Trend br. 9: Poveanje znaaja odrivosti destinacije

Svijest o znaaju ivotne sredine e nastaviti da se poveava. Za turizam,

ovo e za posljedicu imati veu potranju za odrivim destinacijma, u kojima
e priroda i populacija igrati sve znaajniju ulogu. Kako bi se ublaili trokovi
odrivosti, cijena e se sve vie prebacivati na same turiste.
Uticaji na sektor turizma
Regionalna komponenta u destinacijma e postajati sve vanija.
Politike upravljanja destinacijama treba unaprijediti kroz detaljnije i
konzistentnije planiranje.
Davanje prednosti destinacijama e biti snanije povezano sa

podrkom koju prua domae stanovnitvo

dobrodolice sve veem broju posjetilca.

pri

izraavanju

Regije u kojima je dolo do preobimne gradnje (posebno one regije

u kojima ovakva gradnja nije bila u skladu sa prirodnim krajolikom)
e se sve manje priznavati kao atraktivne destinacije.
Eko-turizam ne treba pomijeati sa odrivim turizmom.

Trend br. 10: Poveanje vanosti sigurnosti i zatite

Teroristiki akti, regionalni ratovi, zagaenje i druge krize, naalost su postale

injenice vezane uz svakodnevnicu, te utiu na potrebu za osjeajem
sigurnosti i zatite.
U turizmu, ovo za posljedicu ima poveanu potrebu za sigurnou i zatitom,
te izbjegavanje turista da posjeuju destinacije koje se smatraju nesigurnim.
Uticaji na sektor turizma
Kvalitet vode (u jezerima i bazenima, ali takoe i vode iz vodovoda)
postajae sve vaniji pri odabiru destinacije, te zahtijeva bolju
zatitu.
Turista sklon upuivanju kritike, e prije uputiti albu u sluaju da
ponueni proizvod ne zadovoljava oekivane standarde.
Trokovi pruanja garancija o sigurnosti i zatiti e se poveavati
velikom brzinom.
Sektor se treba bolje pripremiti da zadovolji turistiku potranju
na fleksibilniji nain u razdobljima kriza.
Posebni trendovi u najboljim meunarodnim planinskim centrima
1. Sve vie planinskih centara pokuava stvoriti (jedinstvene)
turistike proizvode za ljetnu sezonu

2. Poveanje razvoja alternativnih zimskih turistikih proizvoda

pored skijanja

3. Profesionalni, atraktivni i unosni sadraji nakon skijanja tj.

Apres-Ski sadraji

4. Poveanje prosjene irine skijakih staza kako bi one bile

atraktivnije za skijae koji posjeduju carving skije, te kako bi se
izbjegli sukobi interesa

5. Upranjavanje zdravog ivota i wellness aktivnosti na planini

6. Marketinke aktivnosti planine idu u smjeru Planina mi daje snagu

7. Ljetne atrakcije na vrhu planine u svrhu poveanja broja ljudi koji

koriste vertikalni transport tokom ljetnih mjeseci

8. Specijaliziranje planinskih centara kako bi se ostvarila prednost nad

konkurentima (npr. luksuzni planinski centri, planinski centri za
snowboarder-e, planinski centri namijenjeni djeci, itd.)

9. Unapreenje kvaliteta u pogledu turistikog hardware-a (npr.

hoteli) i software-a (kvalitet usluga)

10.Budite stalno informisani - Uspjene planinske destinacije nude inovacije

svake godine

11.Kako bi smanjili zavisnost od prirodnog snijega, postaje sve

uobiajenije davati garancije stalnog snjenog pokrivaa
tokom cijele godine putem pravljenja vjetakog snijega

5
5. SWOT analiza
Snage i slabosti u turizmu
Tabela koja slijedi prikazuje najvanije snage i slabosti u pogledu turizma
na Jahorini. Analiza je uraena na osnovu posjeta lokaciji, sastanaka i
razgovora sa zainteresovanim stranama u turizmu na Jahorini.
Snage

Slabosti

- Stanje saobraaja i parking mjesta

+ Blizina gusto naseljenom
gradskom podruju Sarajeva
- Turistika ponuda za ljetne mjesece
(oko 30 do 40 minuta vonje (ni za turiste, kao niti za ekskurzije)
automobilom)
gotovo da i ne postoji
+ Saobraajna veza sa Sarajevom

- Samo
mali
broj
smjetajnih
kapaciteta je otvoren tokom cijele
godine

+ Blizina aerodromu Sarajevo

- Nedostaje
glavni
turistiki
sadraj za ljetnu sezonu koji bi
se mogao ponuditi tritu

+ Prirodni krajolik sa panoramom

- iare ne rade u ljetnim mjesecima
koja oduzima dah (npr. plato)
- Zastarjela
sredstva
vertikalnog
transporta (iare)
+ Nadmorska visina i relativna - Nedostatak kapaciteta u zimskim
sigurnost snijenog pokrivaa
mjesecima
u
danima
velike
frekvencije
(npr.
saobraaj,
iare/staze)
+ Gladak planinski krajolik
- Ne postoji seoski centar sa
atraktivnom
i
centralnom
infrastrukturom
(npr.
barovi,
+
Opta
infrastuktura
postoji
(voda/kanalizacija,
elektrina restorani, prodavnice, itd.)
energija, itd.) koja je pogodna za - Ne postoji atraktivan smjetaj ili
dalje proirenje
planinska koliba za sadraje nakon
skijanja
+ Imid i nivo poznavanja Jahorine
kao olimpijske destinacije (iz 1984.
godine) i dobro poznate destinacije
u Bosni i Hercegovini

- Ne postoji turistika organizacija u

smislu
(DMCa;
Destination
Management Company) preduzea
za upravljanje destinacijom (npr. za
razvoj proizvoda na Jahorini)
- Slabo

razvijena

ponuda

5 SWOT = Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats

6 MICE = Meetings, Incentives, Conferences and Events
Turistike
mogunosti
i
prijetnje
Mogunosti
Jahorinu:

za

Mogunost razvoja i modernizacija skijakih terena i smjetajnih kapaciteta

Jahorina kao uzor u pogledu saobraaja i povezanosti (na samoj
Jahorini, te u pogledu njene povezanosti sa Palama i Sarajevom)
Proirivanje i unapreenje MICE-segmenta

 Razvoj raznolike sportske ponude za ljetnu i zimsku sezonu

(zbog postojanja glatkog krajolika)
Ponovno prijavljivanje na Zimske olimpijske igre 2018. godine
Organizacija sportskih takmienja i manifestacija (kao to je
Svjetski kup FIS, takmienje u biatlonu i sl.)
Jahorina kao glavna destinacija za ekskurzije izvan zimske
sezone za domae i posjetioce u regiji (posebno one koji
posjeuju iru regiju Sarajeva)
Stvaranje ponude namijenjene porodicama u ljetnoj i zimskoj sezoni
Sveobuhvatni Master plan, ukljuujui razvojni plan, plan
korienja terena, plan razvoja turizma kako bi se osigurao
odriv i paljiv razvoj Jahorine
Paljivo korienje platoa u turistike svrhe
Korienje postojeih izvorita (npr. za vjetako jezero koje se
moe koristiti za pravljenje vjetakog snijega ili kao bazen za
plivanje).
Nastavak unapreenja kvaliteta u pogledu turistikog hardware-a i
software-a
Prijetnje za Jahorinu:
Nejasno pozicioniranje u poreenju sa drugim planinskim centrima
Nepostojanje snane turistike organizacije za razvoj i primjenu
proizvoda
Nasumina gradnja, gradnja bez koncepta (posebno u pogledu
smjetajnih kapaciteta, ski liftova i staza), pa prema tome,
iskoriavanje prirodnih resusa (nepostojanje odrivog razvoja)
Nepostojanje saobraajnog koncepta sa uporednim daljim razvojem
Nepostojanje sposobnosti domaih zainteresovanih strana za
provoenje mjera predloenih u Turistikom Master planu
Usamljeni pojedinci onemoguavaju uobiajeni razvoj destinacije
Turistika vizija za Jahorinu u 2016. godini

Jahorina je

Olimpijska planina.

Planinska destinacija br. 1

Osmiljena je sljedea vizija za Jahorinu u 2016.

u jugoistonoj Evropi (najatraktivnija, univerzalna
godini

Vizija:

i uno

Zato smo odabrali ovakvu viziju za Jahorinu?

1. Jedinstvena prodajna ponuda (JPP)
Nema mnogo planinskih destinacija u Evropi
koje mogu tvrditi da su Olimpijske planine.
Ukljuivanjem ove injenice u nau viziju bie
mogue stvoriti snanu JPP (jedinstvenu
prodajnu ponudu) koja e omoguiti izdvajanje
Jahorine od ostalih planinskih centara.
2. Veze sa postojeim imidom kao mjestom
odravanja Zimskih olimpijskih igara
Jahorina jo uvijek moe izvui korist iz
injenice da je bila mjesto odravanja Zimskih
olimpijskih igara 1984. godine. Sa odabranom
vizijom bie mogue zasnovati budui razvoj na
iskustvima iz prolosti vezanim za injenicu da
je Jahorina bila domain Zimskih olimpijskih
igara 1984. godine.
3. Cjelogodinja dodatna vrijednost je mogua
Osmiljavanje najatraktivnijeg i univerzalnog
planinskog centra u jugoistonoj Evropi
omoguie stvaranje dodatne vrijednosti tokom
cijele godine. Prema tome, bie vano stvoriti
atraktivan turistiki proizvod za ljetne mjesece,
te razviti i turistike proizvode za zimske
mjesece (pored postojeih proizvoda vezanih za
skijanje).

4. Blizina gusto naseljenog gradskog podruja

Sarajeva
Zbog blizine Sarajeva i njegovog aerodroma,
postoji ogroman potencijal za uspostavljanje
atraktivne cjelogodinje planinske destinacije na
Jahorini. Obzirom da razvijeni turistiki proizvod
ili udarni sadraj za ljetne mjesece gotovo da i
ne postoji, ovaj potencijal se u ovome trenutku
uopte ne koristi.
Kljune strategije koje podravaju viziju
Na osnovu budue vizije za Jahorinu, dolo se do sljedeih est kljunih
strategija:

Kljuna strategija br. 1:

Nastavak razvoja zimskog turistikog proizvoda (vertikalni transport,
pravljenje vjetakog snijega, staze, itd.) u skladu sa Meunarodnim
standardima za planiranje iz vodeih i unosnih centara alpskog skijanja.
Kljuna strategija br. 2:
Razvoj najatraktivnijeg planinskog turistikog proizvoda za ljetne mjesece
u jugoistonoj Evropi.

Kljuna strategija br. 3:

Potrebno je da se struktura smjetajnih kapaciteta kao i pruaoci usluga
razviju u skladu sa domaom potranjom.
Kljuna strategija br. 4:
Razvoj sistema upravljanja na nivou destinacije kako bi se osiguralo
uspjeno provoenje Master plana za razvoj turizma, te obezbijedilo da
lanac dodatne vrijednosti bude organizovan na najunosniji mogui nain.
Kljuna strategija br. 5:
Prijavljivanje za Zimske olimpijske igre 2018. godine.

Kljuna strategija br. 6:

Potrebno je razviti urbanistike planove (ukljuujui saobraaj, koncept
parkiralita, elektrinu energiju, vodu, itd.) na dinamian nain i u skladu

sa akcijama predloenim u Master planu razvoja turizma.

Glavni nosioci pozicioniranja
Pet glavnih nosilaca pozicioniranja Jahorine kao olimpijske planine i
najatraktivnije, univerzalne i cjelogodinje planinske destinacije u
jugoistonoj Evropi prikazani su na sljedeem grafikonu:
Turistika vizija
Jahorina 2016.

Destination Management Organisation (Organizacija za upravljanje destinacijom

Pet glavnih nosilaca pozicioniranja Jahorine su:
Savremeni, univerzalni i olimpijski turistiki proizvodi za zimski
period
Turistiki proizvodi namijenjeni porodicama (ljeti i zimi)
Seminari i konferencije
Planinski wellness
Zabava i akcija (ljeti i zimi)
Nadalje, bie od velike vanosti osnovati profesionalnu Organizaciju za
upravljanje destinacijom (DMO Destination Management Organisation)
kako bi se osigurao uspjean razvoj destinacije.
6. Marketinke Strategije
Svrha marketinkih strategija je da se prenese vizija planine Jahorine,
kao i da se definiu kljuni prioriteti marketinkog sistema u narednih pet
godina. Strateki prioriteti predstavljaju smjernice za budue planiranje,
kao i za budui razvoj marketinkih aktivnosti i djelovanja. Strateki
prioriteti marketinkog sistema za Jahorinu su sljedei:
1. Branding / identifikacija proizvoda
2. Marketinka komunikacija
3. Internet
4. Istraivanje trita
1.Brending / identifikacija proizvoda
Brend predstavlja jedinstvenu kolekciju iskustava koje prua mjeavina
racionalnih, emocionalnih, sociolokih i kulturnih prednosti i koristi koje
su na raspolaganju gostima. Gosti biraju brend / destinaciju shodno
emocionalnim vrijednostima koje svaki brend / destinacija pokae.
Razvojem brenda kreira se turistiki identitet Jahorine putem kojeg se
Jahorina pozicionira na mjesto konkurentne turistike destinacije na
veoma raznolikom turistikom tritu. Brending prua potencijalnom
posjetiocu / gostu dodatnu garanciju / uvjerenje prilikom donoenja

odluke o eljenoj destinaciji za odmor.

2.Marketinka komunikacija
Jahorina je na poetku profesionalnog stvaranja i razvijanja turistikih
proizvoda gdje su promotivne aktivnosti u protekloj dekadi bile
usmjerene primarno na postojee proizvode i koje su provoene od
strane pojedinanih ponuaa usluga i smjetaja. Ova djelovanja su
odgovarajua ako uzmemo u obzir raspoloive mogunosti i resurse,
mada nedostaje koordinirani i integrisani pristup promociji Jahorine i
njenog okruenja.
3.Internet
Web stranice i e-mail marketing preuzeli su konstantnu i neizbjenu
ulogu u jaanju stratekog marketinkog planiranja i razvijaju se na
nain da dobijaju sve vei znaaj u sveukupnom turistikom marketingu.
Internet marketing, kao i druga medijska i komunikaciona sredstva, mora
biti integrisan u sveukupnu marketinku strategiju turizma Jahorine, ime
se koristi najvei stepen mogunosti i potencijala turistikog trita.
4.Istraivanje trita
Potreba za istraivanjem trita je jedan od glavnih prioriteta razvoja
marketinke strategije. Na primjer, istraivanje trita moe biti sljedee:
trendovi trita, socijalno-demografski trend, trendovi putovanja, uticaj
trendova na turizam Jahorine, itd. Istraivanje trita prua neophodne i
pravovremene informacije o ponaanju klijentele, procesu donoenja
odluka, te informisanosti i poimanja Jahorine kao destinacije. Ove
informacije, zajedno sa detaljnim profilima gostiju predstavljaju preduslov
za efikasno marketinko odluivanje sa najboljim povratom na
marketinke investicije.
Vizija i pozicioniranje
Vizija je uraena za 2016. godinu:
Za 10 godina Jahorina e postati planinska destinacija broj jedan
u jugoistonoj Evropi u zimskoj i ljetnoj sezoni. Imae
najatraktivniju ponudu izraenu na vienamjenski i profitabilan
nain prosvijetljen duhom Olimpijskih igara.
Ova vizija e pomoi ekonomskom razvoju regije i doprinijeti
boljem kvalitetu ivota lokalne populacije. Jahorina e stvoriti
iskustva vrijedna spomena, dotai e sva ula i emocionalnu
stranu intelekta i tako doprinositi razumijevanju prirode i kulture.

Uspjeh e biti postignut kroz odriv razvoj potujui ekoloke

standarde za naredne generacije s preduzetnikom inovacijom,
ime e Jahorina postati najbolji primjer planinske destinacije
koja nudi finansijske prednosti svim ukljuenim uesnicima.
Turistiko pozicioniranje Jahorine je sljedee:
Jahorina je ekoloka planinska destinacije koja nudi iskustvo
Olimpijskih igara u prirodnom okruenju za sve tipove gostiju,
kako aktivnim tako i pasivnim.
Jahorina je destinacija za rekreaciju i odmor koja ponosno nudi
inovativne i turistike proizvode tokom cijele godine. Jahorina e
biti specijalizovana u oblastima sljedeih ponuda (5 stubova
pozicioniranja):
Moderni, vienamjenski i olimpijski turistiki proizvodi za
zimu,
Turistiki proizvodi namijenjeni porodici (ljeti i zimi),
Seminari i konferencije,
Planinski wellness,
Zabava i akcija (ljeti i zimi).
Ispunjavajui i predupreujui oekivanja buduih gostiju, uz
jedinstvene vrijednosti Jahorina nudi aktivnosti i iskustva koja su
vrijedna spomena.
Marketinki plan za proizvode
Marketinki plan za proizvode razvija strategiju za svaki proizvod u
skladu s njegovim specifinim uslovima i izazovima. Istiu se mogunosti
svakog pojedinanog proizvoda kao i njihove podkategorije. Nadalje, tu
je i odluka o tome koji proizvod je namijenjen kojem tipu gosta kao i s
kojeg trita gost dolazi. Na kraju strategije za svaki proizvod navode
se naini reklamiranja i distribucije. Sve elemente marketinkog plana
treba provoditi onako kako se provode na meunarodnom nivou.
Ljetni i zimski odmor na planini
Turistika odmaralita na planinama su se posljednjih 15 godina
razvijala kako bi ponudila svoje kapacitete i programe tokom cijele
godine. Programi su nudili razliite odmore i rekreacione aktivnosti
zavisno od dijela godine.
Ovaj proizvod ima glavne sezone: ljetnu od juna do septembra i
zimsku od oktobra to aprila. Odmori u zimskoj i ljetnoj sezoni traju 7 do
14 dana.
Ljetni odmor ukljuuje sljedee aktivnosti: sunanje, planinski wellness,
hodanje, etnja, planinarenje, vonja bicikla, paragliding, aktivnosti u

prirodi, aktivnosti na vodi, razni vidovi sporta, itd. Zimski odmor

obuhvata sljedee aktivnosti: alpsko skijanje, snowboarding, klizanje na
ledu, nordijsko skijanje, carling, itd.
Marketinke strategije za ovaj proizvod su sljedee:

Ljetni i zimski godinji odmor na planini

Mogunosti
Povoljna klima
cijele
godine
godinji
predstavlja

Segmenti
tokom
Ljetni
odmor
primarnu

zamjenu za sunce i more

Zimski god. odmor je
fokusiran
na
kvalitet
usluga i aktivnosti
irok spektar usluga

Porodini
godinji
odmor
Praznici
(dravni
praznici)
kolski
raspust/
zimski
odmor
Aktivnosti na planini
Pripreme sportista
Ljetni / zimski godinji odmor

Tip gostiju

Trita

Porodice
sa
djecom Grupe
Aktivni pojedinci (do 45
godina starosti) Mlai ljudi
(od 18 do 25 god. starosti)
Grupe

Centralna
Evropa
Zapadna
Evropa
Istona
Evropa
Ruska
Federacija
Srednji Istok

Komunikacija

Distribucija

Publikacije
Reklamiranj

Putovanja u cilju upoznavanja

djece

e Promotivni
paketi
Sajmovi
turizma

Turistik
i

zovane
Globalni

operater
i

rezervacija Direktni
marketing

Specijali

stranica

Web
Jahorine
destinacije za novinare i tour operatore

agencije
sistem

Wellness
Proizvod Wellness je za klijente koji su dobrog / solidnog zdravlja, i
koji trae tretmane koji e im omoguiti da odre takvo zdravstveno
stanje. Oni tee boljem zdravlju, da smanje teinu, uspore efekte
starenja, smanje bol i uznemirenost, umanje stres; ovo su neki od
glavnih motiva za odabir ovog proizvoda. Wellness ima sljedee
marketinke strategije:
Wellness

Mogunosti

Segmenti

Wellness/zdravlje postaje
trend Prenosi se sa tipiko
enskog
progr.
na
mukarce i porodice

Wellness na planini
Oporavak na planini
Sauna, masaa, fitness
Meditiranje
i
orijentalne
Bazeni, jacuzzi
Kneipp terapija

Permanentna

potranja

Tip gostiju

Trita

Pojedini gosti koji ele bolje

zdravlje i wellness tretmane
Parovi sa djecom
Male grupe

Zapadna Evropa
Centralna Evropa
Zemlje Balkana
Istona Evropa

Komunikacija

Distribucija

Web strana
Publikacije
Reklamiranje
Specijalizovani sajmovi
tampa i upoznavanje
putovanjima

Turistiki operateri
Specializovane agencije
Poslovna partnerstva
Direktni marketing
E- mail

sa

Poseban interes / zanimanje

Ovaj proizvod ima svoje mjesto na tritu i to je odmor koji se provodi u
egzotinoj, udaljenoj ili divljoj sredini. Tijesno je povezan sa visokim
stepenom ukljuenosti gosta u aktivnosti. Gosti oekuju odreen
stepen (kontrolisanog) rizika i/ili uzbuenja, ili s druge strane, mir kako
bi testirali sopstvenu sposobnost u odabranoj aktivnosti.
Veina aktivnosti se dijeli na lake (kampovanje, hodanje, vonja
biciklom, 4x4 drive, istraivanje prirode, jahanje, promatranje ptica,
ribolov, lov) i tee (vonja amca, kajaka, obilazak peina, vonja
bicikla kroz umu, cross country skijanje, planinarenje, paragliding,
rafting, penjanje uz stijene). Zbog raspolaganja brojnim interesantnim
aktivnostima ovaj proizvod je atraktivan tokom cijele godine. Kljune
marketinke strategije ovog proizvoda su sljedee:

Poseban interes / zanimanje

Mogunosti
Ve postojei
proizvoda
povezan sa

Segmenti
osnov
Tijesno
drugim

proizvodima portfolija
Jednostavan
ulazak

Ljetne
lake
aktivnosti Ljetne
teke aktivnosti
Zimske
lake

na trite

aktivnosti Zimske
teke aktivnosti

Tip gostiju

Trita

Porodice sa / bez
djece
Aktivni
individualni gosti
Grupa prijatelja
Stariji
ljudi
(penzioneri)

Zapadna
Evropa
Zemlje
Balkana
Centralna
Evropa
Istona
Evropa

Komunikacija

Distribucija

Reklamiranje

Specijalizovani turistiki
operateri

Publikacije
Specijalizovani
sajmovi
stranice
Katalozi
proizvoda

Web

Specijalizovane agencije
Interesne asocijacije i
klubovi
Katalozi
turistikih operatera
E-mail

Ruralni turizam
Ruralni turizam ukljuuje irok spektar aktivnosti, usluga i dodatnih
sadraja organizovanih od strane ruralne populacije na farmama i
ruralnim kuama. Glavni cilj je poveanje prihoda ruralnih
domainstava, kao i
broja turistikih dolazaka. Ovaj proizvod je veinom fokusiran na
otvaranje ruralnih podruja, termalnih i mineralnih izvora, rijeka i jezera
i predstavljanje tradicionalnog gostoprimstva i vrijednosti ivota na
selu. Sa ovim prozvodom, ruralni turizam postaje sredstvo za
ekonomski razvoj i pomae da se povea ivotni standard, a prema
principima odrivog razvoja i ouvanja prirodnih resursa.
Ruralni turizam ukljuuje razliite forme turistikih aktivnosti: agro
turizam, ruralna domainstva, farme, eko turizam, kulturni turizam i
druge oblike aktivnosti u ruralnim sredinama. Kljune marketinke
strategije ruralnog turizma su:

Ruralni turizam

Mogunosti

Segmenti

Obnova naputenih
ruralnih
domainstava

Ruralna iskustva

Obnova
tradicionalnog naina
ivota na selu
Tip gostiju
Familije
djecom

Eko-turizam u ruralnim
predjelima Agro turizam,
ruralna
farme

Etno turizam
Trita

sa
Brani

parovi sa djecom
Pojedinci / manje grupe
zainteresovane
za aktivnosti i posebne
interese.

domainstva,

Zemlje
Balkana
Istona
Evropa
Centralna
Evropa
Zapadna
Evropa

Komunikacija

Distribucija

Publikacije

Specijalizovane

Web strana ruralnog

turizma Katalog o
proizvodu
Reklamiranje

agencije
Pojedinane

Putovanja u cilju upoznavanja

destinacije za novinare i tour
operatore

marketing Razliiti
web portali

web

stranice
Ruralne
asociacije Direktni

Svaki proizvod ima svoju podjelu u smislu infrastrukture i suprastrukture

kako bi postao uspjean u meunarodnoj komercijalizaciji, kao i u
promociji i distribuciji. Sljedea tabela pokazuje pregled podjele
proizvoda.

Portofolio proizvoda u pogledu segmenata, suprastrukture / infrastructure

i distribucije i promocije
Turistika
Promoci
Proizvod
Segmenti
suprastruktura
ja
i
proizvoda
Poslovni
sastanci
Aerodrom
Organizatori
sastanka
Stimulacije
Hoteli sa 4* i 5*
Web stranica
Konferencije,
Konferencijski
Poslovni
Asocijacije
za
centar
izlobe,
turizam
organizaciju
dogaaji
Sajmovi
/ MICE
Radionice,
seminari
Moderna
Vikend posjete
Aerodrom, A/V sastanaka
Broure
auto putevi
za
Aktivnosti u prirodi
turoperat
Hoteli sa 4* i 5*
Posjeta
ore
znamenitostima i Kupovina
Kratki
Putnike agencije
odlazak u prirodu
Muzeji,
odmori
Web stranica
Radionice
u
pozorita,
Publikacije
prirodi
i
bioskopi
Porodini
godinji Hoteli,
Turistike
odmor
agencije
privatni
smjetaj
Praznici
(dravni
Turoperatori
Centar
praznici)
Sistem
Ljetnji
i kolski raspusti /
aktivnosti sa
rezervacija
zimski
svim
zimski odmor
Direktan
odmor
na
potrebnim
Aktivnosti na planini
marketing
planini
Wellness na planini
Hoteli
Specijalizov
ane
Oporavak na planini
Privatni smjetaj
agencije
Sauna, masaa, fitness Kupovina
Turoperateri
Meditiranje
i
Restorani, barovi
Wellness
Web stanica
orijentalne
Wellness centri
turizam
Publikacije
tehnike
Ljetne lake aktivnosti
Hoteli,
Specijalizo
privatni
vani
Ljetne teke aktivnosti
smjetaj
turoperator
Zimske lake aktivnosti
i
Zimske teke aktivnosti Sportski
Posebni

Specijalizov
rekreativni
interesi
centar
sa
ane
svim
Ruralna iskustva
Ambijent
Specijalizov
alno
ane
Eko turizam
okruenje
agencije
Agro turizam,
Ruralna
Pojedinane
ruralna
Ruralni
domainstva za
web stranice
domainstva,
turizam
smjetaj
Ruralne
farme

Jedinstvena marketinka komunikacija

Trendovi modernih marketinkih aktivnosti sve vie uzimaju u obzir
integrisani pristup marketinke komunikacije koji obuhvata sistematsku
promociju (reklamiranje, trgovinu, publicitet, marketing putem
Interneta). Takoe je potrebno integrisati napore u pravcu jedinstvenog
vizuelnog
identiteta
standardizacijom
kljunih
komunikacionih
elemenata kroz kreiranje imida i brenda Jahorine.
Svrha jedinstvene implementacije je da se ostvari prepoznatljivost
turistikih proizvoda Jahorine na osnovu odgovarajueg standarda
kvaliteta, identiteta i specifinosti.
Predlaemo sljedei jedinstveni sistem marketinke komunikacije za
turizam Jahorine:

Jedinstveni marketinki komunikacioni sistem za Jahorinu

Aktivnosti komunikacije
BrandingPromotivni oblici i materijali

Monitoring

tampanje kvalitetnih broura

Isotype - simbol
Broure
Reklamna promocija prodaje Uee na sajmovima Specijalne reklamne akcije Direktan marketing
I idruggih promotivnih materijala
Sveobuhvatne turistike broure
Odnosi
Broure
sa javnou
o proizvodima
Logo
Broure o smjetaju Broure oPosjete
atrakcijama
predstavnika tampe Putovanja radi upoznavanja Konferencije za tampu Bilteni, izvjetaji
Kvalitetan sadraj Web stranice
Broure o dogaajima i aktivnostim
Osnovna linija(tanost, aurnost)
Reklamiranje
Promotivni materijali Posteri itampa
pamfleti(novine,
Turistika
magazini)
mapa Jahorine
Internet baneri
Boje, font,Broura koja sadri mape maruta za proizvode i aktivnosti Turistiki vodi
Kvalitetan nastup na sajmovima
zvuk, muzika

Kreiranje brenda Jahorine

Organizacija seminara i fdradionica

Web stranica

Brend predstavlja jedinstvenu kolekciju iskustava koje prua mjeavina

Suveniri i lokalni proizvodi
racionalnih,
emocionalnih, sociolokih i kulturnih prednosti i koristi koje
su na raspolaganju gostima. Gosti biraju brend / destinaciju shodno
emocionalnim vrijednostima koje svaki brend /destinacija pokae.
Razvojem brenda kreira se turistiki identitet Jahorine koji je
pozicioniran na mjesto konkurentne turistike destinacije na veoma
raznolikom turistikom tritu. Brending prua potencijalnom
posjetiocu / gostu dodatnu garanciju / uvjerenje prilikom donoenja
odluke o eljenoj destinaciji za odmor.
Brend se sastoji od etiri kljuna elementa:
1. Osnovne vrijednosti su vrijednosti koje Jahorina upuuje tritu i
potencijalnim gostima
a. Olimpijski duh

b. Okolina koja nudi izazove

c. Velianstveni prizori
d. Raznovrsne aktivnosti
e. Dobrodolica svakom gostu

2. Osnovna poruka poruka koju Jahorina upuuje javnosti, poznata

kao
jedinstvena prodajna ponuda/JPP (Unique Selling
Proposition/USP). U ovom smislu, mi nudimo sljedeu osnovnu
poruku ali za profesionalni bredning potrebno je angaovati
profesionalnu marketinku agenciju koja e izraditi konaan
prijedlog poruke.

Jahorina

3. Osnovna osobina komponenta emocionalnog brenda. To su

emocije
i osjeanja
koje Jahorina pobuuje kod gostiju.
Olimpijska
planina
4. Osnovne odrednice osmiljena rjeenja po pitanju boja, fontova,
loga, dizajna broura, glasova na reklamama, muzike, itd.
Rjeenja moraju biti jednostavna, jaka i da konzistentno prate
sveobuhvatnu priu olimpijske planine. Kljuni elementi su isotypesimbol, logo i osnovna linija.

Promotivni broure i materijali

Zbog injenice da je razvoj turizma Jahorine na poetku, najvaniju
ulogu imaju tampane broure koje e stvoriti svijest i informisati trite
o novom brendu turizma Jahorine. Na poetku procesa promocije
turizma Jahorine potrebno je fokusirati se na elemente koji e privui
(strategija privlanosti) i podstaknuti potencijalne goste da probaju
proizvode koje nudi turizam Jahorine. Promotivni broure i materijali su:
Broure
1. Sveobuhvatna turistika broura sadri opis raspoloive ponude
i saetak svih znamenitosti na planini Jahorini (znamenitosti,
smjetaj, aktivnosti, itd.).
2. Broure o proizvodima - predstavljaju svaki proizvod pojedinano
sa aspekta specijaliziranosti i razliitosti (poslovni turizam i MICE,
kratki odmori, ljetni i zimski godinji odmori na planini, wellness,
poseban interes/zanimanje, ruralni turizam) na planini Jahorini.
3. Broure o smjetajnim kapacitetima pojedinane broure o

smjetajnim kapacitetima u skladu sa vizuelnim identitetom

brenda Jahorine, sa detaljnim opisom kapaciteta i aktivnosti u
ponudi.
4. Broura o posebnim znamenitostima lokacije sa pogledom,
pojedini prirodni ili vjetaki sainjeni prizori, stare rukotvorine,
muzeji, spomenici, itd.
5. Broura o dogaajima i aktivnostima lista svih dogaaja i
festivala u godini na Jahorini i njenom okruenju, po mjesecima i
vrstama (kulturni, sportski, umjetniki, itd.).
Promotivni materijali
1. Posteri i pamfleti imaju visokokvalitetne fotografije za
distribuciju
operaterima
turistikih
putovanja,
putnikim
agencijama, itd.

2. Turistika mapa Jahorine sa naglaenim glavnim

znamenitostima i resursima, udaljenosti u metrima i minutama.
3. Mape maruta razliite mape za razliite proizvode i aktivnosti
(hodanje, vonja biciklom, cross country skijanje, itd.) sa
naglaenim glavnim znamenitostima i oznakama, udaljenost
izraena u metrima i minutama.
4. Turistiki vodi Jahorine- Posebna knjiica sa upeatljivim
fotografijama i opisima koji pobuuju interes za Jahorinom.
Web stranica
Internet, je kao noviji oblik komunikacije ima ogroman potencijal u
smislu promocije turizma Jahorine i njenog okruenja. Putem
kvalitetnih informacija na Web stranici Jahorine, kao i informacijama o
proizvodima i uslugama, mogue je razviti centralni sistem rezervisanja
tako da potencijalni gosti iz bilo kog mjesta mogu izabrati i rezervisati
smjetaj na Jahorini. Web stranica e biti fokusirani na sljedei sadraj:
1. Baza podataka sa svim smjetajnim kapacitetima i njihovim
opisima, fotografijama kako unutranjosti tako i izvana, ukljuujui
i cijene
2. Interaktivna mapa Jahorine sa mogunou odabira specifinog
smjetajnog kapaciteta
3. Lista proizvoda i aktivnosti sa detaljnim opisom i fotografijama
4. Interaktivna mapa sa svim znamenitostima i resursima uz
detaljan opis istih
5. Lista svih vrsta dogaaja, datumi, kao i opis tradicije ili istorije
pojedinanih dogaaja
6. Novosti, bilteni
7. Kao opcija, razvoj sistema rezervacija za sve smjetajne
kapacitete na Jahorini.
Suveniri i lokalni proizvodi
Ovo je dodatni oblik turistike prezentacije Jahorine sa standardnim
suvenirima za prodaju, ali i raznim tipovima poklona i proizvoda koji su
namijenjeni za prodaju kao pokloni (olovke, kalendari, naljepnice,
magneti, itd). U cilju jaanja imida Jahorine postoje takoe odreeni
lokalni proizvodi proizvedeni u malim koliinama u domainstvima ili
rukotvorine (pie, med, biljni proizvodi, proizvodi od vune, rukavice, itd.)
Komunikacijske aktivnosti
Prema

sveobuhvatnom

planu

komunikacije

predlaemo

sljedee

aktivnosti:
Unaprijeenje prodaje
Jedan od najeih oblika unaprijeenja prodaje je uee na
turistikim ili slinim sajmovima gdje je Jahorina promovisana
samostalno ili u saradnji sa turistikom organizacijom.
Samostalno uee je prikladno za lokalne ili regionalne sajmove, ali za
meunarodne sajmove potrebna je saradnja sa glavnom turistikim
organizacijom.
Poseban dio unaprijeenja prodaje je direktni marketing koji koristi
postojeu bazu podataka o gostima bilo iz upitnika za smjetaj ili Web
stranice. Specijalne ponude i materijale koji pobuuju interesovanje, se
alju osobama iz baze podataka e-mejlom ili potom.
Odnosi s javnou
Zbog injenice da je proizvod turizma Jahorine na poetku razvoja
veoma je vano da javnost bude informisana o novoj Jahorini. Posjete
predstavnika tampe su jedan od oblika uvoenja novog proizvoda na
nain organizovanja informativnih posjeta novinara. Na taj nain
novinari dobijaju informaciju na izvoru i prenose svoja iskustva opisujui
u svojim magazinima ili novinama sve to su vidjeli ili iskusili.

Turistiki Master plan za Jahorinu

Strana 1 4 6

Na slian nain se organizuju posjete agencija i turistikih operatera

kako bi se potpomogla ponuda Jahorine kroz njihove kataloge i liste.
Ovim grupama se detaljno prezentuju proizvodi i marute.
Kreiranje i publikacija urnala sa novostima i novim podacima dodatno
informie javnost o turizmu Jahorine te o tome to je uinjeno na
unapreenju proizvoda i usluga. urnal se tampa i tako distribuira
javnosti (novinari, javne i dravne institucije), a takoe dostavlja u
elektronskoj formi putem e-mejla osobama iz baze podataka.

Reklamiranje
Sastoji se od objavljivanja oglasa u novinama, na radiju ili TV-u.
Potrebno je posvetiti posebnu panju specijalizovanim magazinima za
posebne interesne grupe, kao to su djeca kolskog uzrasta, planinari,
ribolovci, itd. Poseban oblik reklamiranja su takozvani baneri na Web
stranicama koje koriste identifikovana ciljna trita.
Organizacija seminara i radionica
Oni su za sve ljude koji su ukljueni u turizam Jahorine (na pr. smjetaj,
aktivnosti, usluge, itd.). Svrha ovih seminara je da se ljudima
predstave ciljevi i predmet turizma na Jahorini, razliite radionice u
kojima se identifikuju najbolja iskustva iz okruenja, informativna
edukacija u oblasti marketinga i operativnih procedura, odnosi sa
gostima, kao i uvoenje mogunosti upisa u turistiki sistem Jahorine,
uz elementarno objanjenje ekonomskih aktivnosti u turizmu.
Praenje izvrenih aktivnosti
Potrebno je pratiti i analizirati sve vidove medija u kojima se predstavlja
turizam Jahorine kako bi se odluilo koji mediji su najbolje za
predstavljanje Jahorine, ili identifikovati novinare koji piu povoljno o
Jahorini.
Web stranica mora imati taan i precizan sadraj, kao i mogunost da
gosti daju komentare i kritike na Web stranci.
Takoe, veoma je vano pratiti uee na turistikim i slinim
sajmovima u smislu postavljenih pitanja na tandu, kako bi se izradila
dodatna baza pitanja te spremno doekali nastupi na buduim
sajmovima.
Akcioni plan izvoenja
Master plan za Jahorinu koji je ovdje predstavljen, prikazuje sloene projekte
sa prioritetima i procesom upravljanja korak po korak. Ovaj plan treba biti
slijeen jasnim i profesionalnim akcionim planom koji vodi ka provedbi ovih

Turistiki Master plan za Jahorinu

Strana 1 4 7

kljunih projekata na jedan odriv nain.

Potujui analizu zainteresovanih strana i preporueni poslovni model, mi
ovdje predlaemo da se preduzmu ovi kljuni koraci koji e se organizovati
u periodu od 12 do 14 mjeseci, kako bi se zapoelo sa profesionalnim
procesom ponovnog razvoja, kao i da bi se za srednjoroni rok otvorila
nova zona za razvoj.
U ovim vrstama projekata obino postoji 9 koraka koje treba preduzeti kako
bi se projekat konano i pokrenuo. Oni su sljedei:
1. Osnivanje Preduzea za upravljanje destinacijom kao to je
predloeno, a u kojem politiko uspostavljanje vlasnitva treba biti
dogovoreno izmeu Republike Srpske i optine Pale. Predlae se da
se ovaj proces zavri u roku od tri mjeseca nakon konanog odobrenja
plana;
2. Finalizacija Regulacionog plana za postojee podruje Jahorine (cca.
600 hektara) i zakljuivanje dva nova regulaciona plana za dvije zone
proirivanja koje su predloene ovim planom;
3. Uspostavljanje rukovodstva Preduzea za razvoj i izgradnju Jahorine;
4. Upis vlasnitva nad odreenim parcela na ime Preduzea za razvoj
i izgradnju Jahorine i uspostavljanje poetnog finansiranja;
5. Razrada prvog poslovnog plana Preduzea za razvoj i izgradnju
Jahorine i procjena preduzea;
6. Budui plan investiranja u Projekat Jahorina;
7. Meunarodni tender za ulaganja za Projekat Jahorina i organizacija
serije sastanka sa potencijalnim investitorima;
8. Proces pregovora sa investitorom i/ili stratekim partnerom Projekta
Jahorina.;
9. Odabir/odluka meunarodnih/domaih partnera Projekta Jahorina.

Pitanje zatite ivotne sredine

Planina Jahorina, oko 30 km duga i 15 km iroka, je smjetena izmeu,
Bistrice (pritoka Miljacke), Paljanske Miljacke i Rakitnica na sjeveru, Prae,
Lisovakog Potoka i Korijena na istoku, gornjeg toka Kolune i Crne Rijeke
na jugu i Kasindolskog Potoka (rijeke) na zapadu. Najvii je dio Jahorine
Gola Jahorina, koja s Ravnom Planinom (izmeu Miljacke, Prae i Bistrice)
ini centralni masiv Jahorine. Najvii su vrhovi na Goloj Jahorini,
Paloevina (1892 m), Bi (1849 m), Ogorjelica (1916 m), Debelo Brdo
(1849 m), Kouta (1909 m), Lokvanjsko Brdo (1913 m) i Trijeska (1806 m), a
na Ravnoj Planini: Grahov Dol (1607 m), Paljevine (1599 m) i Kladilo
(1539 m). Najvii dijelovi Jahorine graeni su od trijaskih krenjaka, koji joj
daju krako obiljeje, a nii od verfenskih kriljaca; na istoku se pruaju
permski slojevi. Jahorina je razvoe izmeu Drine i Bosne. Ispod Jahorine
izviru Praa i Koluna, pritoke Drine; Grabovica, pritoka Prae; Paljanska
Miljacka sa svojom pritokom Bistricom, pritoka Bosne; Kasindolski Potok i
Crna Rijeka, pritoke eljeznice. Okolni predio sa umama i planinskim
panjacima veoma je atraktivan. Sama planina Jahorina predstavlja jedan
plato sa prostranim krotkim panjacima i sa velikim potencijalom za lako
korienje u turistike svrhe kako u zimskom tako i u ljetnjem periodu.

Slika: Plato planine Jahorina

Sjeverni i sjeveroistoni dio Jahorine obrastao je do 1700 m visine
bukovom i crnogorinom umom. Staze za skijanje na oko 1700m iznad
povrine mora predstavljaju prirodne staze na panjacima. Stubovi i
stanice iara vidljivi su u pejzau. Tri iare koje su izgraene u
periodu izmeu 1965. i 1972. su van funkcije. One se nalaze do dvosjeda
Skoine i Poljice i vune iare Olimpik. Ove iare kvare okolinu i

trebale bi se hitno ukolniti iz prirodno-estetskih razloga.

Slika: Stara iara jednosjed koja vie ne radi i treba biti

uklonjen

Jahorina je pitoma planina, poznata po svojim pejzaima i prepoznatljiva po

tome to je od podnoja do najviih vrhova pokrivena umom i travnim
zajednicama sa svoje sjeverne i sjeveroistone strane, gdje se planira
veina turistikih sadraja.
Jahorina nema izraene erozije, osim uz makadamski put do Gole Jahorine i
na strmim liticama.
Faktor rizika za klimu prirodnog dobra Jahorina na lokalnom nivou ne
postoje jer ne postoje industrijski kapaciteti i zagaivai u bliem i daljem
okruenju koji bi odlaganjem otpada, isputanjem nepreieni otpadnih
voda

otrovnih

gasova

dima

ugrozili

osjetljive

visokoplaninske

ekosisteme.10
Na globalnom nivou postoje rizici po klimu Jahorine zbog poremeaja
osjetljive

ekoloke

ravnotee,

koji

proistie

iz

odnosa

hlaenja

zagrijavanja Zemlje. Izazivaju je nekontrolisane emisije gasova sa efektom

staklene bate: ugljen dioksid, metan, freon i dr. Ova pojava poveanja
temperature na Zemlji je karakteristina za posljednju deceniju 20. i prvu
deceniji 21. vijeka i u prilog joj ide nepotivanje sporazuma o smanjenju
emisije ovih gasova iz Kjota 1997. godine. Ukoliko se nastavi ovim tempom
globalno zagrijavanje atmosfere, otopljavanje leda na polovima i gleerima
posljedice se mogu odraziti
i na ovo podruje. 11
Integracija pitanja zatite ivotne sredine u procesu planiranja
Veoma je vano voditi rauna o progradaciji ekosistema koja e se odvijati
dugi niz godina. Pitanja zatite ivotne sredine trebaju se od samog poetka
integrisati u proces planiranja i donoenja odluka. Na osnovu Master plana
za Jahorinu treba se provesti inicijalna procjena potencijalnih problema
vezanih za zatitu okoline (BERCHTOLD A.: Planiranje zatite ivotne
sredine za skijake oblasti. Meunarodni pregled iara 9/2003, Be. Vidi
dodatak)
Procjena uticaja na ivotnu sredinu (EIA) za namjeravane projekte treba
se provesti u skladu sa Direktivom 97/11/EC Vijea Evropske zajednice od
3. marta 1997. kojom se mjenja i dopunjuje Direktiva 85/337/EEC o procjeni

uticaja odreenih javnih i privatnih projekata na ivotnu sredinu.

Dodatak: lanak iz ISR-a (International Ropeway Revue)
Napomena:
Rjeenja koja se odnose na ekoloku odrivost i zatitu ivotne sredne,
uskladiti sa zakonskim zahtjevima Ministarstva nadlenog za zatitu
prirodnog i kulturnog naslijea i elaboratom Zavoda za zatitu kulturnoistorijskog naslijea Republike Srpske Jahorina park prirode.
Zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijea Republike
Srpske posjeduje granice zatienog podruja sa izdvojenim rezervatima,
mjerama zatita. U buduem radu za svaku intervenciju u zatienom
podruju potrebno je traiti saglasnost Zavoda, koji raspolae svim
podacima i moe precizno propisati odreene mjere pod kojima se moe
vriti bilo kakva intervencja.

10 Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost
prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina
11 Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost
prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina

Model poslovanja i upravljanja i privatizacija

Cilj
Realizacija Master plana povezana je sa razvojem odgovarajuih programa
koji e biti predstavljeni na investicionim i tritima menadmenta. Drugim
rijeima, treba dati odgovor na pitanje ko i na koji nain e rezervisati
sredstva za razvoj i ulaganja koja su vie ili manje u saglasnosti sa ovim
Master planom.
S obzirom da je predvieno da se odmaralite Jahorina treba u potpunosti
nanovo izgraditii i obnoviti, od najvee je vanosti da se u poetnoj fazi
razvojnog procesa na adekvatan nain dodjele odgovornosti, te da se
planiraju budui koraci.
Trebaju se identifikovati zainteresovane strane kako bi preuzele
odgovornosti koje se tiu i vlasnitva i upravljanja u pogledu sljedeih
ulaganja:
a) Obnova i proirivanje skijakih objekata i infrastrukture (staze i
iare);
b) Obnova postojeih i izgradnja novih hotela i drugih smjetajnih
objekata;
c) Obnova i izgradnja dodatnih ugostiteljskih, trgovinskih i kongresnih
sala i drugih slinih vrsta objekata gdje e se pruati usluge u ovom
odmaralitu;
d) Obnova i izgradnja dodatne javne infrastrukture;
e) Izgradnja novih objekata za zimske i ljetnje sportove i rekreaciju;
f) Izgradnja kapaciteta, profesionalan marketing i upravljanje
odmaralitem.
Meunarodni standardi daju prilino jasne kriterijume koji se odnose na ono
to treba uraditi javni i ono ta treba uraditi privatni sektor. Naa analiza
postojee vlasnike strukture i nadlenosti u odmaralitu Jahorina pokazuje
da poetni korak treba biti uspostavljanje mehanizma upravljanja imajui za
cilj buduu realizaciju prioritetnih ulaganja. Vrata moraju irom biti otvorena
za privatna i javna ulaganja i njihova realizacija treba biti jasno definisana
kako bi se postepeno uspostavila jedna trajna trina struktura. Pitanje
privatizacije ne smije se nikako shvatiti kao trivijalno, ve kao jedan
sadrajan proces upravljanja okrenut ka razvoju koji za cilj ima osiguranje
pristupa jakim tritima i poznatim privatnim investitorima. Danas je
nemogue imati jedan oportunistiki pristup prodaji bilo pojedinanih
vlasnikih jedinica bilo projekta u cijelini bez prethodno uraenog nacrta
buduih planova za odreene destinacije i strukture buduih zainteresovanih
strana koji moraju na odgovarajui nain zadovoljavati razvojne planove i
model razvoja pod okriljem ovog Mater plana.
Stoga trebamo ispitati uloge i nadlenosti sadanjih zainteresovanih strana
na Jahorini, kako bismo mogli dodijeliti odgovornosti za budui razvoj i imati
jednu jasnu sliku vlasnitva nad imovinom i zemljitem.

Sadanji kapaciteti javnih i privatnih zainteresovanih strana u

odmaralitu Jahorina
Ako iskljuimo vlasnike pojedinanih malih kua i koliba, uglavnom
nezakonito izgraenih, mali preduzetnici na Jahorini (pansioni, hoteli,
restorani, kafii, prodavnice, itd.) nisu u mogunosti da preuzmu veliku
odgovornost ili rizik. Oni uglavnom ekaju neku bolju budunost i obnovu
Jahorine na trinoj osnovi.
Domai srednje veliki preduzetnici, kao to su to vlasnici Termaga, Vuka
i drugih hotela, odluili su se na rizik u oekivanju breg restruktuiranja i
privatizacije Jahorine. Oni se ipak i dalje moraju nositi sa dodatnim rizicima
koji su povezani sa zavretkom i/ili proirenjem njihovih objekata, te je
stoga u njihovom najboljem interesu da vide jake i uticajne zainteresovane
strane da ulaze na Jahorinu, tako da bi odmaralite bilo u mogunosti da
povrati svoje mjesto na tritu to je to prije mogue.
Olimpijski centar Jahorina, koji trenutno rukovodi ski odmaralitem,
zajedno sa hotelima Bistrica i Jahorina i drugom imovinom, oekuje
registraciju imovine u svoje poslovne knjige i nova ulaganja kroz
predstojeu privatizaciju. Iako Centar igra kljunu ulogu u poslovnim
aktivnostima na Jahorini, on e takoe biti preoblikovan s obzirom da se radi
o javnom (dravnom) preduzeu.
Hotel Koutau vlasnitvu je Energoinvesta i vjerovatno e biti
privatizovan u procesu detaljnog definisanja portofolija i privatizacije cijelog
preduzea.
Vlasnitvo nad odmaralitem Rajska Dolina, bivi objekat koji je
pripadao vojsci, preneen je na entitet (vladu) na taj nain jasno ga inei
prikladnim za privatizaciju.

Turistiki Master plan za Jahorinu

Strana 150

Vlasnitvo nad bivim hotelima i hostelima (Mladost, i Partizan) nije ba

najjasnije, ali pretpostavljamo da su oni u dravnom vlasnitvu, s obzirom
da su njihovi mogui pravni nasljednici u bilo kom sluaju dravne/javne
organizacije.
Optina Pale razumljivo je jedna vana zainteresovana strana, prije svega
zbog uticaja na optinsku infrastrukturu i s obzirom na standard komunalne
slube koji treba dostii. Regulacioni plan za podruje Jahorine trenutno je
u fazi pripremanja nacrta kako bi se identifikovao obim graevinskih
radova, da bi se uspostavio zakonski okvir i potrebni projekti infrastrukture.
Konano, optina Pale predstavlja jedan administrativni centar koji je
zakonski odgovoran za razvoj i ureenje podruja Jahorine.
Od Republike Srpske, s obzirom da je ona druga zainteresovana strana,
koja se suoava sa izazovom vlasnitva i pitanjima koja se tiu privatizacije,
oekuje se da prui vie prilika za zapoljavanje, te da osigura ekonomski
razvoj u irem regionu Jahorine. Osim toga, Republika Srpska u isto vrijeme
polae test uspostavljanja jednog zdravog i transparentnog modela razvoja
koji e stvoriti imid Jahorine kao jedne konkurentne planinske destinacije u
srednjoj i istonoj Evropi.
Stoga se moe zakljuiti da se zadrava status quo u pogledu sadanjeg
statusa i pozicije zainteresovanih strana, a svaki pojedinani potez koji se
napravi bez jasnog pregleda predodreen je na propast. U sluaju da
Republika Srpska odlui da proda ili privatizuje imovinu Olimpijskog centra,
postavilo bi se pitanje svrhe jedne takve prodaje. Da li bi do prodaje dolo
radi obezbjeivanja sredstva za budet ili radi uvjerenja da bi se na taj
nain ova destinacija razvila i repozicionirala na tritu. U sluaju da klijent
kupi Centar, isti e tada preuzeti odgovornost za rjeavanje i uklanjanje
postojeih uskih grla, s obzirom da destinacija bez novih skijakih kapaciteta
ne moe nita uraditi da ponovo zadobije svoju poziciju na tritu. Jedini
nain da se izbjegne zaarani krug bio bi da se provede vei dio ili cijeli
Master plan, u suprotnom, poslovni rezultati se teko mogu poboljati.
Ovo bi jasno trebao biti razvojni projekat i projekat bi trebao biti izraen
tako da stimulie konkurentnost destinacije. Model upravljanja trebao bi biti
izraen da zadovolji takve potrebe i podri model privatizacije u kojem bi
investitori preuzeli rizik i odgovornost.
Vlasnika struktura
Pravo vlasnitva nad veinom objekata i/ili lokacija bivih objekata odnosi se
samo na zemljite ispod objekta, dok se hoteli i kompleksi Termag,
Vuko, Rajska Dolina, Partizan i Mladost nalaze na zaokruenim
lokacijama od max. 15 hiljada metara kvadratnih i u vlasnitvu su i
javnih/dravnih i privatnih subjekata.
Nismo se detaljnije bavili vlasnitvom nad privatnim kuama i kolibama,

Turistiki Master plan za Jahorinu

Strana 151

to bi se trebalo naknadno uraditi u okviru zavretka regulacionog plana i

moguih odluka o ruenju jedinica (nekretnina) nezakonito izgraenih na
podruju skijalita ili na nekom drugom mjestu koje se nalazi unutar javnog
dobra.
Jedinice koje se nalaze u privatnom vlasnitvu trenutno se sastoje
iskljuivo od objekata malih i srednjih preduzea, vikendica i koliba koje, s
obzirom na njihov finansijski i tehnoloki potencijal, ne mogu znaajnije
doprinijeti brem razvoju i ponovnom pozicioniranju ove destinacije na
tritu. Sadanja privatna preduzea na Jahorini, iako su ista bitna, ne mogu
biti odluujui element i od njih se ne moe oekivati da preuzmu dugoronu
odgovornost za odriv razvoj ove destinacije.
S druge strane, dravna i djelimino dravna imovina predstavljaju
dominantnu vrstu vlasnitva na Jahorini.
Naa istraivanja vlasnike strukture pokazuju da se oko 650 ari zemljita u
okviru regulacionog plana i mogue zone proirivanja (u pravcu prema
Vrhprai i prema zapadnoj strani) uglavnom nalazi u dravnom vlasnitvu.
Sve ski staze i iare takoe su u dravnom vlasnitvu, bez obzira to istim
upravlja Olimpijski centar Jahorina.
Prema naim informacijama, u toku je prenos vlasnitva na Jahorini u korist
optine Pale.

Naa je procjena da dravna imovina na Jahorini (koja je u vlasnitvu

optine Pale, umsko-privrednog drutva u dravnom vlasnitvu i/ili
direktno Republike Srpske) trenutno iznosi 95% zemljita i oko polovine
postojeih nekretnina i lokacija koje treba oporaviti i sagraditi. Slobodno
podruje koje dozvoljava budue proirivanje takoe je u dravnom
vlasnitvu (dravne ume).
Iz gore navedenog slijedi da je entitet, ili da su Republika Srpska i optina
Pale (bilo direktno ili preko relevantnih dravnih preduzea) jedine ozbiljne
zainteresovane strane koje treba uzeti u obzir prilikom pokretanja projekta.
Model poslovanja i upravljanja i privatizacija
Jedan zdrav model poslovanja i upravljanja i privatizacije koji za cilj ima
privlaenje ulaganja moe se izraditi samo ukoliko pozicija i svrha dravne
imovine bude jasno definisana na dva nivoa:
a)definisani interesi Republike Srpske i optine Pale, kao i interesi dravnih
institucija (dranih uma, Olimpijskog centra Jahorina i drugih dravnih i
polu-dravnih institucija) i njihov odnos sa privatnim investitorima;
b)izraen jasan koncept koji se odnosi na korienje dravne imovine u skladu
sa specifinim poslovnim modelima i vrstama ulaganja.
ad a)
Kada se radi o interesima, nadlenostima i predvienim uticajima na razvoj
projekta, Republika Srpska, u odnosu na optinu Pale, neuporedivo je jaa
zbog sljedeih razloga:
-

ona je nadlena i ima pravo da zakonski sankcionie mogua rjeenja;

- ona je nadlena i ima pravo da koristi sredstva iz budeta za turistiku
infrastrukturu;
- ona je nadlena da prui odgovarajue garancije i da stimulie potencijalne
investitore;
- ona je nadlena da provede odluke u dravnim preduzeima;
- ona je nadlena da promovie projekte na meunarodnim i domaim
tritima kapitala;
- razvoj i poboljanje dobrobiti stanovnitva na cijeloj teritoriji u interesu je
Vlade, a to je i njena odgovornost.
S druge strane, optina Pale takoe nosi znaajan teret u pogledu razvoja
ovog projekta, a naroito iz sljedeih razloga:
- odgovornost za komunalne objekte na Jahorini kao destinaciji;
- odgovornost za odriv razvoj, zatitu prostora i planiranje na teritoriji optine;
- odgovornost da povea broj radnih mjesta i pobolja dobrobit lokalnog
stanovnitva.
Obje institucije stoga imaju objektivne interese, odgovornosti, a takoe i

razliite nadlenosti da se pone sa ovim projektom, a u smislu istoga,

podjela odgovornosti je logina. Iako tokom posljednih godina Pale, kao
optina, nije uspjela da kontrolie ovu destinaciju u pogledu nezakonite
gradnje i poboljanja infrastruktute, i iako Republika Srpska do sada nije
bila u poziciji da da prioritet ovom projektu u smislu razvoja i privatizacije,
dolo je vrijeme za racionalnu podjelu odgovornosti u svrhu novog uspona
ove destinacije.
S druge strane, postoji trite velikih i malih privatnih investitora koji bi trebali
tokom perioda od deset ili vie godina, a na osnovu procjene Master plana,
realizovati potencijal za ulaganja u iznosu od oko 300 - 400 miliona eura
pod uslovom da je obezbijeen jedan zdrav poslovni okvir, kao i
neophodna ulaganja u optu infrastrukturu. Ovo treba biti obezbjeeno od
strane dravnog sektora, odnosno entiteta (optina Pale i/ili Republika
Srpska). U tom kontekstu, sada je na dravnom sektoru da napravi korak
kako bi obezbijedio poetnu poziciju za razvoj i, preduzimajui paljive
korake na tritu kapitala, otvorio proces ulaganja i razvoja.
ad b)
Pitanje koncepata korienja dravne imovine (zemljita i objekata) u
pogledu nekih modela i vrsta ulaganja, kao po pravilu, povezano je sa
ozbiljnou ostvarenog i oekivanog razvoja drutva ili zemlje, ali takoe i
sa delikatnou destinacije i resursa koji se koriste. U sluaju Jahorine kao
destinacije ovo je prije svega vezano za i kao posljedicu ima donoenje
odluka koje se tiu tri kljuna pitanja:

- da li imovinu, posebno zemljite, direktno i brzo prodati potencijalnim

investitorima, i ukoliko je odgovor da, u kojim sluajevima;
- da li se osloniti na koncesiju kao poslovni model, i ukoliko je odgovor da, u
kojim sluajevima;
- da li ui u projekat sa stratekim partnerom ili osnovati preduzee za razvoj i
izgradnju koje bi potom na tritu kapitala prodalo neke male i vee projekte.
to se tie brze i direktne prodaje imovine, tu postoje dva problema ili
ogranienja. Prvi je vezan za trite ozbiljnih investitora koji, po pravilu, nisu
skloni ulasku u projekte za koje nije obezbjeena nikakva sveobuhvatna
vizija i organski razvoj destinacije. Drugi problem se odnosi na pitanje ko
prodaje i ta se prodaje. U sluaju Jahorine, oekuje se da zemljite
registar i druga pravna i organizaciona pitanja budu unaprijed rjeena kako
bi se osigrala budua ulaganja i/ili transakcije koje se tiu privatizacije. Ako
bi se danas rjeilo da se prodaje Olimpijski centar, pitanje koje bi se pojavilo
jeste ko ta prodaje. ak i ukoliko bi odgovor bio da je Republika Srpska
prodavac, pitanje bi bilo da li je imovina koja se prodaje registrovana na ime
ovog subjekta. Na osnovu informacija koje mi imamo, to nije sluaj. Stoga,
po pitanju bilo koje prodaje, pitanja vlasnitva trebaju biti rjeena i to treba
uraditi na samom poetku, prije bilo kakvih potencijalnih transakcija.
to se tie koncesije, iskustva irom svjeta pokazuju da ukoliko se
koncesija da na dovoljno dug period (preko 70 godina), radi sigurnosti i
pokria rizika investitora, to je svakako atraktivna i prihvatljiva mogunost.
Koncesija se sve vie koristi kao poslovni model kada se radi o delikatnim
i prirodno atraktivnim destinacijama. To znai da ukoliko se poslovanje
skijalita proda, entitet (ili dravne ume) i dalje moe zadrati vlasnitvo
nad ski stazama s obzirom da bi koncesija bila prihvatljiva za bilo kog
potencijalnog investitora. Koncesijski odnos mogao bi na slian nain biti
ureen u sluaju izdavanja lokacija za izgradnju novih hotela ili drugih
vrsta nekretnina, iako je ovo manje privlano za potencijalne investitore.
Na kraju, to se tie dileme izmeu stratekog partnera i osnivanja
vlastitog preduzea za razvoj i izgradnju i potom prodaje odreenih
projekata na tritu kapitala, treba se istai da se oba modela mogu
uskladiti sa ovom vrstom projekta koji, kako vrijeme odmie, moe biti
prilagoen u skladu sa ranije dogovorenim izlaznim strategijama
potencijalnih partnera.
Uzevi u obzir gore navedeno, predlaemo poetni model poslovanja i
upravljanja koji ukljuuje model privatizacije kako slijedi:
1. Osnovati novo preduzee (preduzee za razvoj i izgradnju),
Olimpijska Jahorina, na koje bi se prenijela sva imovina sadanjeg
Olimpijskog centra i druge nekretnine u dravnom vlasnitu zajedno
sa zemljitem ispod objekata i zemljitem koje e se korisititi za
oblikovanje lokacija za izgradnju hotela, te druge nekretnine i imovinu
u skladu sa meunarodnim standardima (alternativa je da se sva
imovina koja je ostala u dravnom vlasnitvu na podruju Jahorine

2.
3.

4.
5.

prenese na postojee preduzee Olimpijski centar na isti nain kako je

to opisano u gornjem paragrafu)
Poetno vlasnitvo nad ovim preduzeem definisano je u odnosu 60%
kao vlasnitvo Republike Srpske i 40% optine Pale.
Vlasnitvo nad zemljitem koje se nalazi izvan sadanjih
uspostavljenih lokacija hotela i nekretnina, kao kapital novog
preduzea, treba ostati u rukama entiteta, a istovremeno moe biti
korieno od strane javnosti. Ukoliko se koristi u svrhe poslovanja, bilo
bi izdato investitorima i to putem koncesije. Razumije se da ski staze
ostaju u dravnom vlasnitvu i ne predstavljaju kapital novog
preduzea.
Uspostaviti poetno i profesionalno rukovodstvo ovog holding
preduzea koje ve ima odreena operativna poslovanja koja su u
toku (ski staze i hoteli), kao i imovinu koja se priprema za ulaganja.
Izvriti poslovnu procjenu na osnovu novih ulaganja i u skladu sa
diskontiranim novanim tokom kako bi preduzee nalo stratekog
partnera na meunarodnom tritu, a putem meunarodnog tendera
ili uz pomo jednog poznatog savjetnika za privatizaciju. Ovo bi se
postiglo prodajom udjela ili poveanjem akcijskog kapitala. Kriteriji za
stratekog partnera bili bi paljivo propisani, naroito vodei rauna o
finansijskoj moi, meunarodnom ugledu u oblasti planinskog turizma
i drugim elementima koji garantuju realizaciju projekta u skladu sa
Master planom. (Alternativa bi bila da se, po istim kriterijumima,
identifikuju dva ili vie stratekih partnera za ski staze, hotele i druga
ulaganja u kom sluaju bi preduzee (holding) za razvoj i izgradnju
zajedno sa odabranim stratekim partnerom osnovalo nova pravna
lica sa izdvojenom imovinom sljedei isti model kao u prethodnom
paragrafu).

6. S obzirom da je prioritet vlasnika (Republike Srpske i optine Pale)

da doe do realizacije projekta, da se izvre ulaganja i da doe do
razvoja u skladu sa meunarodnim standardima, vano je da inicijalni
vlasnici ostanu u vlasnikoj strukturi nakon privatizacije (prodaja udjela
ili poveanje akcijskog kapitala), a zbog strateke kontrole razvoja.
Bilo bi razumno da oni ostanu u vlasnitvu preko jednog paketa
manje kontrole u skladu sa Zakonom o preduzeima Republike
Srpske. Ovo bi se primjenjivalo u sluaju jednog ili vie stratekih
partnera.
7. U potencijalnim ugovorima sa jednim ili vie stratekih partnera,
inicijalni vlasnici (Republika Srpska i optina Pale) imali bi mogunost
izlazne strategije u periodu od pet do deset godina, u skladu sa optim
meunarodnim modelima. Jedan od modela je isplata poetne
vrijednosti u izlaznoj godini uveana za visinu kamate, a drugi je
isplata udijela na osnovu trine vrijednosti u trenutku izlaza. Imajui
u vidu da je obino strateki partner odgovoran za razvoj, ulaganje i
upravljanje, pitanje isplate trine cijene, po pravilu, postaje
komplikovano. Skladno tome, preporuuje se prvi model, a naroito
na polju javnog/dravnog sektora.
8. Kako bi se ulo na meunarodno trite kapitala, treba se napraviti
plan poslovanja i ulaganja ukljuujui i idejno rjeenje za prvu fazu
projekta, a to je vremenski period koji je prema Master planu period
od 6 do 7 godina. To je obim prilino razumno jasnog i predvidivog
poslovnog kapaciteta projekta do faze njegove rehabilitacije na tritu.
U svakom sluaju, mora ukljuivati ono to je najvanije, odnosno
najmanje 70% svih ulaganja Master plana.
9. Prije ulaska na meunarodno trite kapitala (privatizacija),
preduzee za razvoj i izgradnju mora obezbijediti rjeenja za
prostorno ureenje i kljunu infrastrukturu za projekte rekonstrukcije i
projekte nove gradnje u skladu sa prioritetima datim u Master planu.
10.Prije ulaska na meunarodno trite kapitala, preduzee za razvoj
mora da rijei sva potrebna pravna i finansijska pitanja kako bi se
osigurao meunarodno transparentan pristup poslovnim i pravnim
dokumentima preduzea (jednostavna i brza due diligence).

Zakljuak
Projekat Jahorina, koji bi u velikoj mjeri trebao slijediti odredbe ovog
Master plana, ne moe se provesti jednostavnom i direktnom
privatizacijom, jer relevantni i ugledni investitori nemaju nikakvih garancija

da e realizacija projekta tei u skladu sa iznesenom vizijom i modelom

razvoja. Zbog toga ovaj projekat mora biti pripremljen za ozbiljno domae i
meunarodno trite kapitala.
Na podruju gdje bi ovaj projekat trebao biti realizovan, i ire na podruju
Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, nema jakih i renomiranih
zainteresovanih strana koje bi mogle preuzeti punu odgovornost za razvoj
projekta.
tavie, zbog nejasne i nekonsolidovane situacije po pitanju vlasnitva, za
ovaj projekat nije mogue oportuno provesti liberalnu privatizaciju prodajom
nekretnina ili turistike infrastrukture (ski staze, iare i slino).
Radi toga, jedini podesan model koji se pojavljuje jeste da se osnuje
jedno inicijalno preduzee za razvoj i izgradnju radi konsolidacije
vlasnitva i rukovoenja na osnovu sadanjeg poslovanja i, prirodno,
kako bi preuzelo odgovornost za realizaciju ovog Master plana, a
putem pronalaska jednog ili vie stratekih partnera.
U ovom kontekstu, Vlada Republike Srpske i optina Pale, nakon
prihvatanja ovog ili doraenog Master plana, trebale bi poeti sa
osnivanjem preduzea i imenovanjem profesionalnig rukovodstva koji
bi preuzeli odgovornost za realizaciju ovog plana.