12.2012.

VELEUILITE U RIJECI
Prometni odjel

MOTOR

Ispuni sustav

Ispuni sustav motora

Svrha ispunog sustava:
Priguivanje buke nastale izgaranjem u cilindrima
Odvesti ispune plinove prema najmanje tetnom prostoru izvan vozila:
Zadnji dio vozila
Lijeva zadnja strana

Redukcija tetnih tvari nastalih izgaranjem u motoru

Odvesti ispune plinove s to manje otpora strujanja da ne utjee na snagu
motora
Stvoriti odgovarajuu zvunu sliku za ev. sportski zvuk (Sound Design)

Ispuni sustav

Ispuni sustav radi pod vrlo tekim uvjetima:

Visoke temperature s velikim temperaturnim promjenama
Vanjska korozija zbog zimskih hladnoa i cesta posutih solju
Unutranja korozija zbog kondenzacije ispunih plinova (voda, sumporni dioksid)
- posebno napada hladniji zadnji lonac
Mehanika naprezanja vibracije motora, trenja vozila, udarci kamenja
3

Emisija produkata izgaranja

tetni produkti izgaranja:

Ugljini monoksid CO
Neizgoreni ugljikovodici HC
Duini oksidi NOX
Spojevi olova i sumpora
Krute estice
Udio pojedinih tetnih tvari u
izlaznim ispunim plinovima
znaajno ovisi o pretiku zraka

tetni sastojci u ispunim plinovima

CO Ugljini monoksid
Plin bez boje i mirisa. U koncentraciji >0,3% smrtonosan.
Nastaje pri nepotpunom izgaranju zbog manjka kisika.
Nastaje i pri >1 zbog nehomogene smjese ali u malim koliinama.
HC Neizgoreni ugljikovodici
Smjesa kancerogenih spojeva ugljika i vodika.
Neugodnog su mirisa, nastaju pri nepotpunom izgaranju zbog manjka kisika.
NOx Duini oksidi
To su du. monoksid NO, du. dioksid NO2, diduini oksid N2O
Nastaju pri visokim temperaturama i tlakovima izgaranja.
Otrovni su i kancerogeni.
Krute estice ugl. estice ae (kod Otto motora imaju neznatni udio)
CO2 Sam po sebi nije otrovan ali smanjuje udjel kisika i utjee na efekt staklenika

Emisija tetnih ispunih plinova

Granine vrijednosti ispunih plinova za vozila kat. M1 s Otto motorom (u g/km)

Granine vrijednosti ispunih plinova za vozila kat. M1 s dizel motorom (u g/km)

Evropski test (Evropski ciklus vonje)

Standardizirani postupak za odreivanje emisije tetnih plinova.
Vonja se odvija na valjcima uz mjerenje emisije plinova.

Smanjenje emisije tetnih produkata izgaranja kod Otto

motora

Tvorba tetnih sastojaka ispunih plinova pri razliitom pretiku zraka

10

Snaga i specifina potronja goriva pri razliitom pretiku zraka

Pri bogatoj smjesi

l=0,95 0,9 motor postie
najveu snagu.
Kod siromane smjese
l=1,05-1,1 najnia je
specifina potronja goriva.

11

Postupci za smanjenje tetnih tvari

Smanjenje tetnih tvari se izvodi:
Primjenom odgovarajueg goriva.
Zahvatima na motoru.
Naknadnom obradom ispunih plinova - naknadna obrada vri se pomou
katalizatora.

12

Postupci za smanjenje tetnih tvari

Principijelna ema proiavanja ispuha

13

Postupci za smanjenje tetnih tvari

Iridijevi katalizatori protiv NOx

Ve za ispunjenje normi Euro 4 nuno je koritenje oksidacijskih deNOx
katalizatora.
Presvlaenjem metalne jezgre katalizatora slojem iridija, znatno se ubrzava
oksidacija duikova oksida NO u dioksid NO2, koji je nestabilan te se u procesu
redukcije brzo raspada na inertni duik i kisik.

14

Konstrukcija i princip rada keramikog katalizatora.

Sastoji se od kanalia keramikog nosaa Al- Mg silikata presvuen vrlo tankim
meuslojem na kojeg se naparivanjem nanosi aktivni sloj (platina, rodij, paladij)
Optimalna temperatura katalizatora je 400 do 800 0C.

15

Redukcija tetnih tvari

Princip rada katalizatora:

16

Redukcija tetnih tvari

Princip rada katalizatora:
NOX se reducira u N (a oslobaa O2
CO oksidira u CO2
HC oksidira u CO2 i H2O
Katalizator mora postii radnu
temperaturu, a motor mora raditi s
priblino stehiometrijskom smjesom
goriva u uskom rasponu l=0,99-1
(tzv. -prozor)

17

PREISTA ESTICA IZ KERAMIKE

1. Ulaz ispunih plinova

2. Kuite
3. Keramika
4. Sae keramike
5. Izlaz ispunih plinova
Debljina stjenki kanala je 300 do 400
m.
Veliina kanala se odreule s brojem
kanala na kvadratnom inu (cpsi), a
kree se 100 do 300 cpsi (channel per
sqer inch)

18

IZVEDBA KERAMIKOG PREISTAA ESTICA

19

Katalizator s metalnim nosaem

Prednosti:
Lake se reciklira.
Konstantna radna temperatura.
Jeftiniji u radnom vijeku.
Mane:
Osjetljiv na udarce i vibracije.
Manja temperaturna stabilnost.
Due vrijeme zagrijavanja.
Vei protutlak u ispuhu te stoga
manja snaga.

20

Uvjeti rada keramikog katalizatora.

Tek iznad 3000C katalizator poinje funkcionirati s 50% pretvorbe tetnih plinova.
Optimalna temperatura katalizatora je 400 do 8000C.
Preko 8000C nastaje termiko starenje katalitiki aktivnog sloja.
Na temperaturama preko 1000 0C katalizator se poinje unitavati - rastapati:

21

- SONDA
- sonda je mjerni osjetnik, a
ugrauje se ispred katalizatora te u
ovisnosti o koncentraciji slobodnog
kisika daje odgovarajui naponski
signal kojeg obrauje upravljaki
sklop. Signal se usporeuje s
referentnom vrijednosti gdje je =1
to odgovara naponu 500 mV. Vii
napon od 500 mV znai malo
slobodnog kisika u ispunim
plinovima (bogata smjesa), a nii
napon od 500 mV znai vie
slobodnog kisika (siromana
smjesa).
Minimalna temperatura -sonde je
300 0C.

22

Napon -sonde

-sonda se sastoji iz keramikog

plinonepropusnog tijela (iz cirkonijdioksida) s obje strane presvuenog
tankim mikroporoznim slojem platine.
Ugraeni grija pospjeuje bre
zagrijavanje.
Vanjska povrina sonde izloena je
ispunim plinovima a unutranja
okolnim zrakom. Vanjska povrina ima
minus pol a unutranja plus pol.
Keramika -sonde na temperaturi
veoj od 300 0C postaje vodljiva za
ione kisika.
Razliita koncentracija slobodnog
kisika u ispunim plinovima stvara
napon od 100 do 800 mV i usporeuje
se s referentnim naponom od 500 mV
(=1).
23

POVRAT I MJEANJE RADNE SMJESE S ISPUNIM PLINOVIMA

EGR Exhaust Gas Recirculation
Smanjenje tetnih tvari u ispuhu
moe se postii smanjenjem vrnih
temp. izgaranja, pri kojima nastaje
najvie tetnih tvari, tako da se dio
isp. plinova vrati u proces izgaranja
(do 30%)
1. Usis istog zraka
2. Priguna zaklopka
3. Povrat ispunog plina
4. Upravljaka jedinica
5. Regulacijski ventil povrata
ispunog plina.
6. Ispuni plin
n frekvencija vrtnje
rl relativno punjenje
24

Postupci za smanjenje tetnih tvari Otto motora

ak i minimalni sadraj sumpora smanjuje stupanj pretvorbe u apsorpcijskom
NOx katalizatoru.
Zbog toga je potrebno ee regeneriranje, a to poveava potronju goriva.
Ako se sadraj sumpora u gorivu smanji s 50 ppm na 10 ppm, uestalost
regeneriranja pada na priblino 1/10.
Gorivo bez sumpora (S < 10 ppm) je zbog toga nuan preduvjet niske tetne
emisije i niske potronje goriva tijekom uobiajenog uporabnog vijeka vozila.

25

Smanjenje emisije tetnih produkata izgaranja kod dizel

motora

tetni produkti izgaranja:

Ugljini monoksid CO
Neizgoreni ugljikovodici HC
Duini oksidi NOX
Spojevi olova i sumpora
Krute estice

26

Smanjenje emisije tetnih produkata izgaranja kod dizel

motora

Smanjenje tetnih tvari se izvodi:

Zahvatima na motoru:
- Vei tlak ubrizgavanja goriva
- Optimiranje poetka i trajanja ubrizgavanja
- Regulacija tlaka prednabijenog zraka
- Upravljanje usisnim kanalima
Naknadnom obradom ispunih plinova pomou katalizatora
Povratom dijela ispunih plinova u motor - EGR
Filtriranjem krutih estica

27

Ispuni sustav
Za dizel motore postoji vie vrsta katalizatora.
Jedan od ee koritenih je SCR (Selective Catalytic Reduction) - Bluetec

Koristi AdBlue tekuinu (smjesu amonijaka) koja se ubrizgava u ispuni sustav i slui
kao sredstvo redukcije smanjuje duine okside za 80%.
Potronja iznosi 1 3% potronje goriva (~0,1 l/100km)
28

Ispuni sustav
Povrat dijela ispunih plinova u motor EGR
Pomae smanjenju vrnih temperatura izgaranja glavnog uzronika NOx-a

29

Ispuni sustav
Povrat dijela ispunih plinova u motor - EGR

30

Ispuni sustav

estica ae

Filter krutih estica

Koriste se:
Keramiki filter
elina vuna
Elektrostatiki filteri

Regeneracija filtera:
Vremenom se estice nataloe na filter pa ih povremeno treba spaliti.
To se vri automatski, dodatnim ubrizgavanjem goriva u ispuno koljeno

31

Priguivanje buke
Razina zvuka u decibelima (dB)
Pneumatski eki
Granica boli
Diskoteka
Motor bez priguivaa
Proizvodna hala
Prometna ulica
Doz. buka osob. auta
Razgovor
Dnevna soba
Spavaa soba
Tihi um lia
Granica ujnosti

Dozvoljena buka vozila(dB)

Bicikl s pom. mot.
Moped
Laki motocikl
Motocikl do 80 ccm
< 175 ccm
> 175 ccm
Auto Otto ili dizel
motor
- DI dizel motor
Autobus, kamion <3,5t
.

s DI dizel mot.
Kamion < 75 kW
Autobus <150 kW
>150 kW

32

Refleksni prigunik
Ispunim plinovima postavljaju se prepreke na kojima zvuni valovi gube dio
energije zbog odbijanja i mijenjanja smjera strujanja. Slian efekat dobije se
naglim suenjem i proirenjem presjeka.

33

Interferencijski prigunik

Struja plinova se odvaja i tako mora proi razliito dugake puteve.

Ponovnim spajanjem gubi dio energije

34

Apsorpcijski prigunik

Apsorpcijski prigunik ima jednu ili vie komora ispunjene kamenom ili
staklenom vunom.
Struja ispunih plinova prividi se perforiranom cijevi.
Zvuni valovi prolaze kroz perforaciju i priguuju se u prigunom materijalu.
Ovakvi prigunici se obino koriste u glavnom loncu

35

Kombinirano apsorpcijsko-refleksijski lonac

Refleksni tip bolje priguuje niske frekvencije, a apsorpcijski visoke.

36