Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet
Sveuilite u Rijeci
Akademska godina 2014./2015.

POREMEAJ HIPERAKTIVNOSTI I DEFICITA PANJE

(ADHD)
Uvod u psihologiju

Lara Miki
Rijeka,2014

Poremeaj hiperaktivnosti i deficita panje (eng. Attention Deficit and Ayperactivity

Disorder) ili skraeno ADHD, je neurobioloki kronini poremeaj koji zapoinje u ranom
djetinjstvu i iji simptomi variraju tijekom ivota. Prema DSM-IV TR (2003) ADHD
opisujemo pomou razliitih stupnjeva nepanje ili hiperaktivnosti i impulzivnosti koji su
usko povezani sa razvojnom razinom. Poremeaj se pojavljuje u djetinjstvu ali simptomi se
mijenjaju i variraju s obzirom na starost osoba. S godinama motorna hiperaktivnost opada i
transformira se u mentalnu hiperaktivnost ili u osjeaj nestrpljivosti. Iako se mijenja priroda
hiperaktivnog djelovanja,osobe zadravaju deficit panje i probleme u organiziranju
(Gonzalez,Iriarte Redin,Reparaz Abaitua). Naziv poremeaja kakav koristimo danas postoji i
upotrebljava se tek od 1987. godine. Zanimanje za poremeaj potaknuo je Georg Still koji je
1902. god. uoio specifino ponaanje kod djece. Glavne odlike tog ponaanja su bile
pretjeran nemir, samopovreivanje, destruktivnost i problemi s panjom (Ferek,2006).
Poremeaj hiperaktivnosti se temelji na nizu simptoma koji su u raznim omjerima
kombinirani kod osoba s ovom dijagnozom. Da bi se dijagnosticirao ADHD, treba biti
prisutno barem est simptoma hiperaktivnosti ili impulzivnosti ili barem est simptoma
nepanje. Takoer je bitno da se zadovolje sljedei uvjeti: -simptomi nepanje,
hiperaktivnosti ili impulzivnosti trebaju trajati najmanje est mjeseci u neskladu s
razvojnim stupnjem
- neki simptomi postoje prije 7. godine ivota
- neka oteenja, kao posljedica simptoma, oituju se u dvije sredine ili u vie njih
(npr.kuna sredina,kolska,radna i sl.)
- postoje jasni dokazi znaajnog oteenja socijalnog,akademskog ili radnog
funkcioniranja
Kod osoba kojima je dijagnosticiran ADHD pojavljuju se i popratni sindromi koji nisu nuni.
Neki od popratnih sindroma su nisko samopouzdanje, depresija, drutvena izolacija, strah od
uenja neeg novog, zlouporaba alkohola i droge, devijantno ponaanje zbog nagomilanih
frustracija, osjeaj da ne daju maksimum od sebe i drugi (Ferek,2006).
Sukladno brojnim popratnim sindromima uenici i studenti se nerijetko susreu s problemima
u koli. Naime,studije su pokazale da su akademske vjetine i izvoenje uenika sa ADHD
sindromom smanjene. Uenici i studenti sa ADHD s tekoom savladavaju kolske i
studijske programe i postiu nie ocjene. Istraivanja su takoer pokazala da uenici sa
ADHD imaju vee izglede za manji stupanj obrazovanja kao i pohaanje posebnih
edukacijskih programa ili biti suspendirani zbog nedovoljne informiranosti ili neznanja o

dijagnozi (Birchwood i Daley). Osobe koje imaju dijagnosticiran poremeaj hiperaktivnosti i

deficita panje stvaraju,drugaijim stanjem svijesti, drugaiji nain razmiljanja. Za razliku
od klasinog linearnog naina razmiljanja, kad se nizanjem detalja dolazi do sveukupne slike
ili shvaanja, oni razmiljaju sveobuhvatno ili pojmovno tako da prvo stvaraju slike a zatim
dolaze do detalja. Takvo,pojmovno razmiljanje moemo objasniti kao: razmiljanje bez
rijei,misli imaju oblik pojmova i slika,bre i opsenije,kod pisanja i izraavanja potrebno je
usporiti misli, vizualiziranje kako bi se shvatilo, objanjavanje na svoj nain, prevoenje
rijei u slike i pojmove, problemi s pisanjem i izraavanjem iako znaju to misle,esto svoje
misli objanjavaju slikovnim primjerima itd.
Pojmovno razmiljanje i njegovu razliku od linearnog naina razmiljanja moemo objasniti
na primjeru igre ovjee ne ljuti se. Svi znamo pravila igre koja glase:Svaki igra ima 4
figurice u svojoj boji. Kako bih izaao iz kuice,igra treba dobiti broj 6. Igra se pomie
onoliko koraka koliko je dobio bacanjem kockice. Svaki put kada igra dobije broj 6,baca
kockicu jo jedanput. Ako se na polju na koje bi igra trebao doi nalazi figurica drugog
igraa,igra na potezu moe pojesti figuricu drugog igraa ija se figurica onda vraa u
kuicu. Pobjednik je onaj koji prvi sloi svoje figurice u ciljne kuice.
Ovo je redoslijed kojim bi veina ljudi navela pravila igre. No ne i ljudi sa ADHD
poremeajem,takvim ljudima prvo je potrebno rei smisao igre, ono najvanije kako bi si
predoio igru svatko ima figurice u svojoj boji i pobjednik je onaj koji prvi sloi sve svoje
figurice u ciljne kuice,a zatim to uklapati u pravila. Upravo takav pogrean pristup u
objanjavanju zadatka je uzrok njihove nepanje i zbunjenosti (Ferek, 2006).
Postoje dva osnovna naina lijeenja ADHD poremeaja a to su lijeenja pomou
stimulirajuih lijekova (ritalin) i kognitivno bihevioralne terapije. Neki istraivai zalau se
za kognitivno bihevioralnu terapiju dok drugi govore u prilog kombinacije ritalina i
kognitivno bihevioralne terapije (Whalen i Henker, 1991;prema Rathus 2001). Ritalin je
gotovo identian kokainu, no lijenici naglaavaju da ako se uzima oralno i u pravilnim
dozama, ne izaziva ovisnost (Ferek,2006). Uporaba ritalina povezana je sa nemirom i
gubitkom apetita,usporavanjem rasta i uzrokovanjem tikova i kardiovaskularnih bolesti
(Rathus,2001).
U ovom seminaru ukratko je predstavljen poremeaj hiperaktivnosti i deficita panje.
Navedeni su uvjeti koji su potrebni da bi se poremeaj dijagnosticirao kao i popratni
simptomi. Vano je bilo spomenuti utjecaj sindroma na kognitivnu sposobnost i manifestaciju
toga u praksi u obliku manjih ocjena u koli i tekoa pri uenju. Objanjen je i pojmovni
nain razmiljanja koji je kljuan za razumijevanje poremeaja. Na kraju seminara navedeni

su naini lijeenja poremeaja. S obzirom da prilikom lijeenja ne izbjegavamo nuspojave

potrebno ga je usavriti.

LITERATURA:
Rathus, S.A. (2001). Temelji psihologije. Zagreb: Naklada Slap.
Ferek, M. (2006). Hiperaktivni sanjari. Zagreb: Buenje.
Birchwood, J. i Daley, D. (bez datuma). Brief report:The impact Of Attention Deficit
Hyperactivity Disorder (ADHD) symptoms on academic performance ina n adolescent
community sample. Preuzeto 7. studenog, 2014,sa
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140197110001375
Gatica, F.G., Iriarte Redin, C. i Reparaz Abaitua, C. (bez datuma). Emotional and Cognitive
Profile of A dolescents With ADHD: Effects of Learning Mediated Interaction. Preuzeto 17.
listopada, 2014, sa http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813018892