Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

ANALIZA RASPOLOIVIH PODLOGA DIJELA SLIVA

RIJEKE TREBIAT
prof. dr. sc. Zoran Milainovi, dipl. ing. gra
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
mr. sc. Mirna Rai, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

Saetak: Rad predstavlja pregled Studije Generalna analiza raspoloivih podloga i

interpretacija prirodnih uvjeta radi sagledavanja mogunosti hidroenergetskog koritenja
voda u slivu rijeke Trebiat nizvodno od HE Pe Mlini i njegovo uklapanje u IUVR (integralno
upravljanje vodnim resursima) koju je izradio Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru.
Studiju ine poglavlja koja se odnose na analizu i interpretaciju rezultata dobivenih na
osnovu dosadanjih obrada iz podruja koje su neophodne za izradu studijskih rjeenja iji je
predmet istraivanja integralno upravljanje vodnim resursima rijeke Trebiat.
U Studiji je dan pregled geolokih i hidrogeolokih podloga, kao i klimatskih i hidrolokih
karakteristika podruja, a u istoj je predstavljena i analiza osnovnih karakteristika reima
voda i analiza velikih i malih voda razmatranog podruja.
Kljune rijei: vodotok Tihaljina-Mlade-Trebiat, koritenje voda, upravljanje vodama, HE Pe
Mlini

ANALYSIS OF AVAILABLE DATA FOR A PART OF THE

TREBIZAT RIVER BASIN
Abstract: The paper present an overview of the study "General analysis of available data
and interpretation of natural conditions for the purpose of assessing the possibilities for
hydropower use of water in the Trebiat River basin downstream of HEPP Pe Mlini and its
incorporation into IWRM (Integrated Water Resources Management)" developed by the
Faculty of Civil Engineering, University of Mostar. The study consists of chapters related to
the analysis and interpretation of results obtained on the basis of past analyses in the fields
that are essential for preparation of study solutions, the research subject of which is
integrated water resources management of the Trebiat River.
The study provides an overview of geological and hydrogeological data, as well as climatic
and hydrological characteristics of the area, and presents an analysis of the basic
characteristics of water regime and analysis of high and low water of the study area.
Keywords: Tihaljina-Mlade-Trebiat watercourse, water use, water management, HEPP Pe
Mlini

Milainovi, Z., Rai, M.

16

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

1.

UVOD

Topografija podruja sliva T-M-T je karakteristina za podruje zapadne Hercegovine i zone

Dinarida. Krajobraz je brdovit s tipinim krkim obiljejima.
Rijeka T-M-T ima ukupnu duljinu od 70 km od svoga izvora (vrelo Opaac) u Republici
Hrvatskoj i povrinu od priblino 1.200 km2. Priblian prosjeni protok rijeke je 30 m3/s. HE
Pe Mlini je jedina elektrana na ovoj rijeci.
Vegetacijski pokriva doline rijeke T-M-T je obiljeen poljoprivrednom djelatnou.
Grmlje i ikara rastu mjestimino du vodotoka, ali neprekidan vegetacijski pokriva je
rijedak. U ovim rijekama ne postoji neprekidna seoba riba, ali rijeka T-M-T predstavlja vrlo
dobro stanite za ribe, posebice salmonidne ribe, kao i za vodozemce, gmazove, kopnenu
faunu i ptice.
Oko 40% stanovnitva podruja sliva T-M-T se bavi poljoprivredom. Sustav za
navodnjavanje poljoprivrednih povrina pokriva priblino povrinu od 2.800 ha.

Slika 1. Orografska slivna povrina vodotoka T-M-T

U ovom trenutku hidroenergetsko koritenje voda u slivu rijeke Trebiat ostvaruje se
preko HE Pe Mlini, ija je izgradnja poela 2001. godine, a putena je u pogon 2004.
godine. HE Pe Mlini, je hidroelektrana derivacijskog tipa koja koristi vode rijeke Vrljike, te
vode Grudskog vrila koje se kanalom duine 11 km, dovode u akumulaciju Nuga. Korisni
volumen akumulacije je 850 000 m3, to je dovoljno za dnevno izravnanje dotoka.
Strojarnica HE Pe Mlini, je smjetena u podnoju brda Petnik. Neto pad HE je 115 m, a
instalirani protok (2x15=30,00 m3/s). Hidroelektrana Pe Mlini je smjetena u blizini vrela
rijeke Tihaljine, na lokaciji zvanoj Ugarite u blizini naselja Pe Mlini, ije kue, osim jedne,
su od predvienog objekta strojarnice udaljene oko 300 m. Podruje HE Pe Mlini pripada
opini Grude koja se nalazi unutar Zapadnohercegovake upanije Federacije Bosne i
Hercegovine. Lokacija je udaljena oko 40 km zrane linije od Mostara, oko 75 km od Splita i
oko 22 km od Jadranskog mora.

Milainovi, Z., Rai, M.

17

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

Slika 2. Graevine HE Pe Mlini i kontrolni vodokazi na prostoru izvora Tihaljine

Zahvat hidroelektrane nalazi se u blizini brda Petnik. Udaljen je oko 7 km jugozapadno
od Gruda, a oko 3 km od granice s Hrvatskom. S obzirom na tehniko rjeenje pojedini
objekti hidroelektrane udaljeni su meusobno i nekoliko kilometara. Tako je kompenzacijski
bazen izveden sjeverno od brda Petnik u predjelu Nuge (Nugla) na krajnjem junom dijelu
Imotsko-bekijskog polja, a energetsko postrojenje juno od brda Petnik kod zaseoka Pe
Mlini. Energetsko koritenje voda Vrljike, zbog visinske razlike od oko 110 m, provedeno je
obnovom postojeeg tunela, te izgradnjom tlanog cjevovoda do strojarnice. Kod zaseoka
Pe Mlini, usjeena u okolna brda, nalazi se uska dolina krke rijeke Tihaljine. Tihaljina izvire
iz vie vrela, a najveim je dijelom nastavak rijeke Vrljike koja ponire na ponorima uz juni
obod Imotskog polja. Voda do vrela Tihaljine dijelom dotjee i iz drugih ponora na irem
podruju. HE Pe Mlini koristi vode rijeke Vrljike na padu od Imotsko-bekijskog polja do
podruja izvorita Tihaljine. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora na lokaciji Nuga, rijeka
Vrljika je esto i dugotrajno plavila podruje Imotsko-bekijskog polja. Kako bi se izbjegle
velike poplave probijen je 1951. godine tunel od Nuge kroz brdo Petnik prema izvoritu
Tihaljine. Taj tunel je nedovoljnog kapaciteta tako da je Imotsko-bekijsko polje i dalje u
kinom razdoblju izloeno plavljenju.
Hidroelektrana Pe Mlini je derivacijska elektrana koja se sastoji od sljedeih objekata:
- Kanal Grude Vrljika;
- Jezero Nuga s pripadajuim nasipima;
- Preljevna graevina ainovac;
- Ulazna graevina dovodnog tunela;
- Dovodni tunel;
- Vodna komora;
- Tlani cjevovod hidroelektrane;
- Strojarnica HE Pe Mlini;
Milainovi, Z., Rai, M.

18

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

- Odvodni kanal;
- Ulazna graevina vodoprivrednog tunela;
- Vodoprivredni tunel s pripadajuim brzotokom.
Hidroelektranom upravlja korisnik Elektroprivreda HZ H-B, a vodoprivrednim objektima
Vodoprivredno poduzee p. o. Ljubuki. Vodoprivredni objekti se koriste u sluaju
proglaenja redovitog stanja obrane od poplava, ukoliko objekti elektrane nisu u kvaru ili
remontu, pa se isti ne mogu koristiti za evakuaciju voda. Ukoliko je elektrana pogonski
spremna, svi protoci do 30 m3/s isputaju se iskljuivo kroz elektranu, a u sluaju da je, radi
obrane od poplava, potrebno ispustiti veu koliinu vode dodatne koliine se isputaju,
najprije kroz preljev ainovac, a tek ako je potreba isputanja sa podruja Nuge vea, otvara
se i vodoprivredni tunel.

2. GEOGRAFSKE,
PODRUJA

OROGRAFSKE

HIDROGRAFSKE

KARAKTERISTIKE

Slivno podruje rijeke Trebiat obuhvaa podruje zapadne Hercegovine i to, njen jugoistoni
dio i podruje koje pripada srednjoj Dalmaciji odnosno Republici Hrvatskoj. Glavni urbani
centri s administrativnim sjeditima su: apljina, Vrgorac, Ljubuki, Grude, Posuje i Imotski.
Slivno podruje rijeke Trebiat karakteriziraju veinom ravni tereni s blago izraenim
planinama iji grebeni imaju dinarski pravac pruanja (sjeverozapad jugoistok). Podruje
se nalazi na nadmorskoj visini od 5 m n. m. do 1.224 m n. m. Na sjevernom dijelu
razmatranog podruja nalazi se Midena planina s najveim vrhom 1.227 m n. m.
Jugozapadni dio predstavlja uglavnom ravan teren u kojem se izdiu manje planine s
dinarskim pravcem pruanja, kao to su Zavelin, Radovan, Mratnjaa, Oljar i Rujan.
Karakteristino za ovo podruje je to to se izmeu ovih planina pruaju uske doline,
koje se mjestimino proiruju u krka polja, koja predstavljaju ravne povrine okruene
karstificiranim krenjakim masama i izdiu se znatno vie od razine polja. Smjer polja je u
pravcu sjeverozapad - jugoistok, dakle u dinarskom pravcu pruanja. Po obodu polja
formirane su vrtae, vrela, estavele i ponori.
Znaajno je spomenuti kako se ponorske zone s najveim kapacitetom gutanja voda
nalaze u hipsometrijski najniim dijelovima polja, koji su za vrijeme velikih padavina najee
plavljena i pretvarana u povremena jezera radi izostanka povrinskog otjecanja i malih
kapaciteta podzemnog otjecanja preko ponora.
Na veem dijelu slivnog podruja normalno povrinsko otjecanje manifestira se na krka
polja. Povrinski tokovi u viim horizontima su povremeni, vezani za godinje doba ( npr.
rijeka Riina). Glavna vodna arterija je rijeka Trebiat, koja se kod Struga ulijeva u Neretvu.
Rijeka Trebiat tee pod sedam imena, iji poetak je rijeka Riina, koja se u Tribistovu
formira od dva kraka i to od potoka Moila i Ruikog potoka. Nizvodno, gubi dio vode
ponorima, koji su formirani u samom koritu rijeke. U svom toku prema Prolocu i Posukom
polju prima potok Topolu, kod sela Nenadia prima Studeni potok, koji izvire na granici
Duvanjskog polja s podruja Studenih vrila. U Virskom polju prima potok Zukovicu i Sutinu,
da bi u Riicama primila potok Vrbicu. Od ua Vrbice, Riina kroz Badnjevica klisuru tee
pod imenom Suvaja. Od sela Parlova do Proloca nema ponora, te sve vode nakupljene u
Posukom i Virskom polju dotjeu u Proloko blato, gdje se i ulijeva Suvaja umjetnim
koritom. Za razdoblje od 1958./59. Do 1962./63. ustanovljeno je kako je sredinji godinji
protok Suvaje, odnosno Riine u Prolocu 3,23 m3/s. Iz Prolokog blata kraim tokom otjee
Suvaja pod imenom Jaruge da bi se kod Nebrievaca ulila u Vrliku. Rijeka Vrlika izvire iz
vrela Opaac, koje je najjae u nizu ostalih vrela u selu Prolocu. Vrlika u svom daljnjem toku
drenira izvore na sjevernom obodu Imotskog polja u Donjim Vinjanima, ije su vode umjetnim
kanalima ipovaom i Prokopom provedene u Vrliku.

Milainovi, Z., Rai, M.

19

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

Rijeka Vrlika kod sela Drinovaca jednim dijelom ponire u ponor ainovac da bi se u Pe
Mlinima pojavila kao izvor Tihaljine. Ponor ainovac se nalazi na nadmorskoj visini od 253 m
n. m., a izvor Tihaljine na 138,4 m n. m. Na podruju Bijelog polja glavni dio voda Vrlike
odvodi se tunelom Petnik ija je propusna mo od 52-75 m3/s. Srednji godinji protok Vrlike
kod ponora ainovac iznosio je za razdoblje od 1923./24. 1953./54. - 2,61m3/s, a Tihaljine
u selu Tihaljina 14,08 m3/s.
Rijeka Tihaljina - povrinski nastavak Vrlike, s lijeve strane prima nekoliko stalnih i
povremenih izvora Jakenicu i Nazdravicu, a s desne strane Meljavu. Jedno od najjaih vrela
koje Tihaljina prima s lijeve strane je vrelo Klokun, koje je stalnog karaktera i drenira veliku
povrinu.
Nizvodnije od Kavazbainog mosta Tihaljina se naziva Mlada, koja s lijeve strane prima
rijeku Vrioticu i povremeno Grabovo vrelo. Vriotica izvire u mjestu Vitini iz nekoliko
pukotina formiranih u krenjacima i to na kontaktu krenjaka i flia u zoni irine 20 m.
Jedan dio voda iz Mlade odvaja se umjetnim kanalom Parilo u Rastok polje. Od Humca do
ua Mlada dobiva ime Trebiat. Jedina pritoka, koju Trebiat prima s lijeve strane je
Studenica. Studenica prima vodu potoka Luko, koji ima veliko slivno podruje i
odvodnjava itluko polje.
Osim potoka Luko, Studenica prima i vode tri Studenaka vrela - Vrila, Vakufa i
Kajtazovine. Iza Humca Trebiat se razlijeva i formira slap Kravice. Trebiat kod apljine
utjee u Neretvu.
Duina toka Tihaljine Mlada - Trebiat iznosi oko 60 km. Prosjean pad za cijelu
duinu toka je cca. 2,2 %, (izvorite Tihaljine je na 138 m n. m. a ue Trebiata u Neretvu je
na 4 m n. m.).
Karakteristino je za ove tri rijeke da imaju nepostojan mjeseni protok, odnosno
nestabilnu bilancu voda. Srednji godinji protok na izvoru Tihaljine proraunat je na 14,43
m3/s. U minimumu iznosi svega 0,40 m3/s. Na vodomjernoj postaji u Pravcima (Trebiat)
razlika je mnogo vea: srednji protok 42,8 m3/s, a u minimumu 3,85 m3/s.
Crveno i Modro jezero koje se nalaze u podruju sliva Trebiata imaju vodni reim neovisan
o slivu Imotskog polja.

3. SLIVNO PODRUJE RIJEKE TIHALJINA-MLADE-TREBIAT

Povrina, kao i oblik slivnog podruja ovisi o nekoliko osnovnih elemenata: orografiji terena,
monolitnosti litolokog sastava stijenskih masa, rasprostranjenosti hidrogeolokih kolektora,
o tektonskim odnosima na terenu, kao i o zalijeganju hidrogeoloke barijere, (ukoliko je ona
hipsometrijski nia - sliv je vei i obrnuto).
Najsloeniji zadatak vezan za promatrano podruje je odrediti i razgraniiti sliv rijeke
Trebiat i odrediti pravce cirkulacije podzemnih voda vezanih za jedan ili vie izvora, koja su
obino formirana na obodu polja na granicama vodopropusnih i vodonepropusnih stijenskih
masa, kao i gubljenje voda povrinskim tokovima, koja su stalna ili povremena, odvoenje
voda iz jednog sliva u drugi sliv (vjetako odvoenje rijeke Mlade ka Rastok polju - iz sliva
Trebiata u sliv mora), zatim gubljenje podzemnih voda po odreenim pravcima (gubljenje
voda na obodu Imotskog polja kroz ponikve, gdje se dio voda gubi u pravcu mora).
Slivno podruje rijeke Trebiat je jako asimetrino radi toga to su smjerovi cirkulacije voda
jasnije izraeni prema moru, odnosno jugu, nego prema sjeveru.
Akumulacije podzemnih voda krkih masa u slivu prazne se na erozijskim bazama koje
su poredane kaskadno: Tribistovo, Posuko s Virskim poljem, Koerinsko polje, Imotsko,
Ljubuko polje i itluko polje. Veliki gradijent pada iz ovih polja prema rijeci Trebiat
omoguio je brzo napredovanje krkih procesa to se oituje u velikim efektivnim brzinama
cirkulacije podzemnih voda.

Milainovi, Z., Rai, M.

20

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

Pretpostavlja se kako su neogenski sedimenti u poljima male debljine, na to upuuje

injenica da vode iz Tribistova i Rakitskog polja dolaze do Imotskog polja i dolinu rijeke
Tihaljine za vrlo kratko vrijeme. Osim toga dolomitsko-krenjake naslage donje krede, koje
izgrauju jugozapadni obod Imotskog polja (od sela Jasenovac do abia izvora) vjerojatno
zalijeu u dubinu i imaju retencijsku funkciju, to objanjava pojavu stalnih malih izvora na
ovom dijelu polja.
Sliv rijeke Trebiat granii na sjeveru sa slivom Duvanjskog i Rakitskog polja, na istoku
sa slivom Mostarskog blata, na jugoistoku sa neposrednim slivom rijeke Neretve i
Jadranskog mora i na zapadu sa slivom rijeke Cetine.

4. GEOMORFOLOKE KARAKTERISTIKE PRIRODNIH VODOTOKA

Prirodni aluvijalni vodotok je rijeka ije se geometrijske karakteristike - uzduni profil i
popreni profil, kao i oblici korita u horizontalnoj projekciji, mijenjaju tijekom vremena u
ovisnosti o protoku vode, vrsti i koliini rijenog nanosa, kao i o vrsti materijala od koga su
formirane obale. Rijeni nanos, koji potjee od raspadnutih stijena i koji se posredstvom
vodotoka taloi preko ranijih geolokih naslaga, naziva se aluvij, pa otuda i naziv aluvijalni
vodotok.

Slika 3. Vodopad Kravica 1930.

Slika 4. Vodopad Kravica 2004.

Kako je protok u rijeci posljedica meteorolokih i hidrolokih uvjeta koji su sluajnog

(stohastikog) karaktera, slijedi da se i geometrijske karakteristike rijenog korita mijenjaju na
posve sluajan nain. Korito aluvijalnog vodotoka je u procesu stalnog prilagoavanja
promjenama protoka vode i nanosa, kao i promjenama vodnog reima koji su izazvani
ljudskom aktivnou.
Geomorfologija prirodnih vodotoka bavi se odnosom rijene doline i rijenog korita i
geolokih, odnosno fiziografskih karakteristika slivnog podruja. Geomorfoloki razvitak
prirodnih vodotoka je uvjetovan brojnim faktorima od kojih su tri najznaajnija:
- katastrofalni dogaaji (tektonski poremeaji, klizita, poplave),
- otpornost tla na eroziju i vegetacija slivnog podruja,
- ljudska djelatnost (promjene namjene zemljita, urbanizacija, ureenje vodotoka
itd.).
Nije potrebno posebno naglaavati kako se svi pobrojani faktori, u veoj ili manjoj mjeri
pojavljuju kako u slivu tako i u koritu rijeke Trebiat.
Protok vode je kljuna neovisna promjenjiva kada se promatra krai vremenski period
(ustaljeno morfoloko stanje korita), dok je pronos nanosa ovisno promjenjiva veliina (protok
je uzrok, a nanos je posljedica). Prirodne vodotoke karakteriziraju velike varijacije protoka
vode i protoka nanosa, to oteava definiranje jednog protoka koji bi bio reprezentativan za
formiranje rijenog korita. Postoji vie prijedloga za dominantni ili koritoformirajui protok,
Milainovi, Z., Rai, M.

21

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

ali se veina istraivaa slae da je to protok kome odgovara ispunjeno osnovno korito i
najvei pronos nanosa.

5. HIDROLOKE KARAKTERISTIKE I VODNI REIM

U razdobljima od 1967. 1981. godine i 1992. 1995. godine vrena su jednokratna
osmatranja vodostaja na VP Pe Mini nizvodno, na rijeci Tihaljini, a u razdobljima od 1981.
1991. godine i 1995. 2001. godine postaja je bila opremljena limnigrafom, te je samim tim
bilo omogueno kontinuirano registriranje vodostaja.
Openito, moe se rei da su osmatranja vodostaja vrlo kvalitetna, s izuzetkom za 1974.
i 1975. godine, koja su loa, te kao takva su odbaena za hidroloku obradu.
U razdoblju od 1966. 2001. Izvrena su 144 hidrometrijska mjerenja protoka. Kriva protoka
predstavljana je sljedeim matematikim jednadbama preko kojih je mogue proraunati
protoke, na osnovu osmotrenih vodostaja za razmatrano razdoblje:
za H<102 cm
Q = 0,0017343 * H ^2,0714
za H>102 cm
Q = 0,01024 * H ^1,6875

Slika 5. Skupna Q-H kriva, VS Pe Mlini - nizvodno, r. Tihaljina, za razliita razdoblja

Na osnovu raspoloivih podataka iz 2004. godine, uraen je proraun dnevnih
vrijednosti protoka na osnovu konstruirane krive protoka za profil VP Pe Mlini - nizvodno u
razdoblju od 1967. 2001. godine. Na osnovu tih podataka, konstruirana je linija trajanja
protoka za dano razdoblje. Iz razdoblja koji je uzet za obradu izuzete su dvije godine: 1974. i
1975., (u prijanjem projektu je dano turo objanjenje da su osmatranja vodostaja bila
nekvalitetna i kao takva su odbaena).
Milainovi, Z., Rai, M.

22

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

Slika 6. Linija trajanja protoka, VS Pe Mlini - nizvodno za razdoblje od 1967. -2001. godine

6. GEOLOKE I HIDROGEOLOKE PODLOGE

Pod uim podrujem promatranja, a obzirom na projektni zadatak, obuhvaeno je podruje
projekta HE Pe Mlini, odnosno rijeka Vrljika/Tihaljina od granice s RH do izvora Klokun.
Teren u podruju sliva rijeke Tihaljine i Vrljike izgrauju razliite sedimentne stijene
irokog stratigrafskog raspona. Predstavljene su uglavnom karbonatnim naslagama
vapnenaca i dolomita krede i paleogena i klastinim naslagama flia. U poljima i dolinama
rijeka zastupljene su naslage kvartara. Ue podruje HE Pe Mlini izgrauju naslage krede i
Milainovi, Z., Rai, M.

23

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

kvartara. Jurske i starije naslage razvijene su u iroj okolici (Biokovo, Mostar, Livno i dr.).
Paleogenske naslage otkrivene su u blioj okolici terena: Imotski, Posuje, Brotnjo i dr.
Najvei otvoreni ponori poznati su kod sela Vitue i Otoka, u podruju Nuge i na
jugozapadnom rubu Bekijskog polja. Mogu se izdvojiti tri skupine ponora ili tri podruja. Prvo
podruje je teren od Runovia do Pe Mlina, drugo je podruje Nuga i Liskovice i tree je
jugozapadni rub Bekijskog polja.

Slika 7. Veze ponora i izvora u slivu rijeke T-M-T

Izvori na promatranom podruju nizvodno od HE Pe Mlini se mogu podijeliti u tri
skupine ovisno o tipu izvora, prostornom rasporedu, te utvrenim podzemnim vodnim
vezama i to:
- Vrelo Tihaljine i skupina manjih izvora u okruenju,
- Izvori nizvodno od HE Pe Mlini u zaseoku Kordii,
- Izvori u Tihaljini,
- Izvori na desnoj obali nizvodno od HE Pe Mlini.

7. POTENCIJALNA MJESTA I NAINI KORITENJA VODA

Iz podataka iz ranijih studija vezanih za slivno podruje T-M-T proizlazi da oko 40%
stanovnitva sliva T-M-T ivi od poljoprivrede. Za razliku od zimskog razdoblja kada su
mnoga krka polja poplavljena, za vrijeme vegetacijske sezone koliina padalina nije
dovoljna jer manje od 10% od ukupnih koliina padalina padne tijekom vrueg i suhog ljeta.
Rijeka T-M-T je jedini stalni izvor vode unutar cijelog podruja. Navodnjavanje se obavlja
samo u neposrednoj blizini rijeke. Dosta star postojei sustav za navodnjavanje s otvorenim
kanalima (gravitacijski sustav) opskrbljuje samo dio povrina poljoprivrednog zemljita.
Podruje Ljubukog polja protee se uz rijeku Tihaljina-Mlade-Trebiat od naselja
Stubica, preko Ljubukog i Vitine do naselja Klobuk, i od Vitine prema Grabu i Vrgorcu
(Republika Hrvatska). Opina Ljubuki prostire se na podruju povrine 282,7 km2 s ukupno
28.340 stanovnika (prema posljednjem slubenom popisu).
Milainovi, Z., Rai, M.

24

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

Povrina poljoprivrednog zemljita je 121,5 km2, gdje se gravitacijski moe navodnjavati

oko 2.900 ha na podrujima od 10 odvojenih polja sa zasebnim kanalima za navodnjavanje
od kojih se neki koriste vie od 100 godina.
Moe se zakljuiti kako svi kanali koji se nalaze na ovom podruju imaju djelomine
uloge kanala za navodnjavanje, odvodnjavanje i obranu od poplava. Kanali su izgraeni od
razliitih materijala a preteito su zemljani.

Slika 8. Kanal HMS-a Ljubuki

Slika 9. Kanal HMS-a Ljubuki

Slika 10. Situacijski prikaz poloaja HMS Ljubuki

Milainovi, Z., Rai, M.

25

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

Osim kanalskog sustava (nasljee veinom od Austrougarske monarhije), ovo podruje

ima preko 220 sunanih dana. Prije nekoliko godina Opina je izvrila prenamjenu zemljita
(iz umskog u poljoprivredno) na povrini od cca. 5.000 ha. Ove povrine se mahom koriste
za podizanje trajnih nasada (vinova loza, maslina,) a redovito se uzima pod koncesiju.
Prema slobodnoj procjeni, na podruju Opine se sada nalazi oko 100.000 sadnica maslina
te preko 1.000.000 sadnica vinove loze.
Korisnici hidromelioracijskog sustava (HMS) su poljoprivredni proizvoai koji koriste
infrastrukturu sustava za dovoenje vode na svoje poljoprivredne povrine i navodnjavanje
usjeva. Na HMS-u ima i nekoliko mlinica koje koriste vodnu snagu za svoj pogon kao i
nekoliko ribnjaka koji koriste vodu iz kanala za uzgoj ribe.

Slika 11. Kanal HMS-a Ljubuki

Slika 12. Kanal HMS-a Ljubuki

U prolosti HMS je bio pod upravom drave preko Hidromelioracijske zajednice.

Sredstva za odravanje i upravljanje osiguravana su od korisnika sustava. Meutim, ovaj
nain upravljanja nije osiguravao potrebnu odrivost sustava.

8. ZAKLJUCI
Dosadanji pristup upravljanju vodama kod nas, pa i u svijetu, se uglavnom, tretirao kao
zbroj parcijalnih problema, to je uvjetovalo i pragmatini (jednosektorski) pristup izradi
planova upravljanja vodama (vodoprivredne osnove, hidroenergetske osnove, itd.). Danas je
u svijetu ope prihvaen, a u EU je i propisima reguliran integralni pristup izradi planova
upravljanja vodnim resursima (IUVR). Taj pristup je takoer prihvaen i kao takav razraen i
u Zakonima o vodama Republike Hrvatske, odnosno BiH.
Osnovno polazite Zakonske regulative je da ve na poetku izrade dokumentacije
vezane za upravljanje vodama, odnosno tijekom novelacije iste, subjekti zainteresirani za
koritenje voda i, uope, odnos prema vodama, ispostave zahtjeve prema nadlenim
institucijama za upravljanje vodama, koje e onda, suglasno principima integralnog
upravljanja vodnim resursima i strategiji razvoja sektora voda, zajedno s predstavnicima
dominantnih korisnika (Upravljaki odbor), pratiti, usmjeravati i na potpuno struan i
transparentan nain usuglaavati predloena rjeenja i odreivati parametre prioriteta
njihove realizacije.
Takvim planskim pristupom trebala bi se izbjei nedovoljna sektorska zainteresiranost
za izradu planova IUVR-a koja, posljedino, ne osigurava njihovo blagovremeno ukljuivanje
u proces usuglaavanja svojih vlastitih interesa i obaveza koje proizlaze iz okvira uspostave i
realizacije koncepta koordiniranog razvoja i upravljanja vodnim, zemljinim i drugim o vodi
ovisnih i na vodu utjecajnih resursa. Bez ovakvog usuglaavanja, promatrano i dalje

Milainovi, Z., Rai, M.

26

Broj 11 lipanj, 2016

Analiza rasploivih podloga dijela sliva rijeke Trebiat

posljedino, onemoguava se realizacija takvog sustava koji treba osigurati maksimalnu

rezultantu usuglaenih drutvenih i ekonomskih koristi na pravian nain i koji, istovremeno,
ne ugroava vitalne ekosustave.
Integralni plan upravljanja vodnim resursima u slivu rijeke Trebiat u ovom trenutku ne
postoji, premda je potreba za njim evidentna.
Preporuke:

Podruje je relativno dobro istraeno i ne postoje vee nepoznanice u

hidrogeolokom modelu, osim definiranja sliva, te uvjeta i naina pojavljivanja
povremenih vrela Zloribe i Meljave.
Pojave i otvaranje ponora u koritu i akumulaciji potrebno je sustavno motriti, te
definirati njihov utjecaj na planirane upravljake aktivnosti unutar sliva.
Evidentirati i kvantitativno obraditi sve kontrolirano uputene koliine vode u ponor
ainovac.
Smanjenje oscilacija nizvodno od HE Pec Mlini osiguralo bi se izgradnjom
akumulacije nizvodno uz optimalno energetsko iskoritenje.
Cjelokupno preureenje natapnog sustava, odnosno njegovo preprojektiranje to
ukljuuje zahvat i suvremen sustav kap po kap.
Poveanje propusnosti poravnavanjem sedrenih pragova (mjestiminim
produbljivanjem korita).
Nadogradnja nasipa u cilju evakuacije velikih voda.
Potrebno je formirati sustav monitoringa korita i nasipa.

LITERATURA
[1] Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru: Generalna analiza raspoloivih podloga i
interpretacija prirodnih uvjeta radi sagledavanja mogunosti hidroenergetskog koritenja
voda u slivu rijeke Trebiat nizvodno od HE Pe Mlini i njegovo uklapanje u IUVR (integralno
upravljanje vodnim resursima), Mostar, 2014.

Milainovi, Z., Rai, M.

27