1.

M EUNARODNI SI M P OZI J
JAANJE KONKURENTNOSTI PODUZEA I IMPLEMENTACIJA
STANDARDA EUROPSKE UNIJE U BIH-STANJE I
PERSPEKTIVE

ANALIZA KONKURENTNOSTI BIH

I PREPORUKE ZA JAANJE
KONKURENTNOSTI
Dr.sc. Jozo Pilji, docent

1
IZAZOVI NOVE EKONOMIJE
GLOBALNA TEHNOLOKI RAZVOJ
UTAKMICA I INOVACIJE

EKOLOGIJA I IT I GLOBALNA
ODRIVI RAZVOJ KOMUNIKACIJA

SVE ZEMLJE SU U TRANZICIJI !!! 2

 Konkurentnost

Sposobnost da uite bre od svojih konkurenata

moe biti jedina odriva konkurentska prednost
Arie de Geus
(nizozemski poslovni strateg, ro. 1930.)

Konkurentnost je stupanj u kojem zemlja, u uvjetima otvorenih

trita, proizvodi robu i usluge koje zadovoljavaju test inozemne
konkurencije, uz istodobno odravanje i uveavanje tuzemnog
realnog dohotka (OECD)

Stalan i stabilan ekonomski rast

krajnji rezultat konkurentnost
3
Filozofija konkurentnosti

Prosperitet drave

drava odrivi prosperitet

Konkurentnost drave
4
 Tradicionalni pristup konkurentnosti

Nacionalno bogatstvo ovisi o komparativnim

prednostima, temeljenim na resursima:
zemljite, radna snaga, infrastruktura i
kapital

Objanjava najjednostavnije sluajeve, ali...

5
Vaan je povoljan makroekonomski
kontekst?

Suprotan dokaz:

Aprecijacija valute (Njemaka,vicarska)

Visoke kamatne stope (Italija, Koreja)
Budetski/proraunski deficit (Japan, Italija,
Koreja)

6
Vana je jeftina radna snaga?
Suprotan dokaz:

Visoke nadnice i nedostatak radne snage

(vicarska, vedska)
Automatizacija (Japan)

7
Vani su obilni prirodni resursi?

Suprotan dokaz:

Ogranienost prirodnih resursa

(Japan, vicarska, Italija)

8
Moderni pristup:
Cilj
Odriva visoka kvaliteta ivota za sve graane
Kako
Odriva konkurentnost (produktivnost rada,
kapitala i ostalih resursa + izvoz)
Fokus
Poduzea, industrijske grane, a ne
gospodarstvo kao cjelina

9
 Piramida konkurentnosti

Krajnji rezultati
Rast
Zaposlenost
Kvaliteta ivota

Preduvjet Konkurentnost

Posredni ciljevi Produktivnost Izvoz Trokovi i Investicije

cijene

Faktori
politike Poslovno Ekonomska i Obrazovanje Poduzetnitvo
Inovativnost i
odluivanje tehnoloka i struno i razvoj
(okruenje) kreativnost
infrastruktura usavravanje poduzea

10
 Uspjeh zemlje na ljestvici konkurentnosti temelji se na
veem otvaranju trita,
makroekonomskoj stabilnosti,
uklanjanju unutarnjih prepreka konkurenciji,
poboljanju poslovnog okruenja.

11
 U modernoj globalnoj ekonomiji prosperitet je izbor
nacije.

~~~

Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike,

zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti.

M. E. Porter, The Competitive Advantage of Nations

12
Porterov model konkurentnosti

Michael Porter: The Competitive

Advantage of Nations, Free Press,
New York, 1990
 Porterov model konkurentnosti

Strategija poduzea,
ansa
struktura i rivalitet

Uvjeti potranje
Faktorski uvjeti

Vezane i podravajue
proizvodnje Vlada

14
Opis modela
Faktori
Prirodni, obrazovani ljudi, infrastruktura...
Potranja
Sofisticirani zahtjevi domaih potroaa
Podravajue djelatnosti
Raspoloivost i kvaliteta usluga/inputa...
Poduzee
Rivalitet, strategije rasta...

15
Karakteristike konkurentnosti

Poboljanje, inovacije i promjene (proizvod,

proces, znanje ljudi, potrebe kupaca...)
Lanac vrijednosti u stvaranju i koritenju
proizvoda
Kontinuiranost unaprijeenja, poboljanja i
inovacija

16
Inovacija
Iz pritiska
Zakonski standardi
Konkurencija

Zbog izazova
Traenje kupaca s najsloenijim zahtjevima

17
Izvor konkurentske prednosti

Specijalizirano znanje:
Nizozemska: proizvodnja cvijea
(nekoliko instituta za uzgoj, pakiranje, otpremu
i skladitenje cvijea)
Danska: dizajn namjetaja
(sveuilini studiji)
Japan: Just-In-Time proizvodnja
(nedostatak prostora)

18
Izvor konkurentske prednosti
Slabosti/nedostatke pretvoriti u prednosti:

Nizozemska: nepogodna klima cvijee u

staklenicima mogunost vee primjene
znanja nego u vanjskim uvjetima
Japan: Just-In-Time proizvodnja
(nedostatak prostora)

19
Svjetski standard konkurentnosti
vicarski farmaceutski proizvodi
Talijanske cipele
Nizozemsko cvijee...

Svjetski su standard konkurentnosti, jer imaju...

Kvalificiranu radnu snagu
Zahtjevne kupce
Prvoklasne dobavljae
Intenzivnu domau konkurenciju

20
Kako blie Europskoj uniji?

21
 Kriteriji za lanstvo u EU
(Kopenhaki kriteriji)

1. Stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu

dravu, potivanje ljudskih prava i manjina

2. Postojanje djelotvornog trinog gospodarstva

3. Sposobnost poduzea da se suoe s k onk urentsk im
pritisk om i trinim snagam a unutar EU
4. Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva
ukljuujui provedbu ciljeva politike, ekonomske i
monetarne unije
22
to je industrijska politika?

. najbolja je industrijska politika ona koja se brine o

adekvatnoj infrastrukturi, ograniava mo monopola i
kartela, i obrazuje ljude kako bi uspjena industrija
imala ljudski kapital.

Takoer prua indikativne smjernice o perspektivama

pojedine grane, osigurava jednostavan i stabilan
porezni sistem, slobodno i fleksibilno trite kapitala i
uklanjanje sektorskog protekcionizma.

W. Corden (1980.)

W. Corden: Relationships between Macro-economic and Industrial Policies, The World Economy, No. 2, 1980 23
Nova industrijska politika EU

Sedam novih inicijativa:

1. Konkurentnost
2. Energija i zatita okolia
3. Zatita intelektualnog vlasnitva
4. Poboljanje regulative
5. Poticanje industrijskih istraivanja i inovacija
dostupnosti tritu
6. Unapreenje strunih znanja i vjetina
7. Unapreenje kvalitete upravljanja
Izvor: www.ec.europa.eu/enterprise/enterprise_policy/industry
24
 Industrijska politika Skandinavske drave

Kako to rade drugi?

- FINSKA: Orijentacija prema ekonomiji znanja

- VEDSKA: Reforma drave i reorganizacija javnih slubi

- DANSKA: Trite rada drutveno fleksibilno i socijalno stabilno

Svi reformski zahtjevi temeljili su se na:

- redukciji i reorganizaciji javne potronje, te
- na unapreenju suvremenih tehnolokih sektora povezanih s
istraivanjem i razvojem.

Izvor: Novi gospodarski rast za Francusku Michael Camdessus i suradnici priredio dr. Branimir
25
Lokin, 33. Sjednica Nacionalnog vijea za konkurentnost, 19. Rujan 2005.
Nordijske zemlje zajednike karakteristike
Ekonomski i socijalni razvoj zasnovan na
stvaranju drutava koja su:

Socijalno osjetljiva

ali i
Izuzetno konkurentna
(u svjetskom vrhu)
Fleksibilna
Efikasna
Politiki odgovorna
Izvor: EPC Working Paper No. 20 The Nordic model: 26
A recipe for European success? EPC 2005.
Konkurentnost i javni sektor:
pouka Skandinavskih zemalja

Konkurentnost nije izravno povezana niti s veliinom drave,

niti dominantno s veliinom javnog sektora,

nego

znatno prije sposobnou javnog sektora da bude

efikasan, po principu: value for money

vrijednosti za uloeni novac poreznih obveznik a .

Izvor: EPC Working Paper No. 20 The Nordic model: 27
A recipe for European success? EPC 2005.
Prijenos odgovornosti za gospodarski razvoj

STARI MODEL NOVI MODEL

Vlada potie ekonomski Ekonomski razvoj je

razvoj: proces suradnje koji
svojim politik am a, ukljuuje: vladu,
m jeram a i poslovni sek tor,
regulativom obrazovne, istraivak e,
te druge institucije

28
Izvor: M. Porter, 2003.
 Integracija makro i mikroekonomskih reformi
Stabilnost i povjerenje
podravaju investicije i rast

Same
makroekon. Stvaranje prilika za Potrebno za postizanje
reforme mogu produktivnost produktivnosti Potrebne su
dovesti do
mikro reforme
priliva Makroekonomska Mikroekonomska kako bi se
kratkoronog
reforma reforma podigla razina
kapitala i
odrivog
poticanja
prosperiteta
rasta koji u
konanici nije
odriv
Rast produktivnosti omoguava
ekonomski rast bez inflacije,
pritom je lake postii
makroekonomsku stabilnost

29

Izvor: M. Porter & Ch. Ketels 2004

Konkurentnost vs. produtivnost

Kolika je razina konkurentnosti odreuje produktivnost mjera

sposobnosti da se proizvedu robe i usluge, koritenjem
postojeih ljudskih, financijskih, prirodnih i inih resursa.
Produktivnost odreuje ivotni standard zemlje ili regije - plae,
prihod od kapitala, ouvanje nacionalnog bogatstva.
Produktivnost zemlje je u krajnjoj liniji odreena produktivnou
njenih poduzea. A ona se poveava s operativnom efektivnou
njenih aktivnosti i usvajanju najboljih praksa.
Konkurentnost je odriv rast produktivnosti voen kvalitetom
strategija i poslovanja poduzea, na koju zajedno i istodobno
utjeu makroekonomsko i mikroekonomsko okruenje.
Niska konkurentnost ima za posljedicu stalni visoki trgovinski
deficit BiH (za 2012.god. iznosi 7,4 mrd KM).

30
Razlozi niske konkurentnosti bh ekonomije

Ne postoje istraivako-razvojni centri u poduzeima

(na koje u zemljama lanicama EU otpada oko 60 %
ukupnog broja istraivaa)
Kriminal i korupcija
Slaba socijalna infrastruktura i politike institucije
Nizak obuhvat viim obrazovanjem i obukom
uposlenika firmi
Niska razina investicije u opremu
Niska kvaliteta upravljanja drutvom i ekonomijom

31
Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti
Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti je procjena
konkurentnosti nacionalnih ekonomija, koji predstavlja
korisnu sliku privrednog okruenja i sposobnost
drava da dostignu odrivu razinu prosperiteta i rasta

Bosna i Hercegovina je ocjenjena sa 3,93 poena od

ukupnih 7 ime je zauzela 88. mjesto po
konkurentnosti ekonomije

32
Rang BiH i zemalja okruenja

2011. 2012.
Zemlja (142.) (144.)
Albanija 78 89
BiH 100 88
Crna Gora 60 72
Hrvatska 76 81
Makedonija 79 80
Slovenija 57 56
Srbija 95 95
33
 Vrijednost Indeksa globalne konkurentnosti (GCI ) po stupovima
konkurentnosti za BiH (2012-2013)

Institucije
6
Inovativnost Infrastruktura
5

4
Poslovna sofisticiranost 3 Makroekonomska stabilnost

1
Veliina trita 0 Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Tehnoloka spremnost Visoko obrazovanje i struna obuka

Razvoj financijskog trita Efikasnost trita roba

Efikasnost trita rada

34
Faktori koji najvie ometaju poslovanje u BiH

35
 Podruja promjene

Dananje stanje Novi pristup Vizija

Sustav vrijednosti temeljen na radu, znanju,
Odsustvo jasnih i potenju i odgovornosti Odgovorno
poeljnih drutvenih europsko drutvo
Objektivnost, otvorenost i pozitivan stav
vrijednosti rada, znanja i
Promicanje europskih vrijednosti potenja
Mobilnost i multikulturalnost

Poveanje produktivnosti
Gospodarstvo sa
Niska Gospodarske grane s visokom dodanom visokovrijednim
produktivnost i vrijednosti inovativnost i kreativnost
zaposlenost proizvodima i
Nova zelena i odriva industrija uslugama
Poduzetnika kultura

Suvremen obrazovni sustav

Visoki trokovi, Funkcionalna i transparentna javna uprava
Uinkovita
neefikasne javne Reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava
socijalna drava
institucije Efikasno sudstvo i pravosue
Poticajno poslovno okruenje i fleksigurnost

36
7 prioritetnih podruja za poveanje konkurentnosti BiH

2. 3.
Pravna drava Trokovna i
sukladna EU cjenovna
konkurentnost
4.
Razvoj inovativnosti
1. i tehnologije
Obrazovanje za rast
i razvoj 5.
Jaanje malih i
7. srednjih poduzea
Stvaranje pozitivnog
stava i liderstva 6.
Regionalni razvoj i
razvoj klastera

37
 PREPORUKE ZA JAANJE KONKURENTNOSTI

Potrebno je da vlade, poslovna i akademska zajednica rade zajedno na

rjeavanju izazova s kojima se poduzea susreu na regionalnom i
globalnom tritu
Neophodno je usvojiti politike konkurentnosti bh ekonomije i koritenje te
politike kao jedne od sastavnica razvojne politike. Ta razvojna politika
mora biti utemeljene na izvozno-voenom ekonomskom razvoju
Stvaranje klastera kao pokretaa razvoja i inovacija uobliku novih
proizvoda, novih procesa, novih trita, novih resursa, nove organizacije
Popraviti trokovnu konkurentnosti
Pojaati trening i obrazovne aktivnosti te afirmirati inovativnu aktivnost
kako u oblasti tehnikih inovacija, tako i u voenju proizvodnih procesa,
Potrebno je smanjiti plau politiarima i vezati je za porast dohotka
Poterebne su visoke stope javnih investicija u infrastrukturu, obrazovanje i
istraivanja i razvoj.
Potrebno je relativno smanjiti tekue javne rashode, prije svega smanjiti
broj uposlenika u javnom sektoru
38
Prilike nisu nikada proputene,
netko drugi e uzeti one koje vi propustite.
Nepoznat autor

39
Koraanje brzim i velikim koracima

40
Povjerenje i politika stabilnost

41