Anda di halaman 1dari 10

HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED


SO5 - 15
4. (10.) savjetovanje
Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014.

Ninoslav Holjevac Igor Kuzle


Fakultet elektrotehnike i raunarstva Fakultet elektrotehnike i raunarstva
ninoslav.holjevac@fer.hr igor.kuzle@fer.hr

Matija Zidar Mladen Modrovi


Fakultet elektrotehnike i raunarstva HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar
matija.zidar@fer.hr mladen.modrovcic@hep.hr

RAZVOJ MODELA ANALITIKOG HIJERARHIJSKOG PROCESA I NJEGOVO


KORITENJE PRI DONOENJU ODLUKE O PRELASKU NA 20 KV POGONSKI
NAPON

SAETAK

Prilikom planiranja razvoja distribucijskih mrea potrebno je razmotriti mnoge geografske, tehnike
i ekonomske aspekte s ciljem osiguravanja kvalitetne usluge opskrbe elektrinom energijom. Primjereno
dimenzioniranje za pouzdan rad elektroenergetske mree esto se moe postii odreenim ulaganjem u
prelazak mree na 20 kV pogonski napon. Viekriterijska metoda Analitikog hijerarhijskog procesa (AHP)
moe se iskoristiti za vrednovanje ulaganja potrebnih za prelazak na 20 kV uz uvaavanje svih ulaznih
parametara te u konanici za utvrivanje prioriteta prijelaza pojedinog podruja. U referatu se opisuju neke
specifinosti razvijenog AHP modela te interpretacija ulaznih podataka kroz vrednovanje vanosti razliitih
kriterija. Razvijeni AHP model primijenjen je na konkretnoj distribucijskoj mrei te su prikazani rezultati koji
ukazuju na razliite prioritete prijelaza dijelova promatrane mree.

Kljune rijei: planiranje razvoja distribucijskih mrea, AHP metoda, odabir vanosti kriterija,
prijelaz na 20 kV

DESIGN OF THE ANALYTIC HIERARCHY MODEL AND ITS APPLIENCE IN


TRANSITION TO 20 KV VOLTAGE LEVEL PROCESS

SUMMARY

Distribution network planning is a complex task that includes many geographical, technical and
economical aspects with the aim of providing quality and reliable power supply to all consumers. Transition
to 20 kV voltage level can help in achieving these goals. Multi-criteria method of Analytic Hierarchy Process
(AHP) can be used to evaluate investments needed for successful transition to 20 kV voltage level in
distribution networks. AHP evaluates a wide range of input parameters and generates the priorities vector
that suggests the order in which parts of distribution networks should undergo the transition to 20 kV voltage
level. This paper presents the developed AHP model, some of its specifics and interpretations of input
parameters. The model is applied on real distribution network and the results show the priorities for
transition to 20 kV voltage level of different parts of network.

Kljune rijei: distribution networks planning, Analytic Hierarchy Process (AHP), transfer to 20 kV
voltage level

1
1. UVOD

Razvitak distribucijskih mrea prema nazivnom naponu 20 kV tema je mnogih studija koje su pokazale
kako takva tranzicija ima odreene prednosti. Strateki razlozi tee k tome da se u konanici preskoi
jedna transformacija u 110/35/10/0,4 kV sustavu te da se prijee na 110/20/0,4 kV sustav. Osim smanjenja
broja transformacija ovakva tranzicija ima za cilj smanjiti gubitke, smanjiti zauzetost lokacija zemljita
trasama dalekovoda i transformatorskim stanicama, popraviti naponske prilike u veim dijelovima mree te
smanjiti trokove odravanja. Uvaeno je miljenje kako prijelaz dijelova distribucijske mree na 20 kV
dovodi do sanacije naponskih okolnosti u srednjonaponskoj, 10 kV, odnosno 20 kV mrei.
S obzirom na to da perspektiva prelaska na 20 kV u dugoronom planiranju ne bi smjela biti upitna,
barem za dijelove promatrane mree, svaki proces planiranja treba razmotriti i tu mogunost. Uz
uvaavanje raznolikog dosega dosadanje izgradnje i pripreme postojee mree u smislu postupnog
uvoenja 20 kV napona dosta je teko donijeti odluku o tome gdje je opravdanije i potrebnije ulagati.
Postavljanje kriterija koji pomau donijeti takvu odluku u sreditu su procesa donoenja odluke o prelasku
na 20 kV naponsku razinu. Kada se u obzir uzmu svi aspekti koji utjeu na donoenje odluke kao najbolji
izbor njihove obrade i pomoi pri odluivanju namee se koritenje neke od multikriterijskih metoda.

2. PROCES DONOENJA ODLUKE O PRIJELAZU NA 20 KV POGONSKI NAPON


AHP metoda (eng. Analytic Hierarchy Process) slui za analizu sloenih odluka na temelju
kombinacije ocjena koristi, trokova i rizika. U odluivanju se uvaavaju kvalitativna i kvantitativna strana
odluke. Vrijednost metode je u tome to meusobna usporedba svih alternativa moe biti vrlo korisna
prilikom odabira najbolje alternative. Usporedba se treba temeljiti na tri osnovne pretpostavke: [1]
1) Prednost odreenih alternativa ovisi o posebnim kriterijima koji se mogu izraziti neovisno
i prikazati u obliku numerikih pokazatelja;
2) Pokazatelj odreenog kriterija moe se izraunati iz podkriterija. To znai da se kriteriji
mogu postaviti kao hijerarhija, a pokazatelj se na svakoj razini hijerarhije moe izraunati
kao teinski zbroj pokazatelja niih razina;
3) Odgovarajui pokazatelji mogu se na danoj razini izraunati i iz usporedbe po parovima
pojedinih alternativa.

2.1. Opis AHP metode


Kratki opis osnovnih koraka metode moe se prikazati dijagramom (Slika 1):

1. Strukturiranje danog problema u hijerarhijski model

2. Izrada usporedbi parova kriterija i matrice odluka

3. Izraun lokalnih prioriteta kriterija i provjera konzistentnosti


usporedbi

4. Agregacija prioriteta kriterija i izraun konanih globalnih prioriteta


alternativa

Slika 1. Osnovni koraci AHP metode

2.1.1. Strukturiranje problema: dobrim postavljanjem problema poveava se tonost analize i konane
odluke [2]. Svaki stupanj unutar hijerarhije predstavlja jednu razinu donoenja odluke. Na vrhu hijerarhije
nalazi se cilj donoenja odluke (Slika 2)

2
Cilj

Kriterij 1 . . . Kriterij n

Podkriterij 1 Podkriterij 1

. . .

. . .
Podkriterij n Podkriterij n

Alternativa 1 Alternativa 2 . . . Alternativa n

Slika 2. Prikaz hijerarhije AHP modela

2.1.2. Izrada usporedbi: usporedbe vanosti kriterija prvo se provode u odnosu na cilj, nakon toga se
odreuju vanosti podkriterija u odnosu na nadreeni kriterij. Na taj nain dobiva se matrica relativnih
vanosti. Matrica odluka o relativnoj vanosti kriterija temelji se na nekoj od skala. Skala koja se najee
upotrebljava je Saatijeva skala [1] koja se rauna koritenjem izraza (1):

() + 1 0
() = { 1 (1)
< 0
1()

() - indeks usporedbe (primjerice u Saatijevoj skali indeksi idu od -9 do 9);


0 - usporedba jednake vanosti (koja ima vrijednost 1 u promatranoj skali)

Postoje razliite skale poput geometrijske skale ili razliitih konstruiranih skala (pr. Salo-
Hamalainen skala) no ustaljeno je miljenje da se najmanje moe pogrijeiti izborom Saatijeve skale, iako
u odreenim primjenama druge skale mogu dati bolje rezultate [3], [4].
Na taj nain dobivaju se matrice relativnih vanosti (matrica usporedbi) u kojoj se meusobno
usporeuju svaki redak i stupac i upisuju procjene u odgovarajue mjesto u matrici (2).
11 12 13
[] = [21 22 23 ] (2)
31 32 33
Pri tome vrijedi:
1
> 0; = ; = 1 = 1. . (2)

2.1.3. Izraun prioriteta: prioritet pojedinog kriterija u odnosu na konani cilj najee se vri
aproksimacijom metode jedininog vektora (eng. Eigenvector). Za toan proraun jedininog vektora
potrebno je rijeiti sljedeu jednadbu:
[] = (4)

Pri tome je:


[] - matrica usporedbi
- vektor karakteristinih vrijednosti
- maksimalna jedinina vrijednost
Maksimalna jedinina vrijednost dobiva se iz jednadbe (5) rjeavanjem determinante danog izraza:

det([] []) = 0 (5)

Rjeenje ove jednadbe nije lako pronai analitiki stoga se, kako je ve spomenuto, koriste
razliite metode aproksimacije.

3
2.1.4. Konzistentnost odluka i lokalni prioriteti: Kada je dobiven vektor prioriteta svih kriterija potrebno
je provjeriti koliko su usporedbe koje su dovele do njega bile konzistentne. Vano je napomenuti da ovaj
pokazatelj ne pokazuje koliko je neka odluka u stvarnosti tona, ve samo koliko su odluke bile dosljedne
za sve parove usporedbi. Vektor konzistencije cv dobiva se mnoenjem matrice usporedbi [] s vektorom
teinskih udjela (vektor prioriteta) kriterija [] koji nastaje iz usporedbi vanosti pokazatelja [5]:

11 12 13 11 11
[] [] = [21 22 23 ] [12 ] = [12 ] (6)
31 32 33 13 13

Aproksimacija maksimalne jedinine vrijednosti dobiva se iz:


=1
= (7)

Indeks konzistentnosti CI (eng. Consistency Index) dobiva se sljedeom usporedbom:


= 1 (8)

gdje je: n maksimalna jedinina vrijednost (jednaka broju kriterija) savreno konzistentne matrice
(jednaka rangu matrice za pozitivnu i recipronu matricu)

U konanici omjer konzistencije CR (eng. Consistency ratio) iznosi:


= (9)

RI (eng. Random Index) je srednja vrijednost CI izraunata za matrice usporedbi razliitih dimenzija.
Najee koriten izraun ovisan o redu matrice dan je u tablici I. U literaturi se moe pronai precizniji
proraun s mnogo vie varijacija i veim brojem matrica [6].
Tablica I. Najee koritene vrijednosti sluajnog indeksa RI
n 1 2 3 4 5 6 7 8 9
RI 0,0000 0,0000 0,5245 0,8815 1,1150 1,2479 1,3417 1,4056 1,4499

Za sve procjene koje imaju < 0,1 odnosno pogreku manju od 10%, kae se da su dovoljno
konzistentne. Iako ovo ne mora biti odluujui imbenik [7].

2.1.5. Stvaranje rang liste alternativa: Nakon to je napravljen proraun lokalnih prioriteta svih
alternativa u odnosu na postavljene kriterije na svim razinama modela, konani prioritet alternative dobiva
se agregacijom lokalnih prioriteta:

Prioritet = ( Lokalni prioritet alternative u odnosu na kriterij C lokalni priorit kriterija u odnosu na cilj)
i

2.2. Kombinacija AHP metode i metode Troak/Korist


Jednokriterijske metode, poput metode sadanje vrijednosti (NPV eng. Net Present Value) daju
jedan broj kao konani rezultat koji je vrlo usporediv s ostalima projektima. Stoga je od velike koristi AHP
metodu kombinirati s Cost/Benefit metodom pri emu je izlaz iz AHP metode ukupna korist koja se
ostvaruje. Tehniki kriteriji koji se uvaavaju kroz izraun ukupne koristi iz AHP metode usporeuju se s
trokom koji se proraunava zasebno te se sukladno tom omjeru daje preporuka o odluci i redoslijedu
prelaska na 20 kV temeljena i na tom kriteriju.

4
3. AHP MODEL PRIMIJENJEN NA DISTRIBUCIJSKU MREU ELEKTRE BJELOVAR

3.1 Odabir kriterija i naina rangiranja


Izraeni AHP model primjenjiv je za pomo pri donoenju odluka o prelasku na 20 kV pogonski
napon. Rezultati izraenog modela prikazuju se u nastavku na primjeru procesa donoenja odluka u
planiranju distribucijske mree Elektre Bjelovar.
Najzahtjevniji dio AHP metode je dobro strukturiranje problema i odabir pravih teinskih udjela
odabranih kriterija. Stoga je bitno ponovno napomenuti da su rezultati dobiveni AHP modelom ipak samo
podrka odluivanju i ne treba ih uzimati kao jedini faktor pri odluci jer se drugaijom strukturom modela i
raspodjelom teinskih udjela mogu dobiti drugaiji rezultati. Hijerarhijska struktura izgraenog modela
prikazana je slikom 3:

Cilj

Trend porasta Stalnost


Pripremljenost Iskoritenost Naponska prilike Sekundarni
vrnog optereenja napajanja kupaca
Iskoritenost 35 SAIDI 10 kV kupci
TS 10/0,4 kV
kV mree
20 kV u okruenju
NV 10 kV TS 35/x kV SAIFI
Potencijal za ostala
KB 10/0,4 kV VOD 35 kV podruja nakon
prelaska
TS 35/x kV Iskoritenost 10
kV mree
TS 110/x kV
TS 10/0,4 kV
VOD 10 kV

ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 ZONA 4

Slika 3. Hijerarhija izraenog AHP modela

Podaci o mrei ijom detaljnom obradom se dolazi do ulaznih podataka za AHP model su provjereni
i iscrpno sakupljeni. Stoga njihova interpretacija vanosti kroz AHP model daje upotrebljive rezultate i dosta
dobro indicira tijek procesa prelaska distribucijske mree na 20 kV pogonski napon.
Pokazatelji se izraunavaju izravno iz ulaznih podataka o mrei (primjerice broj preklopivih
transformatora 10(20)/0,4 kV tablica II) ili njihovim prilagoavanjem i interpretacijom (SAIDI i SAIFI
pokazatelji za sve zone procijenjeni na temelju podataka dobivenih za pogone i pogonske urede). Zadnji
redak u tablici II predstavlja ukupnu vrijednost pokazatelja pripremljenosti TS 10/0,4 kV pri emu alternativa
s najboljim rezultatom ima vrijednost 1 a ostale alternative su u relativnom odnosu naspram nje.

Tablica II. Tablica unosa podataka za izraun pokazatelja pripremljenosti TS 10/0,4 kV


Pripremljenost u vidu broja
ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 ZONA 4 / / / i udjela u inst. snazi
PRIPREMLJENOST MREE Teina:
TS 10(20)/0,4 kV, kom 43 63 24 33 Broj 0,65
TS SN/0,4 kV ukupno, kom 278 207 122 206 Snaga 0,35
Sinstalirano TS 10(20)/0,4 kV, kVA 5700 22190 7990 8480
Sinstirano TS SN/0,4 ukupno kV, kVA 27500 663300 28550 26320
broj 0,866044 0,766667 0,835616 0,861925
snaga 4,824561 29,89184 3,573217 3,103774
2,251525 10,96048 1,793776 1,646572
Pripremljenost TS SN/0,4 kV 0,205422 1 0,163659 0,150228

Neki pokazatelji poput iskoritenosti (primjerice formula (10) - prosjena iskoritenost vodova i
kabela 10 kV mree) preuzimaju se iz simulacija napravljenih s modelom mree izraenim u
specijalistikom programskom alatu za proraun tokova snaga NEPLAN-u.

=1
_10 = (10)

Detaljna definicija svih pokazatelja nee biti navedena kako bi veliina referata odgovarala
propisanom formatu.

5
Za sve pokazatelje su procijenjene vanosti te je primjer procjene vanosti za pripremljenost mree
dan u tablici (Tablica III).

Tablica III. Dodijeljene vanosti kriterija pripremljenosti elemenata mree


Pokazatelj pripremljenosti Vanost Koeficijent vanosti Normirani koeficijent
_ Izrazito vano 9 0,28
_ Relativno manja vanost 3 0,09
_ Malo vea vanost 7 0,22
_ Malo manja vanost 5 0,16
_ Vrlo vano 8 0,25

3.2 Teinski udjeli podkriterija


AHP modeli razlikuju se prema nainu normalizacije vrijednosti. Postoje dva ustaljena naina:
idealni i distribuirani. U distribuiranom nainu normiranja sve se svodi na vrijednost u odnosu na zbroj svih.
U idealnom nainu normiranje se provodi dijeljenjem s najveom od svih vrijednosti. Potonja metoda manje
je osjetljiva na dodavanje novih instanci [8]. Taj nain koristio pri izraunu udjela podkriterija. Distribuirani
nain je bolji prilikom odreivanja redoslijeda jedinstvenih alternativa, stoga se koristi prilikom odreivanja
teinskih faktora glavnih kriterija [9].
Prilikom izrade AHP modela najvea panja mora se posvetiti odabiru vanosti pojedinih kriterija i
podkriterija. Na razini podkriterija greka koja se unosi je manja. Teinski faktori koji se unose odraz su
razmiljanja i iskustva planera. Prikaz vanosti pojedinih kriterija prikazan je u tablici (Tablica IV).
U modelu se razlikuje pripremljenost u vidu broja transformatora i pripremljenost u vidu instalirane
snage transformacije po izvodima u pojedinoj zoni.
Model ima mogunost dodavanja novih kriterija, a teinski omjeri mogu se u sluaju drugaijih
preporuka i procjena lako mijenjati.
Tablica IV. Prikaz procijenjenih vanosti podkriterija
OCJENE VANOSTI SUBKRITERIJA
subkriterija
Relativna
vanosti

vanost
Ocjena

PRIPREMLJENOST MREE
Pripremljenost TS 10(20)/0,4 kV 9 0,28
Pripremljenost NV 10(20) kV 3 0,09
Pripremljenost KV 10(20) kV 7 0,22
Pripremljenost TS 35/10(20) kV 5 0,16
Pripremljenost TS 110/10(20) kV 8 0,25
32

ISKORITENOST MREE
Iskoritenost TS 35/10(20) kV 7 0,11
Iskoritenost TS 110/10(20) kV 9 0,14
Iskoritenost NV 35 kV 5 0,08
Iskoritenost KB 35 kV 5 0,08
0,4 26 0,40

Iskoritenost TS 10/0,4 kV 6 0,24


iskoritenost vodova 10 kV 9 0,36
0,6 15 0,60
1,00
NAPONSKE PRILIKE
Padovi napona kod kupaca 9 1,00
9

TREND PORASTA VRNOG OPTEREENJA


Porast vrnog optereenja 9 1,00
9

KUPCI - STALNOST NAPAJANJA


SAIDI 6 0,40
SAIFI 9 0,60
15 1,00

SEKUNDARNI POKAZATELJI
Postojanje mree 20 kV u okruenju 5 0,24
Kupci na 20 kV 9 0,43
Potencijal za ostala podruja nakon prelaska 7 0,33
21 1,00

6
Hijerarhijska struktura je organizirana tako da se najvie panje pridaje kriterijima najvie razine.
Pokazatelje koji imaju veu zapaenu vanost vrijedi izdvojiti u vii stupanj hijerarhije jer se u nekome od
stabala podkriterija moe izgubiti njihova vanosti [10].
Teinski udjeli, odnosno vanosti pojedinog kriterija proizlaze iz matrica usporedbi. Pri tome se za
svaki od kriterija postavlja pitanje: Koliko je pripremljenost mree vanija/manje vana od zadovoljstva
kupaca? Moe se rezonirati da je pripremljenost mree kapitalno najintenzivniji dio prelaska na 20 kV, a
ujedno najzahtjevniji, te stoga prema koritenoj skali tom kriteriju bi se u odnosu na zadovoljstvo kupaca
pridijelila izrazita prevaga. Bitno je primijetiti da su vani meusobni omjeri, a ne toliko apsolutna ocjena.

Pripremljenost Naponske Trend Zadovoljstvo Sekundarni


Kriteriji mree Iskoritenost prilike porasta kupaca kriteriji /
Pripremljenost mree 1,00 1,00 2,00 2,00 4,00 7,00 0,00

Iskoritenost 1,00 1,00 2,00 2,00 3,00 5,00 0,00


Naponske prilike 0,50 0,50 1,00 0,50 2,00 3,00 0,00
Trend porasta 0,50 0,50 2,00 1,00 2,00 2,00 0,00
Zadovoljstvo kupaca 0,25 0,33 0,50 0,50 1,00 1,00 0,00

Sekundarni kriteriji 0,14 0,20 0,33 0,50 1,00 1,00 0,00


/ 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Slika 4. Matrica usporedbi glavnih kriterija

Primjenom metode eigenvektora dobiva se vektor prioriteta. Teinski kriteriji prikazani su u


postotnom obliku u tablici V.

Tablica V. Teinski udjeli glavnih pokazatelja (kriterija)


KRITERIJ Teina Rang
1 Pripremljenost mree 30,4% 1
2 Iskoritenost 27,2% 2
3 Naponske prilike 13,5% 4
4 Trend porasta 15,9% 3
5 Zadovoljstvo kupaca 7,2% 5
6 Sekundarni kriteriji 5,7% 6
Konzistentnost procjene je 14%. Taj broj je vei od preporuenih 10%, no svejedno nije dosljedno
mijenjati procjene vanosti kako bi se namjestio indeks konzistencije. U konanici konzistentnost ne utjee
na tonost krajnjih rezultata, ve je samo indikator kolika je dosljednost u pridjeljivanju ocjena. U sluaju
izrazite neovisnosti kriterija mogue je imati veu nekonzistentnost donoenja odluka. Pri tome je dakle
mogue napraviti realne procjene izrauna konzistentnosti prema postavljenom modelu koje ne upadaju u
marginu od 10% [11].

3.3 Rezultati AHP metode za prelazak na 20 kV pogonski napon Elektre Bjelovar


Konane vrijednosti (teinski udjeli) svih kriterija prikazani su na slici 5. Podjela Elektre Bjelovar na
zone moe se vidjeti na slici 6.

1
0,8
0,6
0,4 0,27
0,20 0,22 0,14
0,2
0,30
0,15 0,16 0,16
0
ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 ZONA 4

Pripremljenost mree Iskoritenost Naponska prilike


Trend porasta Zadovoljstvo kupaca Sekundarni kriteriji

Slika 5. Grafiki prikaz konane raspodjele vrijednosti kriterija

7
Kada se zbroje vrijednosti svakog tehnikog pokazatelja za svaku od zona dobiva se ukupni
poredak zona prikazan tablicom VI. U drugom dijelu tablice prikazani su rezultati metode Korist/Troak iz
kojih se moe vidjeti da je najbolji rezultat ostvarila Zona 3 koja je najmanja i iji su trokovi prelaska
najmanji iz razloga to ima najbolje pripremljene TS 35/10(20) kV.
Tablica VI. Konani potencijalni redoslijed prelaska na 20 kV pogonski napon
Ukupno tehniki Ukupno
Korist / Troak
pokazatelji trokovi
Zona 1 0,5776832 2 0,30 1,925611 4
Zona 2 0,7648694 1 0,34 2,249616 3
Zona 3 0,548996 4 0,12 4,574966 1
Zona 4 0,562343 3 0,24 2,343096 2

Iz rezultata analize ukupne koristi moe se vidjeti da bi najveu korist od prelaska na 20 kV pogonski
napon imala Zona 2. To podruje ima u prosjeku nabolje pripremljenu mreu (ukljuujui 10(20) kV i 35 kV
mreu) za prelazak na 20 kV pogonski napon te najvei broj kupaca na srednjem naponu. Slika 6 prikazuje
raspored prioritetnih Zona za prelazak na 20 kV pogonski napon na podruju Elektre Bjelovar.

Slika 6. Prikaz zona Elektre Bjelovar za prelazak na 20 kV naponsku razinu na geografski referenciranom
modelu mree u NEPLANU-u (Zona 2 oznaena plavom bojom) [13]

4. USPOREDBA REZULTATA S REFERENTNIM AHP MODELOM


Prilikom izrade opisanog AHP modela iji su rezultati prikazani u radu kao osnova se koristio model
razvijen od strane Energetskog Instituta Hrvoje Poar [12]. Novorazvijeni model je primijenjen prilikom
izrade Studije razvoja Elektre Bjelovar [13]. Bazni model EHP se temelji na istim principima kao i prethodno
opisani model za koji su prikazani rezultati, no uz neke manje razliitosti. Odabir i raspodjela kriterija, iako
na prvoj razini hijerarhije vrlo slini, ima neke razliitosti. Isto vrijedi i za drugu razinu hijerarhije (Slika 3).
Razlike se odnose na izdvajanje naponskih prilika i stalnosti napajanja kupaca kao zasebnih glavnih
kriterija, kriterija pripremljenosti koji uzima u obzir i broj i snagu transformatora spremnih za 20 kV pogonski
napon, drugaijeg naina definiranja podkriterija pripremljenosti, te dodavanja u sekundarni kriterij
potencijal za ostala podruja uz izbacivanje sporednih kriterija koji nisu bili relevantni za Elektru Bjelovar.

8
Nadalje modeli se razlikuju u metodi aproksimacije jedininih vektora. Postupak aproksimacije
unosi vrlo male promjene na konane rezultate.
Odreena razlika postoji i u koritenoj skali i formuli za izraun sluajnog indeksa kod procjene
konzistentnosti. Ove razlike takoer imaju manji utjecaj na promjenu rezultata.
Vrijedi istaknuti da postoje razliitosti izmeu dva modela u procjeni teinskih faktora i rangiranju
kriterija. Model razvijen od strane EHP koristi odreeni broj razreda unutar kojih se svrstavaju svi
pokazatelji. Jednako tako koriteno je apsolutno rangiranje svi alternativa. Potpuno opravdanje za takvo
postavljanje modela nalazi se u injenici to je taj model izraen za rangiranje veeg broja prioritetnih zona.
S druge strane prethodno opisani model je napravljen za manji broj podruja i prilagoen je
rangiranju zona na manjem podruju (primjerice na razini Elektre Bjelovar). Sukladno tome procjene
parametara mogle su biti izraene i usporedbama, a svi su kvantitativni parametri izravno preneseni u
model. Na ovaj nain se izbjegao gubitak informacije koji se unosi svrstavanjem pokazatelja u razrede.
Koritenje distribuiranog naina dodjele rangova gdje se vektor prioriteta proraunava u odnosu na
najbolje ocjenjenu opciju je povoljniji za manji broj alternativa.
Na temelju obraenih podataka za Elektru Bjelovar napravljena je analiza i pomou referentnog
modela kako bi se usporedili rezultati s novorazvijenim modelom. Rezultati referentnog modela prikazani
su na slici (Slika 7.)

0,9

0,8

0,7

0,6

0,5

0,4

0,3

0,2

0,1

0,0
Karlovac
Duga Resa

Ogulin
B.Manastir
Dugo Selo

Cres-Loinj

Osijek
V. Gorica

Senj

Zagreb
Sv. I. Zelina

Zona 2
Zona 1
Zona 4
Valpovo

Zona 3
Rijeka
akovo
Jastrebarsko

Samobor

Ozalj
Naice

D. Miholjac

Orahovica

PRIPREMLJENOST ISKORITENOST + TREND KVALITETA NAPONA


STALNOST NAPAJANJA SEKUNDARNI POKAZATELJI

Slika 7. Rezultati po kriterijima AHP referentnog modela izraenog na EHP [13]

Prema dobivenim rezultatima nijedno podruje Elektre Bjelovar u usporedbi s ostalim podrujima
nije izrazito perspektivno za prelazak na 20 kV naponsku razinu. Zona 2 je na dnu srednjeg dijela ljestvice.
Referentni model sadrava ulazne podatke i rezultate za vei broj podruja. Iako bi se tonost unesenih
podataka za ostale Pogone mogla popraviti osvjeavanjem podataka iz grafa (Slika 7) se ipak moe dobiti
povratna informacija kako promatrano podruje kotira u odnosu na preostale pogone.
Vidi se da je raspodjela rezultata svih zona slina kao u sluaju prethodno (poglavlje 3) opisanog
modela (Slika 5.). Moe se zakljuiti da su rezultati oba modela slini.

9
Novorazvijeni model moe posluiti kao provjera tonosti openitijeg referentnog modela koji se u
konanici koristi prilikom izrade slubenih dokumenata planiranja razvoja svih distribucijskih mrea kako bi
rezultati za sva Distribucijska podruja bili usporedivi i sljedivi.

5. ZAKLJUAK
Planiranje razvoja distribucijskih mrea sloena je zadaa koja treba sagledati mnoge elemente.
Viekriterijska metoda analitikog hijerarhijskog procesa moe pruiti podrku prilikom donoenja odluka.
U referatu je opisan razvijeni AHP model za pomo pri odluci o prelasku na 20 kV pogonski napon. Dane
su neke karakteristike modela te je prikazan dio rezultata njegove primjene na planiranje prelaska na 20
kV napon distribucijskog podruja Elektre Bjelovar. Nadalje u zavrnom dijelu dana je kratka usporedba
rezultata dobivenih opisanim modelom i referentnim modelom. Slinosti rezultata potvruju dosljednost
modela. Razliitosti izmeu modela omoguuju raznovrsniju primjenu. Referentni model je pogodniji za
pozicioniranje promatranih zona u odnosu na vei broj podruja, dok se opisani model moe iskoristiti
prilikom meusobnog rangiranja manjeg broja zona.

6. LITERATURA

[1] T. L. SAATY, How to make a decision: The Analytic Hierarchy Process, University of Pittsburgh,
1994.
[2] T. L. SAATY, Decision making with the analytic hierarchy process, Int. J. Services Sciences, Vol.
1, 2008.
[3] D. YUCHENG, X. YINFENG, L. HONGYI, A comparative study of the numerical scales and
prioritization methods in AHP, European Journal of Operational Research 186, p. 229-242, 2008.
[4] J.S. FINAN, W.J. HURLEY, Transitive calibration of the AHP verbal scale, European Journal of
Operational Research 112, p. 367-372, 1999
[5] J. ALONSO, T. LAMATA, Consistency in the Analytic Hierarchy Process, International Journal of
Uncertainty, 2006.
[6] B. SRDJEVIC, Combining different prioritization methods in analytic hierarchy process synthesis,
Computers and Operations Research 32, p. 1897-1919, 2005.
[7] P. T. PARKER, L. G. VARGAS, The theory of ratio scale estimation: Saaty's Analytic Hierarchy
Process, Management Science, Vol 33, No 11, 1997.
[8] I. MILLET, T. L. SAATY., On the relativity of relative measures accommodating both rank
preservation and rank reversals int he AHP, European Journal of Operational Research 121, p. 205-
212, 2000.
[9] T. L. SAATY, L. VARGAS, Experiments on rank preservation and reversal in relative measurement,
Math. Comp. Modelling, Vol. 17, p. 13-18, London, 1993.
[10] S. WEBBER, B. APOSTOLOU, J. HASSELL, The sensitivity of the analytic hierarchy process to
alternative scale and cue presentation, European Journal of Operational Research 96, p. 351-362,
1996.
[11] E. TRIANTAPHYLLOU, K. BAIG, The Impact of Aggregating Benefit and Cost Criteria in Four MCDA
Methods, IEEE Transactions on engineering management, Vol. 52, 2005.
[12] Energetski institut Hrvoje Poar: Perspektiva prijelaza SN mree na 20 kV, Studija, Zagreb, studeni
2009.
[13] Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Razvoj distribucijske mree Elektre Bjelovar za razdoblje
narednih godina, Studija, Zagreb, studeni 2013.

10