razloga zbog kog je istok ponovo u modi. Autor: Miljana Nikovi
4268
80
634
U poslednjih nekoliko godina rodilo se veliko
interesovanje za betonske, masivne, gole graevine. Ponovo je postao popularan socijalistiki modernizam nama dobro poznat. Zdanja koja pripadaju tom pravcu inspiriu umetnike kroz fotografiju, film, dizajn, slikarstvo Aktuelni su pre svega monumenti podignuti u znak seanja na poginule u borbi protiv faizma tokom Drugog svetskog rata. Izgraeni su izmeu ezdesetih i osamdesetih godina, na mestima gde su se vodile bitke ili gde su bili koncentracioni logori. Projektovala su ih velika imena meu kojima vajari Duan Damonja, Vojin Baki, Miodrag ivkovi ili arhitekte Bogdan Bogdanovi i Gradimir Medakovi. Lokalno stanovnitvo ih je redovno poseivalo proseno milion posetilaca godinje u okviru patriotskog obrazovanja i time je ideologija koju su predstavljala ova dela, kao i njihova duboka simbolika, uticala na razvoj i samopouzdanje jednog drutva. Ulagalo se u dokazivnje moi, snage, veliine, i nezavisnosti jedne drave. Ostaci su, kao kamenje raspodeljeni po dravama bive Jugoslavije. Belgijski fotograf Jan Kempenaers je u periodu od etiri godine sakupljao te preostale delove uz pomo stare mape iz 1975. i krajem 2009. izdao knjigu Spomenik : the End of History sa objektivno prikazanim spomenicima. Njegovo distancirano oko je uspelo da prenese neku vrstu melanholije jasno se osea kraj epohe koju neki pamte, i(li) kojoj se neki dive. Previous Spomenik Korenica by Jan Kempenaers Spomenik Makljen by Jan Kempenaers Spomenik Knin by Jan Kempenaers Spomenik Korenica by Jan Kempenaers Spomenik Makljen by Jan Kempenaers Spomenik Knin by Jan Kempenaers Spomenik Korenica by Jan Kempenaers Next 1 2 3
Slikarka Irma Markulin je napisala knjigu In search of Lost Time : Images,
Memorials u kojoj istrauje ostatke kolektivnog seanja kroz arhivske dokumente, tekstove, pisma od nostalgije do cinizma. Takoe prati evoluciju Titovog kulta iji se imid menja od drave do drave. Njena serija slika Lost Monuments je plod spomenute analize u kojoj se prepliu istorijski i umetniko-istorijski problemi. Sam proces stvaranja je deo odgovora na itavu situaciju : fotografije spomenika je izguvala, stavila na ravnu porvrinu i opet fotografisala, a konani rezultat je slikala na platnu. Previous
Podgari by Irma Markulin
by Irma Markulin Kosmaj by Irma Markulin Jasenovac by Irma Markulin Podgari by Irma Markulin by Irma Markulin Kosmaj by Irma Markulin Jasenovac by Irma Markulin Next 1 2 3 4
Nedavno je grafika dizajnerka iz Banja Luke, Nevena Katalina kao diplomski
rad na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, predloila plakate sa est odabranih spomenika. Kroz njen rad se povezuje rasparan nacionalni identitet. Tipologija ovih nevidljivo konektovanih taaka i dalje generie prostor nekadanje drave. Poster Ulcinj by Nevena Katalina Poster Ilirska Bistrica by Nevena Kat alina Uskoro izlazi Sankofa, nezavisni dokumentarac sa nauno-fantastinom pozadinom. Reditelj Kaleb Wentzel-Fisher istrauje znaaj memorije i nain na koji prolost definie sadanjost. Znaajni deo u filmu zauzimaju upravo spomenici socialistike revolucije. Grafika reenja za potrebe filma su uradili dizajneri Milena i Vlada iz Yugodrom-a koji ire audio-vizuelne informacije iz doba SFRJ. Pored logoa, piktograma i tipologije, napravili su i zanimljiv set od 9 razglednica YU Pozdravi. Spomenici Narodnooslobodilake Borbe (NOB) su ovoga puta smeteni u osveavajue okruenje utopijskih pejzaa. Ovo uporno prikazivanje nepostojeeg mesta (Jugoslavije koje vie nema) alje antinacionalistiku poruku za mlae generacije. Previous Yupozdravi by Yugodrom Yupozdravi by Yugodrom Yupozdravi by Yugodrom Yupozdravi by Yugodrom Yupozdravi by Yugodrom Yupozdravi by Yugodrom Yupozdravi by Yugodrom Next 1 2 3
Sva ova panja ukazuje na to da moda nije sve u simbolici. Prvobitno
znaenje je ionako izgubljeno, a ponekad je dovoljna samo lepota, ma koliko bila subjektivna. Striktna geometrija spomenika je inspirisana organskim elementima iz prorode : cvetovi, ampinjoni, DNK, kristali
Na drutvenim mreama pojavljuju se razne grupe koje promoviu sivilo,
jainu i drskost ovih hladnih i kako kau nekomunikativnih graevina. U emu je trik? Odgovor moda lei u njihovoj estetskoj efikasnosti i trajanju. S jedne strane se pojavljuju figure koje u sebi sadre ponavljanje, ritam i jasnou. S druge strane imamo oblike nemirnih linija, (skoro namernih) nepravilnosti, sa tanom dozom asimetrije, ba onoliko koliko je dovoljno da se izbegne dosada i zaintrigira radoznalo oko. Svi spomenuti faktori vode ka konceptima istine i venosti.
Nove generacije su promenile (ili oistile) svoje naoare : sada je arm
nekadanjih monstruma oigledan. Vie se ne plae futurizma, dok se paralelno dive starim takozvanim vintage stvarima. A ako to staro izgleda kao da je putovalo kroz vreme, kao da je poslato iz neke druge galaksije onda je to dobitna kombinacija. Kako se uopte postie takav efekat?
Kao prvo, veinu spomenika niko ne odrava. Zato su u loem stanju.
Ostavljena su prirodi, trava je porasla do neprohodnosti, razne ivotinje su nale hladovinu u pukotinama propalog betona koji se, odolevajui zubu vremena, ipak dri. Informacione table jedva stoje. Ugledni prolaznici su napisali po koju poetinu re kako bi ostavili svoj trag, uz po koji pikavac, poklopac, pric i ostale ekoloke ostatke.
to divljije to primamljivije. Kako odoleti tim zagonetnim formama koje mame
svakog prolaznika, uprkos neoznaenom putu i stazi koja je postala neprimetna? Verovatno je ta rasputenost dodatak ili magini zain koji sve ini egzotinim. Nesreenost utie na oseaj slobode i jedinstvenosti. Ovo mesto prua svoj vidik, svoju estetiku i mir. Ne uzimajui u obzir strance koji su iskljuivo doli da posete ova uda, nema drugih turista. A i ako ih ima, nisu se ovde sluajno nali. Niko nije zalutao. Zbog toga je prisutno to specijalno oduevljenje jer vam se uini da ste sami otkrili dragulj za koga niko nije uo ranije. Prema tome, treba iskoristiti priliku dok masovno poseivanje nacionalnog blaga nije poelo, i dok se jo nisu pojavili selfiji! alu na stranu, njihovo fiziko stanje je dokaz dananjeg ignorisanja konfliktne prolosti. Naputeni objekti su izolovani i polako trule. Kontrola nije uvek prisutna, pa je postalo veoma lako raznim kradljivcima da pokupe materijal koji prodaju. Neki spomenici su ipak ouvani, u zavnisnosti od njihovog geografskog poloaja i istorijskog znaaja.
Meutim, ma koliko postojala ideoloka prilagoenost, prisutan je
vanvremenski, apstraktni i umetniki aspekt. Interpretacije su beskonane, ali injenica je da su ova fotogenina mesta mistina, energetski tajnovita i preputena igri sluaja. Misteriozna atmosfera vlada, neto je opipljivo u vazduhu.
Da li je ljudima sa ovih prostora, koji se svakodnevno suoavaju sa
spomenutim stilom, znaenje dotinih izgradnji uopte jasno? injenica je da dok ivite u odreenom okruenju, vremenom ne obraate vie panju i ne primeujete lepotu oko vas. Stranci sa Zapada koji prate ovaj trend, vie su oduevljeni Novim Beogradom, Bigzom i Urbanistikim zavodom nego Knez Mihailovom ulicom koju ve imaju u svojim evropskim gradovima. Sve u svemu, nikada nee biti dosadno gledati fenomen retro-futurizma. Originalnost ovog pravca je jedan od razloga zbog kog je istok ponovo u modi. Ta tendencija se moe naglasiti kroz umetnost. Termin brutalizam nije nastao od brutalnosti, ve od bton brut, to na francuskom znai neobraeni beton. Neki tvrde da je to anr za odrasle. Valjda zato to je brutalan.