PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

Ermin Meic
JU.O Vica
Datum: 19.03.2015. godine
Razred: VI
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Zrani omota Zemlje- atmosfera
Nastavna jedinica: Znaaj, sastav i podjela atmosfere
Tip asa: Obrada nove nastavne jedinice
Ciljevi asa:
Vaspitni cilj: Izgraditi pozitivne osobine linosti, volju, upornost, odgovornost i
istrajnost u radu.
Obrazovni cilj: Objasniti znaaj atmosfere na Zemlji, te sastav i podjelu
atmosfere, razvijati ekoloku svijest kod uenika.
Funkcionalni cilj- Razvijanje intelektualnih , praktinih i izraajnih sposobnosti
kod uenika.
Mjesto izvoenja nastave: Uionica
Oblik rada: Frontalni i individualni
Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracija
Nastavna sredstva i tehnika pomagala: : Udbenik, grafoskop, grafofolije,
tabla, kreda
Literatura: Dr. Muriz Spahi: Geografija za V razred osmogodinje osnovne
kole, Svjetlost Sarajevo 2005.

STRUKTURA ASA

UVOD: 5'

Kratkim pitanjima provjeriti do sada usvojena znanja uenika i naine razmiljanja?

ta je atmosfera?

Odgovor: Atmosfera je gasovita geosfera Zemlje.

Koji su najvaniji gasovi za ivot na Zemlji?

Odgovor: Najvaniji gasovi za ivot na Zemlji su: kisik, ugljini dioksid i ozon.

Kako se zagrijava Zemlja?

Odgovor: Suneva radijacija je osnovni izvor toplote na Zemlji.

 ta najvie zagauje atmosferu?

Odgovor: Atmosferu zagauje, prije svega, ovjek isputanjem tetnih gasova u

atmosferu.

GLAVNI DIO ASA: 35'

Znaaj atmosfere
Atmosfera je jedna od geosfera Zemlje. Atmosfera je smjesa gasova i raznih vstih i
tenih primjesa. Nju ine gasovi koji su izgraeni od materije koju Zemlja posjeduje.
Atmosfera je nastala od Zemlje u ranom geolokom razvoju Zemlje. Ona ini zrani ili
gasoviti omota Zemlje. Atmosfera ima svoju teinu zbog privlanih sila Zemlje. Zajedno sa
Zemljom ona rotira i obilazi oko Sunca. Zbog njenog zajednikog kretanja mi na povrini
Zemlje ne osjeamo rotaciju i revoluciju.
Iako je svaki kvadratni centimetar Zemlje, kao i naeg tijela, pritisnut teinom zraka
od jednog kilograma, mi ga ne osjeamo. Zrak koji udiemo on svojim pritiskom djeluje
iznutra- napolje odravajui tako ravnoteu pritiskanja zraka kojim atmosfera djeluje na
povrinu tijela.
Atmosfera je nevidljiva, ali pojave koje u njoj nastaju mi ih vidimo i osjeamo. U
amosferi vidimo oblake, padanje kie, snijega i grada. Kroz atmosferu se prenosi suneva
svjetlost, koja se na povrini Zemlje pretvara u toplotu. Od te toplote zagrijava se i atmosfera.
Atmosfera do povrine Zemlje proputa samo jedan dio svjetlosti. Isto tako, ona spreava
potpuno odavanje toplote sa povrine Zemlje. Zbog toga je atmosfera zatitni omota Zemlje i
titi je od pretjeranog zagrijavanja i pretjeranog njenog hlaenja.
Na planeti Zemlji nebi se mogao zamisliti ivot bez atmosfere, bez nje, pored ostalog,
nebi mogli razgovarati, jer je zrak prijenosnik zvuka. Da nije atmosfere, nebo bi bilo potpuno
crno, a tokom dana u sjeni bio bi potpuni mrak. Zahvaljujui postojanju atmosfere omogueno
je kruenje vode u prirodi. Atmosfera titi Zemlju i od svemirskih tijelabez atmosfere Zemlja
bi bila slina drugim, potpuno pustim, nebeskim tijelima na kojima ne postoji ivot.
Sastav atmosfere
Atmosferu ine gasovi. Njihov omjer u prirodnom zraku se bitnije ne mijenja. Najvie
ima azota (78%) i kisika (21%). Samo 1% otpada na sve ostale gasove. U te gasove, pored
ostalih, spadaju i ugljini dioksid i ozon.
Za ivot na zemlji najvaniji su kisik i ugljini dioksid. Kisik udiu ivotinje, pa je bez
njega nezamisliv ivot na Zemlji. Ovaj gas omoguava truhljenje i raspadanje uginulih ivih
bia na kopnu i u vodi.
Ugljini dioksid veoma je bitan gas za ivot biljaka na Zemlji. Biljke ga koriste u
ivotnim procesima, a oslobaaju kisik. Zbog toga su biljke veoma vane za ivot ivotinja,
jer one atmosferu obogauju kisikom.
Ozon je veoma aktivan gas u atmosferi. Iako ga ima u neznatnim koliinama, u
poreenju sa drugim gasovima atmosfere, on zadrava veliki dio ultraljubiastog sunevog
zraenja. Ovo zraenje je tetno za ivot. Ono izaziva crvenilo koe i utie na krvna oboljenja.
Vodena para je najznaajnija primjesa prirodnog zraka. Ona se zrakom mijea i ini
zrak vlanim. Ona u atmosferi dospijeva isparavanjem sa povrine Svjetsnog okeana i kopna.
Isparavanje se vri i sa svih predmeta- ak i led isparava. Vodena para u atmosferi je veoma
bitna jer od nje nastaju padavine i mnoge druge vidljive pojave na nebu. Pored vodene pare u
atmosferi se nalaze i druge primjese: sitne estice praha, dima, ai i drugih primjesa. Ove
primjese nastaju, najee od poara i vulkanskih erupcija. Njihov udio u atmosferi se
poveava i uticajem ovjeka. Tako spaljivanjem nafte, ublja, drveta i drugih zapaljivih
materija ovjek poveava prisustvo primjesa u zraku. Pored toga, u atmosferu se uputaju i
tetni gasovi koji potiu iz industrije, rudarstva i poljeporivrede. U atmosferi od prisutnih
primjesa obrazuju se razni spojevi koji sa padavinama dospijevaju na povrinu Zemlje. Ove
padavine se nazivaju kiselim kiama, koje tetno djeluju na iva bia. U atmosferu
dospijevaju i razni hemijski spojevi, posebno oni koji se koriste u rashladnim ureajima i
sprejevima. Dokazano je da se njima unitava ozon, zbog ega se u atmosferi smanjuje
njegova koliina, posebno iznad junog geografskog pola. Ti slojevi atmosfere sa smanjenom
koliinom ozona popularno se nazivaju ozonove rupe.

Podjela atmosfere
Atmosfera, kao i sve druge geosfere Zemlje, se stalno istrauje. Dokazano je da
atmosfera mijenja svoje osobine sa porastom nadmorske visine. U prizemnim slojevima ona
je gua, tea i promjenljivih temperatura. Sa porastom visine ove osobine atmosfere se
znaajno mijenjaju. Najznaajnije su promjene u temperaturi. Na osnovu promjena
temperatura, atmosfera je podijeljena na nekoliko slojeva. To su: troposfera, stratosfera,
mezosfera, termosfera i egzosfera.
Troposfera je najnii i najvaniji sloj atmosfere za ivot na Zemlji. U troposferi se
nalazi najvea koliina ukupne atmosfere. U njoj je zrak najgui. Ona obavija Zemljinu
kuglu slojem visine od 8 do 18 km. U troposferi nastaju sve vremenske pojave. U njenom
sloju se zadrava sva koliina vodene pare. Zbog toga, u njoj i nastaju oblaci iz kojih se
izluuju padavine. U troposferi nastaju i vjetrovi koje mi osjeamo. Od povrine Zemlje do
gornje granice troposfere temperature opadaju, priblino pola stepena na 100 m visine. Zbog
toga temperature na gornjoj granici troposfere, iznad polova iznose -45C, a iznad ekvatora
-80C.
Stratosfera obuhvata slojeve atmosfere iznad troposfere do visine oko 50 km. U ovom
sloju temperature su uglavnom nepromjenljive. U njoj dospijeva malo vodene pare, pa se ne
mogu obrazovati padavinski oblaci. U stratosferi na visinama izmeu 25 i 28 km nalazi se
najvea koncentracija ozona. Zbog toga se stratosfera esto naziva i ozonosfera.
Mezosfera je sloj atmosfere u kojem temperature zraka naglo rastu. Tako na njenoj
gornjoj granici od 80 km, temperature zraka iznose oko 50C. Ovako visoke temperature
nastaju od ozonosfere koja odbija viak sunevog zraenja.
Termosfera je sastavni dio atmosfere na visinama izmeu 85 i 600 km vioko iznad
Zemlje. U ovom sloju temperature zraka rastu i mogu iznositi oko 1 000C. Ovaj sloj
atmosfere odbija radio valove pa se zbog toga naziva jonosfera.
Egzosfera je zavrni sloj atmosfere. Njena gornja granica nije precizno utvena i via
je od 20 000 km. U njoj su gasovi veoma razrijeeni i na njih ne djeluje privlana sila Zemlje.

ZAVRNI DIO ASA: 5'

Nakon ponavljanja onog, to je istaknuto kao bitno na tabli, slijedi razgovor sa uenicima.
Prvo pitanje: Od ega je sastavljena atmosfera?
Oekivani odgovor: Amosfera je sastavljena od azota (78%), kisika (21%) i 1% otpada na
ostale gasove.
Drugo pitanje: Koja je uloga ozona u atmosferi?
Oekivani odgovor: Ozon zadrava veliki dio ultraljubiastog sunevog zraenja koje je
tetno za ivot.
Tree pitanje: Koja je najznaajnija promjena u atmosferi koja nastaje porastom nadmorske
visine?
Oekivani odgovor: Najznaajnija je promjena temperature u atmosferi.
etvrto pitanje: Kako je podijeljena atmosfera na osnovu promjena temperature?
Oekivani odgovor: Podijeljena je na nekoliko slojeva i to: troposfera, stratosfera, mezosfera,
termosfera i egzosfera.
Peto pitanje: Koji je najvaniji sloj atmosfere za ivot na Zemlji?
Oekivani odgovor: Najvaniji sloj atmosfere je troposfera.

Domaa zadaa: U kratkim crtama napisati kako bi se moglo sprijeiti zagaenje atmosfere, u
cilju razvijanja ekoloke svijesti kod uenika.

PLAN TABLE

Znaaj, sastav i podjela atmosfere

Atmosfera je gasovita geosfera Zemlje, ija visina dopire do 20 000 km.

Sastav atmosfere: azot (78%), kisik (21%), ostali gasovi (1%).
Najvaniji gasovi za ivot na Zemlji su: kisik, ugljini dioksid i ozon.
Atmosfera se dijeli na: troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu.
Troposfera je najvaniji dio atmosfere. U njoj se deavaju sve pojave vezane za vrijeme i
klimu.