Astrobiologija znanost o izvanzemaljskom ivotu

Dario Hrupec1, Koprivnica

Kako je nastao i razvio se ivot?

Ima li ivota drugdje u svemiru?
Kakva je budunost ivota na Zemlji i izvan nje?

Ova tri temeljna pitanja dobro odreuju podruje interesa nove interdisciplinarne2 znanosti
nazvane astrobiologija3. Astrobiologija istrauje ivot kao planetarni fenomen s ciljem razumijevanja
temeljne prirode ivota na Zemlji i mogue drugdje u svemiru [1]. Zadnjih je godina prikupljeno
mnotvo novih podataka o ekstrasolarnim planetima [6] i malim tijelima naeg Sunevog sustava [5]
to je znaajno povealo nae spoznaje o nastanku i evoluciji planeta.

Nakon to je NASA osnovala Institut za astrobiologiju (NASA Astrobiology Institute NAI)

1998. godine, astrobiologija je postala formalna istraivaka grana. Nastanak tog instituta proizaao je
iz sve veeg Nasinog zanimanja za planet Mars, najblie izvanzemaljsko mjesto koje je potencijalno
pogodno za ivot. Prijelomni je dogaaj vjerojatno bio otkrie antartikog meteorita ALH84001 1996.
godine, podrijetlom s Marsa, u kojem su navodno naeni mikrofosili izvanzemaljskog ivota [2].

NAI radi kao virtualni4 institut i trenutno obuhvaa dvanaest amerikih istraivakih timova s
preko 700 znanstvenika. Gotovo desetljee nakon osnivanja, NAI ulazi u krizno razdoblje (u zadnje
dvije godine NASA je smanjila financiranje astrobiologije za 50%) [2]. Teite istraivanja prebacuje
se na druge institucije, uglavnom europske. Istraivaka sredita za astrobiologiju danas postoje irom
svijeta, npr. Centro de Astrobiologia u panjolskoj i Groupement de Recherche en Exobiologie u
Francuskoj, zatim Australian Centre for Astrobiology, Astrobiology Society of Britain te European
Exo/Astrobiology Network Association. Takoer, mnoga ugledna sveuilita nude studije
astrobiologije.

Strateki plan astrobiolokih istraivanja zacrtan je kroz sedam osnovnih znanstvenih ciljeva [4]:
1. Shvatiti prirodu okolia pogodnih za ivot i njihovu rasprostranjenost u svemiru
Osnovna je komponenta ovog cilja modeliranje razvoja planeta pogodnih za ivot. Ranije
spomenuta mala tijela Suneva sustava, za koja se smatra da su ostaci od kojih se nisu uspjeli
formirati planeti, vana su za astrobiologiju iz dva razloga: za stvaranje teorijskih modela
nastanka i razvoja nastanjivih planeta te zbog sudara s ranom Zemljom koji su bitno utjecali na
kemijski sastav budue biosfere [5]. Druga vana komponenta prvog cilja je posredno i
neposredno opaanje ekstrasolarnih planeta pogodnih za ivot. Do danas je otkriveno preko 200
planeta izvan Sunevog sustava. Vrlo nedavno otkriven je prvi ekstrasolarni planet slian
Zemlji. U tom iznimnom otkriu sudjelovala je naa znanstvenica Dijana Dominis Prester [6].
2. Istraiti nekadanje ili sadanje ivotne okolie i znakove ivota izvan Suneva sustava
U prvom je planu istraivanje Marsa, a zatim i ostatka Sunevog sustava dalje od Marsa.

1
Autor je asistent u Institutu "Ruer Bokovi" u Zagrebu, e-mail: dario.hrupec@irb.hr
2
Ukljuuje astronomiju, biologiju, kemiju i geologiju.
3
Ponegdje se koriste i nazivi egzobiologija te ksenobiologija [3].
4
Ne postoji jedno veliko sredite. Istraivai su umjesto toga rasporeeni po raznim institutima i sveuilitima SADa.
 3. Shvatiti kako je ivot potekao iz kozmikih i planetarnih prethodnica
Npr. kako su nastale i razvile se biomolekule [8].
4. Razumijeti kako se nekadanji ivot na Zemlji prilagoavao globalnim promjenama
Npr. kako su iz rane biosfere nastali sloeniji oblici ivota [8].
5. Razumijeti evolucijske mehanizme ogranienja koja namee okoli
Ovaj se cilj posebno odnosi na molekularnu evolucija mikroorganizama i njihovu prilagodbu na
ekstremne uvjete ivotnog okolia. Na samoj Zemlji su do sada otkriveni mnogi eksermofili,
mikroorganizmi koji ive u ekstremnim uvjetima (s naeg gledita) temperature, tlaka i
kiselosti.
6. Shvatiti principe koji e oblikovati budui ivot na Zemlji i izvan nje
Naglasak je na prilagodbu ivih organizama na izvanzemaljske uvjete ivota. Npr. svemirska
biologija (engl. space biology) istrauje utjecaj svemirskih letova na ive organizme. Danas je
dio astrobiologije premda je nastala puno ranije.
7. Odrediti kako prepoznati znakove ivota na drugim svjetovima
Nedavno je u Marsovoj atmosferi pronaen plin metan. S obzirom da metan u atmosferskim
uvjetima na Marsu nije dugotrajno stabilan, mora postojati njegov stalni izvor. To bi mogla biti
vulkanska aktivnost ili vaan znak prisustva ivih mikroorganizama. Aktivni vulkani na Marsu,
meutim, jo nisu opaeni.

Do danas, nije naena pouzdana potvrda postojanja izvanzemaljskog ivota [7]. Isto tako, nije
naen dokaz da su inteliglentni izvanzemaljci ikada posjetili Zemlju. To naglaavam kako bih istaknuo
razliku izmeu astrobiologije kao znanosti i holivudskog poimanja potrage za svemircima. Istinski cilj
astrobiologije nije traenje ETja. Cilj je stvaranje preduvjeta za irenje ovjeanstva izvan planeta
Zemlje to se prije ili kasnije mora dogoditi, vjerojatno puno prije nego li Zemlja prestane biti pogodna
za ivot [9]. Apeliram na mlade itatelje da prerastu undliteraturu tipa Dniken i naivne prie o
posjetiteljima sa Siriusa koji pohode australijske domoroce. U tom smislu preporuujem dvije izvrsne
knjige koje istiu vanost kritikog miljenja, a bore se protiv zabluda i obmana: Saganov Svijet
progonjen demonima [10] i Dawkinsovu knjigu Vragov kapelan [11].

Reference:
[1] L. Billings at al. The Astrobiology Primer: An Outline of General Knowledge, Astrobiology 6 (2006) 735813
[2] A. Lawler at al. Astrobiology Fights for Its Life, Science 315 (2007) 318321
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/Astrobiology
[4] http://astrobiology.arc.nasa.gov/roadmap/
[5] D. Hrupec, Kamenje koje pada s neba, MFL LVII 1 (2006/2007)
[6] D. Dominis Prester, Otkrie planeta slinog zemlji pomou metode gravitacijske lee, MFL LVII 3 (2006/2007)
[7] J. Heidmann, A. Vidal-Madjar, N. Prantzos & H. Reeves, Jesmo li sami u svemiru? Izvori (2001)
[8] P. Davies, Peto udo: potraga za podrijetlom ivota, Izvori (2001)
[9] C. Sagan, Plava toka u beskraju: budunost ovjeka u svemiru, Sveuilina knjiara (2002)
[10] C. Sagan, Svijet progonjen demonima: znanost kao svijea u tami, Jesenski i Turk (2000)
[11] R. Dawkins, Vragov kapelan: razmiljanja o nadi, laima, znanosti i ljubavi (Naklada Jesenski i Turk, 2005)