1.

Preduzetnitvo ***
Preduzetniki proces Preduzetniki proces je proces rada na novom poduhvatu, bilo
plasiranje novih proizvoda na postojea trita, postojeih proizvoda na nova trita, i/ili
stvaranje nove organizacije.
Proces ima etiri razliite faze:
(1) Identifikacija i procjena prilike,
(2) Razvoj poslovnog plana,
(3) Determinacija potrebnih resursa, i
(4) Menadment preduzea koji nastaje kao posljedica
2. Priroda i vanost preduzetnitva

ULOGA PREDUZETNITVA U PRIVREDNOM RAZVOJU Uloga preduzetnitva u

privrednom razvoju ukljuuje vie od samog poveanja proizvoda i dohotka po glavi
stanovnika. Ta uloga ukljuuje iniciranje i uspostavu promjene u strukturi poslovanja u
drutvu. Ovu promjenu prati rast i poveanje proizvodnje. To omoguava raspodjelu veeg
bogatstva na vei broj razliitih uesnika.
Veina inovacija predstavljenih na tritu su tzv. Obine inovacije, odnosno imaju malo
jedinstvenosti proizvoda ili tehnologije. Bez obzira na nivo jedinstvenosti proizvoda ili
tehnologije svaka inovacija evoluira i razvija se prema komercijalizaciji preko jednog od tri
mehanizma: vlade, korporacijskog preduzetnitva ili nezavisnog preduzetnitva.
Budunost preduzetnitva - Iako postoje razliite definicije termina poduzetnitva, sve one
imaju neke zajednike aspekte: riskiranje, kreativnost, neovisnost i nagrade. Ove zajednike u
budunosti e nastaviti biti pokretna snaga iza termina poduzetnitvo.
3. Vanost upravljanja***
Upravljanje definiemo kroz:
Analizu vanosti upravljanja za zajednicu i pojedince
Opis zadae menadera
Analizu univerzalnosti upravljanja
Saznanja o karijerama u menadmentu
Analizu menaderskih vjetina

VANOST UPRAVLJANJA -
Menaderi utiu na sve faze modernih organizacija.
Menaderi u proizvodnji vode proizvodne operacije.
Menaderi prodaje odravaju snagu prodaje koja plasira robu na trite.
Menaderi ljudskih potencijala opskrbljuju organizacije kompetentnom radnom
snagom.

ZADAA UPRAVLJANJA - Drutvo kakvo poznajemo danas ne bi moglo postojati niti

napredovati bez stalnog pristustva menadera koji vode organizacije. Opravdano se kae da je
efikasno upravljanje glavni resurs razvijenih zemalja i najpotrebniji zemljama u razvoju
(ovdje spada i BiH). Ukratko, sva drutva neophodno trebaju dobre menadere.

1
ULOGA MENADMENTA Uloga menadera je voditi organizaciju prema postizanju
ciljeva. Sve organizacije imaju odreenu svrhu ili ciljeve, a menaderi su odgovorni za
kombinovanje i koritenje organizacijskih resursa kako bi osigurali da njihove organizacije
ostvare svoju svrhu.
Postoje 4 osnovne funkcije upravljanja, tj. Aktivnosti od kojih se sastoji proces upravljanja:
planiranje, organiziranje, uticanje (uticaj) i kontrolisanje.
4. Nauni pristup upravljanju
Nauni pristup upravljanju kae da menaderi svoje organizacije mogu najbolje unaprijediti
koritenjem naune metode i matematike tehnike za rjeavanje operativnih problema.
OBILJEJA I PRIMJENE
U situacijama u kojima se primijenjuju tehnike naunog pristupa upravljanju obino su
prisutne 4 primarne karakteristike:
Problemi upravljanja koji su predmet prouavanja toliko su komplikovani da
menaderi trebaju pomo u analiziranju velikog broja varijabli. Tehnike naunog
upravljanja poveavaju efikasnost odluka koje su menaderi donijeli u takvoj situaciji.
Primjena naunog pristupa upravljanju obino za donoenje odreene odluke koristi
ekonomskim implikacijama.
U primjeni naunog upravljanja tipino je koritenje matematikih modela za
istraivanje situacije donoenja odluke. Modeli sastavljeni kako bi prikazivali
stvarnost koriste se kako bi se utvrdilo kako se situacija u stvarnosti moe poboljati.
etvrta karakteristika je koritenje raunara. Dva faktora koji raunare ine vrlo
vrijednim analitiaru naunog upravljanja jesu velika sloenost problema upravljanja i
matematika analiza potrebnih informacija povezanih sa problemom.

SITUACIJSKI PRISTUP UPRAVLJANJU - Situacijski pristup pokuava istaknuti uslove

ili situacije u kojima bi razliite metode upravljanja imale najbolje anse za uspjeh.

SISTEMSKI PRISTUP UPRAVLJANJU - Sistem je odreeni broj meuzavisnih dijelova

koji funkcionalno djeluju kao cjelina.

SISTEMI I CJELOVITOST - U optoj sistemskoj analizi vrlo je vaan pojam

cjelovitosti. Sistem moramo posmatrati kao cjelinu te ga mijenjati samo mijenjanjem
njegovih dijelova.

SISTEMI UPRAVLJANJA - Kao i svi ostali sistemi, i sistem upravljanja sastoji se od

mnogobrojnih dijelova koji funkcioniu u meusobnoj zavisnosti kako bi se ispunila odreena
svrha. Glavni dijelovi sistema upravljanja su organizacijske ulazne stavke, organizacijski
proces i organizacijski rezultat.

5. Stvaranje kulture orijentisane na klijente***

Postoji est varijabli redovno prisutnih u kulturama orijentisanim na klijente.
Prva je faza sam tip zaposlenika. Uspjeno usluno orijentisane organizacije zapoljavaju
osobe koji su otvoreni i drutveni.
2
Druga je varijabla nizak nivo formalizacije. Zaposleni u uslunim djelatnostima trebaju imati
slobodu da zadovolje promjenljive zahtjeve klijenata
Trea varijabla je produetak te niske formalizacije rije je o irokom ovlatenju za
donoenje odluke da bi se zadovoljili klijenti.
etvrta varijabla je vjetina sluanja. Zaposleni u kulturama orijentisanim na klijene znaju
kako sluati i razumjeti poruku klijenata.
Peta varijabla je jasnoa uloga. Zaposleni u uslunim djelatnostima premouju granicu
izmeu organizacije i klijenata. Oni se moraju pokoravati zahtjevima sa obje strane:
poslodavca na jednoj i klijenta na drugoj strani.
esta varijabla, zaposleni u kulturama orijentisanim na klijente iskazuju organizacijsko
graansko ponaanje. Oni su svjesni u svojoj elji da zadovolje klijente.
ETIKA I DRUTVENA ODGOVORNOST
Prouavanju etike u upravljanju moe se pristupiti na razliite naine. Moda je najprikladniji
pristup sagledati etiku kao katalizator za menadere koji ih podstie da rade na odgovoran
nain. U poslovanju se etika moe definisati kao sposobnost promiljanja da bi se odredilo
kako te vrijednosti utiu na razliite grupe uesnika.
ETIKI KODEKS Etiki kodeksa je slubena izjava koja slui kao vodilja u ponaanju ljudi
odreene organizacije. Etiki kodeks obino se bavi pitanjima sukoba interesa, konkurentima,
privatnou informacija, davanjem poklona, te davanjem i pruanjem politikih doprinosa ili
poslova.
6. Komunikacije u menadmentu

Poseban vid menadmenta zahtijeva da svi u organizaciji aktivno uestvuju u poslovima kako
bi maksimizirali uspjeh koji se moe na razne naine mjeriti i iskazivati. Najee prihodom i
dobiti, ali to ne moraju biti jedini pokazatelji.
UINAK KOMUNIKACIJE NA MEUSOBNE INTERAKCIJE Komunikaciju moemo
zamisliti kao dvosmjernu ulicu u kojoj se vozila kreu u oba smjera. Informacija je samo
jednosmjerna ulica. I jedno i drugo moe zavriti u slijepoj ulici. Komunikacija putem medija
nije isto to i neposredni odnos izmeu dvije (ili vie) osoba. Radi se o procesu slanja i
primanja poruka, a na tom putu mogu se desiti razliite nepoeljne stvari.
7. Informacijska tehnologija

UTICAJ NAPREDNE TEHNOLOGIJE NA PROCES KOMUNIKACIJE -

Poveanje informacijskog toka
Postoji mnogo opipljivih dokaza korisnosti vee dostupnosti informacija. Menadment, na
primjer, ne mora vie raditi sa zastarjelim podacima, tako da su njihova predvianja i posao
openito vrlo olakani.

Uticaj na ekonomiju i poslovne djelatnosti

Meunarodna trita - Moderna tehnologija omoguava koritenje breg prenosa informacija
i njihovu pouzdanost u poslovnim djelatnostima kao one vezane za novac, srebro i zlato, te
razne druge trine artikle i rapidno vri uticaj na teaj i cijene na tritu. Poveava se i
kompleksnost meunarodnog poslovanja, uvoza i izvoza.

3
Sigurnost - Kod raunarskih sistema, kojima veliki broj osoba ima pristup, jaka sigurnosna
zatita je primarna. Inae, brojni povjerljivi podaci o kompaniji i uposlenicima mogu vrlo lako
doi u pogrene ruke. Kompanije kao to su banke ili ak zemlje kao vedska, su veoma
svjesne moguih problema, pa su i preduzeli odreene korake u odranju povjerljivosti i
tajnosti podataka ogranienjem pristupa i uvoenjem, na primjer, sigurnosnih kodova.
Meutim, ovo se ne provodi svugdje i predstavlja znatan sigurnosni problem.
8. Potreba svakog kupca***
Usluga: Kupci oekuju prikladnu uslugu prema nivou kupnje koju obavljaju. Mala spontana
kupnja moe imati manju potrebu za uslugom nego vea kupovina koja je paljivo
isplanirana;
Cijena: Cijena svega to kupujemo postaje svakim danom sve vanija. Pojedinci i
organizacije ele iskoristiti njihove finansijske mogunosti najefikasnije to je mogue.
Kvalitet: Kupci ele da kupljeni proizvodi traju due i budu funkcionalni sve dok ih on sam
ne odlui zamijeniti. Ovo uslovljava proizvoae i distributere da izrauju proizvode iji e
vijek trajanja zadovoljiti oekivanja kupaca.
Akcija: Kupci trebaju akciju kada se problem ili pitanje pojavi. Mnoge organizacije nude
besplatne info linije, fleksibilna pravila kod povrata proizvoda, kao i usluge dostave kupljene
robe;
Zahvalnost: kupci moraju znati da mi cijenimo to to oni kupuju kod nas. Zahvalnost se
moe pokazati kupcima na razliite naine. Rije hvala dobar je poetak.
Vanjski kupci su oni klijenti na koje mi obino mislimo kada govorimo o brizi o klijentima.
Oni su ljudi sa kojima mi komuniciramo kako bismo podijelili nae znanje i pozitivan stav.
Unutranji klijenti su ljudi sa kojima mi radimo unutar nae organizacije. Oni su jako vani za
uspjeh u pruanju dobre brige o vanjskim klijentima.
ATRIBUTI KLIJENATA - Svaki klijent je jedinstven. Odreivanje atributa klijenta
omoguava organizaciji da spozna ko su njihovi korisnici. Atrubuti korisnika su
karakteristike prema kojima se kupci kategoriu u odreene skupine prema demografskim,
psihografskim i firmografskim informacijama. Organizacije esto grupiu kupce prema
karakteristikama kako bi omoguili bolju uslugu prema klijentima.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Promjene u svjetskoj privredi koje se ogledaju u njenoj globalizaciji i sve
veoj konkurenciji na svjetskom nivou, uvoenju novih proizvoda i usluga i
stalnom poboljanju kvaliteta postojeih, skraivanju vremena kreiranja
novog proizvoda, poslovanju u turbulentnom okruenju, decentralizaciji i
odluivanju, gubljenju odreenih nivoa u tradicionalnoj poslovnoj
hijerarhiji, sve veem znaaju timskog rada, itd., uticale su na dramatian
rast znaaja kvalitetne i blagovremene informacije.
Karakteristike savremenog poslovnog kompjutinga
Raunarski sistemi se nabavljaju sa osnovnim ciljem poboljanja
efikasnosti obrade podataka, bilo da se radi o standardnoj obradi teksta ili
sloenim poslovnim ili nauno-tehnikim aplikacijama. Pod terminom
poslovne aplikacije ne misli se na standardne Office programe kao to su
Word, Excel, itd., ve na integrisane server aplikacije koje pokrivaju
poslovne funkcije (nabava, prodaja, skladitenje, distribucija, post-
prodajne usluge, servis i odravanje, marketing, finansije, raunovodstvo,

4
upravljanje ljudskim resursima, itd.) i koje se instaliraju na monim server
sistemima.

UPRAVLJANJE TRGOVINSKIM PREDUZEIMA

Upravljanje trgovinskim preduzeem je svjestan napor da se ostvare ciljevi
poslovanja preduzea.
Da bi se uspjeno upravljalo trgovinskim preduzeem koriste se brojne
znanosti. Meutim, za upravljanje trgovinskim preduzeem u grupu
najvanijih znanosti spadaju:
1 Menadment trgovinskih preduzea
2 Marketing trgovinskih preduzea, i
3 Ekonomika trgovinskih preduzea
Strategijski menadment trgovinskih preduzea
Strategijski menadment trgovinskih preduzea polazi od optih naela
strategijskog menadmenta. To je u sutini dugorona strategija razvoja
preduzea. U odnosu na operativni menadment, koji se bavi sadanjicom i
planira rad u bliskoj budunosti, strategijski menadment sagledava razvoj
preduzea u srednjem i duem toku.
Menadment i okruenje trgovinskih preduzea***
Menadment trgovinskih preduzea djeluje u vrlo sloenim uslovima. On
mora donijeti odluke koje robe ponuditi tritu, sa kojom politikom cijena
nastupati, koju promociju primijeniti i koje kanale distribucije koristiti. Nije
rijedak sluaj da menadment preduzea ne prepozna zahtjeve i potrebe
kupaca kao i stanje okruenja to dovodi do neuspjenog poslovanja,
neostvarivanja ciljeva i poslovanje sa gubitkom.
Na poslovanje trgovinskog preduzea, a time i na aktivnosti menadmenta
trgovinskog preduzea djeluje:
1 Vrsta, tip, veliina i druge karakteristike trgovinskog preduzea,
2 Mikro okruenje,
3 Makro okruenje.
Pojam i definicija trgovinskog preduzea
Pojam trgovinskog preduzea se definie iz opteg pojma preduzea koje
kao radna organizacija obavlja privrednu djelatnost kao ekonomsku i
poslovnu cjelinu radi sticanja dobiti prodajom proizvoda i usluga na tritu.
Proces poslovanja trgovinskog preduzea***
Poslovanje trgovinskog preduzea se odvija na relacijama kupovine robe s
namjerom daljnje prodaje. u tom procesu savladava:
a prostornu udaljenost od proizvoaa i drugih ponuaa do kupaca
b vremensku razliku izmeu proizvodnje robe i vremena stavljanja
robe kupcu.
Proces poslovanja trgovinskog preduzea obavlja se kroz tri osnovne
funkcije:
a nabavljanje robe,
b skladitenje robe, i
c prodaja robe.
Organizacija funkcija u trgovinskom preduzeu***
Ukupni zadatak trgovinskog preduzea ralanjuje se na pojedine posebne
radne zadatke koji su srodni ili slini. Ralanjivanje na pojedine funkcije

5
vri se s namjerom da se pojedine skupine poslova optimalno ostvaruju. U
veim trgovinskim preduzeima pojedine funkcije se obavljaju u
samostalnoj organizacionoj jedinici koja se obino naziva sektor, odjeljenje,
sluba i sl. U manjim trgovinskim preduzeima pojedine funkcije se mogu
na osnovu srodnosti integrisati u jedan sektor, slubu ili odjeljenje. Bitno je
i znaajno da se poslovi odreene funkcije moraju kvalitetno obavljati.
Organizacijsko ponaanje***
Organizacijsko ponaanje se bavi prouavanjem to ljudi u organizacijama
rade i kako njihova ponaanja utiu na performansu organizacije. A budui
da se organizacijsko ponaanje specifino bavi situacijama vezanim za
zaposlenje, ne bi nas trebalo iznenaditi da stavlja naglasak na ponaanje
koje se odnosi na poslove, rad, apsentizam (izostajanje sa posla),
fluktuaciju u zaposlenju, proizvodnost, performansu ljudi i
menadment.Sve je vea saglasnost oko sastavnica ili tema koje ine
predmetno podruje organizacijskog ponaanja. Iako se i dalje vode znatne
rasprave o relativnoj vanosti svake od njih, ini se da postoji opta
saglasnost da organizaciono ponaanje obuhvata sredinje teme u vezi sa
motivacijom, ponaanjem i moi voa, meuljudskom komunikacijom,
grupnim strukturama i procesima, uenjem, razvojem stavova i percepcija,
procesom promjena, sukobima, dizajniranjem poslova i radnim stresom.