Metodologija

Nauka ili znanost zajedniko, koherentno, organizirano i ustanovljeno

znanje ljudskog roda.

Kritiko razmiljanje podrazumijeva:

1. Spremnost za provjeru svake pretpostavke

2. Sposobnost prepoznavanja

Nauka ima 4 temeljne vrijednosti:

1. Ona je izvor stvarnog znanja za ovjeanstvo

2. Ona je sastavni dio obrazovnog sistema
3. Dio je kulture naroda ili sredine
4. Pridonosi opoj dobrobiti i sigurnosti u svakodnevnom ivotu

Predmet istraivanja, teorijska konsktrukcija, hipoteza testiranje, izbor i

upotreba empirijskih metoda, rezultati

Izbor i upotreba empirijskih metoda

Eksperiment, opaanje

Eksperiment:

Laboratorijski
Prirodni

Tri su temeljna svojstva nauke:

1. Ona daje privremene zakljuke

2. Neune hipoteze i teorije samo objanjavaju prirodu i prirodne
pojave
3. Nauni zakljuci su provjerljivi

Osnovni principi znanstvenog rada:

1. Provjerljivost
2. Objekstivnost
3. Preciznost

Osnovna strategija nauke/znanosti jest: da se na temelju nalaza u

uzorku zakljuuje na stanje u populaciji.

Hipoteza je dedukcija iz neke ope teorije o podruju kojim se istraiva

bavi.
Mjerila vrijednosti znanstvene hipoteze:

1. Ona moraju biti svrhovita

2. Mora biti provjerljiva
3. Mora biti plodna iz nje moraju proistei odreene posljedice ili
zakljuci
4. Mora biti u suglasnosti s provjerenim i prihvaenim znanjem
5. Jednstavna

Statistika hipoteza elemenstarna, jednoznana i eksplicitna tvrdnja o

nekom obiljeju populacije. Oblikuje se iz znanstvene hipoteze istraivanja.

Statistiku hipotezu ine: nulta i alternativna hipoteza

Nulta hipoteza uvijek pretspostavlja da razlike nema, a elementarna da

razlikapostoji

Medicinska etika zbir vrijednosti i vodilja koji determiniraju nae odluke

pri medicinskim istraivanjima.

Helsinka deklaracija:

1. Kliniko istraivanje mora biti usaglaeno sa etikim i naunim

principima koji opravdavaju istraivanje
2. Treba da se baziraju na laboratorisjkim i eksperimentima na
ivotinjama
3. Klinika istraivanja treba da budu vrena od strane zdravstveno
kvalificirane osobe i pod supervizijom kvalificirane medicinske osobe
4. Sva istraivanja bez razlike moraju biti cijenjena u donosu na
dobrobit koju donose pacijentima
5. Vanost istraivanja mora biti tono odvagnuta prema opasnostima
koje mogu nastati
6. Potrebna je posebna panja u klinikim istraivanjima gdje linost
pacijenta moe biti promijenjena lijekovima ili procedurama
eksperimenta
7. Istraivai moraju biti svjesni etikih, sudskih i regulatornih zahjteva
drutva koji iskrsavaju na svakom koraku pri ispitivanju na ljudima
8. Zadatak svakog istraivaa je da atiti ivot, zdravlje, privatnst i
dostojanstvo

Helsinka konvencija razlikuje posebne uvijete za terapijska i

neterapijska kontrolirana ispitivanja:

U odnosu na terapijska istraivanja svaki istraiva mora biti siguran

da epredvieni tretman donijeti neposrednu korist pacijentu
Korist pacjentu mora biti dominantan motiv
Tu istraivaevu uvjerenost da e novo sredstvo donijeti neposredan
interes pacijentu istraiva stie saznanjima iz eksperimentalne
 medicine, a dobijene su u eksperimentima na ivotinjama ili na
izoliranim ivotinjskim organima

Biomedicinska istraivanja imaju dva cilja:

1. Dokazivanje statistike i vjerodostojne povezanosti uzronog faktora

ibolesti koju pretpostavljamo da taj uzronik izaziva
2. Procjena vjerojatnosti uzrone povezanosti

Biomedicinska istraivanja moemo podijeliti:

1. Prema svsi
2. Prema naelu raspodijele ispitanika
3. Prema tome da li je istraiva samo opisao nalaze u uzorku ili ih je
pokuao raslaniti i objasniti

Prema svsi razlikujemo:

1. Temeljno istraivanje
2. Primjenjeno istraivanje

Prema naelu raspodjele ispitanika u skupine razlikujemo:

1. Opaajna (opservacijska)
2. Pokusna (eksperimentalna)

Opaajna istraivanja:

1. Presjeno istraivanje
2. Kohortno istraivanje
3. Istraivanje parova

Istraiva ne odluuje tko e biti izloen nekom utjecaju, nego prikuplja

podatke o postojeem stanju.

Pokusna istraivanja istraiva odluuje tko e biti izloen

istraivanom utjecaju.

4 su temeljna ustrojstva istraivanja:

1. Presjeno
2. Kohortno
3. Istraivanje parova
4. Randomizirani kontrolirani pokus
A. PRESJENO ISTRAIVANJE

- Najjednostavniji oblik istraivanja

 - Iz populacije uzimamo uzorak te prikupljamo podatke koje nas
interesiraju
- Fotografsko istraivanje jer snima stanje u jednom trenutku
- Pogodno je za otkrivanje prevalencije (zastupljenosti) bolesti
- Presjenim istraivanjem moemo posumnjati i na razliite
povezanosti
- U presjenom istraivanju moe postojati kontrolna skupina
- Kontrolnu skupinu ine ispitanici koji nisu izloeni rizinom faktoru
- Presjeno istraivanje je jeftino te se moe brzo obaviti
- SADANJOST

B. KOHORTNO ISTRAIVANJE

- Ovo istraivanje ima vremensku dimenziju

- Uzorak, kohorta ine ljudi koji u vrijeme poetka istraivanja imaju
zajednike znaajke
- Na temelju izloenosti faktorima (rizika) za koje sumnjamo da bi mogli
biti povezani sa ishodom, razlikujemo 2 skupine bolesnika:
a) Izloeni
b) Neizloeni ine kontrolnu skupinu
- Nakon toga pratimo uzorak, kohortu tokom vremena, kako bismo
utvrdili ishod, odnosno trenutak nastupa bolesti
- Ne odluujemo tko e biti izloen, a tko ne ve pratimo posljedice
prirodne, spontane izloenosti
- Izlazni pokazatelji kohortnog istraivanja su:
a) Incidenca
b) Apsolutni rizik
c) Relativni rizik
- BUDUNOST

- PREDNOSTI:
Uzronik koji ispitujemo moemo tono mjeriti
Saznajemo incidencu i relativni rizik
Moemo utjecati na zbunjujue faktore
Moemo utvrditi vremenski slijed izmeu mogueg rizinog faktora
te nastupa bolesti
Pogodno je za ocjenjivanje toka bolesti
Prouavanje uzroka koji mogu dovesti do smrti

- NEDOSTATCI:
Trai mnogo vremena i novca
Nije prikladno za rijetke bolesti
Podlono je nekim iskrivljenjima

C. ISTRAIVANJE PAROVA
 - Poinjemo u sadanjosti, sa skupinom oboljelih ljudi
- Pridruujemo im ljude koji su im po svemu slini, ali ne boluju od
bolesti koju istraujemo (kontrolni ispitanici)
- Nakon toga gledamo natrag, te raslanjujemo koji su ljudi iz svake
skupine bili izloeni tetnom faktoru
- Na temelju tih podataka odluujemo da li je taj tetni faktor
odgovoran za razvoj bolesti, poveava li taj faktor rizik razvoja bolesti
- PROLOST

- PREDNOSTI:
Brzo je i nije skupo
Prikladno za istraivanje rijetkih bolesti
Dobar je temelj za stvaranje hipoteze

- NEDOSTATCI:
Istraivanje je usmjereno na samo jedna ishod (jednu bolest/ishod)
Oblikovanje kontrolne skupine moe biti mukotrpno

D. RANDOMIZIRANI KONTROLIRANI POKUS

- Iz populacije oblikujemo uzorak te ljude u uzorku nasumice
raspodjeljujemo randomiziramo u 2 skupine
- Obje skupine patimo tokom vremena te biljeimo ishod
- Podvsrsta kohortnog istraivanja
- Pojam randomizacije je strogo odreen; tablice sluajnih brojeva
- Vano je da bolesnici ne znaju u kojoj su skupini pokusnoj ili
kontrolnoj

- PREDNOSTI:
Prua visoku razinu dokaza
Omoguuje nadziranje i sprjeavanje razliitih vrsta iskrivljenja
Snano je uporite za tumaenje uzrone povezanosti

- NEDOSTATCI:
Kotaju mnogo
Pridravanje da li je bolesnikstvarno uzimao lijek

- Istraivanje traje od promiljanja hipoteze do objave rezultata

- Istraivanje traje od planiranja pokusa do objavljivanja izvjetaja u
znanstvenom asopisu

- Populacija sve jedinke sistema kojeg prouavamo obuhvaene u

odreeno vrijeme na odreenom mjestu.

- Varijabilnost u populaciji:
Bioloka varijabilnost
Vremenska varijabilnost
Varijabilnost mjerenja:
 a) Posmatraka
b) Instrumentalna

- Uzorak je dio populacije pomno odabran da bi je predstavljao.

Istraujemo uzorak jer je populacija teko dohvatljiva, a uzorak je dio
populacije. Pogreke u oblikovanju uzorka dovode do pogrenih
zakljuaka.

- etiri razloga zato istraujemo uzorak:

1. Brzina dobivanja rezultata
2. Cijene istraivanja
3. Dostupnost uzoraka i jedinki
4. Stvarna nemogunost

- Temeljni zahtjevi u pravilnom oblikovanju uzorka:

1. Reprezentativnost
2. Veliina
3. Usmjerenost cilju istraivanja
4. Ostvarivost
5. Ekonominost

- Vrste uzoraka:
1. Jednostavni sluajni uzorak
2. Sistemski sluajni uzorak
3. Stratificirani sluajni uzorak
4. Skupovni sluajni uzorak

- Mali uzorka uzorci sa manje od 30 jedinki u pravilu se smatraju

malim.
- Veliki uzorak - je onaj koji broji vie od 30, 50 jedinki (po nekim
autorima vie od 100 jedinki).
- Plan postavljanja problema:
Pretraivanje literature
Definiranje problema
Odreivanje strategije
Oblikovanje hipoteze
Rjeavanje praktinih pitanja

- Plan provedbe istraivanja:

Izbor vrste istraivanja
 Odabir uzorka
Planiranje postupaka
Odabir statistikog testa

- Statistika obrada podaka saimanje velikog broja podataka

umanji broj.
- Obrada podataka bez postavljene poetne hipoteze bezsmislen je i
neplodan.
- Kategorizacija podataka vrste obrade podataka kojom se podatci
mjereni svrstavaju u kategorije.
- Podatci se moraju jednostavno prikazati tekstom, tablicama i
slikom.
- Prikaz se mora prilagoditi karakteristikama podataka.
- Prvi je korak u tumaenju podataka njihovo zbirno prikazivanje
pomou mjera srednje vrijednosti.

- ivotinjske vrste koje se upotrebljavaju u cilju humanih istraivanja

moraju imati bioloke, anatomske i fizioloke slinosti sa ljudskim
biima.

- Genetska podloga eksperimentalnih ivotinja opisuje se kao

heterogena, izogena, itd.

- Konvencionalne ivotinje mogu biti asimptomatski rezervoari

patogenih organizama koji mogu interferirati sa eksperimentalnim
rezultatima, naroito kod dugotrajnih posmatranja kao i post-kirurkim
rezultatima.

- Standardizirani uslovi okoline temperatura, vlanost, osvjetljenje,

svijetlo/tama ciklusi, kvalitet zraka.

- Razlike u temperaturi mogu dovesti do utjecaja na metabolike

procese (promjene u snabdijevanju organa krvlju, promjene enzimske
aktivnosti u jetri). Obino je sobna temperatura dovoljna.

- Radiotelemetrija se upotrebljava za monitoring srca, tjelesne

temperature i aktivnosti, upotrebom ranije implantiranih transmitera.

- FELASA preporuuje 4 kategorije profesionalaca:

A sadri 4 nivoa u 5-godinjem obuavanju
B i C preporuuje kurs za kvalificirane tehniare i istraivae za rad
sa ivotinjama
 D podrazumjeva osobe koji su kvalificirane i iskusne u praktinom i
edukacijskom radu sa ljudima, ivotinjama i tehnikim pomagalima.

- Prekirurko planiranje:
Model/selekcija vrste i pretraga literature
Anatomija i fiziologija
Individualna selekcija subjekta
Priprema ivotinje i nalaza
Specijalne potrebe za rad (UZ, endoskopija i dr.)
Identifikacija instrumentarija i njegova priprema
Priprema operativnog polja
Identifikacija i koordinacija osoblja

- Pitanje vezano za eksperimentalne i laboratorijske ivotinje koje se

spominje u testu nije profesor spominjao, ali je rekao da nema nikakve
razlike izmeu ta dva pojma.