MILAN BARJAKTAREVI - Ivangrad

GABELJI U IVANGRADU
Prilog prouavanju stanovnitva u gornjem Polimlju

Na podruju gornjeg Polimlja, komuna: Ivangrad, Andrijevice i Pla

va, a djelomino i Roaje, kao ve udomaena ivi jedna grupa Gabelja
otprije etiri generacije. Zapravo, oni ne naputaju ovo podruje bar
sa stalnou zimskog boravka. Oni po svojim ekonomsko-drutvenim od
nosima i po svojim kulturnim pogledima potpuno pripadaju nomadskom
tipu stanovnitva te se u mnogome razlikuju od Cigana s kojima ih e
sto s nepravom poistovetuju.
Ime Gabelji, kao pojam etnike grupe, u upotrebi je kod mjesnog
stanovnitva ne samo u gornjem Polimlju nego i na podruju Crne Gore,
u istonim krajevima BiH i u oblasti stare Rake, ukljuujui tu i Ko
sovo i Metohiju. Ono se moe uti, iako rjee, i na podruju Makedo
nije. Na podruju Polimlja i susjednih oblasti ono je stalno i u mnoini
se upotrebljava: Gabelji, Gabeljke, Gabeljad, a kao jednina: Gabelj,
Gabeljka, Gabelje. U njihovu jeziku nema nikakve osnove za takav
naziv. Gabelji ga meusobno ne upotrebljavaju i kau: Nas Srbovi zovu
Gabelji. U hataru sela Police nalazi se toponim Gabeljite. Naziv
ergai, bez oznake polova, osim u jednini za mukarca erga, ograni
en je na gornje Polimlje. Pojam erge oznaava lokalitete na kojima se
Gabelji zadravaju. Ovakvih lokaliteta ima izmeu sela Petnjika i Za
gorja, kao i dr.
Na ovom podruju, ali kao pogrdni nazivi, upotrebljavaju se i imena
Maup i Gurbet. U Makedoniji ih nazivaju upci i Gurbeti. Na Kos-
metu ih poistoveuju s Ciganima. Ipak pod nazivom Cigani u pravilu
se razumijeva ona etnika grupa koja! ivi po gradovima, a sezonski se
bavi i poljoprivredom. Razgovarao sam s Gabeljima o svim ovim ime
nima. Oni sebe nazivaju Roma to znai narod ljudi. Grupa koja
ivi na Kosmetu, u Crnoj Gori i BiH smatra se jedinstvenom etnikom
skupinom. Maupe smatraju grupom Gabelja koja se dodue slui istim
jezikom kao i oni, ali koja ne ine jednu, bar plemensku, zajednicu s
njima. No svi Gabelji smatraju da su prema svome zanatu gurbeti, a

27
gurbetluk znai zanimanje koje nije vezano uz odreeno mjesto i stalno
boravite.
Gabelji smatraju Cigane drugom etnikom grupom koja s njimai nema
srodnike krvne veze. Cigani se bave preteno kovakim zanatom, bo
rave u gradskim naseljima, a u nekim krajevima Kosmeta i u Makedoniji
rade i poljoprivredne poslove. Oni nemaju odreenog materinjeg jezika
te govore: srpski, turski, iptarski i dr. jezicima sredine u kojoj ive i
djeluju. Gabelji se ne ene s djevojkama Cigankama i ne udaju za njih
svoje djevojke. Smatraju ih neodreenom masom. Cigani se sahranjuju
u zajednika islamska groblja, a Gabelji se sahranjuju u zasebnim grob
ljima odijeljeno od zajednikih islamskih. Gabeljskim jezikom ne slue
se ni Cigani ni ostale etnike grupe, a Cigani nazivaju Gabeljei kao et
niku grupu - Maupi. Meu Ciganima i Gabeljima vlada otar antago
nizam, bar u Ivangradu, te Gabelji i ne prolaze ulicama u kojima ive
Cigani.
Mada su Gabelji u Ivangradu dio domaeg stanovnitva, nekako se
dobija utisak njihove privremenosti i pokretljivosti, kao da su spremni
svaki as da se nekuda izgube. Oni su ovdje odavno. Doli su iz okoline
Sarajeva. Upravo su otuda pobjegli zbog ubistva. Pobjegla su dva brata,
Selim i Hao, koji su nad nekim ili u tui s nekim izvrili ubistvo i nije
im tamo bilo mogue dalje opstati. Krenuli su zajedno, ali su se negdje
na putu razdvojili te je Selim sam doao u selo Bistricu (kako oni kau
Blistricu), bjelopoljsku i tu je stalno zimovao. Njegov brat Hao preao
je preko Dinarskih planina i naselio se negdje uz pitomu Zetu. Je li
Sejim bio oenjen prije bjekstva iz sarajevskog podruja, ne zna se, ali
po svoj prilici jest. Tvrdi se da je Selim umro u 100-toj godini. U Bis
trici je ivio neto preko 35 godina te bi po tome moglo da se utvrdi
da je po Bosni (konkretno okolina Sarajeva) ivio priblino 65 godina.
Prema tome mora biti i da jd bio oenjen i da je ve izrodio sav porod,
da je bio zrio i iskusan ovjek. Imao je 9 sinova i jednu kerku. Sinovi
su se zvali: Ibro, iji potomci sada rade na podruju donjeg Bihora,
zimovnik im je selo Ivanje; Beo, koji je poginuo u borbi s bratom;
Bibo, koji se vratio u Bosnu i iji potomci i sada rade u okolini Sara
jeva; Musa, koji se sa svojom porodicom zadrao na podruju Lozne
(donji Bihor) i sada od njega ima vie porodica; Khahro i Hao, za
koga nema nikakvog podatka kod ivangradske grupe; Rizvan, od koga
potjee jedan dio ivangradske grupe; Dedo, iji su potomci zadrali po
imenu staroga Selima prezime i zajedno s Rizvanoviima sainjavaju
ivangradsku grupu. Za devetoga se ne zna ime. Sestra, jedinica, Mejra,
nije se udavala, bila je krupna i vrlo lijepa, katkada je oblaila muko
odijelo, ali je redovno nosila srebrne kubure za pojasom. Prema tradi
ciji Sejimova ena je bila Srpkinja, vjeru hriamsku nije mijenjala,
dok je Selim bio pripadnik islamske vjere, a enu nije silio da se pre-
vjerava. Po upravnoj liniji starost ove grupe izgledala bi ovako: Selim,
ivio u Bosni 65 godina, u Bistrici 35 godina; Ibro, njegov sin, ivio
75 godina; Rizvan, sin Ibrov, ivio 65 godina^ poginuo u Bijelom Polju

28
 1935. godine. Dedo, sin Rizvanov, ivio 75 godina. Iako je u 60. godini,
Dedo ima unuke. Do Deda, odnosno s njim zakljuno, tu su etiri ge
neracije, raunajui staroga Selima. Prosjek bi starosti te generacije
iznosio oko 30 godina to bi znailo da Gabelji ive na ovom podruju
oko 120 godina.
Izmeu 1908. i 1910. godine doao je iz bjelopoljskog rejona u Be-
ranski kadiluk Alil Rizvanovi sa svojom porodicom, kupio od Peia
iz Berabsela zemlju vie kanala koji vodi vou za Berane i tu se naselio.
Zemlja je bila crkvena. Kad je Alil saznao da zemlja pripada crkvi,
odmah ju je napustio. Kasnije je kupio zemljite juno na periferiji
Ivangrada. Tu je podigao kolibu u kojoj je samo zimovao, ali mu je
erga bila stalno u upotrebi. Poslije Alila doselio se u Ivangrad i Dedo
s ostalom braom Selimovia, a prole godine 1959. kupio je kuu i
plaic gore imenovani Khahro, dok neki Selimovii i Rizvanovii jo uvi
jek lutaju po terenu neustaljeno i tek ih otra zima prisili da potrae
po selima kakvu naputenu kuu dok prohuji period mrazeva.
Postoji u njih predanje a su mnogo poslije Turaka njihovi stari
doli iz Male Azije u Bosnu, odnekud ispreko mora, i da su dugo vre
mena putovali. O svojoj daljoj prolosti ne znaju nita. Ni o kakvim
rezama ireg znaaja s ostalim grupama u Jugoslaviji u pogledu ple
menske organizacije nema traga. Oni naprosto ive sami za sebe i sami
sa sobom u drutvenom pogledu. Instinktivno odravaju brane veze s
ostalim grupama njima srodnim.
Ipak ova grupa ima dosta srodnosti s ostalim grupama Gabelja u po
gledu jezika. Oni se mogu sporazumijevati, upravo lako razgovarati,
s ostalim grupama od Makedonije do Hrvatske. Oni tvrde da se njihovi
meusobni razgovori razlikuju u ponekim rijeima, u kratkom ili laga
nom izgovaranju otezanju, kako oni primjeuju, a da je sutinski
jezik jedinstven sa svim grupama ne samo u Jugoslaviji nego i s onima
iz Maarske. Tee se sporazumijevaju, bar to se tie izvangradske gru
pe, sa srodnim grupama u RumunijL Brojevi se redaju ovako:
jek - 1, iduj 2, tri 3, stara - 4, pan 5, o - 6, ef ta 7, oksto 8,
nua - 9, de - 10, deujek 11, deuduj - 12, itd. chhra - erga,
her - kua, udar vrata.
Meusobno uvijek razgovaraju gabeljski, znaju srpsko-hrvaitski, ip-
tarski, manje turski. Ismijavaju s Kosmeta one ljude koji kau za se da
su Siptari, a ne znaju ni rijei iptarski.
Imaju bogati folklor, a naroito su im pjesme melodine. Imaju zna
tan broj legendi o postanku svijeta i zemlje, npr.: zemlja je polulopta-
sta, lei na hrptu velikoga bika koji opet stoji na voi. Kad se bik pok
rene ili kad makne uima nastupaju zemljotresi, ali to nije niko vidio,
nije niko otuda doao.
Prema popisu stanovnitva ova se grupa ne moe pratiti u svom raz
voju. Ona se i ne vodi kao takva, naime, ni kao Gabelji ni kao Cigani.
Svi su oni po dravnoj statistici Crnogorci, a zanat im je bakraarski.
Natalitet je veoma znatam. Ima sluajeva, kao npr. Malja Alilova, da

29
ene rode i po 23 djece. Redovna je pojava da rode po 5 do 12. Ali je
nasuprot tome mortalitet velik. Ouvaju svega po 3-4 djece. To uslov-
ljava i njihovu malobrojnost tako da i pored prosjeno znatne starosti
oni zaostaju u odnosu prema ostalom lokalnom stanovnitvu. Njihov
skitaki ivot najsurovije se odraava upravo na ishrani i njezi djece.
ivot djece pod ergom, a to je uglavnom vise vremena na otvorenom
polju, predstavlja logore unitavanja ivota tih malih stvoirova, niim i
ni od koga zatienih.
Porodica je; ograniena strogim reimom nomadskog odnosa zbirake
zarade. Mu je neogranieni gospodar u ergi, dok je ena u'odluiva
nju veoma ograniena (npr. kretanjei po terenu, trgovaka razmjena i
dr.). Ovo vai naroito kod starijih generacija. Mlai brani parovi ve
imaju snoljiviji odnos te brani drugovi zajedno idu na pijacu, u gur-
betluk po selima, odu i u kafanu zajedno, kao i u bioskop, pozorite,
na razne; drutveno-kulturne i zabavne manifestacije. Mlade Gabeljke
esto posreduju za svoje mueve kod organa vlasti te se tako stvara
status ravnopravnog branog druga.
ive u zadrunom odnosu otac i oenjeni sinovi, npr. Khahro i dr.,
a takoe i braa oenjena ive zajedno, npr. Alilovi sinovi. Tako se
kreu po terenu kao zadruna grupai, ali ako ih je vei broj, onda nose
i po dvije erge,
ene se mladii i udaju djevojke ve od 15 godina, kada se i jedan
i drugi pol smatraju dozrelim za brani ivot. Ako je fizika razvijenost
ranije nastupila, onda se ne gleda na odreeni broj godina. To ne znai
da je samo snaga i debljina odluna, nego i uzrast igra znatnu ulogu.
Pri sklapanju brakova roditelji su odluujui faktor. Djevojke se ku
puju, a cijena se, kree od' 30 do 40 hiljada dinara. Ta suma se uzvrati
darovima, ali ne svagda, a djelomino slui i za snabdijevanje udavae
nevjestinskom opremom.
Udavaa ima veu cijenu ako je jedra i stasita, a ima ih zaista lijepih
u svom tipu. Ako je jo i vrijedna da se bori za rad po selima, onda
ima preimustvo nad ostalima. Plava kompleksija je na veoj cijeni od
crnomanjaste, premda su Gabeljke veinom crnomanjaste i kestenjaste
kompleksije. Iznad svega se cijeni karakter, vjernost branoj obavezi.
Nije zapaen ni jedan primjer brakolomstva mada ima razvoda bra
kova. Fiziki moral je na visini kod jednog i drugog pola. Nema slu
aja da su sa makojom etnikom grupom polno imali prekraja. Ostale
grupe stanovnitva gledaju na Gabelje s visine mada su oni i sa fizike
i s moralna strane esto od njih neuporedivo bolji,
Odnos prema starijima je korektan. Bolesni se ne ostavljaju sami izu
zev na krae vrijeme, ali opet neko se ostavlja da uva bolesnoga i iz
nemogloga. Ako nije bolest teka ili iznemoglost staraka, onda se do
tino lice nosi na konju, posebno, itavim terenom. Dedo Selimovi,
je na primjer vie godina vodio po tere,nu bolesnu enu. Razgovarao
sam s njima o ubijanju starih i iznemoglih koji su na smetnji ostalima
i pitao ih o takvim pojavama koliko su im poznate. uli su za takve

30
 sluajeve, blie im nije poznato, ko njih nije bilo slinog postupka.
Za uzvrat ispriali su sluaj neke babe Neve iz njihovog ogranka, koja
je ivjela 120 godina i kada je umrla, tako je opremljena i s takvom
panjom sahranjena kao da je bila djevojka na udaju.
Gabelji, ivangradslki, imaju svoje posebno groblje na izlazu iz Ivan-
grada prema Roajama te se ne sahranjuju u islamsko groblje, premda
su islamske vjere. Posmrtni obiaji su slini ostalim islamskim obia
jima, ali satm zapazio da kad nekoga naroito ale, idu i kasnije na
groblje. Kad umre neko bogatiji ili ugledniji, ma gde van ivangradskog
rejona, donose ga i sahranjuju u svoje groblje. Tek ako umre neko si
romaniji, onda ga sahrane ondje gdje je umro. To sam inae zapazio
kod Plavskog jezera u s. Brezojevici, desno od puta ispred mosta, kao i
na gornje(m Ibru u selu Vuoj, gdje je formirano i njihovo posebno
groblje.
Brakove sklapaju izmeu susjednih grupa, odnosno bratstvenih zajed
nica Rizvanovii Selimovii, tako su svi meu sobom u srodstvu. U
blioj bratstvenoj zajednici nije bilo sklapanja brakova, ali su ve ot
poeli. Ogranienja se vre samo po mukoj liniji a po enskoj se liniji
ide do bliske rodbine. Tako su i povezani da se uvijek pojavljuju kao
jedna cjelovita grupa. I pored toga esto dolazi do trvenja, do otrih
svaa i tua. Tue nastaju iznenadno oko nita, odjedared se nau
motke kao da su bile namjerno spremljene, nastaje lupnjava, ne zna se
ko koga udara, dobija se utisak da svaki udara po svakom ko mu se
priblii, uje se psovanje, lupa kao po pocijepanom bubnju, dozivaju se
upomo, ene s motkama i s djecom u naruju nasru kao obijesne,
umijeaju se i djeca i samo se kovitla jedan splet motaka, ruku, tjelesa,
haljetaka, izgaene kape, lome se tarabe. I divno udo, ne upotreblja
vaju noeve ili revolvere, a svaki je snabdjeven time. Jesu krvave glave,
ali niko slomljene ruke ili noge, a niko opet ranjen ili mrtav, neka
fiktivna tunjava, kao da je organizovana kola za tuu i da budu svi
dobro istueni i niko nepovrijeien.
Sa spoljnim elementom ve drugaije stoji. Surovi su ne samo prema
ljudima, nego i prema enama. Gledao sam, a dijelom i uestvovao u
umirivanju, jednu tuu izmeu iptara, Crnogoraca i milicije s jedne
strane i Gabelja s druge strane. Tu se motke rijetko upotrebljavaju,
ali pesnice na sigurno mjesto, noevi stupaju u upotrebu. enske hva
taju za dojke i uvijaju ih kao prut za uvitinu. Ovdje su svi sloni da
brane svoje ili da napadaju tue* Jedan drugog brane nepotedno. Neki
zvjerski izgled licai smanjenog, na jeenog, iskeenih zuba, smanjene oi
sijaju se i dobiju tamno-bezbojnu izglednost, prava zvijer koja skae
pravo na vrat protivniku, hvata ga za guu ili nos i usta i davi.
S drugim etnikim grupama nemaju nikakve veze, osim poslovno.
Nepovjerljivi su prema svima i dre se na odstojanju. Pratio sam nji
hovo kretanje ergarenja po planinskim selima i zapazio sam da su
stalno na oprezu. Momentano se pojave gdje im se ne nada ovjek.
Veinom nose revolvere veeg kalibra i ne ostavljaju ih ni kada lee

3*
ni kada su u ergi sa svojim eljadima. Prijateljstvo ne ele nikako da
sklapaju s predstavnicima drugih etnikih grupa. I kad su s nekim u
dobrim prijateljskim odnosima, kad se tie neke interne stvari nji
hove zajednice, bez dogovora nee nikada nikakav podatak dati. Izgo
vor: ja ne znam, da pitam nekoga starijega.
U okolini gdje su ve poznati nikada ne kradu niti vre prevare. U
kue gdje nema eljadi po selima ne zalaze. ene rijetko vraaju, ali
vole da vre preprodaju raznih predmeta i izraevina zanatskih, da im
se udijeli kakav dio hrane. Ako im se ne izae u susret traenju, oajne
su, smatraju to najveom svojom nesreom, ponu bacati na dotino
domainstvo teku klevetu, ko vjeruje da se zaplai.
Obadva bratstva Selimovia i Rizvanovia sa svim pripadnicima na
ovom podruju imaju 20 porodica. S djecom ih ima oko 190 stanovnika.
Svi su bili na strani NOP-a i odstupali su s vojnim jedinicama i ostalim
narodom po zbjegovima. Nije niko poginuo u ratu. Nerado idu u vojsku.
U Balkanskom ratu samo je jedan iz Loznanske grupe, Reov sin Ham-
za, otiao u nizam i nestao bestraga. Kad polaze u vojsku, mlade ene
i nevjeste prate mueve najljepe obuene, ali uplakane i teko alosne.
Posmatrao sam mnogo puta na podruju gornjeg Polimlja pripreme
seljaka za izjavak u katun. Tu se odredi dan, jedan od prolenjaka,
i toga dana instinktivno i stoka osjea neko kretanje, zavlada uzruja-
nost, goveda riu, psi se otru s lanca ili iz ruku vodia, jure za oba
nima, sve je u ustreptalosti, pa ako je sunan dan i atmosfera nekako
odraava poseban ton strujanja vazduha, pokretljivost treperenja i pre-
sijavanje zraka. Moda ostatak iz perioda varvarskih seoba po stepama
i pasitima.
Nai Gabelji pred odlazak na put spremaju se s alatom, prikupljuju
i opravljaju to im nedostaje, obavjetavaju se o dalekim krajevima,
ima li dosta posla, krpe stare i kupuju nove erge, spremaju sohe, osi
guraju se s duranim konjima, dobave dosta kalaja i dr. materijala.
Odre zajedniko vijeanje kuda e ko u toku perioda ii, da se ne
ukrtaju u poslu i da ne smetaju jedni drugima, ali da znaju gdje e
ko biti tako da se eventualno mogu i susresti. Katkada se informacije
pribave od susjednih gtrupa, ali se upute pojedinci u Crnu Goru i na
Kosovo da se sigurno moe odrediti kuda e koja grupa krenuti. Zna
se roite polaska, opet prolenjak, ovoga puta Blagovijesti. Poto su
erge ranije razapete bile i isprobane, toga dana se pred veliki ruak
potovare stvari sa svim potreptinama i teim alatom. Djeca se uglave
u treelje i strane tovara, razumije se mala, ostala eljad svako nosi
kakav predmet, alat, sud, vode kuie, nose koje grlo ivine. Sve je to
veselo, razdragano, djeaci i djevojurci potrkavaju, podvriskuju,
takmie se u podskaikivanju, u tranju, u emu uestvuju i manje dje
vojke, sve se kree nekako upadno kao da zaista nekuda ide nai veselje.
Djeca dozivaju starije, jure Se( oko njih hvatajui se za dijelove haljine
dok ne budu odgurnuta. Gabelji kau da je grehota djecu tui, a ja sam
ih promatrao dugo vremena i nijesam primijetio da tuku.

32
 Ivangradski Gabelji imaju ustaljeno podruje kretanja: Kosovo i Me
tohiju i juni dio stare Rake. U sjeverni ne zalaze iz vie razloga, a
jedan je od tih i netrpeljivost s novopazarskom grupom. Zatim Crna
Gora, Boka Kotorska, Hercegovina, Dalmacija, tamo negdje do Neretve,
Bosna do Krajine. Rijetko prelaze u Liku i dalje, a u Makedoniju nijesu
zalazili nikada. Gornje Polimlje, Potarje i gornji Ibar su im domai
rejoni.
Povratak na zimovnik je rokovno Krstovdan, a krajnje Mitrovan.
Ako su blie, skupe se na urevdan radi proslave, ali na Ilindan tek,
kao iz zemlje da niknu, osvanu na sprudovima Lima, sprovodi se veliko
slavlje uz pjesmu, igru, muziku u punom razdraganom tempu. Ko god
naie k njima, bie najprijateljskije poaen i usluen raznim slatki
ima, peenjem i napicima. Inae rakiju rado piju, a u piu su ljute
kavgadije. Kad proslave Ilindan, opet nestanu i dopru do Boke, Priz-
rena, Pritine, Viegrada, Foe i Nikia.
Skoro imaju odreena stara mjesta u selima ili izmeu sela gdje ra
zapnu erge i zadravaju se. Zadravanje je uslovljeno koliinom po
sla i ne traje dugo. Najee diu erge oko podne, a tada ne idu da
leko. Isto tako znaju se ustaljena mjesta usputnog zadravanja, a takoe
se i obnavljaju poznanstva sa starim poslovnim prijateljima u dotinim
rejonima, te se ubrzo snabdiju hranom i drugim potrebama.
Vrste zanata ove grupe mogu se u sadanjosti svesti na limarsko-bra-
varski zanat. Kalajisanje, opravka svih sudova od pleha, bakra kao i
izrada novih sve do izrade tednjaka.
ene opet vre razne raizmjene zanatskih izraevina za seoske poljo
privredne proizvode, naroito vunu. Nerado uzimaju mlijene proiz
vode, ali su skloni da pokupe i razne crkotine mesa.
Mukarci vre trampu za stare sudove, za sijeno i dr.
Pored cijena koje sam pokupio za rad i uslugu, ovdje u se ograni
iti samo na kalajdijski posao. U doba turskei drave za kalajisanje
jednog bakraa od 15-20 kg. cijena je bila 1 metelik, u periodu Crne
Gore za istu uslugu naplaivan je 1 perper, u doba buroaske Jugosla
vije naplaivana je za tu uslugu 1 banka. Danas naplauju za isti posao
200-400 dinara.
Ishrana ove grupe opet daje karakteristiku njihovu ivotu. Osnovna
vrsta smoka je meso upotrijebljeno u raznim vrstama jela;. Rijetko se
upotrebljava povre, a najrjee mlijeni proizvodi. Ima eljadi koja
godinama nijesu okuala mlijeko. Dosta se troi krompir i voe, kao i
preraevine od voa. Za zimu se spreme velike koliine mesa koje se
osui i uva, ali se uvijek novi kontingenti dobavljaju.

3 ZBORNIK ZA NAR. IVOT I OBIAJE 33