Andrej Ivona

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Odsjek: Pedagogija-psihologija
Naziv predmeta: Metodologija istraivanja II
Mentor: Dr. Sc. Mirzeta Hadi-Suljki, van. prof.
Mogunost zaposlenja sa steenom

diplomom i uticaj roditelja kao faktori u
izboru fakulteta
Studenti: Ivona
Golubovi i Andrej Simi
Tuzla, juni 2015.godine

Sadraj
I TEORIJSKE OSNOVE........................................................................................... 1
1. Pojmovna analiza............................................................................................ 1
Uvod.................................................................................................................... 1
1.1. Profesionalna orijentacija i profesionalna selekcija......................................1
1.2. Profesionalno obrazovanje...........................................................................2
1.3. Zanimanje.................................................................................................... 2
1.4. Student........................................................................................................ 2
1.5. Visoko kolstvo............................................................................................. 2
1.6. Uticaj roditelja.............................................................................................. 3
1.7. Mogunost zaposlenja.................................................................................. 3
2. Pregled ranijih istraivanja.............................................................................. 3
II METODOLOGIJA ISTRAIVANJA..........................................................................5
1. Definicija i znaaj problema istraivanja.........................................................5
1.1. Visoko obrazovanje i zaposlenost u Tuzlanskom kantonu............................6
1.2. Posljedice pogreno izabranog zanimanja....................................................8
1.3. Znaaj istraivanja.................................................................................... 9
1.3.1. Teorijski znaaj istraivanja.......................................................................9
1.3.2. Praktini znaaj istraivanja......................................................................9
1.3.3. Drutveni znaaj istraivanja....................................................................9
2. Cilj istraivanja................................................................................................ 9
3. Zadaci istraivanja.......................................................................................... 9
4. Glavna hipoteza istraivanja.........................................................................10
5. Podhipoteze................................................................................................... 10
6. Uzorak istraivanja........................................................................................ 10
7. Istraivake metode...................................................................................... 11
8. Istraivake tehnike...................................................................................... 11
9. Instrument..................................................................................................... 12
10. Organizacija i tok istraivanja.....................................................................12
III ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA..........................................................13
Uvod.................................................................................................................. 13
1. Mogunost zaposlenja kao faktor u izboru fakulteta...................................13
1.1. Potreba na tritu rada............................................................................ 14
1.2. Individualna mogunost zaposlenja.........................................................15
1.3. Visina primanja koju nudi diploma izabranog fakulteta............................16
1.4. Zakljuak................................................................................................. 17
2. Uticaj roditelja kao faktor u izboru fakulteta...............................................18
2.1. Otvoreni zahtjev roditelja.........................................................................18
2.2. Dolazak roditelja iz iste struke koju je student odabrao...........................19
2.3. Neostvarene ambicije roditelja................................................................20
2.4. Poznavanje trita rada roditelja................................................................22
2.5. Zakljuak................................................................................................... 23
3. Povezanst mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom I uticaja roditelja u
izboru fakulteta................................................................................................. 23
3.1. Povezanost kriterija trita rada sa otvorenim zahtjevom roditelja...........25
3.2. Povezanost kriterija potrebe na tritu rada sa istom strukom roditelja.....25
3.3. Povezanost kriterija potrebe na tritu rada sa neostvarenim ambicijama
roditelja............................................................................................................. 26
3.4. Poveznost izmeu kriterija potrebe na tritu rada sa savjetima roditelja sa
boljim poznavanjem trita rada.......................................................................26
3.5. Povezanost izmeu individualne mogunosti zaposlenja I otvorenog
zahtjeva roditelja............................................................................................... 27
3.6. Povezanost izmeu individualne mogunosti zaposlenja sa istom strukom
roditelja............................................................................................................. 27
3.7 Povezanost izmeu kriterija individualne mogunosti zaposlenja sa
kriterijem neostvarenih ambicija roditelja.........................................................28
3.8. Povezanost kriterija individualne mogunosti zaposlenja I savjeta roditelja
zbog boljeg poznavanja traita rada................................................................29
3.9 Povezanost kriterija visoko plaenog posla i otvorenog zahtjeva roditelja. .29
3.10. Povezanost kriterija visoko plaenog posla I iste struke iz koje dolaze
roditelji.............................................................................................................. 30
3.11. Povezanost kriterija visoko plaenog posla i neostvarenih ambicija
roditelja............................................................................................................. 30
3.12. Povezanost kriterija visoko plaenog posla I boljeg poznavanja trita rada
roditelja............................................................................................................. 31
3.13.Zakljuak................................................................................................... 32
4. Izbor fakulteta unato smanjenoj mogunosti zaposlenja sa steenom
diplomom.......................................................................................................... 32
4.1. Izbor fakulteta unato smanjenoj potrnji na tritu rada..........................33
4.2. Izbor fakulteta unato individualnoj mogunosti zapoljavanja.................34
4.3. Izbor fakulteta unato to nakon njegovog zavretka ne eka posao.........36
4.4. Izbor fakulteta unato tome to njegova diploma ne garantuje visoko
plaen posao..................................................................................................... 37
4.5. Zakljuak.................................................................................................... 39
5. Izbor fakulteta unato eljama i oekivanjima roditelja.................................39
5.1. Izbor fakulteta unato otvorenom zahtjevu roditelja..................................40
5.2. Izbor fakulteta unato tome to roditelji ne dolaze iz te struke..................41
5.3. Izbor fakulteta unato neostvarenim ambicijama roditelja.........................43
5.4. Izbor fakulteta unato savjetima roditelja radi boljeg poznavanja trita
rada................................................................................................................... 44
5.5. Zakljuak.................................................................................................... 45
6. Razlike u faktoru mogunosti zaposlenja meu fakultetima.........................46
6.1. Zakljuak.................................................................................................... 48
7. Razlike u faktoru uticaja roditelja meu fakultetima.....................................48
7.1. Zakljuak.................................................................................................... 50
IV ZAKLJUAK.................................................................................................... 50
VI LITERATURA................................................................................................... 52
I TEORIJSKE OSNOVE
1. Pojmovna analiza
Uvod
Izbor budueg zanimanja predstavlja jedan od najvanijih prekretnica u ivotu svakog
pojednica. Suvremeno drutvo je pred mlade postavilo odreene zadatke i ciljeve, ali i iroke
mogunosti da ih ostvare putem raznovrsnih zanimanja. Nakon zavretka srednje kole,
mnogi mladi odlue nastaviti svoje obrazovanje u visokokolskim ustanovama.
Vremenski, studiranje traje u prijelazu izmeu adolecscencije i rane odrasle dobi. Fulgosi
(1983) navodi da je to razdoblje izmeu dvadesete i dvadeset i pete godine ivota u kojem
mladi nastoje zavriti i usavriti svoje obrazovanje. Oni ele postati profesionalno
osposobljeni kako bi postavili temelje svog nezavisnog porodinog ivota. Takoer, i ehi
(1990) svrstava odluku o daljem kolovanju u period adolescencije. Nadalje, Vukasovi
(1999) visokokolsko doba definira kao razdoblje nakon zavretka srednje kole. Prema ovom
autoru u normalnim uvjetima to je doba izmeu osamnaeste i dvadeset i druge godine. U
sluaju da se odmah nastavlja dalje usavravanje, visokokolsko obrazovanje moe trajati i do
dvadeset i pete godine ivota.
Izbor adekvatnog fakulteta nije lagan. Veina mladih prvo sagleda sve mogunosti koje
odreeni fakultet i diploma koja se stie donose prije konane odluke.
Profesionalna orijentacija mladih zaokupila je panju mnogih istraivaa. Najee se

istrauju faktori koji utiu na izbor zanimanja mladih, a i sposobnosti koje mladi trebaju imati
kako bi bili uspjeni u svom buduem zanimanju.
Teza ehia (1990) najbolje opisuje vanost ispravno odabranog zanimanja: ,,Sve to nije u
korelaciji sa linosti uenika,a odluuje o njegovom daljem napredovanju, vodi tekim
posljedicama po linost i drutvo.''
Dakle, porodica, odgojno-obrazovne ustanove, pa i drutvo openito, imaju veliki zadatak da

mlade pripreme i usmjere ka zanimanju u kojem e se oni ujedno aktualizirati kao linost i
postati korisni lanovi drutva. Temelj svakog drutva je obrazovana, struna, materijalno i
emotivno zadovoljna radna snaga. Zbog toga, usmjeravanje mladih ka zanimanjima u kojima
e biti uspjeni i prosperitivni je bitan faktor u razvoju linosti, ali i u drutvu openito.
1.1. Profesionalna orijentacija i profesionalna selekcija

Potrebno je razlikovati pojmove profesionalna orijentacija i profesionalna selekcija.
1
Prema Enciklopedijskom rjeniku pedagogije (1963) profesionalna orijentacija je ,,pomo
pojednicu pri izboru zvanja u tom smislu da ga usmjeri na ono podruje rada koje najbolje
odgovara njegovim psihofiziolokim osobinama i naklonostima i u kojem zato ima najvie
ansi za uspjeh''. Prema Bujasu (1968), to je i glavni cilj profesionalne orijentacije. Prema
istom autoru kod savjetovanja polazi se od pojednica, njegovih linih osobina, sklonosti,
sposobnosti i kolske spreme u odnosu na koje se trai adekvatno podruje rada.
Profesionalna selekcija je ,,postupak kojim se unutar grupe kandidata za neku profesionalnu

aktivnost vri izbor onih pojedinaca koji s obzirom na svoje sposobnosti i sklonosti imaju
najvie izgleda za uspjeh u toj aktivnosti...'' ( Enciklopedijski rjenik pedagogije, 1963).
Profesionalna orijentacija i selekcija su esto dva aspekta istog procesa (Enciklopedijski

rjenik pedagogije, 1963). U ovom radu bavit emo se pojmom profesionalna orijentacija.
Profesionalna orijentacija je proces koji nuno prethodi profesionalnom obrazovanju (ehi,

1990). U nastavku ukratko emo objasniti pojam profesionalnog obrazovanja.
1.2. Profesionalno obrazovanje

Profesionalno obrazovanje je osposobavanje za obavljanje nekog zanimanja. Definicija
Enciklopedijskog rjenika pedagogije (1963) se poklapa sa naim shvatanjem: ,,Profesionalno
obrazovanje obuhvaa takva znanja, vjetine i navike koje su potrebne za rad na nekom uem
podruju ljudske djelatnosti.''
1.3. Zanimanje
Prema Psihologijskom rjeniku (2005), zanimanje je sinonim za interes, zvanje poziv, posao
koji neko obavlja. Definicija zanimanja u Enciklopedijskom rjeniku pedagogije (1963) je
ira: ,,Zanimanje se definira kao vrsta poslova koje pojedinac obavlja radi stjecanja sredstava
za ivot i na koje troi najvei dio svog redovnog vremena.'' ini se da ova definicija
zapostavlja ovjekove unutranje razloga za obavljanje nekog posla.
U ovom radu mi emo se odnositi prema zanimanju kao neto irem pojmu. Za nas, zanimanje
je steeno zvanje, posao koji pojedinac obavlja radi obezbjeivanja vlastite i porodine
egzistencije, drutvenog priznanja, razvijanja vlastite vrijednosti, satisfakcije i
samoaktualizacije. Zanimanje gledamo kao bitan faktor ovjekovog ivota na koji troi
najvie vremena.
1.4. Student
Prema Enciklopedijskom rjeniku pedagogije (1963) student je polaznik nekog fakulteta i
visoke kole. Studenti su lanovi akademske zajednice i mogu uestovati u naunom radu.
1.5. Visoko kolstvo

Vukasovi (1999) u visoko kolstvo ubraja vie kole, visoke kole, fakultete i umjetnike
akademije. Prema ovom autoru, u njima se postiu najvii supnjevi strunosti, osposobljava
se i usavrava kadar sa viom, visokom i postdiplomskom spremom i unapreuje nauni i
umjetniki rad. Vie kole traju u pravilu dvije godine, dok visoke kole traju etiri. Fakulteti
traju etiri do pet godina i udruuju se u sveuilita. Za umjetniko podruje postoje
2
umjetnike akademije koje traju etiri do pet godina. Ovaj rad e se iskljuivo baviti
profesionalnom orijentacijom studenata na fakultetima.
1.6. Uticaj roditelja

U ovom radu pod pojmom uticaj roditelja smatrat emo oekivanja i elje roditelja koje su
povezane izborom fakulteta studenata. Meu oekivanja i elje roditelja ubrajamo:
Otvoreni zahtjev roditelja (roditelji su od studenta zahtijevali da odreeni fakultet

upie)
Dolazak roditelja iz iste struke (student je upisao fakultet jer su taj isti fakultet zavrili
njegovi roditelji)
Neostvarene ambicije roditelja (jedan ili oba roditelja su eljela ili su upisala, ali nisu
zavrila odreeni fakultet)
Bolje poznavanje trita rada
1.7. Mogunost zaposlenja

U ovom radu pod pojom mogunost zaposlenja smatrat emo faktore koji odreuju u kojoj
mjeri e sa datom diplomom biti mogue pronai plaeni posao u struci. U te faktore ubrajmo:
Potreba na tritu rada (manjak radne snage na odreenim podrujima)

Individualna mogunost zaposlenja (studenta eka posao im zavri fakultet)
Visoko plaen posao
2. Pregled ranijih istraivanja
Kao to je ve navedeno, drutvo, pa samim tim i nauna istraivanja pridaju sve vie panje
profesionalnoj orijentaciji mladih. Sve se vie govori o posljedicama pogrenog izbora
zanimanja na mentalno zdravlje pojedinca, ali i o posljedicama nemotiviranog radnika po
drutvo.
Iako su ti problemi poznati iroj javnosti, rezultati nekih istraivanja, barem kod nas,
pokazuju da se malo toga zaista poduzima u usmjeravanju mladih ka zanimanjima koja
odgovaraju njihovim interesima i sposobnostima.
Potonik (2008) je istraivala motive upisa fakulteta i dola do zakljuka da su glavni motivi
upisa fakulteta lakoa pronalaska posla u struci i upis eljenog fakulteta.
Istraivanje Dunji-Mandi (2005) i suradnika pokazuje da 23% studenata naglaava

sigurnost posla kao najvaniju profesionalnu orijentaciju, a zatim slijede mogunost
usavravanja i saradnja. Isto istraivanje pokazuje da su mladi zainteresovani za posao u
inostranstvu, rad u privatizovanim firmama i za osnivanje vlastitog ili zajednikog privatnog
preduzea.
U istraivanju Palekia i Millera (2004) utvreno je da je jedan od mnogih motiva studenata

za upis fakulteta nalaenje posla.
3
Boudon (1974, prema Haralambos i Holborn, 2002) smatra da pritisku pri izboru daljeg
obrazovnog usmjerenja pridonose i roditelji. Boudon navodi da roditelji pri izboru kole
primjenjuju istu analizu teta i koristi kao i njihova djeca. Dakle, i roditelji razmiljaju o tome
kakve e koristi njihova djeca imati od fakulteta koji su upisali.
ehi (1990) se bavio uticajem roditelje na izbor fakulteta svoje djece. Ovaj autor ukazuje da
odreeni broj buduih studenata upisuje odreenu struku pod pritiskom roditelja koji ne
razmiljaju da li njihovo dijete ima potreban nivo mogunosti za tu struku. Prema ovom
autoru takvi roditelji se fokusiraju na atraktivnost struke, mogunost zapoljavanja i slino.
U istraivanju koje je provela Agencija za javnog mjenja ,,Damar'' (2015) vie od 70%
studenata u uzorku se izjasnilo da su ih roditelji posavjetovali koji fakultet da upiu. Sa druge
strane, u istom istraivanju utvreno je da 76% studenata nije upisalo fakultete na osnovu
otvorenog zahtjeva roditelja.
Rezultati ovih istraivanja pokazuju da mladi veoma malo uzimaju u obzir njihove vlastite
sposobnosti i interesovanja. Ciljevi su im veinom brzo zaposlenje nakon zavetka studiranja i
obezbjeivanje egzistencije. Takoer, istraivanja pokazuju da roditelji imaju odreenu dozu
uticaja prilikom izbora fakulteta. Iako taj uticaj nije u vidu otvorenog zahtjeva (zahtijevanja
da se odreeni fakultet upie), roditelji putem savjetovanja nastoje usmjeriti djecu na
zanimanja koja su atraktivna i traena na tritu rada.
4
II METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
1. Definicija i znaaj problema istraivanja
Ne moe se sa sigurnou rei da je odluka o buduem zanimanju iskljuivo rezultat odluke

jedne mlade linosti. Okolina mnogo utie na stavove i miljenja mladih o pojedinim
zanimanjima i radu. Faktori koji utiu na izbor zanimanja mladih su zaista brojni i mnogi
teoretiari navode razliite razloge zato se mladi odluuju za pojedina zanimanja i fakultete.
U istraivanju koje je proveo ehi (1990) preko 35% uenika iz ispitnog uzorka je potpuno
promailo izbor struke. Taj procenat je bio jo izraeniji u mjestima u ijim centrima ima
manje struka.
Berk (2008) smatra da su ti faktori linost pojedinca, obiteljski uticaji, nastavnici, rodni
stereotipi i pristup informacijama o zanimanjima.
Reardon i Lenz (1999) istiu vanost Holladnove teorije izbora zanimanja. Holland je isticao
da svaki pojedinac ima vlastitu teoriju zanimanja i karijere, pa je njegova teorija nazvana
personalna teorija karijere (PCT- Personal Career Theory). Prema Hollandu, 3 faktora utiu
na izbor zanimanja: osobne karakteristike, znanje o zanimanju i kognitivne jedinice.
Brown (2002) posmatra izbor zanimanja sa sociolokog gledita i navodi da sljedei

psiholoko-socioloki faktori utiu na izbor zanimanja: kolski uspjeh, mobilnost u drutvu,
uenje i individualne razlike meu kolama. Ista autorica razmatra faktore koji utiu na
odluku pojedinca da nastavi svoje obrazovanje i navodi sljedee: obitelj, zaposlenost
pojedinca, drutvena zajednica.
Mladii se vie odluuju za proizvodno-obrtnika, te zanimanja koja su vezana za

informatike, tehnike i prirodne nauke, dok se djevojke odluuju za zanimanja uslunog tipa
vieg prestia (pravnice, lijenice, veterinarke i slino) i zanimanja u odgoju i obrazovanju
( Bogdanovi, 2009).
Ne moemo rei da je niti jedan od ovih autora potpuno u pravu niti potpuno u krivu.
Razliita gledita koja imaju pojedini teoretiari glede faktora koji utiu na izbor fakulteta
jasno ukazuju na veliki uticaj okoline na mlade prilikom odluke o nastavljanju obrazovanja.
Upravo zbog velikog broja faktora koji utiu na izbor fakulteta smatramo da je veliki problem
obuhvatiti iste u jednom istraivanju. Iz tih razloga u ovom istraivanju usmjerit emo se na
ispitivanje dva, a po naem miljenju u naem drutvu najkontroverznija faktora: mogunosti
zaposlenja sa steenom diplomom i uticajem roditelja.
U naem drutvu se veoma malo pria i istrauje o ova dva faktora, odnosno o profesionalnoj
orijentaciji studenata uope. U savremeno doba ini se da je mladim ljudima bitnije pronai
posao koji e garantovati zaposlenje u odnosu na stvarnu ljubav prema odreenoj nauci i
fakultetu. Sa druge strane, esto se pominje i sve vei uticaj roditelja koji nastoje izbor
5
fakulteta svoje djece prilagoditi svojim potrebama i oekivanjima. Nadalje, na
visokokolskim ustanovama moemo pronai veliki broj djece koja su zaokupljena vanjskim
potrebama da potpuno zapostavljaju svoje unutranje i istinske potrebe, svoje prave razloge
zato su upisali odreeni fakultet.
Upravo zbog malog broja istraivanja provedenih na ovu temu, kao i interesovanja za pitanje
koliko studenti samostalno donose odluku o nastavku obrazovanja odluili smo se za
ispitivanje ovog problema. Drugim rijeima, nastojimo otkriti da li se studenti prilikom izbora
fakulteta vode mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom i uticajem roditelja.
1.1. Visoko obrazovanje i zaposlenost u Tuzlanskom kantonu

Podaci Federalnog zavoda za statistiku za Tuzlanski kanton (2014) pokazuju da se u 2012./13.
akademskoj godini za studiranje na Univerzitetu u Tuzli odluilo 11.978 studenata. U
narednoj godini, 11.471 studenata je upisalo studij na istom univerzitetu. Univerzitet u Tuzli
nudi 13 visokokolskih ustanova. Najvie se studenata odluilo studirati na Filozofskom
(2.278, 2.055), Medicinskom (1.737, 1.687) i Rudarsko-geolokom fakultetu (1.317, 1.245).
Najmanje studenata je upisalo Akademiju dramskih umjetnosti (46, 42). Detanljni prikaz broja
studenata na Univerzitetu u Tuzli na slici 1.
6
Slika 1. Prikaz upisanih studenata u akademsku 2012./13. i 2014./15. godinu na Univerzitetu u Tuzli.
Najvie studenata odluilo se za Filozofski, Medicinski i Rudarsko-geoloki fakultet, a najmanje za
Akademiju dramskih umjetnosti. Preuzeto iz Tuzlanski kanton u brojkama (2014).
Podaci Federalnog zavoda za statistiku za Tuzlanski kanton (2014) pokazuju zanimljive

podatke u vezi broja zaposlenih osoba u Tuzlanskom kantonu.Od ukupno 80.767 zaposlenih u
2012. i 80.727 u 2013. godini, najmanje zaposlenih lica je u poljoprivrednim (1.026,1.041),
administrativnim(742, 788) i umjetnikim djelatnostima (495, 467). Najvie zaposlenih je u
preraivakoj industriji (18.023, 17.990), obrazovanju(7.647,7.850) i trgovini(12.762,12.513).
Najvee prosjene plate imaju lica koja obavljaju tehnike i elektronske (1.906,1.880),
finansijske (1086, 1.154) i informacijske-komunijakcijske poslove (1.060, 1.041). Detaljan
prikaz zaposlenih u Tuzlanskom kantonu na slici 2.
7
Slika 2. Prikaz zaposlenosti i plaa u Tuzlanskom kantonu. Najmanje zaposlenih je u poljoprivrednim,
administrativnim i umjetnikim djelatnostima (izuzimajui djelatnosti domainsta i ostale uslune
djelatnosti). Preuzeto iz Tuzlanski kanton u brojkama (2014).
Ovi podaci pokazuju da se pojedini fakulteti ne upisuju, unato velikim ansama za

zaposlenjem nakon steene diplome. Sa druge strane, veliko je interesovanje za studiranje na
onim fakultetima sa ijom bi se diplomom mogle javiti potekoe prilikom pronalaska posla u
struci.
1.2. Posljedice pogreno izabranog zanimanja

Kao to smo ve naveli, ehi (1990) ukazuje da odreeni broj buduih studenata upisuje
odreenu struku pod pritiskom roditelja koji ne razmiljaju da li njihovo dijete ima potreban
nivo mogunosti za tu struku.. Oni ne mare za to da gurnu dijete ka formiranju nesretne
linosti, u neuspjeh na poslu i neprilagoenost drutvu i porodici. Nadalje, ehi navodi da
imuniji i ambiciozniji roditelji jo krajem osnovne kole pripremaju djecu za matematiko-
fiziko-raunarsku struku. To je dobro ako ueniku ova struka odgovara po sposobnostima, ali
djeca sa ispod prosjenom ili jedva prosjenom matematikom sposobnosti dolaze kasnije u
konkurenciju sa sposobnijima od sebe i doivljavaju frustraciju na mentalnom planu.
1.3. Znaaj istraivanja

Ovim radom nastojimo utvrditi da li su i u kojoj mjeri mogunost zaposlenja sa steenom
diplomom i uticaj roditelja faktori pri izboru fakulteta.
Na osnovu teorijske razrade,definicije i znaaja problema moe se zakljuiti da profesionalna

orijentacija mladih predstavlja opi drutveni problem. Ona ima teorijski, praktini i drutveni
znaaj.
1.3.1. Teorijski znaaj istraivanja

Teorijski znaaj naeg istraivanja ogleda se u doprinosu teorije o profesionalnoj orijentaciji
mladih i faktorima koji utiu na izbor fakulteta.
1.3.2. Praktini znaaj istraivanja

Praktini znaaj naeg istraivanja ogleda se u doprinosu pedagoko-psiholokoj praksi u
domenu preofesionalne orijentacije. Izbor fakulteta je bitan problem u odgojnoj stvarnosti
kojim bi se praktikari u odgojno-obrazovnim i savjetodavnim ustanovama trebali posebno
pozabaviti.
1.3.3. Drutveni znaaj istraivanja

Drutveni znaaj istraivanja ogleda se u ukazivanju na drutveni problem profesionalne
orijentacije. Drutvu je potrebna zadovoljna, uspjena, obrazovana i vjeta radna snaga, tako
da je izbor adekvatnog zanimanja na osnovu njegovih interesa, sposobnosti i psihofizikih
osobina kljuan za zadovoljavanje te potrebe.
8
2. Cilj istraivanja
Polazei od definicije i razrade problema te rezultata prethodnih istraivanja cilj ovog rada je
istraiti, kritiki analizirati, utvrditi i interpretirati postoji li povezanost izmeu mogunosti
zaposlenja sa steenom diplomom odnosno uticaja roditelja (njihovih oekivanja i elja) i
izbora fakulteta.
3. Zadaci istraivanja
Utvreni cilj obrazloen je kroz sljedee zadatke:
Utvrditi da li se studenti u izboru fakulteta vode faktorom mogunosti zaposlenja sa

steenom diplomom.
Utvrditi da li se studenti u izboru fakulteta vode faktorom uticaja roditelja.
Utvrditi postoji li meusobna povezanost izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom
diplomom i uticaja roditelja u izboru fakulteta.
Utvrditi da li studenti upisuju fakultete unato eljama i oekivanjima njihovih
roditelja.
Utvrditi da li studenti upisuju fakultete unato smanjenoj mogunosti zaposlenja
nakon steene diplome u odnosu na druga zanimanja.
Utvrditi da li postoji statistiki znaajna razlika u faktoru mogunosti zaposlenja sa
steenom diplomom u izboru fakulteta s obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici
dolaze.
Utvrditi da li postoji statistiki znaajna razlika u faktoru uticaja roditelja u izboru
fakulteta s obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici dolaze.
4. Glavna hipoteza istraivanja
S obzirom na zadati cilj ovog istraivanja pretpostavlja se da se studenti prilikom izbora

fakulteta vode faktorima mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom i uticaja roditelja.
5. Podhipoteze
Polazei od glavne hipoteze i zadataka istraivanja postavljamo nekoliko podhipoteza:
Pretpostavljamo da da se studenti vode faktorom mogunosti zaposlenja sa steenom

diplomom u izboru fakulteta.
Pretpostavljamo da se studenti vode faktorom uticaja roditelja u izboru fakulteta.
Pretpostavljamo da postoji meusobna povezanost izmeu mogunosti zaposlenja sa
steenom diplomom i uticaja roditelja u izboru fakulteta.
9
Pretpostavljamo da studenti upisuju fakultete unato eljama i oekivanjima njihovih
roditelja.
Pretpostavljamo da studenti upisuju fakultete unato smanjenoj mogunosti zaposlenja
nakon steene diplome u odnosu na druga zanimanja.
Pretpostavljamo da postoji statistiki znaajna razlika u faktoru mogunosti zaposlenja
sa steenom diplomom u izboru fakulteta s obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici
dolaze.
Pretpostavljamo da postoji statistiki znaajna razlika u faktoru uticaja roditelja u
izboru fakulteta s obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici dolaze.
6. Uzorak istraivanja
Univerzitet u Tuzli broji 8 fakulteta sa ukupno 11 471 upisanim studentom. Populaciju u

ovom uzorku ine studenti prve godine prvog (I) ciklusa na Univerzitetu u Tuzli. Za ovu
populaciju smo se odluili jer je studentima prve godine najsvjee sjeanje razloga zbog kojih
su upisali fakultete.
Istraivanje je provedeno na prinudnom uzorku od 212 studenata prve godine na Pravnom,

Medicinskom, Ekonomskom i Filozofskom fakultetu. Detaljan prikaz uzorka koritenog u
istraivanju na tabeli 1.
Tabela 1. Uzorak istraivanja
Fakultet Broj ispitanika

Pravni 33
Medicinski 104
Ekonomski 45
Filozofski 30
Namjerno smo odabrali uzorak koji sadri raznovrsne fakultete koji osposobljavaju za poslove
koji su razliito traeni na tritu rada i ija su zanimanja drugaije percipirana od strane
drutva. Takoer, odabir studenata razliitih fakulteta u uzorak bio je potreban da bi se mogle
ispitati eventualne razlike u miljenjima i stavovima studenata glede predmeta istraivanja.
Poto je rije o prinudnom uzorku prilikom generalizacije rezultata ovog istraivanja na

itavu populaciju treba biti oprezan. Dakle, u procesu odabira uzorka nisu primijenjeni
odgovarajui postupci kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka. To znai da ne moemo
tvrditi da bi se slini rezultati mogli dobiti provoenjem istraivanja na razliitim uzorcima.
7. Istraivake metode
Ovo istraivanje je preteno empirijskog karaktera. Poli smo od neposrednog iskustva pojave
koja se prouava, a na osnovu dobijenih rezultata dali smo sud o njegovoj kvaliteti i
10
vrijednosti. S obzirom na vrstu i problem istraivanja koristili smo nekoliko istraivakih
metoda.
Da bi utvrdili postojee injenice koje govore o posljedicama izbora fakulteta koristili smo se
analitiko deskriptivnom metodom i metodu teorijske analize. Dakle, teorijski smo prikazali
najvanija teorijska razmatranja i ranije istraivanja koja se tiu problema istraivanja.
Kako bi registrovali prisustvo faktora mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom i uticaja

roditelja u izboru fakulteta koristili smo se surwey metodom.
8. Istraivake tehnike
Da bi doli do konkretnih podataka koji su relevantni za ovo istraivanje koristili smo se

odreenom tehnikama istraivanja.
Kako bi prikupili podatke koji su relevantni za ovo istraivanje koristili smo tehnike
anketiranja i skaliranja. Podaci su prikupljeni na studentima, na naem uzorku istraivanja.
Za analizu i interpretaciju podataka, kao i testiranje hipoteze i podhipoteza koritene su

tehnike sreivanja i statistike obrade podataka. Bavili smo se raunom sa postupcima i
koeficijentom korelacije.
Raun sa postocima je koriten kako bi rezultati istraivanja mogli dati jasniju sliku situacije.
Koeficijent korelacije jer nije bilo drugog naina da se utvrdi statistiki znaajna povezanost
izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom i uticaja roditelja u izboru fakulteta.
9. Instrument
U svrhu ovog istraivanja konstruisan je anketni list za ispitanike studente koji je ujedno
predstavljao i jedini instrument koriten za ovo istraivanje.
U uvodnom dijelu ukratko je opisan cilj istraivanja i sadraj problema koji se istrauje kako
bi se ispitanike uputilo u znaaj problema koji se istrauje.
Pitanja su formulisanja u vidu petostepene sklale slaganja. Formulisali smo pitanja tako da
budu jasna i razumljiva. Takoer vodili smo rauna da pitanja budu relevantna za ispitanike i
istraivae.
Anketni list sastojao se od 16 pitanja. Prvo pitanje ticalo se utvrivanja demografskih

podataka ispitanika, ali i podjele istih u kategorije kako bi se kasnije ispitivala razlika izmeu
njih. Sedam pitanja predstavljale su pozitivne tvrdnje, dok je posljednjih osam bilo obrnute,
negativne prirode.
Drugo, tree, etvrto, deveto (-), deseto (-), jedanaesto (-) i dvanaesto (-) pitanje mjerili su
mogunost zaposlenja sa steenom doplomom, dok su peto, esto, sedmo, osmo, trinaesto (-),
etrnaesto (-), petnaesto (-) i esnaesto (-) pitanje mjerili uticaj roditelja u izboru fakulteta.
11
10. Organizacija i tok istraivanja
Istraivanje je provedeno u aprilu 2015. Godine. Nakon izrade instrumenta vrena je posjeta
fakultetima kako bi se ustanovio termin na kojem nam je dozvoljeno prikupiti podatke na
studentima.
Anketiranje studentata provedeno je u terminu predavanja koje je dogovoren sa predmetnim

nastavnikom.
Anketiranje je bilo anonimnom to je sigurno doprinjelo iskrenosti odgovora.
Tokom prikupljanja podataka nisu zabiljeeni problemi koji bi ugrozili rezultate naeg
istraivanja.
III ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA
Uvod
U ovom radu analizirani su rezultati koji su prikupljeni anketnim upitinikom o mogunosti

zaposlenja sa steenom diplomom i uticaja roditelja na izbor fakulteta. Rezultati su dobijeni
na osnovu miljenja i stavova studeneta prve godine Univeerziteta u Tuzli. Dobijeni rezultati
sluili su kao temelj za traenje odgovora na postavljeni cilj i zadatke ovog istraivanja.
Drugim rijeima, statistikim postupcima smo provjeravali glavnu hipotezu i podhipoteze.
Predmet istraivanja ovog rada bili su mogunost zaposlenja sa steenom diplomom i uticaj
roditelja na izbor fakulteta. injenica je da mnogi mladi ljudi zanemaruju svoje sposobnosti
interesovanja i elje i pomo pri izboru fakulteta trae negdje drugo. U savremenom
drutvu za mlade je od velike vanosti brzina pronalaska posla u struci i status zanimanja
kojeg su odabrali. Nadalje, zahtjevi, elje i oekivanja roditelja takoer mogu uticati na
studentov izbor fakulteta. Potaknuti vlastitim ambicijama, eljama i oekivanjima, roditelji
ponekad mogu usmjeriti djecu na put koji odgovara njihovoj percepciji uspjenog studenta i
kasnije uspjene odrasle osobe sa uspjenom karijerom a da pri tom zanemare interesovanja,
potrebe i elje svoje djece.
Rezultati ovog istraivanja dobiveni su analizom frekvencija i postotaka koji su dobiveni su

putem instrumenta, odnosno anketnog lista na kojeg su studenti (nai ispitanici) odgovarali.
Pretpostavke smo provjeravali odgovarajuim statistikim postupcima.
1. Mogunost zaposlenja kao faktor u izboru fakulteta
12
U ovom istraivanju poli smo od pretpostavke da se studenti prilikom izbora fakulteta vode
faktorom mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom. Pretpostavili smo da se studenti
prilikom izbora fakulteta vode:
Potrebom na tritu rada (manjkom radne snage na odreenim podrujima)

Individualnoj mogunoosti zaposlenja (u kolikoj mjeri studente po zavetku fakulteta
ve eka posao)
Visinom primanja koje nudi diploma izabranog fakulteta.
Ove pretpostavke provjerene su istraujui miljenja i stavove studenata. Njihovi stavovi su

utrveni su na temelju odgovarajue grupe pitanja koja se nalaze u instrumentu. To su pitanja
2.,3., i 4. pitanje na anketnom listu.
1.1. Potreba na tritu rada
Potreba na tritu rada predstavlja jedan od kriterija za koje smo pretpostavili da se studenti
vode prilikom upisa fakulteta. Iz naeg uzorka od 212 studenata iz etiri razliita fakulteta
prikupili smo sljedee podatke:
Tabela 2. Odgovori studenata na prvo pitanje koje glasi: ,,Prilikom izbora fakulteta za mene je kjuna
bila potreba na tritu rada (manjak radne snage na odreenim podrujima).''
Stepen slaganja U potpunosti se Djelomino se Djelomino se U potpunosti se

slaem slaem ne slaem ne slaem
f (%)
Ukupno 28 (13, 21 %) 85 (40,09%) 49 (23,11 %) 50 (23,59%)
Pravni fakultet 0 (0%) 11 (33,33%) 4 (12,12 %) 18 (54, 54%)
Medicinski 23 (22,11%) 43 (41,35%) 21 (20,19%) 17 (16,35%)
fakultet
Ekonomski 3 (6,67%) 20 (44, 44%) 18 (40%) 4 (8,89%)
fakultet
Filozofski 2 (6,67%) 11 (36,67%) 6 (20%) 11 (36,67 %)
fakultet
13
90
80
70
60
50
40 U potpunosti se slaem
30 Djelomino se slaem
20 Djelomino se ne slaem
10 U potpunosti se ne slaem
0
Slika 3. Odgovori studenata na prvo pitanje koje glasi: ,,Prilikom izbora fakulteta za mene je kjuna
bila potreba na tritu rada (manjak radne snage na odreenim podrujima).''
Iz tabele i grafikona vidiljivo je da se 13% studenata prilikom izbora fakulteta potpuno vodilo
potrebom na tristu rada dok je 40 % njih to djelimino uzelo u obziir. Nadalje, 23 %
studenmata se nije vodilo potrebom na tritu rada, dok je 23% potpuno zanemarilo potrebu
na tritu rada prilikom izbora fakulteta. Dakle, studentima je potreba na tristu rada bitan
kriterij u izboru fakulteta ali ne i presudan. Drugim rijeima studenti se vode potrebom trita
rada prilikom izbora fakulteta ali u obzir uzimaju i neke druge kriterije.
1.2. Individualna mogunost zaposlenja
Individualna mogunost zaposlenja, odnosno brzina zaposlenja po zavretku fakulteta je drugi

kriterij kojim smo se vodili prilikom utvrivanja mogunosti zaposlenja kao faktora u izboru
fakulteta. Rezultati koje smo dobili na uzorku od 212 studenata sa etiri razliita fakulteta su
sljedei:
Tabela 3. Odgovoru studenata na drugo pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao jer me ve ekao
posao.''

f (%)
Ukupno 16 (7,55%) 37(17,45%) 33 (15,57%) 126 (59,43%)
Pravni fakultet 2 (2,06%) 8 (24,24%) 5 (15,15%) 18 (54,54%)
14
Medicinski 11 (10,58%) 13 (12,5%) 20 (19,23%) 60 (67,69%)
fakultet
Ekonomski 1 (2.22%) 11 (24,4%) 7 (15,55%) 26 (57,78%)
fakultet
Filozofski 2 (6,67%) 5 (16,67%) 1 (3,33%) 22 (73,33%)
fakultet
140
120
100
80
Djelomino se slaem
40
Djelomino se ne slaem
Slika 4. Odgovoru studenata na drugo pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao jer me ve ekao
posao.''
Iz tabele i grafikona je vidljivo da 7% studenata je upisalo fakultet zato jer ih po zavretku

istog ve eka posao, dok je 17 % njih se djelimino vodilo time da ih ve eka posao u toj
struci. Nadalje, 15% studenata je prilikom izbora fakukteta djelimino zanemarilo
individualnu mogunost zaposlenja, a 59% njih se izjasnilo da se uopte nisu vodili time.
Prema tome, individualna mogunost zaposlenja ne predstavlja kriterij kojim se studenti vode
prilikom izbora fakulteta, iz razloga to se veliki broj studenata u naem istraivanju izjasnio
da se prilikom izbora fakulteta nije vodio tim kriterijem, dok je mali broj njih ipak uzelo u
obzir da ih po zavretku studija ve eka posao.
1.3. Visina primanja koju nudi diploma izabranog fakulteta
15
Visina primanja koju nudi diploma izabranog fakulteta predstavlja trei kriterij kojim smo se
rukovodili u utvrivanju mogunosti zaposlenja kao faktora prilikom izbora fakulteta.
Rezultate koje smo dobili na uzorku od 212 studenata sa etiri razliita fakulteta su sljedei:
Tabela 4. Odgovori ispitanika na tree pitanje koje glasi: ,,Za ovaj fakultet sam se opredijelio/la jer mi
moe garantovati visoko plaen posao.

f (%)
Ukupno 31 (14,62%) 105 (49,53%) 46 (21,70%) 30 (14,15%)
Pravni fakultet 4 (12,12%) 19 (57,57%) 7 (21,21%) 3 (9,09%)
Medicinski 20 (19, 23%) 46 (44,23%) 22 (21,15%) 16 (15,38%)
fakultet
Ekonomski 6 (13,33%) 29 (64,44%) 8 (17,78%) 2 (4,44%)
fakultet
Filozofski 1 (3,33%) 11 (36,67%) 9 (30%) 9 (30%)
fakultet
120
100
80
60
U potpunosti se slaem
20
U potpunosti se ne slaem
Slika 5. Odgovori ispitanika na tree pitanje koje glasi: ,,Za ovaj fakultet sam se opredijelio/la jer mi
moe garantovati visoko plaen posao.
Podaci iz tabele i grafikona pokazuju da je 15% studenata izabralo odreeni fakultet iz

razloga to im garantuje visoko plaen posao, dok je za 49% ovo bio jedan od kriterija kojim
su se vodili prilikom izbora fakulteta. Sa druge strane 22% studenata se nije vodilo ovim
kriterijima, dok je 14% studenata potpuno zanemarilo da li im diploma fakulteta koji su
upisali moe garantovati visoko plaen posao. Iz ovih rezultata moemo zakljuiti da veliki
16
broj studenata uzima u obzir visoko plaen posao koji mu nudi diploma odreenog fakulteta,
ali da taj kriterij nije presudan.
1.4. Zakljuak
Na osnovu rezultata naeg istraivanja moemo zakljuiti da su potreba na tritu rada i visina
primanja koju nudi diploma odreenog fakulteta predstavljaju kriterije kojim se studenti vode
prilikom izbora fakulteta, ali ti kriretiji nisu presudni u njihovoj odluci. Individualna
mogunost zaposlenja ne predstavlja faktor kojim se veina studenata vodi prilikom izbora
fakulteta. Na osnovu toga zakljuujemo da mogunost zaposlenja sa steenom diplomom
predstavlja faktor kojim se studenti vode prilikom izbora fakulteta ali taj faktor nije presudan.
Time prihvatamo pretpostavku da mogunost zaposlenja predstavlja faktor u izboru fakulteta,
s tim da je za studente prilikom izbora fakulteta bitna potreba na tritu rada i visina primanja
koju e moi zaraivati sa diplomom odreenog fakulteta, dok individualnu mogunost
zaposlenja zanemaruju.
2. Uticaj roditelja kao faktor u izboru fakulteta
U ovom istraivanju pretpostavili smo da uticaj roditelja predstavlja faktor kojim se studenti
vode prilikom izbora fakulteta. Pod uticajem roditelja podrazumijevali smo:
Otvoreni zahtjev roditelja (roditelji zahtjevaju da se upie taj fakultet)

Pripadnos jednog ili oba roditelja struci koju je student odabrao
Neostvarene ambicije roditelja (jedan ili oba roditelja su eljeli, ili su upisali a nisu
zavrili dati fakultet)
Bolje poznavanje trita rada roditelja
Ove pretpostavke utvrene su istraivanjem miljenja i stavove roditelja. Njihovi stavovi su

utrveni su na temelju odgovarajue grupe pitanja koja se nalaze u instrumentu. To su 5.,6.,7.
i 8. pitanje na anketnom listu.
2.1. Otvoreni zahtjev roditelja
Pretpostavili smo da otvoreni zahtjev roditelja predstavlja prvi vid uticaja roditelja na izbor
fakulteta. Rezultati koje smo dobili na uzorku 212 ispitanika su sljedei:
Tabela 5. Odgovori ispitanika na peto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la na osnovu
otvorenog zahtjeva roditelja.''

17
f (%)
Ukupno 3 (1,41%) 18 (8,49%) 17 (8,02%) 174 (82,07%)
Pravni fakultet 0 (0%) 4 (12,12%) 4 (12,12%) 25 (75,75%)
Medicinski 2 (1,92%) 6 (5,77%) 7 (6,73%) 89 (85,58%)
fakultet
Ekonomski 1 (2,22%) 7 (15,55%) 6 (13,33%) 31 (68,89%)
fakultet
Filozofski 0 (0%) 1 (3,33%) 0 (0%) 29 (96,67%)
fakultet
200
180
160
140
120
100
Slika 6. Odgovori ispitanika na peto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la na osnovu
otvorenog zahtjeva roditelja.''
Iz podataka prikazanih u tabeli i grafikonu vidljivo je da je 1% studenata upisalo fakultet na

osnovu otvorenog zahtjeva roditelja, a 8% njih je prilikom izbora fakulteta vodilo rauna o
tome. S druge strane, 8% studenata nije uzimalo u obzir otvoreni zahtjev roditelja, dok 88%
studenata je potpuno zanemarilo otvoreni zahtjev roditelja. Prema tome, veliki broj studenata
ne upisuje fakultete radi otvorenog zahtjeva roditelja. Ovaj veliki postotak studenata koji
zanemaruju otvoreni zahtjev roditelja pripisujemo injenici da veina roditelja ne upuuju
otvoreni zahtjev, odnosno ne trai od svoje djece da upiu fakultete koje oni ele.
2.2. Dolazak roditelja iz iste struke koju je student

odabrao
18
Dolazak roditelja iz iste struke koju je student odabrao je drugi pretpostavljeni vid uticaja
roditelja na izbor fakulteta. Rezultati koji smo dobili na uzorku od 212 ispitanika su sljedei:
Tabela 6. Odgovori ispitanika na esto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la zato to mi
jedan ili oba roditelja dolaze iz te struke (profesije).''

f (%)
Ukupno 6 (2,83%) 9(4,24%) 10 (4,72%) 187 (88,21%)
Pravni fakultet 0 (0%) 3 (9,09%) 2 (6,06%) 28 (84,85%)
Medicinski 3 (2,88%) 4 (3,85%) 5 (4,08%) 92 (88,46%)
fakultet
Ekonomski 3 (6,67%) 2(4,44%) 3 (6,67%) 37 (82,22%)
fakultet
Filozofski 0 (0%) 0 (0%) 0 (0%) 30 (100%)
fakultet
200
180
160
140
120
100
Slika 7. Odgovori ispitanika na esto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la zato to mi jedan
ili oba roditelja dolaze iz te struke (profesije).''
Iz tabele i grafikona vidljivo je da 3% studenata upisalo fakultet zato to mu jedan ili oba
roditelja dolaze iz te struke, 4% studenata djelimino se vodilo tom injenicom. S druge
strane, 5% studenata se nije vodilo upisivanjem fakulteta iz ije struke im dolaze roditelji, dok
je 88% njih potpuno zanemarilo tu injenicu. Ovi rezultati upuuju na to da studenti prilikom
izbora fakulteta ne vode se tim da upiu fakultet iz ije im struke dolaze roditelji. Ovako
veliki postotak studenata koji su upisali fakultete bez da uzimaju u obzir iz kojih im struka
roditelji dolaze, govori da studenti u veini sluajeva ne pokazuju velika zanimanja i
19
interesovanja za struku svojih roditelja. Nadalje, ovi rezultati upuuju i na to da studenti
generalno ne smatraju roditelje modelima koji bi im posluili u izboru zanimanja i
profesionalnoj orjentaciji.
2.3. Neostvarene ambicije roditelja
Neostvarene ambicije roditelja predstavljaju trei pretpostavljeni vid uticaja roditelja kao
faktor pri izboru fakulteta. Na uzorku od 212 studenata doli smo do sljedeih rezultata:
Tabela 7. Odgovor ispitanika na sedmo pitanje koje glasi: ,, Ovaj fakultet sam upisao/la na osnovu
neostvarenih ambicija mojih roditelja (jedan ili oba roditelja su eljeli ili su upisali, a nisu zavrili dati
fakultet).''

f (%)
Ukupno 5 (2,36%) 14 (6,6 %) 13 (6,13%) 180 (84,9%)
Pravni fakultet 0 (0%) 4 (12,12%) 3 (9,9%) 26 (86,67%)
Medicinski 2 (1,92%) 4 (3,85%) 5 (4,08%) 93 (89,42%)
fakultet
Ekonomski 3 (6,67%) 6 (13,33%) 4 (8,89%) 32 (71,11%)
fakultet
Filozofski 0 (0%) 1 (3,33%) 0 (0%) 29 (96,67%)
fakultet
200
180
160
140
120
100
20
Slika 8. Odgovor ispitanika na sedmo pitanje koje glasi: ,, Ovaj fakultet sam upisao/la na osnovu
neostvarenih ambicija mojih roditelja (jedan ili oba roditelja su eljeli ili su upisali, a nisu zavrili dati
fakultet).''
Iz tabele i grafikona vidljivo je da je 2% studenata u potpunosti upisalo fakultete radi

neostvarenih ambicija roditelja, dok su neostvarene ambicije roditelja za 7% studenata bile
bitne, ali ne i presudne u izboru zanimanja. Sa druge strane, 6% studenata nije upisalo
fakultete radi neostvarenih ambicija roditelja, a 85% njih je potpuno zanemarilo neostvarene
ambicije roditelja u izboru fakulteta. Ovi rezultati upuuju na to da veina studenata ne uzima
u obzir neostvarene ambicije roditelja pri izboru fakulteta. Nadalje, ovi rezultati govore da
roditelji ne vre pritisak na djecu i na njima ne nastoje ostvariti ambicije koje sami nisu
uspjeli ostvariti, odnosno na njima ne nastoje kompezirati vlastite profesionalne neuspjehe.
Ovi rezultati se slau sa rezultatima koje smo dobili na ispitivanjima otvorenog zahtjeva
roditelja to upuuje da manjak studenata koji su upisali fakultete radi neostvarenih ambicija
roditelja rezultira manjkom studenata koji su upisali fakultete na osnovu otvorenog zahtjeva
roditelja.
2.4. Poznavanje trita rada roditelja
Poznavanje trita predstavlja etvrti i posljednji pretpostavljeni vid uticaja roditelja kao
faktora u izboru zanimanja. Na uzorku od 212 studenata razliitih fakulteta dobili smo
sljedee rezultate:
Tabela 8. Odgovori ispitanika na osmo pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la na nagovor
jednog ili oba roditelja iz razloga to bolje poznaju trite rada.

f (%)
Ukupno 5 (2,36%) 26 (12,26%) 23 (10,85%) 158 (74,52%)
Pravni fakultet 0 (0%) 5 (15,15%) 4 (12,12%) 24 (72,75%)
Medicinski 4 (3,85%) 12 (11,54%) 7 (6,73 %) 81 (77,89%)
fakultet
Ekonomski 1 (2,22%) 6 (13,33%) 10 (22,22%) 28 (62,22%)
fakultet
Filozofski 0 (0%) 3 (10%) 2 (6,67%) 25 (83,33%)
fakultet
21
180
160
140
120
100
Slika 9. Odgovori ispitanika na osmo pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la na nagovor
jednog ili oba roditelja iz razloga to bolje poznaju trite rada.
Iz tabele I grafikona je vidljivo da je 2% studenata u potpunosti upisalo fakultete na osnovu

nagovora roditelja, jer bolje poznaju trite rada a 12% njih se tim vodilo prilikom upisa
fakulteta, ali nagovor roditelja da se upie odjeeni fakultet jer bolje poznaju trite rada nije
bio presudan u izboru fakulteta. S druge strane 11% studenata nije uzimalo u obzir ovaj
kriterij, dok je 74% studenata potpuno zanemarilo nagovor roditelja da upiu odreeni fakultet
jer bolje poznaju trite rada. Ovi rezultati govore da student prilikom upisa na fakultet ne
uzimaju u obzir savjete ili nagovore roditelja koji bolje poznaju trite rada da se upise
odreeni fakultet. Nadalje, reziltati upuuju da studenti zanemaruju bolje poznavanje trita
rada njihovih roditelja te da to nije dovoljno dobar kriterij za izbor fakultet. Ovi rezultati su
kontradiktorni onima koje smo dobili na ispitivanja kriterija potrebe trita rada prilikom
izbora fakulteta. Razloge za takvo odstupanje rezultata moemo pripisati nedovoljnom
shvatanju I formulaciji pitanja, podsvjesnom obrambenom mehanizmu koji nastoji zatiti
studente od injenice da je neko drugi napravio za njih tako vanu odluku u ivotu kao to je
izbor potencijalnog zanimanja, ili da studenti jednostavno vise cijene vlastito miljenje I izbor
u odnosu na miljenje drugih osoba pa makar one bile I starije I iskusnije.
2.5. Zakljuak
Na osnovu rezultata naeg istraivanja moemo zakljuiti da studenti ne upisuju fakultete na

osnovu otvorenog zahtjeva roditelja, pripadnosti roditelja istoj struci, neostvarenih ambicija
22
roditelja I boljeg poznavanja trita rada roditelja. Dakle, rezultati upuuju na to da uticaj
roditelja, njihove elje I oekivanja ne predstavljaju faktor u izboru zanimanja kojim se vodi
veliki broj studenata. Na osnovu toga mi odbacujemo nau podhipotezu da uticaj roditelja
predstavlja faktor u izboru fakulteta. Kao to smo prethodno naveli, ove rezultate moemo
pripisati djelovanju obrambenog mehanizma koji nastoji zatititi student od injenice da je
neko drugi za njih napravio tako vanu ulogu u ivotu.
3. Povezanst mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom

I uticaja roditelja u izboru fakulteta
Nakon to smo ispitivali faktore mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom I uticaja

roditelja prilikom izbora fakulteta, smatramo da je relevantno ispitati njihovu povezanost u
izboru fakulteta. Interesuje nas da li uticaj roditelja prouzrokuje to da student upisuju fakultete
sa kojima je laka mogunost zaposlenja sa steenom diplomom, ili su studenti sami svjesni I
dovoljno zreli da izaberu one fakultete koji su potrebni na tritu rada, sa kojim e se lake
nai posao i koji garantuju visoko plaen posao.
Pretpostavili smo da postoji povezanost izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom

diplomom I uticaja roditelja u izboru fakulteta. Da bi ovu pretpostavku ispitivali koristit emo
se koeficijentom korelacije (r) . Da bi raunali koeficijent korelacije bilo je potrebno pretvoriti
odgovore ispitanika iz nominalne na ordinalnu skalu mjerenja:
1. Odgovor u potpunosti se slaem bodovali smo sa brojem 4

2. Odgovor djelimino se slaem bodovali smo sa brojem 3
3. Odgovor djelimino se ne slaem bodovali smo sa brojem 2
4. Odgovor u potpunosti se ne slaem bodovali smo sa brojem 1
Za izraunavanje koeficijenta korelacije koristit emo se skraenim postupkom za

izraunavanje r iz negrupisanih rezultata (Petz, 2004). Formula za izraunavanje r glasi:
N XY ( X )( Y )
r=
[ N X ( X ) ][ N Y ( Y ) ]
2 2 2 2
XY= suma umnoaka parova rezultata ispitanika
N= broj parova (ispitanika)
X2 I Y2 = suma kvadriranih rezultata varijable X i varijable Y
Da bi provjerili statistiku znaajnost koeficijenta korelacije koristit emo se t-testom za

koeficijent korelacije nesvrstanih uzoraka:
23
t=r
( N2 )
1r 2
df = N 2
Da bi smo utvrdili postoji li povezanost izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom

diplomom I uticaja roditelja na izbor fakulteta istrait emo povezanost slljedeih tvrdnji:
1. Kriterij potrebe na tritu rada sa otvoenim zahtjevom roditelja

2. Kriterij potrebe na tritu rada sa istom strukom roditelja
3. Kriterij potrebe na tritu rada sa neostvarenim ambicijama roditelja
4. Kriterij potrebe na tritu rada sa savjetima roditelja zbog boljeg poznavanja
trita rada
5. Individualna mogunost zaposlenja sa otvorenim zahtjevom roditelja
6. Individualna mogunost zaposlenja sa istom strukom roditelja
7. Individualna mogunost zaposlenja sa neostvarenim ambicijama roditelja
8. Individualna mogunost zaposlenja sa savjetima roditelja zbog boljeg
poznavanja na tritu rada
9. Kriterij visoko plaenog posla sa otvorenim zahtjevom roditelja
10. Kriterij visoko plaenog posla sa istom strukom roditelja
11. Kriterij visoko plaenog posla sa otvorenim zahtjevom roditelja
12. Kriterij visoko plaenog posla sa savjetima roditelja zbog boljeg poznavanja na
tritu rada
3.1. Povezanost kriterija trita rada sa otvorenim

zahtjevom roditelja
Da bi ispitali povezanost trita rada I otvorenog zahtjeva roditelja u izboru fakulteta

izraunat emo r odgovora ispitanika na drugo I peto pitanje u anketnom listu.
Na osnovu raunanja koeficijenta korelacije izmeu ove dvije varijable dobili smo rezultat r=
0,15. Poto r<0,2 predstavlja neznatnu povezanost izmeu varijabli ve sada moemo
zakljuiti da nema neke naroite povezanosti izmeu kriterija potrebe na tritu rada I
otvorenog zahtjeva roditelja. Ipak, da bi potvrdili nae oekivanje, uradili smo t-test I dobili
rezultat t=2,15 (p>0,05, p>0,01 za df=2,35 I df=2,60). Dakle, utvrdili smo da nema
povezanosti izmeu ove dvije varijable.
Ovi podaci govore da studenti prilikom izbora fakulteta se vode ili potrebom na tritu rada ili
otvorenim zahtjevom roditelja a nikako sa obje varijable istovremeno. Dakle, rezultati ovog
ispitivanja upuuju na dva zakljuka:
24
1. Studentima je prilikom izbora fakulteta jasno hoe li se vodili potrebom trita rada ili
ne, odnosno jasno im je koje su diplome fakulteta traene na tritu rada a koje nisu,
pa im zato otvoreni zahtjev roditelja da se odreeni fakultet upie nije potreban.
2. Studenti koji su se vodili otvorenim zahtjevom roditelja nisu se vodili potrebom na
tritu rada, iz tog razloga jer je ta potreba na tritu rada ve sadrana u tom zahtjevu.
3.2. Povezanost kriterija potrebe na tritu rada sa istom

strukom roditelja
Da bi smo ispitali povezanost izmeu kriterija potrebe na tritu rada I dolazak roditelja iz iste
struke, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 2. i 6. pitanje.
Na osnovu raunanja koeficijenta korelacije izmeu ove dvije varijable dobili smo rezultat
r=0,07. Poto je r<0,2 moemo zakljuiti da nema neke naroite povezanosti izmeu ove
dvije varijable. Ipak da bi potvrdili nae oekivanje uradili smo t-test I dobili rezultat t= 1
p>0,05, p>0,01 za df=2,35 I df=2,60). Dakle, utvrdili smo da nema povezanosti izmeu ove
dvije varijable.
Ovi podaci govore da studenti se vode potrebom na tritu rada ili strukom iz koje dolaze
roditelji, ali nikako sa obje varijable istovremeno. Dakle, rezultat ovog rada nas moe navesti
na dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode potrebom na tritu rada ne mare za strukom iz koje dolaze
njihovi roditelji, odnosno biraju one fakultete ije su diplome traene ili nisu traene
na tritu rada.
2. Studenti koji se vode zanimanjem svojih roditelja zanemaruju potrebu na tritu rada,
s tim da potreba na tritu rada moe biti sadrana u varijabli zanimanja roditelja.
3.3. Povezanost kriterija potrebe na tritu rada sa

neostvarenim ambicijama roditelja
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija potrebe na tritu rada sa neostvarenim

eljama I ambicijama roditelja, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 2. i 7. pitanje.
dvije varijable. Ipak da bi potvrdili nae oekivanje uradili smo t-test I dobili rezultat t=0,22
(p>0,05, p>0,01 za df=2,35 I df=2,60). Dakle, utvrdili smo da nema povezanosti izmeu ove
dvije varijable.
25
Ovi podaci govore da studenti se vode potrebom na tritu rada ili neostvarenim ambicijama
roditelja, ali nikako sa obje varijable istovremeno. Dakle, rezultat ovog rada nas moe navesti
na dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode potrebom na tritu rada u potpunosti zanemaruju neostvarene

ambicije roditelja, te biraju iskljuivo fakultete koji su traeni ili nisu traeni na tritu
rada.
2. Student koji se vode neostvarenim ambicijama svojih roditelja pri izboru fakulteta u
potpunosti zanemaruju potrebu na tritu rada, te biraju onaj fakultet koji jedan ili oba
roditelja su pokuali upisati ili su upisali a nisu uspjeli zavriti.
3.4. Poveznost izmeu kriterija potrebe na tritu rada sa

savjetima roditelja sa boljim poznavanjem trita rada
Da bi smo ispitali povezanost izmeu kriterija potrebe na tritu rada sa savjetima roditelja
zbog boljeg poznavanja potrebe na tritu rada, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika
na 2. I 8. pitanja.
r=0,43. Poto je r>0,4 moemo zakljuiti da izmeu ove dvije varijable vlada stvarna
znaajna povezanost (Petz, 2004). Ipak da bi potvrdili nae oekivanje uradili smo t-test I
dobili rezultat t=17,75 (p<0,05, p<0,01 za df=2,35 I df=2,60). Dakle, utvrdili smo da postoji
statistiki znaajna povezanost izmeu ove dvije varijable.
Prema ovim podacima, studenti prilikom izbora fakulteta kada se vode potrebom na tritu
rada ujedno se vode I savjetima roditelja koji bolje poznaju potrebe na tritu rada. Ovi
rezultati pokazuju da studenti iako imaju svoju vlastitu sliku o tritu rada I dalje se oslanjaju,
odnosno imaju povjerenja u svoje roditelje koji su iskusniji te tako bolje poznaju isto trite.
Drugim rijeima, studenti koji se vode potrebom trita rada pri izboru fakulteta uzimaju u
obzir I savjete roditelja koji bolje poznaju trite rada.
3.5. Povezanost izmeu individualne mogunosti zaposlenja

I otvorenog zahtjeva roditelja
Da bi smo ispitali povezanost kriterija individualnog zaposlenja I otvorenog zahtjeva

roditelja, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 3. I 5. pitanja.
r=0,11. Poto je r<0,2 moemo zakljuiti da izmeu ove dvije varijable nema povezanosti ili
je povezanost veoma slaba. Ipak da bi potvrdili nae oekivanje uradili smo t-test I dobili
26
rezultat t=1,52 (p>0,05, p>0,01 za df=2,35 I df=2,60). Dakle, utvrdili smo da ne postoji
statistiki znaajna povezanost izmeu ove dvije varijable.
Ovi podaci govore da studenti se prilikom izbora fakulteta vode ili individualnom mogunosti
zaposlenja, ili otvorenim zahtjevom roditelja, a nikako sa obje varijable istovreeno. Ovi
podaci dovode nas do dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode individualnom mogunosti zaposlenja u potpunosti zanemaruju

otvoreni zahtjev roditelja. Drugim rijeima studenti koji su izabrali odreeni fakultet
jer ih ve eka posao nema potrebe da izaberu fakultet koji su im jedan ili oba roditelja
zahtijevali da upiu.
2. Studenti koji se vode otvorenim zahtjevom roditelja u potpunosti zanemaruju
individualnu mogunost zaposlenja. Takvi studenti u potpunosti upisuju one fakultete
koji su roditelji zahtijevali da upiu, te zanemaruju ostali kriterij u izboru fakulteta.
Ipak, individualna mogunost zaposlenja moe biti sadrana u tom zahtjevu (roditelji
su zahtjevali da se upie odreeni fakultet jer postoji individualna mogunost
zaposlenja nakon njegovog zavretka.
3.6. Povezanost izmeu individualne mogunosti zaposlenja

sa istom strukom roditelja
Da bi smo ispitali povezanost izmeu kriterija individualnog zaposlenja sa dolaskom roditelja

iz iste struke, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 3. I 6. pitanje.
r=0,3. Poto je r>0,2, odnosno r<0,4 izmeu ove dvije varijable vlada laka povezanost. (Petz,
2004). Da bi ispitali statistiki znaajnost ove povezanosti uradili smo t-test i dobili rezultat
t=4,5 (p<0,05, p<0,01 za df=2,35 I df=2,60). Iako gruba aproksimacija znaajnost koeficijenta
korelacije prema Petzu ukazuje na laku povezanost, pomou t-testa utvrdili smo da izmeu
ove dvije varijable postoji statistiki znaajna povezanost.
Ovi podaci ukazuju na to da se studenti prilikom izbora fakulteta vode individualnom

mogunosti zaposlenja I profesijom iz koje dolaze roditelji istovremeno. Dakle, studenti koji
se vode ovim kriterijima oekuju da e ako upiu odreeni fakultet kojeg su njihovi roditelji
zavrili, imati bolju mogunost individualnog zaposlenja (mogue je da su roditelji pokrenuli
neki privatni posao pa je vjerovatno da e njihovo dijete zaposliti im zavri fakultet koji ga
osposobljava za vrenje tog zanimanja.
3.7 Povezanost izmeu kriterija individualne mogunosti

zaposlenja sa kriterijem neostvarenih ambicija roditelja
27
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija individualne mogunosti sa neostvarenim
eljama i ambicijama roditelja, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 3. i 7. pitanje.
dvije varijable.
Ovi podaci pokazuju da sstudent prilikom izbora fakulteta vode ili individualnom mogunosti
zaposlenja ili neostvarenim ambicijama roditelja, a nikako sa obje varijable istovremeno. Na
osnovu toga doli smo do dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode individualnom mogunosti zaposlenja u potpunosti ne uzimaju u

obzir neostvarene ambicije roditelja, jer im je u njihovom izboru fakulteta mnogo
bitniji pronalazak posla, nego ostvarivanje ambicija svojih roditelja odnosno
upisivanje fakulteta koje oni nisu upisali ili su ga upisali a nisu uspjeli zavriti.
2. Studentima koji se vode neostvarenim ambicijama svojih roditelja nije bitno upisati
fakultet na kojem postoji vea individualna mogunost zaposlenja. Naime takvi
studenti su usmjereni ka ostvarivanju neostvarenih ambicija svojih roditelja, odnosno
ele upisati iskljuivo one fakultete koje su njihovi roditelji pokuali upisati, ili su
upisali a nisu uspjeli zavriti.
3.8. Povezanost kriterija individualne mogunosti zaposlenja

I savjeta roditelja zbog boljeg poznavanja traita rada
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija individualne mogunosti zaposlenja i savjeta

roditelja koji bolje poznaju trite rada, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 3. i 8.
pitanje.
dvije varijable.
Ovi podaci nam govore da studenti se u izboru fakulteta vode ili individualnom mogunosti
zaposlenja ili savjetima roditelja koji bolje poznaju trite rada a nikako sa obje varijable
istovremeno. Dakle, ovi rezultati nas upuuju na dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode individualnom mogunosti zaposlenja u potpunosti zanemaruju

savjete roditelja koji bolje poznaju trite rada. Dakle, ovim studentima stanje na
tritu rada uopste nije bitno, jer znaju koja su zanimanja njima individualno poelja,
odnosno sa kojim fakultetima e imati veu individualnu mogunost zaposlenja. Zbog
toga savjeti roditelja koji bolje poznaju trite rada takvim studentma nisu ni bitni.
28
2. Studenti koji se vode savjetima roditelja koji bolje poznaju trite rada vjerovatno
nemaju individualnu mogunost zaposlenja, pa se zajedno sa svojim poznavanjem
trita rada (kao to smo naveli u prethodnoj analizi vode savjetima roditelja koji bolje
poznaju trite rada pri izboru fakulteta.
3.9 Povezanost kriterija visoko plaenog posla i otvorenog

zahtjeva roditelja
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija individualne mogunosti sa neostvarenim

eljama i ambicijama roditelja, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 4. i 7. pitanje.
(p<0,05, p<0,01 za df=2,35 I df=2,60). Dakle, t-testom smo utvrdili da ipak postoji statistiki
znaajna povezanost izmeu ove dvije varijable.
Ovi podaci pokazuju da studenti koji se vode otvorenim zahtjevom roditelja istovremeno se
vode I visinom primanja nekog posla kojeg garantuje diploma odabranog fakulteta. Dakle,
student kojima su roditelji zahtijevali da upiu odreeni fakultet vjerovatno su upisali fakultet
ija diploma garantuje posao koji je visoko plaen. Drugim rijeima roditelji su zahtijevali da
njihovo dijete upie fakultet koji garantuje visoko plaen posao.
3.10. Povezanost kriterija visoko plaenog posla I iste struke

iz koje dolaze roditelji
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija visoko plaenog posla I iste struke iz koje
dolaze roditelji, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 4. i 6. pitanje.
dvije varijable. Ipak da bi potvrdili nae oekivanje uradili smo t-test I dobili rezultat t=0.001
dvije varijable.
Na osnovu ovih podataka, studenti prilikom izbora fakulteta vode se ili visoko plaenim
poslom koji prua diploma tog fakulteta ili strukom iz koje roditelji dolaze. Na osnovu ovih
podataka doli smo do dva zakluka:
1. Studenti koji se vode kriterijem visoko plaenog posla koji im donosi diploma
odreenog fakulteta, zanemaruju struku iz koje im roditelji dolaze. Mogue je da
29
zanimanje studentovih roditelja nije toliko visoko plaeno, te student bira fakultet ija
e diploma zadovoljiti studentovu percepciju visoko plaenog posla.
2. Studenti koji se vode strukom iz koje im roditelji dolaze zapostavljaju kriterij visoko
plaenog posla u izboru fakulteta. Takvi student nastoje zavriti one fakultete koji su
im roditelji zavrili bez obzira na visinu primanja na poslovima za koje taj fakultet
osposobljava, s tim da visoko plaen posao moe biti sadran u tom kriteriju. Drugim
rijeima, takvim studentima je vano zavriti fakultet koji su I njihovi roditelji zavrili
bez obzira na to hoe li biti visoko plaeni u struci.
3.11. Povezanost kriterija visoko plaenog posla i

neostvarenih ambicija roditelja
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija visoko plaenog posla i neostvarenih ambicija
roditelja, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 4. i 7. pitanje.
dvije varijable.
Ovi podaci govore da se studenti vode ili kriterijem visoko plaenog posla kojeg diploma
odreenog fakulteta nudi, ili neostvarenim ambicijama roditelja, a nikako sa obje varijable
istovremeno. Ovi rezultati upuuju na dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode kriterijem visoko plaenog posla zanemaruju neostvarene

ambicije roditelja, s tim da diploma fakulteta koji su njihovi roditelju htjeli upisati, ili
su upisali a nisu zavriti im je mogla ili nije mogla omoguiti posao koji je visoko
plaen. Dakle, studeti su se prilikom izbora fakulteta vodili kriterijem visoko plaenog
posla, bez obzira na to kolika bi im bila primanja da su upisali neki od fakulteta koji
su neostvarena elja njihovih roditelja.
2. Studenti koji se vode neostvarenim ambicijama svojih roditelja zanemaruju visinu
plaenog posla koji e im diploma odreenog fakulteta obezbjediti. Takvi studenti
nastoje u potpunosti ostvariti neostvarene ambicije svojih roditelja pa im zbog toga
nije ni bitno za koliko visoko plaen posao e ih odabrani fakultet osposobiti.
3.12. Povezanost kriterija visoko plaenog posla I boljeg

poznavanja trita rada roditelja
Da bi smo ispitali povezanostt izmeu kriterija visoko plaenog posla i neostvarenih ambicija
roditelja, izraunat emo r izmeu odgovora ispitanika na 4. i 8. pitanje.
30
dvije varijable.
Ovi podaci pokazuju da se studenti prilikom izbora fakulteta vode ili kriterijem visoko
plaenog posla ili boljim poznavanjem roditelja trita rada a nikako sa obje varijable
istovremeno. Ovi rezultati upuuju na dva zakljuka:
1. Studenti koji se vode kriterijem visoko plaenog posla zanemaruju savjete roditelja
koji bolje poznaju trite rada. Takvi student su svjesni da svaki posao koji je traen na
tritu rada ne mora nuno biti I visoko plaen, pa stoga zanemaruju takve savjete
roditelja I biraju fakultete koji osposobljavaju za visoko plaen posao.
2. Studenti koji se vode savjetima roditelja koji bolje poznaju trite rada zanemaruju
visoko plaen posao. Takvi studenti imaju mnogo povjerenja u svoje roditelje koji su
iskusniji I oigledno bolje poznaju trite rada, te su im njihovi savjeti mnogo vaniji
od njihove percepcije visoko plaenog posla. Drugim rijeima, ovakvim studentima je
vise stalo bre pronai posao, pa zbog toga smatraju savjete svojih roditelja
relevantnijim od visoko plaenog posla.
3.13.Zakljuak
Prilikom ispitivanja povezanosti faktora mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom I

uticaja roditelja u izboru fakulteta ustanovili smo da izmeu tri para (od dvanaest moguih)
kriterija vlada statistiki znaajna povezanost:
Potrebe na tritu rada I savjeta roditelja koji bolje poznaju trite rada
Individualne mogunosti zaposlenja I zanimanja iz kojeg dolaze roditelji
Visoko plaenog posla I otvorenog zahtjeva roditelja.
Dakle, tri kriterija sa kojim smo mjerili mogunost zaposlenja sa steenom diplomom
povezana su sa tri kriterija kojima smo mjerili faktor uticaja roditelja u izboru fakulteta.
Jedino kriterij neostvarenih ambicija roditelja nije povezani ni sa jednim od kriterija
mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom. Na osnovu takvih rezultata moemo zakljuiti
da postoji odreena povezanost izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom I
uticaja roditelja na izbor fakulteta. Ta povezanost nije naroito velika I izrena. To govore
rezultati koje smo dobili ispitivanjem prethodne dvije podhipoteze u kojima smo doli do
zakljuaka da se studenti vode sa mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom a da se ne
vode uticajem roditelja u izboru fakulteta. Zbog toga ovu povezanost moramo uzeti sa
31
odreenom dozom rezerve. Takoer, student koji su se vodili jednim kriterijem mogunosti
zaposlenja mogli su se voditi kriterijem utucaja roditelja sa kojim je taj kriterij povezan, a da
su prilikom vodjenja ostalim kriterijima mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom u
potpunosti zanemarili ostale kriterije uticaja roditelja u izboru fakulteta. Dakle, to bi objasnilo
zato su se studenti vie vodili mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom a manje
oekivanjima I eljama roditelja u izboru fakulteta.
Poto smo u ispitivanju ove podhipoteze ustanovili da postoji povezanost izmeu ova dva
faktora, mi tu podhipotezu moemo prihvatiti.
4. Izbor fakulteta unato smanjenoj mogunosti zaposlenja

sa steenom diplomom
U ovom istraivanju poli smo od petpostavke da studenti upisuju fakultete unato smanjenoj
mogunosti zaposlenja nakon steene diplome. Pretpostavljamo da studenti upisuju fakultete
unato:
to na tritu rada nema potranje za njihovim zanimanjem

to ih u drugoj struci ve eka posao
to ih nakon zavretka fakulteta nee ekati posao
to im nee garantovati visoko plaen posao
Ova pretpostavka utvrena je ispitivanjem stavova i miljenja studenata. Njihovi statovi

mjereni su na temelju odgovarajue grupe pitanja u upitniku. To su 10., 11., 12., 13., i 14.
pitanje na anketnom listu.
4.1. Izbor fakulteta unato smanjenoj potrnji na tritu rada
Nakon to smo utvrdili da se studenti prilikom izbora fakulteta vode potrebom trita rada,
smatramo da je relevantno istraiti da li se studenti odluuju za zanimanja za kojima vlada
mala potranja na tritu rada. Mogue je da studenti upisuju takve fakultete svjesni da e im
trebati vise vremena da nau posao nego studentima nekih drugih fakulteta, a ne da zavre
takve fakultete pa makar nikad ne nali posao. Na uzorku od 212 studenata sa etiri razliita
fakulteta, dobili smo sljedee rezultate:
Tabela 9. Odgovori ispitanika na deseto pitanje koja glasi: ,,Unato tome to na tritu rada nema
potranje za ovim zanimanjem ipak sam se opredijelio/la za ovaj fakultet.

f (%)
Ukupno 38 (17,92%) 58 (27,36%) 29 (13,68%) 87 (41,03%)
32
Pravni fakultet 12 (36,36%) 14 (42,42%) 3 (9,09%) 4 (12,12%)
Medicinski 5 (4,815) 14 (13,46%) 9 (8,65%) 76 (73,08%)
fakultet
Ekonomski 12 (26,67%) 15 (33,33%) 12 (26,67%) 6 (13,33%)
fakultet
Filozofski 9 (30%) 15 (50%) 5 (16,67%) 1 (3,33%)
fakultet
100
90
80
70
60
50
Slika 10. Odgovori ispitanika na deseto pitanje koja glasi: ,,Unato tome to na tritu rada nema
potranje za ovim zanimanjem ipak sam se opredijelio/la za ovaj fakultet.
Iz tabele i grafikona vidljivo je da je 18% studenata u potpunosti upisalo fakultet unmato

tome to za tim zanimanjem nema potranje na tritu rada, 27% njih se djelimino odluilo
ipak upisati odreeni fakultet unato tomu to za tim zanimanjem nema potranje na tritu
rada. Sa druge strane 14% studenata djelimino smatraju da nisu upisali fakultete sa ijim
zanimanjem nema potranje na tritu rada, dok 41% smatra da u potpunosti nisu upisali
takve fakultete. Ovi rezultati pokazuju da vei broj studenata nije upisalo one fakultete sa
ijim zanimanjima po njihovom milljenju postoji smanjena potranja na tritu rada. raspon
ovakvih rezultata moemo pripisati uticaju studenata medicinskog fakulteta iji su veinski
odgovori mogli zamagliti stvarnu situaciju. Ovi rezultati se veinom poklapaju sa rezultatima
na pitanje na osnovu kojeg smo istraivali vanost kriterija potrebe na tritu rada u izboru
fakultata. Uoili smo da postoji razlika u nivou slaganja prilikom ispitivanja kriterija potrebe
na tritu rada. Naime, ispitanici su u prvom sluaju veinski se izjasnili da se djelimino
slau sa injenicom da su se prilikom izbora fakulteta vodili potrebom na tritu rada, dok je u
obrnutom sluaju veina njih izrazila potpuno neslaganje. Ovakvu situaciju pripisujemo
trenutku u kojem su se ispitanici nalazili. Naime, u jednom momentu procjenili su da je za
33
njih potreba na tritu rada djelimino vana, dok su u drugom procijenili da im je potreba na
tritu rada bila u potpunosti vana. Ipak, ovi rezultati ne mijenjaju stanje koje smo ustanovili
ispitujui kriterij potrebe na tritu rada u izboru fakulteta.
4.2. Izbor fakulteta unato individualnoj mogunosti

zapoljavanja
Nakon to smo istraivali kriterij individualne mogunosti zapoljavanju u izboru fakulteta

studenata smatramo da je relevantno istraiti da li studenti upisuju fakultete unato
individualnoj mogunosti zapoljavanja. Postoji mogunost da su studenti upisali odreene
fakultete iako ih je u drugoj struci ve ekao posao. Na uzorku od 212 studenata etiri
razliita fakultta, doli smo do sljedeih rezultata:
Tabela 10. Odgovori ispitanika na jedanaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la
unato to me u drugoj struci ekao posao.''

f (%)
Ukupno 12 (5,66%) 30 (14,15%) 41 (19,34%) 129 (60,85%)
Pravni fakultet 2 (6,06%) 9 (27, 27%) 11 (33,33%) 11 (33,33%)
Medicinski 6 (5,77%) 7 (6,73%) 11 (10,58%) 80 (73,08%)
fakultet
Ekonomski 1 (2,22%) 8 (17,78%) 13 (28,89%) 23 (51,11%)
fakultet
Filozofski 3 (10%) 6 (20%) 6 (20%) 15 (50%)
fakultet
34
140
120
100
80
Djelomino se slaem
40
Slika 11. Odgovori ispitanika na jedanaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la
unato to me u drugoj struci ekao posao.''
Iz tabele i grafikona vidljivo je da 6% studenata je upisalo fakultet unato tome to ih je u

drugoj struci ekao posao, 14% njih je djelimino se vodilo time a sa druge strane, 19%
studenata se djelimino nije vodilo time prilikom upisivanja fakulteta, dok 41% studenata u
potpunosti nije upisalo fakultet unato tome to ga u drugoj struci ve ekao posao. Ovi
rezultati ukazuju na to da veliki broj studenata nije upisao fakultete unato tome to ih je u
drugoj struci ve ekao posao. Ovi rezultati se preteno poklapaju sa rezultatima koje smo
dobili ispitivajui kriterij individualne mogunosti zaposlenja u izboru fakulteta. Dakle,
studenti se prilikom izbora fakulteta ne vode individnualoj mogunosti zaposlenja i ne upisuju
fakultete unato tome to su u drugim strukama imali individualnu mogunosti zaposlenja (u
drugoj struci ih je ekao posao).
4.3. Izbor fakulteta unato to nakon njegovog zavretka ne

eka posao
Nakon to smo ispitivali kriterij individualne mogunosti zaposlenja u izboru fakulteta,

smatramo da je relevantno ispitati i da li studenti upisuju fakultete unato tome to ih nakon
njegovog zavretka ne eka posao. Na uzorku od 212 ispitanika dobili smo sljedee rezultate:
Tabela 11. Odgovori ispitanika na dvanaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao unato tome
to me nakon njegovog zavretka ne eka posao.''

35
f (%)
Ukupno 27 (12,73%) 49 (23,11%) 48 (22,64%) 88 (41,51%)
Pravni fakultet 7 (21,21%) 10 (30,3%) 8 (24,24%) 8 (24,24%)
Medicinski 9 (8,65%) 11 (10,58%) 18 (17,31%) 36 (63, 46%)
fakultet
Ekonomski 8 (17,78%) 14 (31,11%) 14 831,11%) 9 (20%)
fakultet
Filozofski 3 (10%) 14 (46,67%) 8 (26,67%) 5 (38,46%)
fakultet
100
90
80
70
60
50
Slika 12. Odgovori ispitanika na dvanaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao unato tome
to me nakon njegovog zavretka ne eka posao.''
Iz tabele i grafikona je vidljivo da 13% studenata je upisalo fakultet svjesni da po njegovom

zavretku ih ne eka ve posao, 23% studenata djelimino oekuju to stanje, a sa druge strane
23% studenata nije upisalo fakultet ne oekujui da ih po zavretku studija nee ekati posao,
a 40% njih u potpunosti nije upisalo fakultet ne oekujui da ih po zavretku istog nee ekati
posao. Prema ovi podacima, moemo zakljuiti da vei broj studenata nije upisalo one
fakultete po ijem zavretku nee ekati posao. Ovi rezultati nam se u potpunosti ne slau sa
rezultatima koje smo dobili ispitivanjem individualne mogunosi zaposlenja, u kojem je veliki
broj ispitanika izjavio da se prilikom izbopra fakulteta ne vodi tim kriterijem. Ovakvo
razlikovanje u rezultatima moemo pripisati injenici da studenti iako se ne vode
individualnom mogunou zaposlenja (da ih po zavretku fakulteta odmah eka posao) ipak
oekuju da e po zavretku njihovog fakulteta pronai posao u struci. Ipak, ovi rezultati mogu
biti pod uticajem velikog broja studenata sa medicinskog fakulteta koji su se sa ovom
tvrdnjom drugaije slagali u odnosu na studente koji su sa drugih fakulteta.
36
4.4. Izbor fakulteta unato tome to njegova diploma ne
garantuje visoko plaen posao
Nakon to smo ispitali kriterij visoko plaenog posla, smatramo da je relevantno ispitati da li
se studenti odluuju upisati pojedine fakultete unato tome to im on po njegovom zavretku
nee omoguiti visoko plaen posao. Na uzorku od 212 studenata dobili smo sljedee
rezultate:
Tabela 12. Odgovori studenata na trinaesto pitanje koje glasi: ,,Za ovaj fakultet sam se opredijelio/la
unato tome to mi nee garantovati visoko plaen posao.''

f (%)
Ukupno 20 (9,43%) 57 (26,89%) 50 (23,58%) 85 (40,09%)
Pravni fakultet 3 (9,09%) 9 (27,27%) 10 (30,3%) 11 (33,33%)
Medicinski 8 (7,69%) 21 (20,19%) 21 (20,19%) 54 (51,92%)
fakultet
Ekonomski 0 (0%) 16 (35,55%) 16 (35,55%) 13 (28,89%)
fakultet
Filozofski 9 (30%) 11 (36,67%) 3 (10%) 7 (23,33%)
fakultet
37
90
80
70
60
50
Slika 13. Odgovori studenata na trinaesto pitanje koje glasi: ,,Za ovaj fakultet sam se opredijelio/la
unato tome to mi nee garantovati visoko plaen posao.''
Prema podacima iz tabele i grafikona vidljivo je da 9% studenata je u potpunosti upisalo

fakultet unato tome to mu nee garantovatii posao koji je visoko plaen a 27% njih je
djelimino upisalo fakultet unato takvom stanju. Sa druge sttrane 24% studenata djelimino
nije upisalo fakultet koji im nee garantovati visoko plaen posao, dok 40% njih u pitpunosti
nije upisalo fakultet koji im nee garantovati visoko plaen posao. Ovi rezultati upuuju da
vei broj studenata nije upisalo fakultet ija im diploma po njegovom zavretku nee
garantovati posao koji je visoko plaen. Nadalje, ovi podaci se slau sa podacima koje smo
dobili ispitivajui kriterij visoko plaenog posla u izboru fakulteta. Takoer, posljedica
ovakvih rezultat moe biti razliita percepcija visoko plaenog posla.
4.5. Zakljuak
Na osnovu rezultata koje smo dobili ovim istraivanjem, moemo zakljuiti da studenti ne
upisuju fakultete unato maloj potranji na tritu rada, unato individualnom mogunosti
zaposlenja u drugoj struci, unato nezapoljavanja u struci odmah po zavretku fakulteta i
unato tome to im diploma tog fakulteta nee garantovati visoko plaen posao. Dakle, na
osnovu ovih podataka potpuno odbijamo nau podhipotezu kojom smo pretpostavili da
studenti upisuju fakultete unato smanjenoj mogunosti zapopslenja sa steenom diplomom.
Nadalje, ovi rezultati nam se u veini poklapaju sa rezultatima koje smo dobili ispitivanjem
mognosti zaposlenja sa steenom diplomom kao faktora u izboru fakulteta, osim u pogledu
38
individualne mogunosti zaposlenja. Ta odstupanja u rezultatima, kao to smo ve naveli,
pripisujemo injenici da se sudenti ne vode individualnoj mogunosti zaposlenja prilikom
izbora fakulteta, ali da oekuju uspjeno pronalaenje posla nakon njegovog zavretka.
5. Izbor fakulteta unato eljama i oekivanjima roditelja
Nakon to smo ispitali uticaj roditelja kao faktor u izboru fakulteta, smatramo da je relevantno
ispitati i da li studenti upisuju fakultete unato eljama i oekivanjima roditelja. Ineteresuje
nas da li studenti postupaju u skladu sa tim eljama i oekivanjima, ili preferiraju da naprave
svoj vlastiti izbor fakulteta na kojem e studirati, pa makar on bio i protiv elja i oekivanja
njihovih roditelja. Pretpostavljamo da studenti upisuju fakultete unato:
Otvorenom zahtjevu roditelja (roditelji su zahtijevali da se odreeni fakultet upie)

Unato tome to studentovi roditelji ne dolaze iz te struke (profesije)
Unato elji roditelja da na osnovu studenta ostvare svoje neostvarene ambicije
( jedan ili oba roditelja su pokuali ili su upisali a nisu zavrili odreeni fakultet kojeg
student nije upisao)
Unato savjetu roditelja da studenti odaberu neki drugi jer bolje poznaju trite rada
Ove pretpostavke provjerene su istraujui miljenja i stavove studenata. Njihovi stavovi su

utrveni su na temelju odgovarajue grupe pitanja koja se nalaze u instrumentu. To su pitanja
14., 15, 16. i 17. pitanje na anketnom listu.
5.1. Izbor fakulteta unato otvorenom zahtjevu roditelja
Nakon to smo ispitali kriterij otvorenog zahtjeva roditelja u izboru fakulteta, smatramo da je
relevantno ispitati da li student upisuju fakultete unato tom zahtjevu. Nakon sprovedene
ankete na uzorku od 212 studenata doli smo do sljedeih rezultata:
Tabela 13. Odgovori studenata na etrnaesto pitanje koje glasi: ,, Ovaj fakultet sam upisao/la unato
otvorenom zahtjevu roditelja (roditelji su zahtijevali da se odreeni fakultet upie).

f (%)
Ukupno 11 (5,19%) 19 (8,96%) 22 (10,38%) 160 (75,47%)
Pravni fakultet 0 (0%) 3 (9,09%) 3 (9,09%) 27 (81,27%)
Medicinski 2 (1,92%) 9 (8,65%) 5 (4,08%) 88 (84,61%)
39
fakultet
Ekonomski 0 (0%) 4 (8,89%) 8 (17,78%) 33 (73,33%)
fakultet
Filozofski 9 (30%) 3 (10%) 6 (20%) 12 (40%)
fakultet
180
160
140
120
100
Slika 14. Odgovori studenata na etrnaesto pitanje koje glasi: ,, Ovaj fakultet sam upisao/la unato
otvorenom zahtjevu roditelja (roditelji su zahtijevali da se odreeni fakultet upie).
Iz tabele i i grafikona vidljivo je da 5% studenata je u potpunosti upisalo fakultet unato

otvorenom zahtjevu roditelja a 9% studenata je djelimino upisalo fakultet unato tom
zahtjevu. Sa druge strane 10% studenata se izjasnilo da se djelimino ne slau sa tom
tvrdnjom, dok se 75% njih uopte ne slae. Prema ovim rezultatima, jasno je da veina
studenata nije upisalo fakultet unato otvorenom zahtjevu roditelja da se upie odreeni
fakultet. Drugim rijeima, veliki broj studenata se upravo vodio otvorenom zahtjevu roditelja
pri izboru fakulteta. Ovi rezultati nam se u potpunosti ne slau sa rezultatima koje smo dobili
ispitivanjem kriterija otvorenog zahtjeva roditelja za izbor fakulteta. Ovakvo neslaganje u
rezultatima sa pravom moemo pripisati nedostatku instrumenta, odnosno studenti tvrdnju sa
kojom su trebali izraziti stepen slaganja nisu u potpunosti shvatili. Nivo shvatanja pravog
znaenja ove tvrdnje donekle su shvatili jedino studenti Filozofskog fakulteta (samo 40%
izrazilo potpunog neslaganja). Iz ovog razloga, ovim podacima se neemo sluiti u daljnjoj
analizi i interpretaciji.
5.2. Izbor fakulteta unato tome to roditelji ne dolaze iz te

struke
40
Nakon to smo ispitali kriterij dolaska roditelja iz iste struke, smatramo da je relevantno
ispitati da li studenti upisuju fakultet unato tome to im roditelji ne dolaze iz te struke
(profesije). Na uzorku od 212 ispitanika dobili smo sljedee rezultate:
Tabela 14. Odgovori ispitanika na petnaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la unato
tome to mi roditelji ne dolaze iz te struke (profesije).''

f (%)
Ukupno 120 (56,6%) 19 (8,96%) 19 (8,96%) 54 (25,47%)
Pravni fakultet 16 (48,48%) 7 (21,21%) 3 (9,09%) 7 (21,21%)
Medicinski 56 (53,85%) 4 (3,85%) 9 (8,65%) 35 (33,65%)
fakultet
Ekonomski 22 (48,89%) 6 (13,33%) 5 (11,11%) 12 (26, 67%)
fakultet
Filozofski 26 (86,67%) 2 (6,67%) 2 (6,67%) 0 (0%)
fakultet
140
120
100
80
Djelomino se slaem
40
Slika 15. Odgovori ispitanika na petnaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la unato tome
to mi roditelji ne dolaze iz te struke (profesije).''
Prema podacima iz tabele i grafikona vidljivo je da je 57% studenata u potpunosti upisalo

fakultet unato tome to to im roditelji ne dolaze iz te struke, a 19% njih djelimino nije
upisalo fakultet jer im roditelji nedolaze iz te struke. Sa druge strane 9% studenata se
djelimino ne slae da su ovaj fakultet upisali jer im roditelji ne dolaze iz te struke, dok 25%
njih u potpunosti nije upisalo odreeni fakultet jer im roditelji ne dolaze iz te struke. Prema
41
ovim podacima, najvei broj studenata se ne upisuje fakultete koje su zavrili i njihovi
roditelji. Nadalje, ovi rezultati nam se djelimino slau sa rezultatima koje smo dobili
ispitivajui kriterij dolaska roditelja iz iste struke prilikom izbora fakulteta. Unato tome 25%
studenata se izjasnilo potpunim neslaganjem sa ovom tvrdnjom, dok se samo 2% studenata
potpuno slagalo sa tim da su se prilikom izbora fakulteta vodili strukom roditelja. Ovakve
razlike u rezultatima moemo pripisati manjku koncentracije ispitanika jer je ovo bila
pretposljednja tvrdnja sa kojom su trebali izraziti svij stepen slaganja, kao i voenjem
nedovoljno jasne predhotne tvrdnje. Ipak, ovi rezultati su i dalje na pravom tragu za nae
ispitivanju i imaju smisao, tako da emo ih koristiti u daljoj analizi i interpretaciji rezultata.
5.3. Izbor fakulteta unato neostvarenim ambicijama

roditelja
Nakon to smo ispitali kriterij neostvarenih ambicija roditelja u izboru fakulteta, smatramo da
je relevantno ispitati da li studenti upisuju odreene fakultete unato neostvarenim eljama i
ambicija roditelja. Na uzorku od 212 ispitanika doli smo do sljedeih rezultata:
Tabela 15. Odgovori ispitanika na esnaesto pitanje: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la unato elji roditelja
da na osnovu mene ostvare odreene ambicije (jedan ili oba roditelja su pokuali upisati ili nisu uspjeli
zavriti odreeni fakultet, kojeg ja nisam upisao).''

f (%)
Ukupno 9 (4,24%) 26 (12,26%) 28 (13,21%) 149 (70,28%)
Pravni fakultet 7 (21,21%) 4 (12,12%) 7 (21,21%) 21 (63,63%)
Medicinski 3 (2,88%) 7 (6,73%) 8 (7,69%) 86 (82,69%)
fakultet
Ekonomski 3 (6,67%) 12 (26,67%) 10 (22,22%) 20 (44,44%)
fakultet
Filozofski 2 (6,67%) 3 (10%) 3 (10%) 22 (73,33%)
fakultet
42
160
140
120
100
80
U potpunosti se slaem
60
Djelomino se slaem
Slika 16. Odgovori ispitanika na esnaesto pitanje: ,,Ovaj fakultet sam upisao/la unato elji roditelja
da na osnovu mene ostvare odreene ambicije (jedan ili oba roditelja su pokuali upisati ili nisu uspjeli
zavriti odreeni fakultet, kojeg ja nisam upisao).''
Iz tabele i grafikona vidljivo je da je 4% studenata u potpunosti upisalo fakultete unato

neostvarenim amcijama svojih roditelja, a 12% njih je to djelimino uinilo. Sa druge strane
13% studenata se djelimino nije sloilo sa tom tvrdnjom a 70% njih se u potpunosti s tim
nije sloilo. Prema ovim rezultatima najvei broj studenata ne upisuje fakultete unato
neostvarenoj ambiciji roditelja. Ovi rezultati su u potpunosti kontradiktorni onima koji smo
dobili ispitivajui kriterij neostvarenih ambicija roditelja u izboru fakulteta, gdje je najvei
broj studenata izjavio da ne upisuje fakultete na osnovu neostvarene elje roditelja.
Suprotnosti u rezultatima ovaj put ne moemo pipisati samo nedostatku instrumenta
(nerazumijevanju pitanja od strane ispitanika) iz razloga to su ispitanici na prethodna
invertovana pitanja davali odgovore koji su u skladu sa pozitivnim tvrdnjama. Dakle, razloge
moemo pripisati padu koncentracije, umoru ili aak nezaineteresovanou ispitanika.
Takoer ove rezultate neemo koristiti u daljnjoj analizi i interpretaciji rezultata.
5.4. Izbor fakulteta unato savjetima roditelja radi boljeg

poznavanja trita rada
43
Nakon to smo ispitali da li studenti upisuju fakultete na nagovor roditelja koji bolje poznaju
trite rada, smatramo da je relevantno da ispitamo da li studenti upisuju fakultete unato toj
injenici. Na uzorku od 212 ispitanika doli smo do sljedeih rezultata:
Tabela 16. Odgovori ispitanika na sedamnaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao
unato savjeta roditelja da odaberem neki drugi jer bolje poznaju trite rada.''

f (%)
Ukupno 35 (16,51%) 33 (15,57%) 28 (13,21%) 116 (54,72%)
Pravni fakultet 6 (18,18%) 6 (18,18%) 5 (15,15%) 16, (48,48%)
Medicinski 12 (11,54%) 10 (9,61%) 10 (9,61%) 72 (69,23%)
fakultet
Ekonomski 9 (20%) 8 (17,78%) 8 (17,78%) 20 (40,44%)
fakultet
Filozofski 8 (20,67%) 9 (30%) 5 (16,67%) 8 (26,67%)
fakultet
140
120
100
80
Djelomino se slaem
40
Slika 17. Odgovori ispitanika na sedamnaesto pitanje koje glasi: ,,Ovaj fakultet sam upisao
unato savjeta roditelja da odaberem neki drugi jer bolje poznaju trite rada.''
Iz tabele i grafikona vidljivo je da je 16% studenata u potpunosti upisalo fakultete unato

savjetima roditelja koji bolje poznaju trite rada, a 15% njih je djelimino upisalo unato toj
injenici. Sa druge strane, 13% studenata djelimino se nije sloilo sa tom tvrdnjom a 55%
njih se u potpunosti nije sloilo sa tom tvrdnjom. I ovi rezultati se ne slau sa rezultatima koje
44
smo dobili ispitivanjem kriterija savjeta roditelja koji bolje poznaju trite rada u izboru
fakulteta. Ovaj put ovo razlikovanje u rezultatima ne moemo pripisati iskljuivo nedostatku
instrumenta, jer je jasno da su studenti na invertovana pitanja koja se tiu mogunosti
zaposlenja sa steenom dipolomom odgovarali u skladu sa pozitivnim tvrdnjama koje smo
ispitivali. Dakle, ova razlikovanja u rezultatima moemo pripisati i padu koncentracije
ispitanika, umoru ili ak nezaineterovanou za davanje relevantnih odgovora ispitanika.
Takoer, ovo pitanje je pitanje neemo koristiti u daljoj analizi i interpretaciji.
5.5. Zakljuak
Prema analizi pojedinanih rezultata doli smo do zakljuka da tri od etiri mogua ajtema
kojim smo mjerili izbor fakulteta unato uticaju roditelja, nisu bili adekvatni za prikupljanje
relevantnih podataka koji se tiu ovog zadatka istraivanja, ne moemo potvrditi niti odbaciti
ovu podhipotezu. Razlozi zbog kojih nismo mogli adekvatno ispitati ovu podhipotezu ne
mogu se pripisati iskljuivo nedostatku instrumenta. Iako postoji mogunost da ispitanici nisu
dobro razumjeli tvrdnje iz upitnika za istraivanje relevantan nain, ispitanici su ipak izrazili
stepen slaganja sa prethodnim invertovanim tvrdnjama koja su u slaganju sa rezultatima koje
smo dobili na ispitivanju pozitivnih tvrdnji. Dakle, kao to smo to u analizi pojedinanih
rezultata obrazloili, ovakvi rezultati mogu proizai iz pada koncentracije, umora ili ak
nezainteresovanosti za ispunjavanje anketnog lista. Ovi rezultati se nee uzimati u obzir
prilikom razmatranja o prihvatanju ili odbijanju glavne hipoteze istraivanja.
6. Razlike u faktoru mogunosti zaposlenja meu fakultetima
Nakon to smo ispitali faktore mogunosti zaposlenja u izboru fakulteta i da li studenti

upisuju fakultete unato mogunosti zaposlenja smatramo da je relevantno ispitati i postoje li
odreene razlike u tom faktoru meu fakultetima. Interesuje nas da li postoji statistiki
znaajna razlika u faktoru mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom u izboru fakulteta s
obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici dolaze. Drugim rijeima, interesuje nas da li je ovaj
faktor u odreenim fakultetima vie, odnosno manje izraen.
U ovom istraivanju pretpostavili smo da postoji statistiki znaajna razlika u faktoru

mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom u izboru fakulteta s obzirom na to sa kojeg
fakulteta ispitanici dolaze. Ove pretpostavke provjerene su istraujui miljenja i stavove
studenata. Njihovi stavovi su utrveni su na temelju odgovarajue grupe pitanja koja se nalaze
u instrumentu. To su pitanja 2.,3., 4., 5., 9., 10., 11. i 12. pitanje na anketnom listu.
45
Tabela 17. Odgovori ispitanika na pitanja koja su relevantna za zadatak istraivanja.
Fakulteti
Pravni Medicinski Ekonomski Filozofski
Pitanj a) b) c) d) a) b) c) d) a) b) c) d) a) b) c) d)
e % % % % % % % % % % % % % % % %
2. 0 33 12 54 22 41 20 16 7 44 40 9 7 37 20 37
3. 6 24 15 54 10 12 19 58 2 24 15 58 7 17 3 73
4. 12 57 21 9 19 44 21 15 13 64 17 4 3 37 30 30
9. 36 42 9 12 5 13 9 73 27 33 27 13 30 50 17 3
10. 6 27 33 33 6 7 10 77 2 18 29 51 10 20 20 50
11. 22 30 24 24 9 10 17 63 18 31 31 20 10 47 27 16
12. 9 27 30 33 8 20 20 52 0 35 35 30 30 37 10 23
Za detaljnjiju analizu i interpretaciju dobijenih rezultata pogledati prethodne tabele i

grafikone.Iz tabele 14. vidljivo je da:
1. Studenti medicine su se vie vodili potrebom na tritu rada od ostalih studenata, dok
su se studenti pravnog fakulteta najmanje vodili tim kriterijem. To je donekle i
razumljivo. Studenti medicine percipiraju svoje zanimanje kao zanimanje za koje
uvijek postoji potranja, dok studenti prava su svjesni da za njihovim zanimanjem
nema potranje na tritu rada.
2. Veina ispitanika sa sva etiri fakulteta se ne vode individualnom mogunou
zaposlenja u izboru fakulteta, s tim da se studenti sa Filozofskog fakulteta ubjedljivo
najmanje vode tim kriterijem. Dakle, ispitanici znaju da ih nakon zavretka fakulteta
nee odmah ekati posao u struci, pa iz tih razloga i nisu upisali odabrani fakultet.
3. Studenti Filozofskog fakulteta, se za razliku od ostalih studenata manje vode
kriterijem visoko plaenog posla u izboru fakulteta. Dakle, studenti Filozofskog
fakulteta, su svjesni da diplome koje e dobiti zavretkom ovog fakulteta nee
garantovati posao koji e biti visoko plaen u odnosu na neka druga zanimanja. Sa
druge strane, studenti Ekonomskog fakulteta oekuju da e nakon zavretka fakulteta
obavljati poslove za koje e biti visoko plaeni. Kao to smo ve u ovom istraivanju
naveli, percepcija visoko plaenog posla se razlikuje od ispitanika do ispitamika, pa
ove rezultate treba uzeti sa rezervom.
4. Studenti Medicinskog fakulteta su najmanje upisali fakultet unato slaboj potranji
zanimanja na tritu rada, dok studenti Filozofskog fakulteta su najvie upisivali
fakultet unato toj injenici. Dakle, ovi rezultati se poklapaju sa rezultatima koje smo
dobili ispitivanjem kriterija potrebe na tritu rada u izboru fakulteta. Drugim rijeima,
studenti medicine percipiraju svoje zanimanje kao poeljno i traeno, pa ne upisuju
fakultet unato smanjenoj potranji, dok su studenti sa Filozofskog fakulteta svjesni da
upisuju fakultete unato slaboj potranji na tritu rada.
46
5. Veina ispitanika sa sva etiri fakulteta nije upisala odreeni fakultet unato
individualnoj mogunosti zaposlenja u drugoj struci, s tim da se studenti medicine
najvie istiu. Ovi se rezultati ne slau sa rezultatima koje smo dobili ispitujui kriterij
individualne mogunosti zaposlenja, ali kao to smo to i prije naveli, ovo neslaganje
rezultata pripisujemo injenici da su studenti prilikom izbora fakulteta znali da ih u
drugim zanimanjima takoer ne eka posao, pa su upisali eljeni fakultet.
6. Studenti Pravnog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta su se priblino jednako
izjasnili da su, odnosno nisu, upisali fakultet unato tome to ih po njegovom
zavretku nee ekati posao. Sa druge strane, studenti Medicinskog fakulteta su
najmanje upisivali fakultete unato tom kriteriju. Nadovezujui se na potrebu na
tritu rada, studenti medicine svoje zanimanje percipiraju kao poeljno i traeno, pa
zbog toga nije iznanaujue da su fakultet upisali ne oekujui da ih nakon njegovog
zavretka nee ekati posao.
7. Studenti Filozofskog fakulteta su najvie upisivali fakultete unato tome to im
njegova diploma nee garantovati posao koji je visoko plaen. Sa druge strane,
studenti sva tri preostala fakulteta nisu upisali fakultete unato tom kriteriju. Nadalje,
ovi podaci nam se poklapaju sa predhodnim ispitivanjem kriterija visoko plaenog
posla u izboru fakulteta, s tim da se studenti ekonomije u mnogo manjoj mjeri
izjanjavaju da njihov fakultet nisu upisali unato tome to im njegova diploma nee
garantovati posao koji je visoko plaen, dok su studenti medicine u veoj mjeri izrazili
neslaganje sa tom tvrdnjom. Ova odstupanja moemo pripisati momentu, ispitanici su
u jednom trenutku izrazili vei stepen slaganja ili neslaganja sa tvrdnjom, dok su u
drugom procijenili da trebaju izraziti neto manje.
6.1. Zakljuak
Na osnovu analize pojedinanih rezultata, moemo zakljuiti da se studenti Medicinskog i

Filozofskog fakulteta razlikuju od studenata ostala dva fakulteta po percepciji njihovog
zanimanja i potranje na tritu rada za istim. Studenti Medicinskog fakulteta znaju da
diploma njihovom fakulteta je traena i oekuju da e pronai posao nakon njegovog
zavretka. Takoer, studenti sa Medicinskog fakulteta smatraju da e im diploma njihovog
fakulteta donijeti posao koji je visoko plaen. Nasuprot tome, studenti Filozofskog fakulteta
su svjesni da njihova zanimanja nisu traena na tritu rada i da po njihovom zavretku nee
odmah pronai posao. Takoer, ne oekuju da e im diploma po zavretku donijeti posao koji
je visoko plaen. Ovi podaci su u skladu sa podacima koje prua Federalni zavod za statistiku
(2014), u kojem zposleni u obrazovanju u visini primanja kotiraju veoma slabo, dok
zdravstveni radnici imaju mnogo vea primanja. Takoer, obrazovanje je meu
najzaposlenijim drutvenim sektorima, pa nije udo da studenti ne oekuju da e dobiti posao
odmah po zavretku studija.
47
Slinosti izmeu Pravnog i Ekonomskog fakulteta moemo pripisati injenici da su to veoma
srodna zanimanja, a s diplomama oba fakulteta studenti mogu pronai posao na slinim
radnim mjestima i sa slinim primanjima. Zbog toga je i percepcija potranje na tritu rada,
individualne mogunosti zaposlenja i visine primanja pravnih i ekonomskih zanimanja kod
studenata slina.
7. Razlike u faktoru uticaja roditelja meu fakultetima
Nakon to smo ispitali faktor uticaja roditelja u izboru fakulteta i da li uenici upisuju
fakukultete unato tom faktoru, smatramo da je relevantno ispitati postoji li razlika meu
studentima odreenih fakulteta u faktoru uticaja roditelja. Dakle, interesuje nas postoji li
statistiki znaajna razlika u faktoru uticaja roditelja u izboru fakulteta sa obzirom na to sa
kojeg fakulteta ispitanici dolaze.
U ovom istraivanju pretpostavili smo da postoji statistiki znaajna razlika u faktoru uticaju
roditelja u izboru fakulteta s obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici dolaze. Ove
pretpostavke provjerene su istraujui miljenja i stavove studenata. Njihovi stavovi su
utrveni su na temelju odgovarajue grupe pitanja koja se nalaze u instrumentu. To su 5., 6.,
7., 8. pitanje na anketnom listu. Poto su se pitanja kojim smo ispitivali da li studenti upisuju
fakultete unato uticaju roditelja pokazala kao nedovoljna u analizi i interpretaciji istog, kao
to smo ve naveli, neemo ih koristiti u daljnjoj analizi i interpretaciji rezultata. Drugim
rijeima, pri ispitivanju ove hipoteze pitanja 13., 14, 15. i 16. nee biti koritena.
Tabela 18. Odgovori ispitanika na pitanja koja su relevantna za zadatak istraivanja
Fakulteti
Pravni Medicinski Ekonomski Filozofski
Pitanj a) b) c) d) a) b) c) d) a) b) c) d) a) b) c) d)
e % % % % % % % % % % % % % % % %
5.. 0 12 12 76 2 6 7 85 2 15 13 69 0 3 0 97
6. 0 9 6 85 3 4 4 88 7 4 7 82 0 0 0 100
7. 0 12 9 79 2 4 4 89 7 13 9 71 0 3 0 97
8. 0 15 12 73 4 11 7 78 2 13 22 62 0 10 7 83
Za detaljnjiju analizu i interpretaciju dobijenih rezultata pogledati prethodne tabele i

grafikone.Iz tabele 18. vidljivo je da:
1. Studenti sva etiri fakulteta se u veini nisu vodili otvorenim zahtjevom roditelja
prilikom izbora fakulteta, s tim da odreeni broj studenata ekonomije je ipak u neku
48
ruku uzimao taj kriterij u obzir. Sa druge strane studenti Filozofskog fakulteta se u
najveoj mjeri nisu vodili otvorenim zahtjevom roditelja pri izboru fakulteta (97%).
2. Studenti sva etiri fakulteta se u veini nisu vodili time da upiu fakultete koje su im i
roditelji zavrili. Studenti Filozofskog fakulteta se u potpunosti nisu vodili tom
injenicom (100%), dok je sa ostala tri fakulteta priblian, ali ne tako ekstreman
sluaj.
3. Studenti sva etiri fakukteta se u veini nisu vodili neostvarenim ambicijama svojih
roditelja pri izboru fakulteta. Ponovo je taj broj neto izraeniji kod studenata
Filozofskog fakulteta.
4. Studenti sa sva etiri fakulteta se u veini nisu vodili savjetima roditelja koji bolje
poznaju trite rada u izboru fakulteta. Broj studenata koji se nisu vodili tim kriterijem
je podjednak kod svih fakulteta.
7.1. Zakljuak
Na osnovu ovih rezultata moemo zakljuiti da razlike meu fakultetima sa kojih student
dolaze u faktoru uticaja roditelja u izboru fakulteta nema. Pronali smo manje razlike kod
studenata Filozofskog fakulteta koji se u malo veoj mjeri nisu vodili tim kriterijima u izboru
fakulteta. To moemo pripisati injenici da su i roditelji studenata svjesni da je Filozofski
fakultet manje traen, tako da roditelji svojoj djeci i ne preporuuju taj fakultet.
Dakle, na osnovu ovih podataka, analize i interpretacije istih, odbijamu podhipotezu koja je
glasila da postoji statistiki znaajna razlika u faktoru uticaja roditelja u izboru fakulteta s
obzirom na to sa kojeg fakulteta ispitanici dolaze. Takoer, ovi rezultati nam se slau sa
predhodnim ispitivanjem ovog faktora u kojem smo zakljuili da se veina studenata ne vodi
uticajem roditelja u izboru fakulteta.
Ipak, prilikom zakljuivanja, odnosno, jednoglasnog odbijanja ove podhipoteze, moramo biti
oprezni. Kao to smo ve naveli, invertovane tvrdnje nam se nisu pokazale dovoljnim za
ispitivanje da li studenti upisuju fakultete unato uticaju roditelja, pa ih ni u ovoj analizii
interpretaciji nismo koristili.
IV ZAKLJUAK
Na osnovu teorijskih razmatranja primjene metodolokih postupaka i analize i interpretacije

podataka koje smo dobili prikupljanjem podataka na uzorku doli smo do sljedeih
zakljuaka:
49
1. Prilikom izbora fakulteta studenti se vode mogunou zaposlenja sa steenom
diplomom s tim da unutar te mogunosti podrazumijevaju potrebu na tritu rada i
visoko plaen posao, dok im individualna mognost zaposlenja nije bitna.
2. Studenti prilikom izbora fakulteta se ne vode bilo kakvim vidom elja ili oekivanja
roditelja. Studenti zanemaruju otvoreni zahtjev roditelja, profesije iz kojih dolaze
rodielji, neostvarene ambicije roditelja i bolje poznavanje trita rada roditelja, te
preferiraju da odluku o izboru fakulteta sami donesu.
3. Prilikom izbora fakulteta postoji odreena povezanost izmeu mogunosti zaposlenja i
steenom diplomom tako da studenti koji se vode potrebom na tritu rada potuju i
savjet roditelja koji bolje poznaju trite rada, studenti koji se vode indvidualnom
mogunou zaposlenja biraju one fakultete koji su zavrili njihovi roditelj, studenti
koji se vode visoko plaenim poslom upisuju fakultete na osnnovu otvorenog zahtjeva
roditelja, ova povezanost ne mora biti toliko izraena iz razloga to studenti prilikom
voenja ostalim kriterijima mogunosti zaposlenja mogu zanemariti ostale kriterije
uticaja roditelja u izboru fakulteta.
4. Studenti ne upisuju fakultete unato smanjenoj mogunosti zaposlenja sa steenom
diplomom.
5. Postoje razlike izmeu studenata u ova dva faktora sa obzirom na to sa kojeg fakulteta
dolaze.
Rezultati naeg istraivanja koji se tiu mogunou zaposlenja sa steenom diplomom

poklapaju se sa rezultatima istraivanja koje su proveli Dunji-Mandi (2005), Potonik
(2008) i Paleki i Muller (2004). A osnovu ovih rezultata moemo zakljuiti da studenti u
regionu mnogo vie uzimaju u obzir mogunost zaposlenja sa steenom diplomom u odnosu
na, kako to strani autori navode (vidi podatke iz Berk, 2008.; Braun i sur., 2002), studente iz
svijeta (tanije studente na engleskom govornom podruju). Studenti iz svijeta vie uzimaju u
obzir individualne (vlastita interesovanja, osobine linoste, sposobnost, vjetine i slino) i
drutvene faktore (informacije o zanimanjima, priliku da se iskae u drutvenoj zajednici i
slino). Ovi podaci objanjavaju sliku koja vlada u regionu. Nai studenti mnogo vie
opravdano strahuju za svojim ansama za zaposlenje pa se zbog toga i prilikom izbora
fakulteta usmjeravaju na one fakultete sa ijom bi se diplomom mogli lake zaposliti. Upravo
iz tih razloga mladi ljudi zapostavljaju neke druge za njih moda i bitnije faktore u izboru
fakulteta za razliku od njihovih kolega sa zapada. Naalost, ini se, da se situacija na tritu
rada u naoj zemlji iz godine u godinu sve vie pogorava, pa e mladi sve vie voditi rauna
o mogunosti zaposlenja, a potpuno zapostavljati individualne faktore u izboru fakulteta.
Rezultati koje smo dobili ispitivanjem faktora uticaja roditelja na izbor fakulteta se ne
poklapaju sa istraivanjima koje je proveo ehi (1990) i Agencija za istraivanje javnog
mjenja ,,Damar'' (2015). Naime, dok se u tim istraivanjima utvrdio znatan uticaj roditelja u
izboru fakulteta, na osnovu podataka iz ovog istraivanja dobili smo drugaiju sliku.
Razlikovanja u ovim i naim rezultatima moemo pripisati dva razloga:
Invertovane tvrdnje koje su koritene za mjerenje faktora uticaja roditelja na izbor

fakulteta, pokazale su se nedovoljnim za ispitivanje iste. Bez invertovanih tvrdnji ne
50
moemo sa potpunom sigurnou dobiti potpunu sliku o faktru uticaja roditelja u
izboru fakulteta.
Mogue je da su se studenti koristili nesvjesnim obrambenim mehanizmom kako bi
zatitili sebe od injenice da je neko drugi napravio tako bitnu odluku u ivotu umjesto
njih.
Ipak, odreeni rezultati koji se tiu faktora uticaja roditelja u izboru fakulteta se poklapaju sa
uticajem roditelja u prethodnim istraivanjima i shvatanjima autora. Tako ispitivanjem
povezanosti izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom i uticaja roditelja u izboru
fakulteta, potvrdili smo shvatanja Boudona (1974; prema Haralambos i Holborn, 2002).
Naime, ovaj autor je smatrao da prilikom izbora fakulteta i roditelji primjenjuju istu analizu
teta i koristi kao i njihova djeca (to smo utvrdili sa postojanjem statistiki znaajne
korelacije izmeu pojedinih kriterija kojim smo mjerili uticaj ova dva faktora u izboru
fakulteta). Nadalje, korelacijom izmeu ova dva faktora utvrdili smo i ehiev zakljuak da
roditelji prilikom izbora fakulteta njihove djece vode rauna o atraktivnosti zanimanja,
zapoljavanju i slino (upravo kriterij kojim smo mjerili faktor mogunosti zaposlenja
steenom diplomom u izboru fakulteta). Utvrivanjem da se studenti prilikom upisa fakulteta
ne vode otvorenim zahtjevom roditelja potvrdili smo rezultate istraivanja koje je provela
Agencija za istraivanje javnog mjenja ,,Damar'' (2005). Dakle, na osnovu analize i
interpretacije rezultata koje smo prikupili na uzorku studenata prve godine Univerziteta u
Tuzli, ispitivanjem podhipoteza naeg istraivanja prihvatamo glavnu hipotezu istraivanja u
dijelu koji se tie mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom, a odbijamo u dijelu koji se
tie uticaja roditelja. Naime, ovim istraivanjem smo utvrdili da se studenti vode mogunou
zaposlenja sa steenom diplomom a zanemaruju uticaj roditelja prilikom izbora fakulteta.
U generalizaciji ovih rezultata na cjelokupnu populaciju treba pristupiti sa velikom rezervom.

Uzork na kojem smo provodili istraivanje je prinudan pa ne moemo garantovati da bi drugi
istraivai koritenjem drugih uzoraka dobili iste rezultate. Takoer, instrument pomou kojeg
smo prikupljali podatke u ovom istrazivanju ne zadovoljava sve metrijske karakteristike, a
prije stvarnog istraivanja nije provedeno pilot istraivanje kako bi se eventualni nedostaci u
eksperimentu revidirali ili uklonili. Ti nedostaci svakako su se osjetili prilikom analize i
interpretacije rezultata (iako smo ve prethodno naveli da ne koritenje ajtema koji su se
pokazali nedovoljno tanim u mjerenju ne moemo samo pripisati nedostatu instrumenta nego
i trenutanoj situaciji u kojoj su se nalazili ispitanici).
Rezultati naeg istraivanja svakako otvaraju i neka nova pitanja:
U ovom istraivanju uticaj roditelja smo operacionizirali kao oekivanja i elje

roditelja. U nekim narednim istraivanjima uticaj roditelja bi se mogao definirati na
neki pozitivniji nain (poticanje djeteta, vjera u sposovnosti svog djeteta,
poznavanje sposobnosti svog djeteta i slino), pa bi moda i rezultati koji se tiu
faktora uticaja roditelja u izboru fakulteta bili drugaiji od onih koje smo mi dobili.
Na osnovu naih rezultata zakljuili smo da se studenti ne vode uticajem roditelja u
izboru fakulteta, to upuuje da studenti ne cijene dovoljno miljenje svojih roditelja
51
glede profesionalne orjentacije. Budua istraivanja mogla bi se usmjeriti na
efikasnost naina i usmjeravanja djece od strane roditelja u profesionalnoj orjentaciji.
Na kraju, kao to smo ve naveli u teorijskim razmatranjima postoje brojni faktori koji
utiu na izbor fakulteta. Mi smo se usmjerili na ispitivanje samo dva, pa bi sljedea
istraivanja mogla ispitati druge faktore koji su ni u naoj neposrednoj stvarnosti ili
opisani u opirnoj literaturi koja se tie profesionalne orjentacije.
V SAETAK
Profesionalna orijentacije mladih ljudi predstavlja veliki problem u dananjem drutvu.
Prilikom izbora fakulteta, budui studenti se vode mnogim faktorima. Mnogi autori u opirnoj
literaturi koja se tie profesionalne orijentacije navode razne faktore kojima se studenti vode
prilikom izbora fakulteta. U ovom radu ispitivali smo dva faktora u izboru fakulteta:
mogunost zaposlenja sa steenom diplomom i uticaj roditelja. Na uzorku od 212 studetana
prve godine prvog (ciklusa) na Univerzitetu u Tuzli utvrdili smo da se studenti prilikom
izbora fakulteta vode mogunou zaposlenja sa steenom diplomom. Sa druge strane,
studenti se ne vode ili zanemaruju elje i oekivanja roditelja. Takoer, utvrdili smo da postoji
statistiki znaajna povezanost izmeu odreenih kriterija kojima smo mjerili mogunost
zaposlenja sa steenom diplomom i uticaj roditelja. Nadalje, na osnovu rezultata zakljuili
smo da veina studenata ne upisuje fakultete unato smanjenoj mogunosti zaposlenja to se
slae sa rezultatima koje smo dobili ispitujui faktor mogunosti zaposlenja sa steenom
diplomom. Na kraju, utvrdili smo da postoji razlika meu studentima u faktoru mogunosti
zaposlenja sa steenom diplomom. Studenti Medicinskog fakulteta prednjae u voenju tim
faktorom, dok se studenti Filozofskog fakulteta preteno ne vode mogunou zaposlenja sa
steenom diplomom. Zbog slinosti zanimanja za koja osposobljavaju fakulteti, nisu
zabiljeene bitne razlike izmeu studenata prava i ekonomije. to se tie faktora uticaja
roditelja u izboru fakulteta, utvrdili smo odreene, ali ne i toliko znaajne, razlike meu
fakultetima.
V SUMMARY
Young adults' professional orientation presents a big problem in today's society. When
choosing a university, future students are being guided by many factors. Many authors in the
extensive literature concerning professional orientation cite a variety of factors students guide
with when chosing a university. In this paper we examined two factors of university choice:
52
employment chances with acquired degree and the influence of parents. On the sample
consisting of 212 bachelor first year students on the University of Tuzla we determined that
students while choosing a university are being guided by employment chances with acquired
degree. On the other hand, we determined that students are not being guided or ignore their
parents' whishes or expectations. Also, we determined that there is statistically significant
correlation between specified criteria with whom we measured employment chanches with
aquired degree and the influence of parents. Furthermore, based on the results we concluded
that most students do not enter univerities despite low employment chances. These results are
in line with the result we got examining the factor employment chances with acquired degree.
In the end, we determined a difference in the factor employment chances with acquired degree
between students based on which university they come from. Medical univeristy students are
leading in guidance with this factor while Philosophical university students aren't
predominantly being guided by this factor. Because of similarities of professions, we haven't
found any important differences between law and economic students. Concerning factor
parents influence in university choice, we determient some, but not that significant,
differences between universities.
53
VI LITERATURA
Agencija za ispitivanje javnog mjenja ,,Damar'' (2015) Samostalnost prilikom odabira srednje
kole i fakulteta u Crnoj Gori. Podgorica.
Berk, L.E. (2008), Psihologija cjeloivotnog razvoja. Zagreb: Naklada Slap (hrvatsko
izdanje).
Bogdanovi, M. (2009), Prilog primarnoj profesionalnoj orijentaciji: kako do bolje

povezanosti sa stvarnim ivotom?. Napredak, vol. 2, broj 8 [online]. Split: Ekonomski
fakultet, 224-249. http://hrcak.srce.hr/82801 (oitano: 08.11.2014.)
Brown, D i sur. (2002), Career choice and development. San Francisco: Jossey-Bass.
Bujas, Z. (1968), Osnove psihofiziologije rada: uvod u industrijsku psihologiju. Zagreb:

Zavod jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
ehi, E. (1990), Koje je zanimanje za mene: model profesionalne orijentacije u funkciji

izbora zanimanja. Beograd: Kultura
Dunji-Mandi, K. i sur. (2005). Profesionalne vrednosne orijentacije i preferencije

maturanata. Pedagogija, 60(4) [online]. aak, 525-536. http://scindeks-
clanci.ceon.rs/data/pdf/0031-3807/2005/0031-38070504525D.pdf (oitano: 28.12.2014.)
Enciklopedijski rjenik pedagogije (1963), Zagreb: tamparski zavod Ognjen Prica.
Fulgosi, A. (1983), Psihologija linosti: teorije i istraivanja. Zagreb: kolska knjiga.
Haralambos, M. i Holborn, M. (2002) Sociologija: teme i perspektive. Zagreb: Golden

marketing (hrvatsko izdanje).
Paleki, M i Muller, F. (2004), Uvjeti i efekti interesa za studij i motivacije za uenje kod
hrvatskih i njemakih studenata. Pedagogijska istraivanja, 1 (2), str. 159-193.
Petz, B (2004). Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada slap.
Potonik, D (2008), Izbor studija: motivacijska struktura upisa i oekivani upis u pronalaenju
eljenog posla. Sociologija i prostor, broj 3-4 [online]. Zagreb: Institut za drutvena
istraivanja u Zagrebu, 265-284. http://hrcak.srce.hr/file/50534 (oitano: 08.12.2014.)
Psihologijski rjenik (2005), Zagreb: Naklada slap.
Reardon, R.C. i Lenz, J.G. (1999), Holland's theory and career assessment. Journal of
Vocational Behaviour, 55 [online]. Florida: The Florida State University, 102-113.
http://www.choixdecarriere.com/pdf/5873/9.pdf (oitano: 08.11.2014.)
Tuzlanski kanton u brojkama (2014), Obrazovanje [online]. Sarajevo: Federalni zavod za

statistiku, 27-30. http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr3.pdf (oitano: 08.11.2014.)
53
Tuzlanski kanton u brojkama (2014), Zaposlenost, plate, nezaposlenost [online] . Sarajevo:
Federalni zavod za statistiku, 14-16. http://www.fzs.ba/Podaci/KantBr3.pdf (oitano:
08.11.2014.)
Vukasovi, A. (1999), Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katoliki zbor ,,MI''.
54
PRILOZI
Upitnik
Potovani,
Pred Vama se nalazi upitnik pomou kojeg emo prikupiti podatke za nae istraivanje koje ima za cilj
istraiti postoji li povezanost izmeu mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom, odnosno uticaja
roditelja sa izborom fakulteta. Molimo Vas da, kako biste nam pomogli u naem radu, paljivo
proitate i odgovorite na postavljena pitanja. Na pitanja odgovarate zaokruivanjem odgovora koji
najbolje odraava Vae slaganje sa navedenom tvrdnjom. Nema tanih i netanih odgovora. Vai
odgovori e ostati anonimni i ni u kojem sluaju nee biti objavljeni. Unaprijed hvala!
1. Na kojem fakultetu studirate? medicinsko pravnom filozofsko ekonomsko

m m m
2. Prilikom izbora fakulteta za mene je kljuna U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
bila potreba na tritu rada (manjak radne snage na se slaem o se se ne se ne slaem
odreenim podrujima). slaem slaem
3. Ovaj fakultet sam upisao/la jer me ve ekao U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
posao. se slaem o se se ne se ne slaem
slaem slaem
4. Za ovaj fakultet sam se opredijelio/la jer mi U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
moe garantovati posao koji je visoko plaen. se slaem o se se ne se ne slaem
slaem slaem
5.Ovaj fakultet sam upisao/la na osnovu otvorenog U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
zahtjeva roditelja (roditelji su zahtijevali da se se slaem o se se ne se ne slaem
upie taj fakultet). slaem slaem
6. Ovaj fakultet sam upisao/la zato to mi jedan ili U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
oba roditelja dolaze iz te struke (profesije). se slaem o se se ne se ne slaem
slaem slaem
7. Ovaj fakultet sam upisao/la na osnovu U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
neostvarenih ambicija mojih roditelja (jedan ili se slaem o se se ne se ne slaem
oba roditelja su eljeli ili su upisali, a nisu zavrili slaem slaem
dati fakultet).
8. Ovaj fakultet sam upisao/la na nagovor jednog U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
ili oba roditelja iz razloga to bolje poznaju trite se slaem o se se ne se ne slaem
rada. slaem slaem
9. Unato tome to na tritu rada nema potranje U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
za ovim zanimanjem ipak sam se opredijelio/la za se slaem o se se ne se ne slaem
ovaj fakultet. slaem slaem
10. Ovaj fakultet sam upisao/la unato tome to U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
me u drugoj struci ekao posao. se slaem o se se ne se ne slaem
slaem slaem
11. Ovaj fakultet sam upisao/la onato tome to U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
me nakon njegovog zavretka ne eka posao. se slaem o se se ne se ne slaem
slaem slaem
12. Za ovaj fakultet sam se opredijelio/la unato U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
tome to mi nee garantovati visoko plaen posao. se slaem o se se ne se ne slaem
slaem slaem
55
13. Ovaj fakultet sam upisao/la unato otvorenom U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
zahtjevu roditelja (roditelji su zahtijevali da se se slaem o se se ne se ne slaem
odreeni fakultet upie). slaem slaem
14. Ovaj fakultet sam upisao/la unato tome to mi U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
roditelji ne dolaze iz te struke (profesije). se slaem o se se se ne slaem
slaem neslaem
15. Ovaj fakultet sam upisao/la unato elji U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
roditelja da na osnovu mene ostvare odreene se slaem o se se ne se ne slaem
ambicije (jedan ili oba roditelja su pokuali upisati slaem slaem
ili nisu uspjeli zavriti odreeni fakultet, kojeg ja
nisam upisao).
16. Ovaj fakultet sam upisao unato savjeta U potpunosti Djelimin Djelimino U potpunosti
roditelja da odaberem neki drugi jer bolje poznaju se slaem o se se ne se ne slaem
trite rada. slaem slaem
Slika 17. Izgled instrumenta koji je koriten u istraivanju.
56

Andrej Ivona

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Andrej Ivona

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Mogunost zaposlenja sa steenom

Tuzla, juni 2015.godine

Profesionalna orijentacija mladih zaokupila je panju mnogih istraivaa. Najee se

Dakle, porodica, odgojno-obrazovne ustanove, pa i drutvo openito, imaju veliki zadatak da

1.1. Profesionalna orijentacija i profesionalna selekcija

Profesionalna selekcija je ,,postupak kojim se unutar grupe kandidata za neku profesionalnu

Profesionalna orijentacija i selekcija su esto dva aspekta istog procesa (Enciklopedijski

Profesionalna orijentacija je proces koji nuno prethodi profesionalnom obrazovanju (ehi,

1.2. Profesionalno obrazovanje

1.5. Visoko kolstvo

1.6. Uticaj roditelja

Otvoreni zahtjev roditelja (roditelji su od studenta zahtijevali da odreeni fakultet

1.7. Mogunost zaposlenja

Potreba na tritu rada (manjak radne snage na odreenim podrujima)

2. Pregled ranijih istraivanja

Istraivanje Dunji-Mandi (2005) i suradnika pokazuje da 23% studenata naglaava

U istraivanju Palekia i Millera (2004) utvreno je da je jedan od mnogih motiva studenata

1. Definicija i znaaj problema istraivanja

Ne moe se sa sigurnou rei da je odluka o buduem zanimanju iskljuivo rezultat odluke

Brown (2002) posmatra izbor zanimanja sa sociolokog gledita i navodi da sljedei

Mladii se vie odluuju za proizvodno-obrtnika, te zanimanja koja su vezana za

1.1. Visoko obrazovanje i zaposlenost u Tuzlanskom kantonu

Podaci Federalnog zavoda za statistiku za Tuzlanski kanton (2014) pokazuju zanimljive

Ovi podaci pokazuju da se pojedini fakulteti ne upisuju, unato velikim ansama za

1.2. Posljedice pogreno izabranog zanimanja

1.3. Znaaj istraivanja

Na osnovu teorijske razrade,definicije i znaaja problema moe se zakljuiti da profesionalna

1.3.1. Teorijski znaaj istraivanja

1.3.2. Praktini znaaj istraivanja

1.3.3. Drutveni znaaj istraivanja

Utvreni cilj obrazloen je kroz sljedee zadatke:

Utvrditi da li se studenti u izboru fakulteta vode faktorom mogunosti zaposlenja sa

4. Glavna hipoteza istraivanja

S obzirom na zadati cilj ovog istraivanja pretpostavlja se da se studenti prilikom izbora

Polazei od glavne hipoteze i zadataka istraivanja postavljamo nekoliko podhipoteza:

Pretpostavljamo da da se studenti vode faktorom mogunosti zaposlenja sa steenom

Univerzitet u Tuzli broji 8 fakulteta sa ukupno 11 471 upisanim studentom. Populaciju u

Istraivanje je provedeno na prinudnom uzorku od 212 studenata prve godine na Pravnom,

Tabela 1. Uzorak istraivanja

Fakultet Broj ispitanika

Poto je rije o prinudnom uzorku prilikom generalizacije rezultata ovog istraivanja na

Kako bi registrovali prisustvo faktora mogunosti zaposlenja sa steenom diplomom i uticaja

Da bi doli do konkretnih podataka koji su relevantni za ovo istraivanje koristili smo se

Za analizu i interpretaciju podataka, kao i testiranje hipoteze i podhipoteza koritene su

Anketni list sastojao se od 16 pitanja. Prvo pitanje ticalo se utvrivanja demografskih

Anketiranje studentata provedeno je u terminu predavanja koje je dogovoren sa predmetnim

Anketiranje je bilo anonimnom to je sigurno doprinjelo iskrenosti odgovora.

III ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

U ovom radu analizirani su rezultati koji su prikupljeni anketnim upitinikom o mogunosti

Rezultati ovog istraivanja dobiveni su analizom frekvencija i postotaka koji su dobiveni su

1. Mogunost zaposlenja kao faktor u izboru fakulteta

Potrebom na tritu rada (manjkom radne snage na odreenim podrujima)

Ove pretpostavke provjerene su istraujui miljenja i stavove studenata. Njihovi stavovi su

1.1. Potreba na tritu rada

Stepen slaganja U potpunosti se Djelomino se Djelomino se U potpunosti se

1.2. Individualna mogunost zaposlenja

Individualna mogunost zaposlenja, odnosno brzina zaposlenja po zavretku fakulteta je drugi

Stepen slaganja U potpunosti se Djelomino se Djelomino se U potpunosti se

Iz tabele i grafikona je vidljivo da 7% studenata je upisalo fakultet zato jer ih po zavretku

1.3. Visina primanja koju nudi diploma izabranog fakulteta

Stepen slaganja U potpunosti se Djelomino se Djelomino se U potpunosti se

Podaci iz tabele i grafikona pokazuju da je 15% studenata izabralo odreeni fakultet iz

2. Uticaj roditelja kao faktor u izboru fakulteta