Dr. sc.

Ivica Poljiak1

ANALIZA SADRAJA NOVINSKIH LANAKA O

POVIJESNOJ JEZGRI IBENIKA U IBENSKOM
TJEDNIKU

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper

UDK 711.4(497.5 ibenik)(091)(046)

U radu se, primjenom istraivake metode analize sadraja, razmatraju novinski lanci ob-
javljeni u ibenskom tjedniku u razdoblju 2006.-2011. o povijesnoj jezgri ibenika. Temelj-
ni cilj analize sadraja bio je utvrivanje i klasificiranje sadraja poruke o povijesnoj jezgri
ibenika, dok je specifini cilj bio analizom sadraja utvrditi teme, njihov opseg i intenzitet
aktualnih procesa u ibenskoj povijesnoj jezgri. Analizirani novinski lanci razvrstani su po
kriteriju mikrolokacije unutar povijesne jezgre i po kriteriju teme o kojoj se u lanku pisalo.
Propadanje povijesne jezgre i potreba za njenom revitalizacijom prepoznati su kao speci-
fian problem grada ibenika.

Kljune rijei: analiza sadraja, povijesna jezgra ibenika, propadanje, revitalizacija, i-

benski tjednik

1. Uvod
Razliiti oblici propadanja povijesnih gradskih jezgara te primjeri, vie ili manje uspjeni,
njihove revitalizacije pripadaju podruju prouavanja i empirijskog istraivanja suvremene
urbane sociologije. Od kraja 1970ih godina kada je u Hrvatskoj realizirano prvo cjelovito so-
ciologijsko istraivanje provedena su mnoga sociologijska istraivanja povijesnih gradskih
jezgara.2 Premda je od tada proteklo gotovo punih etrdeset godina, stare gradske jezgre, sa
svojim brojnim problemima, ne prestaju biti predmet specifinog sociologijskog interesa.
Razlog tomu nedvojbeno se, izmeu ostalog, nalazi i u procesu velikih promjena, koje se
najee nazivaju tranzicija, kroz koje su hrvatski gradovi u zadnjih dvadesetak godina proli
i jo uvijek prolaze, kao uostalom hrvatsko drutvo u cjelini. U kontekstu razmatranja promje-
na u povijesnim urbanim sreditima, promijenila se uloga drave kao kljunog urbaniza-
cijskog aktera u socijalistikom razdoblju Hrvatske. Ujedno, gotovo preko noi zbilo se urua-

1
Veleuilite u ibeniku
2
Rije je o sociologijskoj studiji koja je izraena za zagrebaku povijesnu gradsku jezgru: Socioloko-demografska
studija Gornjeg grada i Kaptola. Voditelj istraivanja bio je Milan Prelog, a studija je nosila podnaslov: Za potrebe
izrade provedbenog urbanistikog plana ureenja i revitalizacije.

7
Ivica Poljiak

vanje dotadanjeg oblika urbanistikog planiranja i njemu pripadajue prakse, a posebice

promijenila uloga privatnog vlasnitva i poduzetnitva u ekonomskoj sferi urbanih promje-
na. Pri tomu, posljednjih nekoliko godina moe se primijetiti poveana zastupljenost tema o
potrebi revitalizacije povijesnih gradskih jezgara u javnom govoru, bilo da je rije o razliitim
politikim razmatranjima i poticajima, ili da je tema vie zastupljena u elektronikim ili tiska-
nim medijima.
Upravo o zastupljenosti tema koje se odnose na ibensku povijesnu jezgru provedena je
analiza sadraja objavljenih novinskih lanaka i to u lokalnom tjedniku (ibenski tjednik),
na nain da bi se ustanovilo koje se teme percipiraju kao aktualne i kao vane.
Sociologijskim istraivanjima u drugim hrvatskim povijesnim gradskim jezgrama utvreni
su oblici propadanja i revitalizacije3, meutim ibenik nije bio zastupljen u tim istraivanjima
te je u tom smislu kvalitativna analiza sadraja novinskih lanaka prikladna metoda kako bi
se utvrdila osnovna obiljeja javne percepcije suvremenih aspekata propadanja i revitalizaci-
je u ibenskoj povijesnoj jezgri.
U radu se uz kratki opis istraivake metode daje primjena istraivake metode na primje-
ru ibenskog tjednik, a na kraju se nalaze i zakljuna razmatranja.

2. Opis istraivake metode

Metoda analize sadraja uobiajeno se koristi u sociologijskim istraivanjima tekstualnog
ili vizualnog empirijskog materijala. Analiza sadraja je istraivaka tehnika kojom se eli iz-
graditi sistematska iskustvena evidencija o simbolikom komuniciranju, kao jednom od
najvanijih aspekata drutvenog ivota (Halmi, 1996., 275). Primjena analize sadraja, smatra
Halmi, kree se izmeu kvantitativne semantike na jednoj i predmetnog registra na drugoj
strani, pri emu se pod predmetnim registrom podrazumijeva otkrivanje samo osnovnih
sadraja nekog simbolikog komuniciranja. Prema Barelsonovu klasinom odreenju, anali-
za sadraja je istraivaka tehnika za objektivni, sistematski i kvantitativni opis manifestnog
sadraja komunikacije (Mieti, 2001., 125). U ovom odreenju vie je naglaen kvantitativni
aspekt analize sadraja zbog potrebe, Mieti smatra, da se metoda dokae i afirmira kao
znanstvena/pozitivna/vrsta, ali u tom sluaju u drugom planu ostaju kvalitativni elementi
istraivanja tekstualnih i/ili vizualnih sadraja. Stoga su vani i kvalitativni aspekti analize
sadraja, poglavito kada je broj analiziranih jedinica premalen za primjenu statistikih meto-
da. Tri su pristupa, koja je naznaio Barelson, analizi simbolikog (kvalitativnog) materijala: a)
s gledita sadraja istraiva je u prvom redu zainteresiran za karakteristike sadraja po-
ruke; b) s gledita tvorca materijala istraivaa zanima sadraj poruke samo ako tim putem
moe vie doznati o osobinama onoga tko je poruku stvorio; c) s gledita publike preko
sadraja poruke istraiva nastoji doznati o obiljejima publike kojoj je poruka upuena (Hal-
mi, 1996., 283).

3
Navodimo naslove i autore spomenutih istraivanja: Dolenec, N., Kovaevi, R., Kufrin, K., Rogi, I. (1988.), Sociologijska
studija stare gradske jezgre Karlovca i kontaktnog podruja; Dolenec, N., upi, M., Rogi, I. (1989.), Sociologijska stu-
dija opine i grada Trogira; Kovaevi, R., Rogi, I. (1986.), Dubrovnik, sociologijska studija stare gradske jezgre;
Kovaevi, R., Rogi, I. (1989.), Sociologijska studija stare gradske jezgre Paga; aldarovi, O. (1989.), Revitalizacija u
sociolokoj perspektivi, Pogledi, 19(2):593-607; Daki, S., Perkovi, Z., Rogi, I., Stojkovi, A. (1989.), Urbana drama
Donjeg grada Zagreba; Leburi, A., Maroevi, M., Rogi, I. (2003.), Splitska povijesna jezgra: zaputeno srce grada.

8
 ANALIZA SADRAJA NOVINSKIH LANAKA O POVIJESNOJ JEZGRI IBENIKA U IBENSKOM TJEDNIKU

Uloga masovnih komunikacijskih medija vrlo je vana u suvremenom drutvu te je sve

izraenija potreba za njihovom analizom. Najmanje su dvije razine, pie Mieti, na kojima
analiza medija moe pomoi u razumijevanju drutvenih procesa. Na prvoj razini, kao doku-
ment vremena, mediji moda najsveobuhvatnije biljee drutvene dogaaje i na taj su nain
istraivaki izvor, dok na drugoj razini analiza medija moe pomoi u identifikaciji glavnih
drutvenih aktera i njihovih namjera. Pritom je posebice vano znati da je putem medija go-
tovo nemogue prenijeti istu zbilju, jer se ve odabirom tema i nainom prezentacije ulazi
u sferu interpretacije stvarnosti, pa imamo svojevrsnu medijski posredovanu zbilju. U tom
smislu, rije je o ograniavajuem faktoru metode analize sadraja nekog od oblika masov-
nih medija.

3. Primjena istraivake metode

U istraivanju ibenske povijesne jezgre, uporabom kvalitativnog pristupa, provedena je
analiza sadraja novinskih lanaka o povijesnoj gradskoj jezgri ibenika u lokalnom tjedniku
ibenski tjednik, objavljenih u razdoblju od oujka 2006. do kraja 2011. godine. Kontinuitet
od pet godina, pri emu se nije uzorkovalo brojeve tjednika nego se svaki broj pregledao i u
svakom broju na svim stranicama su se traili karakteristini tekstovi, jaa objektivnost pri-
stupa. Lokalni tjednik je izabran jer se dominantno bavi lokalnim temama, a izbor je pao na
ibenski tjednik4
Temeljni cilj analize sadraja bio je utvrivanje i klasificiranje sadraja poruka o povijesnoj
jezgri ibenika.
Specifini cilj analize sadraja primijenjene na ibenski tjednik bio je analizom novin-
skih lanaka utvrditi teme, njihov opseg i intenzitet aktualnih procesa u ibenskoj povijesnoj
jezgri.
Analizom sadraja bilo je obuhvaeno 300 brojeva ibenskog tjednika, od prvog broja
zakljuno s tristotim brojem. Obuhvaeno je vremensko razdoblje od 10. oujka 2006. godi-
ne do 1. prosinca 2011. godine.
Sukladno ciljevima analize izabran je jedan oblik tematske analize kao jednog vida ana-
lize sadraja kojim se tei prepoznati u izvornom materijalu odreenu osnovnu temu ili vie
tema, pa se onda na osnovu tog okvira istrauje to se sve vee uz odreenu temu (Mieti,
2001., 131). Jedinica analize bila je informacija o povijesnoj gradskoj jezgri. Analizu sadraja
u cijelosti je provodio autor ovog rada. Pregledavanje svih tiskanih primjeraka novina obav-
ljeno je u sijenju 2012. godine. Nakon to su pregledani svi primjerci ibenskog tjednika
izdvojeno je 216 novinskih lanaka, koji su sadravali relevantne informacije o povijesnoj
gradskoj jezgri.
Glavni kriterij za odabir lanaka bio je da se u njima nalazi informacija o staroj gradskoj
jezgri, to je u smislu sadraja ukljuivalo brojne aspekte ivota u ibenskoj povijesnoj jezgri.
Uz svaki od izdvojenih novinskih lanaka evidentirano je sljedee: broj primjerka ibenskog

4
U ibeniku postoji ibenski list lokalni novinski tjednik s puno duom tradicijom, koji se tiskao u razdoblju od
1952. do 1967. godine te od 1978. do danas. Ipak, u ovom istraivanju izabran je ibenski tjednik jer nakana nije
bila usporediti kako koji tjednik pie o oblicima propadanja i revitalizacije ibenske povijesne jezgre, nego utvrditi
o kojim se temama pie.

9
Ivica Poljiak

tjednika u kojem je lanak objavljen; datum objavljivanja; naslov novinskog lanka; broj
stranice ibenskog tjednika na kojoj je lanak objavljen; opseg lanka.
Gotovo u svakom lanku, uz tekstualni dio se nalazila i fotografija. Zastupljenost fotogra-
fija i njihov sadraj nisu bili predmetom posebne analize, ali kod odreivanja opsega lanka
fotografija je biljeena kao njegov sastavni dio.5 Svaki je lanak imao naslov, a velika veina
nadnaslov i podnaslov.
Prije pristupanja samoj analizi sadraja novinskih lanaka, unaprijed nije bio pripremljen
klasificiran niz tema koji bi se tijekom analize trebao traiti u lancima te biljeiti uestalost
njihova pojavljivanja.6 Prvo su izdvojeni svi lanci u kojima su se nalazile relevantne informa-
cije o povijesnoj jezgri, a nakon toga je sadraj lanaka klasificiran prema dvama kriterijima:
lokacijskom i tematskom. Prema lokacijskom kriteriju, lanci su klasificirani prema prostor-
nom dijelu jezgre na koji se odnose, dok su prema tematskom kriteriju lanci grupirani s ob-
zirom na teme o kojima se pisalo. U skladu s navedenim izraene su dvije tablice, koje se
nalaze u nastavku ovog rada. Tablice su izraene pregledno po godinama objavljivanja
lanaka.

Tablica 1. Povijesna gradska jezgra i njezini dijelovi u novinskim lancima u ibenskom

tjedniku razvrstani prema lokacijskom kriteriju (2006.-2011.)
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. ukupno
Stara gradska jezgra u cjelini 12 4 8 9 17 12 62
Tvrave 4 2 4 6 5 6 27
Poslovni prostori 4 2 4 2 1 3 16
Katedrala sv. Jakova 4 3 3 4 - 1 15
Crkve i sakralni objekti 5 3 1 1 - - 10
Palae 1 1 1 3 2 - 8
Trgovi i ulice 11 2 1 2 - 1 17
Stari pazar - 2 8 2 - 1 13
Poljana 2 1 3 - 3 4 13
Riva 2 1 6 2 1 1 13
Dolac 1 6 4 - 3 - 8
Ostalo 1 - 3 2 2 - 8
ukupno 47 27 46 33 34 29 216

5
U razmatranje se nisu uzimali lanci u kojima tekst nije imao veze s povijesnom gradskom jezgrom, iako se na foto-
grafiji uz tekst nalazio neki dio jezgre. Primjerice, intervjui s osobama iz javnog ivota u ijoj bi se pozadini vidjela
katedrala sv. Jakova.
6
Tijekom prouavanja primjeraka ibenskog tjednika i prepoznavanja novinskih lanaka u kojima se nalaze infor-
macije o povijesnoj jezgri ibenika, nisu uoene dvojbene situacije. Meutim, kod analize ve izabranih 216 novin-
skih lanaka, u pojedinim situacijama bilo je dvojbeno gdje lanak smjestiti prema lokaciji ili prema temi. Naime,
vie se puta u lanku spominjalo po dvije ili vie tema, ili po nekoliko lokacija. Tada se odluka o razvrstavanju
lanaka po kriteriju lokacije ili kriteriju teme donosila na temelju dominantnog sadraja u lanku na koji se pri-
mjenjivao kriterij.

10
 ANALIZA SADRAJA NOVINSKIH LANAKA O POVIJESNOJ JEZGRI IBENIKA U IBENSKOM TJEDNIKU

Grafikon 1. Zastupljenost prema kriteriju lokacije (u postocima)

Prema kriteriju lokacije, najei su novinski lanci koji se odnose na povijesnu gradsku
jezgru u cjelini ( f=62), to znai da se u lanku nije specificirao pojedinani objekt ili neki dio
jezgre, ve se tekstualni sadraj odnosio na jezgru u cjelini.

Primjer 1.
Osim instalacija koje su problem u itavoj jezgri, u kaotinom su stanju krovovi koji su
redom svi ulegli. Stubita su mahom propala i treba ih obnoviti, fasade nisu zavidne, a o
unutranjosti stanova da i ne govorimo. No, to su investicije o kojima bi trebali skrbiti vlas-
nici stanova koji, pak, nemaju novca za popravke. () Ukoliko se stanari i odlue financi-
rati radove u jezgri, nailaze na niz problema koji u konanici raun za rekonstrukciju
objekta povise i za 30 posto. Svaku skelu koju elite postaviti u staroj jezgri Grad e napla-
titi od 500 do tisuu kuna, ako elite dostaviti materijal platit ete posebno odobrenje za
kamion, a ono je k tome jo izdano samo na fiksni period. Ako u meuvremenu padne
kia, a radovi se odue, duni ste traiti novo odobrenje. Tu su jo zabrana radova u sezoni
i suglasnost konzervatora koja se mora ishoditi (naslov: Obnova objekata u staroj
jezgri i do 30 posto skuplja, 8.3.2010.)

Na drugom se mjestu po uestalosti pojavljivanja nalaze novinski lanci u kojima se pie

o gradskim tvravama (f=27).

Primjer 2.
Iako naoko atraktivan, projekt ureenja ljetne pozornice na tvravi sv. Mihovila kojega je
izradio ibenski arhitekt Tomislav Krajina na povrinu je izvukao sve nezadovoljstvo
ibenskih arhitekata nainom funkcioniranja nove gradske vlasti kada su u pitanju grad-
ski kapitalni projekti. () Ali, sudei prema onomu to nam je kazao Joko uzela iz
ibenskog Konzervatorskog odjela, ne samo da konzervatori svoj blagoslov nisu dali, ve
ih nitko iz Grada nije ni obavijestio o ovom projektu!? Iako on podrazumijeva veliki
graevinski zahvat na spomeniku kulture s kojeg se ne smije iupati niti travica bez odo-

11
Ivica Poljiak

brenja konzervatora. Konzervatorski odjel iz ibenika odavno je poslao svoj elaborat o

tomu to se smije, a to ne raditi na tvravi sv. Mihovila. Ne bih elio komentirati projekt
sve dok se on ne aplicira na jedan od europskih fondova, ali je injenica da su ibenski
konzervatori za projekt saznali iz novina kazao nam je kratko i jasno uzela. (naslov:
Konzervatore nitko nije nita pitao, struka prosvjeduje apelom, 19.2.2010.)

Premda se od etiri tvrave7 samo tvrava sv. Mihovila nalazi unutar sadanjeg teritorija
povijesne gradske jezgre, u ovom istraivanju im se pristupa kao da su jedinstveni prostorni
dio stare urbane jezgre. Taj pristup je izabran zato to se ibenskom fortifikacijskom sustavu,
s obzirom na povijesni nastanak i ulogu u prolosti grada, u raspravi o njegovoj revitalizaciji
uvijek pristupa kao da je sastavni dio jezgre. Pri tomu se najvie pisalo o projektu izgradnje
ljetne pozornice na tvravi sv. Mihovila. Nakon toga, najee se spominju trgovi i ulice u
jezgri (f=17), poslovni prostori (f=16) i katedrala sv. Jakova (f=15).

Primjer 3.
Meduli vie nije Meduli. S obzirom na to koliko mjesta su zauzeli tekati s ogromnim
suncobranima, i s obzirom da je nejasno na kakvom emo razglasu nastupiti, odluili smo
ove godine odustati od klapskih susreta (naslov: Neemo pjevati na onakvom Me-
duliu, 6. 7.2007.)

Primjer 4.
Ni tih deset posto ne znai nam puno, sve vam govori ova velika rasprodaja. Odlazimo s
ove lokacije za par dana jer nam se ne isplati nikako, vlasnik je iz Zadra i shvaa da tu
nema to traiti. Reije su previsoke, a promet ekstremno malen kazala nam je pro-
davaica u butiku Bigstar u ibenskoj staroj jezgri. (naslov: Umjetno disanje za staru jez-
gru: zakupnine nie do lipnja idue godine, 31.12.2009.)

Primjer 5.
Pojedini ibenani u utorak su za dlaku izbjegli tee ozljede prilikom etnje Kalelargom.
Naime, s fasade kue u Ulici kralja Tomislava iznad Borova odronili su se ogromni komadi
buke! Na svu sreu ova vijest nije zavrila u rubrici crne kronike, ali svakako zove na hitnu
uzbunu. ibenska gradska jezgra nakon velikih kia postala je opasna zona, a znaju to svi
iole upueni sugraani. Otpalu buku prolaznici su gledali u udu, a uli su se komentari
sve e otii u papar ili Kalelargom emo etati s kacigom na glavi () A tko je odgovo-
ran? Odgovorni su vlasnici tih zgrada koje nije briga. Ima njih 10 ili 15 koji se ne javljaju na
nae pozive, niti nam plaaju komunalnu naknadu, premda im uredno dostavljamo
raune. Grad ibenik, svjesni ste, za obnovu jezgre novca nema. (naslov: Komadi buke s
fasade u Kalelargi padali po prolaznicima , 22.10.2010.)

7
Srednjovjekovni fortifikacijski sustav ine etiri tvrave: sv. Mihovil, sv. Nikola koji se nalazi na moru pred ulazom u
Kanal sv. Ante, sv. Ivan i tvrava Barone (ranije tvrava baruna Degenfelda).

12
 ANALIZA SADRAJA NOVINSKIH LANAKA O POVIJESNOJ JEZGRI IBENIKA U IBENSKOM TJEDNIKU

Kada je rije o ulicama i trgovima, niti jedna mikrolokacija se nije izdvojila uestalou
spominjanja, to se odnosi na poslovne prostore koji se uglavnom navode u kontekstu pro-
padanja trgovakih sadraja u staroj gradskoj jezgri. Katedrala sv. Jakova najvie se spominje
u okvirima obnove i zatite.

Tablica 2. Povijesna gradska jezgra u ibenskom tjedniku prema kriteriju tema u

novinskim lancima (2006.-2011.)
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. ukupno
Obnova objekata 5 5 8 3 1 1 23
Devastacija i odumiranje 2 - 7 9 6 2 26
Poslovni prostori 2 - 4 - 2 2 10
Razni dogaaji u jezgri 14 2 1 2 3 2 24
Ideje, projekti, planovi 4 8 7 3 4 8 34
Komunalni problemi 2 4 5 3 5 1 19
Financije 2 - 5 6 3 2 18
Trgovina 9 2 - 2 1 1 15
Promet 1 1 1 3 1 1 8
Turizam 2 1 1 1 3 4 12
Konfliktne situacije 1 3 7 - 3 1 15
Ostalo 3 1 - 1 2 4 11
ukupno 47 27 46 33 34 29 216

Grafikon 2. Zastupljenost prema kriteriju teme (u postocima)

Prema kriteriju teme o kojoj se pie u novinskim lancima, najee se spominju razne
ideje, projekti i planovi koji se odnose na jezgru u cjelini, na pojedine dijelove jezgre ili
pojedinane objekte (f=34).

13
Ivica Poljiak

Primjer 6.
Novi vlasnici ve su napravili idejni projekt Pekarije u kojem je precizirana njegova na-
mjena, a autori su procijenili vrijednost projekta na oko 2,5 milijuna eura. () Za zeleno
svjetlo projekt je trebao dobiti konzervatorsku suglasnost, no ona nije ostvarena zbog si-
tuacije oko bute Harolda Bilinia, sastavnog dijela ovog kompleksa. () Iako autori no-
vog projekta tvrde kako su u potpunosti potovali zadane smjernice te da je projekt
prihvaen od strane Ministarstva kulture iz ibenskog Konzervatorskog odjela imaju pri-
mjedbe na koncept. Suglasnost ne ele izdati jer tvrde da je umjesto metode uklapanja,
koritena metoda kontrasta (naslov: Novi projekt stare pekarije koi buta,
13.6.2008.)

Po kriteriju uestalosti, na drugom su mjestu lanci u kojima se pie o razliitim oblicima

devastacije ili odumiranja u staroj gradskoj jezgri (f=26).

Primjer 7.
Ve godinama kulturoloki najatraktivniji dio ibenika, njegova stara jezgra, odumire
bez ikakve intervencije od strane gradskih vlasti. Status quo traje jo otkako je na ibenskoj
Poljani zabranjeno parkiranje, to se osjetno odrazilo na trgovaki promet, ali i ivot u
najuem gradskom centru. Neki od njih odavno su se prestali ufati u strategiju razvoja
ovog dijela grada, te su trbuhom za kruhom svoje trgovine premjestili u trgovake centre.
Malobrojni preostali krivca pronalaze u u gradskoj upravi koja sve ove godine nije istupila
s kvalitetnom mjerom za revitalizaciju stare gradske jezgre. ( naslov: Gradskim vlastima
draa buta od uta, 4.4.2008.)
Svojom uestalou su se izdvojile i teme koje se odnose na razne dogaaje u povijesnoj
jezgri (f=24), obnovu objekata (f=23) te komunalne probleme (f=19).

Primjer 8.
Vinka Mori, vlasnica objekta na Starom pazaru otro je kritizirala inicijativu gradskih
vlasti jer je napravljena bez ikakvih konzultacija sa stanarima. Neki od nas su umirovlje-
nici s malim primanjima koji jedva financiraju svoje ivotne potrebe, kamoli e kreditnu
ratu za otplatu polovice troka za fasadu. Mogu se slobodno uknjiiti na moju nekretninu
odmah jer u kredit ne ulazim! Ne vjerujem bankama ni gradskoj upravi, niti u pod stare
dane ulaziti u kreditna zaduenja. Ne pada mi na pamet! S moje fasade ne otpada nita,
grilje istina, treba promijeniti, ali na nita me drugo nitko nee natjerati ljutita je Vinka
Mori.(naslov: Nek nam uzmu imovinu, u kredit ne idemo, 30.5.2008.)

Primjer 9.
Komunalni redari, najavljuju iz gradskog poglavarstva, ubudue e uklanjati sve svjetlee
neonske reklame i oznake koje se ni po emu ne uklapaju u povijesni ibenik. Umjesto njih
gradsko je povjerenstvo odabralo prikladniju i decentniju varijantu drvenih panoa s uti-
snutim nazivima prodavaonica, no o konanom izgledu ipak e odluiti graani koji e

14
 ANALIZA SADRAJA NOVINSKIH LANAKA O POVIJESNOJ JEZGRI IBENIKA U IBENSKOM TJEDNIKU

sljedeih petnaestak dana moi svojim prigovorima oblikovati konano rjeenje. Pravilnik
predvia sklanjanje svih jedinica klima ureaja s proelja objekata, te njihovo postavljanje
na manje vidljivo mjesto. Isto je i s antenama koje vizurom nemaju mjesto u povijesnoj
prii ibenika koja je najvei gradski turistiki adut. (naslov: Odzvonilo sponzorskim sun-
cobranima, 11.4.2008.)

Analizom su bili obuhvaeni i lanci u kojima se nalaze i druge teme, bilo da je rije o fi-
nancijskim problemima, koji se vrlo esto navode kao jedna od nepremostivih prepreka u
procesu revitalizacije, ili o problemima s kojima su se suoili vlasnici trgovina u jezgri. Tijekom
analize uoeni su i problemi povezani s prometom, to se u prvom redu odnosi na parkiralite
na Poljani ili pak vie konfliktnih situacija izmeu razliitih aktera.

Primjer 10.
Trgovci i ugostitelji koji djeluju u ibenskoj staroj jezgri mjesecima se ale na dramatini
pad prometa i upozoravaju da e propasti ukoliko se neto ne promijeni. Nee, ale se
poduzetnici, stradati samo oni i njihove obitelji. Gospodarska kuga koja je zahvatila stari
ibenik utjee na cijeli grad, i to ekonomski, socijalno pa ak i duhovno jer ovako mrtav
grad djeluje depresivno na svakog tko proee Kalelargom (naslov: Centar izumire, ivot
preselio na periferiju, 17.3.2006.)

Primjer 11.
Dobila sam obavijest da trebam platiti spomeniku rentu za 2006. godinu, u visini od 3
kune po etvornom metru. Nije to veliki iznos, jer moj butik ima svega 40-ak kvadrata, a
uostalom, prije sam plaala po 5 kuna na etvorni metar. Ali, kad se bori za preivljavanje,
svaka odvojena kuna je puno, a ba i ne vidim da se neto ureuje rekla je vlasnica jed-
nog butika na Medulievom trgu. () Proelnica Upravnog odjela za financije grada
ibenika, meutim kae kako se prikupljena sredstva itekako koriste za ono emu su na-
mijenjena, ali da je rije o relativno malim iznosima, jer ak 40 posto od prikupljenih sred-
stava odlazi u dravni proraun, a 60 posto ostaje u Gradu. Od naplate spomenike rente
u ibensku gradsku kasu tako se lani slilo neznatnih 400-tinjak tisua kuna. (naslov: Puno
za dati, a premalo za obnovu, 19.5.2006.)

Primjer 12.
Poljana bi ljeti ipak trebala sluiti kao parking zjapi prazna, na jednom dijelu se pro-
daju kojekakve ine, a na njoj bi se moglo parkirati 100-tinjak automobila. () Poljana
bi bar ljeti morala sluiti kao parking, ako ne klasian, onda za turistike autobuse. To je i
jedini nain da zaivi stara gradska jezgra. mi moramo traiti praktina, a ne emotivna
rjeenja na Poljani se prije dvadeset godina etalo, ali vie se ne eta, pa neka ona bude
parking. Jo bih izmjestio autobusni kolodvor i na mjesto vatrogasnog doma postavio
parking, a na rivi zabranio promet, kao u Splitu. Rampu bih stavio kod kina Tesla.(naslov:
Poljana treba biti parking bar ljeti, 30.6.2006.)

15
Ivica Poljiak

Primjer 13.
Prepucavanje oko modela po kojemu e se urediti budue privezite za brodove du
ibenske rive, koje se ve neko vrijeme odvija na relaciji Grad ibenik upanijska luka
uprava, izazvalo je revolt meu vlasnicima brodica u Docu () itava obala ne moe biti
komercijalna. Gospodin Zeni mora shvatiti da se radi o goruem gradskom komunal-
nom i infrastrukturnom problemu koji treba biti rijeen u interesu brodara, a ne nekog lo-
bija. () Oni koji imaju novce za skupe vezove, neka svoje brodove dre u marini Solarisa,
Mandaline, Primotena, ali mora postojati jedan mali dio obale koji e biti namijenjen
nama obinim ljudima, umirovljenicima koji ne moemo izdvojiti nekoliko tisua kuna
godinje za privezite (naslov: Brodari prijete blokadom, 24.8.2007.)

Primjer 14.
Nekadanji sinonim za jedino i najbolje mjesto zabave u ibeniku Dolac, u posljednjih
nekoliko godina izgubio je taj status. Nekad kultno mjesto za izlazak spominje se samo u
prisjeanjima na lijepa vremena kad su se tamo okupljali ba svi mladi, druili se i plesa-
li na cesti, svih desetak kafia bilo je prepuno. Kad se kafii zatvore, ilo se u Veslo, tada je-
dinu diskoteku u gradu, gdje bi opet svi bili na okupu i zabavljali se do sitnih jutarnjih sati.
Danas ibenska mlade nalazi zabavu po drugim lokacijama u gradu, a Dolac je polupra-
zan ak i subotom naveer. (naslov: Kultni Dolac pada u zaborav, 21.11.2008.)

4. Zakljuna razmatranja
Analizom sadraja novinskih lanaka utvreni su i klasificirani sadraji poruka o povije-
snoj jezgri ibenika, to je dalo uvid u cjelinu suvremenih problema koji su povezani s jez-
grom. U lancima se pie o razliitim primjerima devastacije u jezgri, o problemu odumiranja,
komunalnim problemima i konfliktnim situacijama. Istodobno, ima primjera novinskih lana-
ka napisanih u pozitivnom ozraju, u kojima je rije o obnovi pojedinih objekata te javnim
dogaajima koji su specifino povezani s povijesnom jezgrom. Uoeno je vie novinskih
lanaka u kojima se jezgra izrazito turistiki kontekstualizira. Takoer je uoeno kako postoje
prepoznatljivi dijelovi jezgre o kojima se pie (tvrave, katedrala sv. Jakova, Poljana, riva, Sta-
ri pazar, Dolac) jer se na njih odnose pojedini problemi ili pak postoje ideje, projekti ili plano-
vi za njihovo ureenje. U nastavku se iznose kljuni elementi istraivakog nalaza do kojih se
dolo analizom sadraja novinskih lanaka objavljenih u ibenskom tjedniku u razdoblju
od 2006. do 2011. godine:
Propadanje povijesne jezgre i potreba za njezinom revitalizacijom prepoznati su kao
specifian problem grada ibenika. Najvei broj analiziranih lanaka odnosi se na jezgru u
cjelini. Povijesna gradska jezgra doivljava se kao prostor razliitih oblika devastacije i odu-
miranja. Termin odumiranje koristi se u vie navrata u novinskim lancima i izravno je pove-
zan s gubitkom trgovake funkcije jezgre te zatvaranjem veeg broja poslovnih prostora.
U novinskim lancima su se pratili primjeri obnove u jezgri, kao to je u istraivanom raz-
doblju bilo ureenje prostora Starog pazara te kontinuirana obnova katedrale sv. Jakova.
Tijekom analiziranja novinskih lanaka uoeno je u vie sluajeva spominjanje gradskih

16
 ANALIZA SADRAJA NOVINSKIH LANAKA O POVIJESNOJ JEZGRI IBENIKA U IBENSKOM TJEDNIKU

tvrava kao primjera zaputenosti te istodobno kao primjera moguih investicija u jezgru. U
tom smislu se navode razliite ideje o namjeni tvrava u buduem razdoblju. Gradska riva i
Dolac se spominju u novinskim lancima koji su povezani uz more (luica, marina, privezite,
nadlenosti oko upravljanja). Komunalni problemi, s kojima se suoavaju stanovnici i vlasnici
obrta u jezgri, imaju svojih specifinosti u odnosu na ostale dijelove grada (pristup objektu,
reklamni natpisi i panoi, odravanje objekata), o emu se pie u vie navrata u analiziranom
razdoblju. Konfliktne situacije se javljaju izmeu stanara i vlasnika ugostiteljskih objekata (na
prvom mjestu zbog buke), izmeu stanara i vlasnika poslovnih prostora i obrta s jedne, te
Grada ibenika s druge strane - (ne)plaanje naknada, (ne)odravanje objekata. Uoene su
konfliktne situacije izmeu investitora i konzervatora- (ne)suglasnost konzervatora na izved-
beni projekt.
U novinskim lancima se navode dogaaji na javnim prostorima koji se iskljuivo odvijaju
u jezgri i koji se percipiraju kao primjeri oivljavanja jezgre (Srednjovjekovni sajam, koncerti
na ljetnoj pozornici, radionice Meunarodnog djejeg festivala na gradskim trgovima).
Vie novinskih lanaka, u kojima se pie o moguim ulaganjima u jezgru, u pravilu su turistiki
kontekstualizirani. Openito, povijesna jezgra se doivljava kao mjesto koje privlai turiste i u
kojoj bi bilo poeljno ulagati u turistike sadraje.
U vie navrata se u novinskim lancima navode problemi prometa: problem parkiralita
na Poljani, ali i reim automobilskog prometa na rivi. U tim lancima prevladava miljenje
kako Poljana treba biti parkiralite, sve do trajnog rjeenja i ureenja tog sredinjeg gradskoj
trga. Parkiralite na Poljani doivljava se kao element koji doprinosi oivljavanju ivota u
ibenskoj povijesnoj jezgri.

LITERATURA

1) aldarovi, O. (1989.), Revitalizacija u sociolokoj perspektivi, Pogledi, 19(2):593-607.

2) Daki, S., Perkovi, Z., Rogi, I., Stojkovi, A. (1989.), Urbana drama Donjeg grada Zagreba,
Zagreb, CITRA.
3) Dolenec, N., Kovaevi, R., Kufrin, K., Rogi, I. (1988.), Sociologijska studija stare gradske
jezgre Karlovca i kontaktnog podruja, Zagreb, Urbanistiki institut Hrvatske.
4) Dolenec, N., upi, M., Rogi, I. (1989.), Sociologijska studija opine i grada Trogira, Zagreb,
Urbanistiki institut Hrvatske.
5) Halmi, A. (1996.), Kvalitativna metodologija u drutvenim znanostima, Zagreb, A.G. Mato
d.d. Samobor.
6) Kovaevi, R., Rogi, I. (1986.), Dubrovnik, sociologijska studija stare gradske jezgre, Za-
greb, Zavod za obnovu Dubrovnika, Urbanistiki institut Hrvatske.
7) Kovaevi, R., Rogi, I. (1989.), Sociologijska studija stare gradske jezgre Paga, Zagreb,
Urbanistiki institut Hrvatske.
8) Leburi, A., Maroevi, M., Rogi, I. (2003.), Splitska povijesna jezgra: zaputeno srce grada,
Split, Grad Split.

17
Ivica Poljiak

9) Mieti, A. (2001.), Gradski rituali: socioloki aspekti retradicionalizacije socijalnog ivota u

hrvatskim gradovima nakon 1990., doktorski rad.
10) Prelog, M. i sur. (1979.), Socioloko demografska studija Gornjeg grada i Kaptola, Zagreb,
Centar za povijesne znanosti Odjel za povijest umjetnosti.

Summary
CONTENT ANALYSIS OF NEWSPAPER ARTICLES ABOUT THE HISTORIC TOWN CENTRE OF
IBENIK PUBLISHED IN IBENIK WEEKLY

This paper considers the application of the content analysis method related to the newspaper arti-
cles published in ibenski tjednik (ibenik Weekly) between 2006 and 2011 about the historic town
centre of ibenik. The overall objective of the content analysis was to determine and classify the
content of the message regarding the historic town centre of ibenik. The specific objective was to
determine the subject matters, their range and the intensity of ongoing processes in the historic
town centre of ibenik. Analysed newspaper articles are categorised according to the criterium of
microlocation within the historic town centre and the criterium of subject matter treated in the arti-
cles. The decay of the historic town centre and the necessity of its revitalisation are recognised as
specific problems of ibenik.

Key words: content analysis, historic town centre of ibenik, decay, revitalisation, ibenski tjednik
(ibenik Weekly).

18