Aristotel: Poetika

Zagreb: Biblioteka, 1977.

preveo Marin Kuzmi

Nauk o pjesnikom umijeu

I.

1. Sadraj

II.
kako ispravno pisati
2. Odreenje pjesnikog umijea
to su razl umijeca oponasanja: "epsko i tragiko pjesnitvo, komedija, ditirampsko pjesnitvo i
najvei dio frulanja i citaranja" (3)
razlika- sredstva, predmeti, nain
3. Sredstva oponaanja
-ritam, govor i harmonija
-frulanje i citaranje harmonija i ritam
-ples ritam
-"umijee koje do sada nema imena" govor
-ditirampsko i nomsko pjesnistvo: ritam pjesma i mjera SKUPA
-tragedija i komedija ritam pjesma ,jera NAIZMJENCE
-Aristotel trazi taj pojam koji je dns knjizevnost a tad nije postojao, ne svidja mu se da se ljudi koji
piu kategoriziraju prema metru koji koriste a nezavisno o sadrzaju (Empedoklo pise isto u stihu ali
nije pjesnik, a neki pjesnici koriste razl mjere)
4. Predmeti oponaanja
-oponaaju se ljudi:
bolji od nas (Homer)
gori od nas (Hegemon Tasanin, "prvi pjesnik parodija")
jednaki nama (Kleofon)
5. Nain oponaanja
-pripovijedanje gdje pjesnik "postaje neto drugo) Homer
-pripovijedanje kao on sam
-oponaanje lica koja rade i djeluju Aristofan
6. Izvor pjesnitva
1) ljudima je od djetinjstva priroeno oponaanje, ue oponaanjem i raduju mu se
2) priroeni su nam i harmonija i ritam
7. Vrste pjesnitva
-uzviena tematika
-nitavna tematika -Homerova Margit nam je prva poznata rugalica
Homer je uzor: Ilijada i Odiseja za tragedije a Margit za komedije
8. Razvoj tragedije
Razl vrste tragedije razvile su se od ditiramba i falske pjesme
Eshil je dodao drugog glumca i umanjio ulogu korske pjesme
Sofoklo je uveo tri glumca i scenografiju
Razvila se iz satirske pjesme
9. Predmet i razvoj komedije
Komedija oponaa losije od nas ali ne sve, nego samo smijesno
smijesna je pogreska koja nije bolna i pogubna
ne zna se porijeklo komedije jer ju nitko nije uzimao za ozbiljno
10. Ep prema tragediji
slinost: ozbiljne teme
razlike: mjerilo, duzina (tragedija nastoji 1 dan a ep je vremenski neomeen)
"Jer to ima ep, to pripada tragediji, a to njoj pripada, to nije sve u epu."

III

11. Odreenje tragedije

-radnja ozbiljna, zavrena, velika
-govor "zaslaen odjelito za svaku vrsti u svojim dijelovima"
-zaslaen znaci da ima ritam i harmoniju i pjesmu
-odjelito znai da se neki dijelovi prikazuju samo u mjerilima a drugi pjesmom
-radnja a ne pripovijedanje
-sa aljenjem i strahom postie "oianje takvih uvstava" (15)
12. Bitni dijelovi tragedije
-tragedija oponaa in koji vre neka lica
-ti inovi imaju 2 uzroka: misli i znaaj
-znaaj se odnosi na lica a misli na ono to govore
-pria je oponaanje ina
-svaka tragedija ima 6 dijelova: pria, znaaj, govor, misli, predstava i skladanje glazbe
13. Red dijelova po vrijednosti
-tragedija ne oponaa ljude nego djela, njena svrha su ini a ne znaaj
-ljudi su po njihovim inima sretni ili nesretni, vrijedni ili ne znaaj primaju po inima
aOsim toga najznatnija sredstva, kojima tragedija zabavlja, jesu dijelovi prie, okreti i
prepoznavanja."
-tragedija: in zatim lica koja imaju neki znaaj zatim misli zatim prikladan govor..itd
14. in zavren i cio. Jedinstvo ina i veliina.
-in mora biti cio: poetak, sredina i svretak
-veliina mora biti prikladna, ako je preveliko gubi se iz vida jedinstvo i cjelina
-veliina tragedije: tolika da nastaje promjena iz sree u nesreu ili obrnuto, da se ini izmjenjuju po
vjeojatnosti ili nudi
15. emu jedinstvo ina?
(27) je s Odisejom pogodio jer nije prepriao sve to se Odiseju dogodilo 1 lice nije isto to i
jedna pria
-ini se izmjenjuju po nunosti i logici, tako da jedna iz druge slijedi prepoznavanje
16. Jedan in kao uzor
-povijest govori ono to je stvarno, a pjesnitvo ono to je mogue
"Zato je mudrije i vrednije pjesnitvo od povijesti, jer pjesnitvo govori vie openo a povijest
pojedinano."
17. Dodatak za 14-16
ne treba umetati stvari u radnju bez vjrojatnosti ili nude
-radnja tragedije nije samo zavrena, mora biti i strana i ganutljiva stvari koje se dogode jedne
radi drugih ali protiv oekivanja
-tako su zanimljivije [i bolnije] nego kada se dogode sluajno
18. in jednostavan i prepleten
-prepleten in ima prepoznavanje, okret ili oboje po nudi ili vjerojatnosti nastaju iz samog
sastava prie
19. Okret i prepoznavanje
-okret je promjena radnje u protivno: Edipu glasnik dolazi rei tko je da ga razveseli a postie
suprotno
-prepoznavanje je prijelaz lica iz nepoznatog u ppznato, pa prijateljstvo ili neprijateljstvo
"Najljepe je prepoznavanje onda, kad u isti mah okreti nastaju, kakvo je ono u "Edipu". (27)
(prepoznavanje se ne odnosi samo na ljude nego i na ini)
20. Jo dva dijela prie
asppnja tj pathos : in poguban ili bolan
21. Dijelovi tragedije po veliini
-poetni in, srednji, zavrni, korska pjesma ulazna i korska pjesma stajaa
-korske pjesme su izmeu inova
22. Strah i saaljenje
-ne smiju estiti ljudi padati iz sree u nesreu jer to nije saaljivo nego opaina
-ne smiju ni zli iz nesree u sreu
-ne smiju zli iz sree u nesreu jer iako budi ovjekoljublje, nema saaljenja (tie se nezasluenoga)
ni straha (tie se nama jednakih)
-junak tragedije je ovjek pp sredini, ugledan je i odlian te pada u nesreu ne zbog zlobe nego zbog
pogreke
-Euripid je najtraginiji meu pjesnicima
-dakle tragedija je pad dobrog ovjeka iz sree u nesreu zbog pogreke
23. Traginost ina
-strah i saaljenje trebaju nastati iz samog sastava dogaaja
"Jer treba da je pria i bez predstave tako sastavljena , da onaj, koji uje, kako dogaaji nastaju,
osjea zebnju i saaljenje poradi onoga, to se dogaa, to bi svatko osjetio sluajui priu o Edipu."
(33)
-ako ubija neprijatelj neprijatelja nema saaljenja
"Ne smiju se dakle predane prie bitno mijenjati, (...) ali pjesnik treba da sam iznalazi i predane
prie lijepo upotrebljava." (33)
-tragian in se moe ili izvriti ili ne izvriti, u znanju ili neznanju
-najbolje imati namjeru u neznanju ali prepoznati prije
24. Znaaji
-trebaju biti dobri lice ima dobar znaaj ako djelovan prijekazuje dobru volju
-znaaj mora biti pristao eni ne pristaje da bude hrabra ili strana
-znaaj mora biti dosljedan
-rasplet prie mora biti iz dogaaja a ne deus ex machina
-d ex machina nek objasni dogaaje izvan drame ono to je bilo prije ili neku najavu buducnosti
-treba da su likovi u tragediji bolji od nas, ak i kad se opisuju njihove mane (npr Ahil)
25. Naini prepoznavanja
-po znacima najslabiji nain, npr Odisej po rani
-prepoznavanja udeena od pjesnika, dakle neumjetnika (proizvoljno od strane pjesnika npr neciji
govor)
-po sjecanju -netko nesto vidi i zaplace kad prepozna
-po zakljucivanju
-najbolje: iz samih dogaaja, kao u Edipu
26. Razliito upuivanje
-ini su u dramama kratki a ep se njima dulji, npr sadraj Odiseje je zapravo kratak, epizode su
dodaci
-sadraj tragedije treba biti krai, ono to je pogodno za ep nije pogodno i za tragediju zbog razl
forme
27. Misli
-ovo se ugl tie govornitva
-misli i govor da stvaraju zgode ganutljive strane velike..
28. Naini govora
ovo se tie glumakog umijea
29. Dijelovi govora
-glas, slog, veznik, ime, glagol, lan, oblik, govor
-glas je nedjeljiv zvuk i to samo onaj iz kojega prirodno postaje sloen zvuk
-Aristotel daje i podjelu glasova prema mjestu i nainu tvorbe! +vrste rijei
30. Pjesniki ukras
o posuenicama tj tuicama, nadimcima i sl
o metaforama i sl, modifikacijama rijei itd
31. Rod imenica
muski zenski srednji
32. Pjesniki slog
-izvrstan govor je jasan ali ne prost (prejednostavan)
33. Ep slian tragediji
-ep isto mora imati jedinstvo radnje i zavrenost, okret, pathos, znaaj...
34. Epske osobitosti
-duzina i mjerilo
-moze imati simultane dogaaje jer se prepricava a ne dogaaja
35. Razliito upuivanje
-show not tell
-Homer to odlicno radi malo govori sam, brzo uvodi lica
-bolje uzeti ono sto nije moguce ali je vjerojatno nego obrnuto
-govor treba biti sjajan samo u praznim dijelovima da svojim sjajem ne zamuti misli i znaaje
36. Glavne toke za pitanja i rjeenja
pjesnik nek ne odabere ono to ne moe oponaati
37. Pojedini prigovori i rjeenja
ono to je nemogue doputeno je ako slui svrsi, da ini radnju potresnijom i to
-ako se isto moe postii bez posezanja za nemoguim, bolje je tako
38. Openi osvrt na pitanja i rjeenja
39. Prvenstvo pripada tragediji
-ima sve dobro to ima ep plus jo i glazbu, vie je jedinstvena jer je kraa
40. Svretak
---