UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET

DOES HEDGING WITH DERIVATES REDUCE THE MARKET S

PERCEPTION OF VREDIT RISIK

MENTOR STUDENT

SARAJEVO, MART 2017.

 SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 3

2. PREGLED LITERATURE ................................................................................................. 4

3. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 8

LITERATURA ........................................................................................................................... 9

2
 1. UVOD

Banke su institucije za uzimanje, posuivanje i emitiranje novca odnosno voenje brige o

novcu. One stvaraju kredit (Orsag, 2003). Dananji ekonomski i finansijski problemi imaju
svoje korijene u loim modelima i praksi odobravanja kreditnih plasmana. Takvi modeli i
praksa izazvali su ekonomsku i financijsku krizu koju svijet ne poznaje jo od 1930-tih.
Tradicionalna praksa odobravanja kredita temeljila se na modelima koji su doputali previe
prostora za razne manipulacije, a sve u svrhu ostvarivanja to vee dobiti u to kraem roku.
Istiu se brojni problemi kao npr. injenica da je kreditna analiza koju provodi strunjak dobra
koliko je dobar strunjak. Naime, razliiti kreditni analitiari analizirajui jedan te isti
dokument mogu doi do razliitih zakljuaka. Mnoge banke su otkrile da je vrlo teko
zadrati trini udio bez poveanja rizika (arlija, 2008). Dugogodinja praksa brzog rasta
bankarskog sektora, i znaajnih dividendi dioniarima bio je balon ije je puknue dovelo do
ekonomskih i financijskih problema svjetskih razmjera.

Svrha i temeljni cilj ovoga rada je teorijski prikazati i analizirati najznaajnije rizike s kojim
se susree banka, modele i metode mjerenja izloenosti riziku i naine kontrole, politiku i
strategije upravljanja rizikom.

3
 2. PREGLED LITERATURE

Procjena boniteta klijenta i upravljanje kreditnim rizikom su nerazdvojivo povezani. Stoga,

tesko da se mogu dati jasna obrazloenja ukoliko se ova dva pojma posmatraju odvojeno.
Poslovanje svake banke podrazumijeva adekvatnu provjeru boniteta klijenta te upravljanje
kreditnim rizikom. Kreditni rizik je rizik da potraivanja ne mogu biti realizovana na dan
dospjea u njihovoj punoj knjigovodstvenoj vrijednosti. On izraava trajnu ili privremenu
nesposobnost dunika (usljed likvidnosti) da u ugovorenom roku ispuni obavezu ili je u tom
roku djelimieno ispuni. Kreditni rizik se moe odnositi na kredite i druge kreditne instrumente
(hartije od vrijednosti). Pri tome, rizinost pojedinih finansijskih operacija zavisi od
razvijenosti finansijskog trita zemlje, broja i struktre finansijskih posrednika, zakonske
regulative i slino. Kreditni rizik u uslovima naeg bankarstva ima posebnu teinu, zbog
kumuliranih problema u privredi. Nesklad u razvoju privrede i bankarstva potvruje injenicu
da je ulaganje u privredi jos uvijek dosta rizian posao. U skladu sa Zakonom o bankama
donesen je itav set odluka koje, izmeu ostalog, reguliu oblast kreditiranja i rizike koji su sa
njima povezani.

U uvjetima meunarodne liberalizacije kretanja kapitala i vika likvidnosti te financijske

deregulacije i viih kamatnih stopa, u zemljama u razvoju dolazi do enormnog priljeva
stranog kapitala, prekomjernog investiranja i poveanja zaduenosti. Rona struktura duga
postaje nepovoljna, jer je rije preteno o priljevu kratkoronog kapitala tako da prevladava
kratkoroni dug denominiran u stranoj valuti.

Zbog slabosti domaeg financijskog sistema (npr. slab sistem regulacije, slaba financijska
supervizija, implicitne i eksplicitne garancije koje motiviraju priljev kapitala, s dravom
povezano i usmjeravano kreditiranje koje dovodi do pogrenog investiranja u neproduktivne
projekte, te nerazvijeno trite kapitala koje stvara ovisnost korporativnog sektora o
bankovnim kratkoronim kreditima) dolazi do pogrenog alociranja kapitala, visokog stupnja
korupcije, napuhanih cijena imovine i financijske ranjivosti na bankarsku i duniku krizu.

Uzroci i posljedice loih plasmana kredita Grgi i Bilas (2008) navode da su najvaniji uzroci
financijskih kriza:

porast zaduivanja i zaduenosti,

egzogeni meunarodni negativni okovi (npr. pad cijena izvoznog sektora na
svjetskom tritu ili poveanje kamatnih stopa to oteava servisiranje duga),
4
 izloenost kursnom riziku (prijetnja devalvacije valute),
volatilnost meunarodnog kratkoronog kreditiranja i globalno irenje krize kao
zarazne bolesti (kada se kriza pojavi u jednoj zemlji tada se lako iri u druge zemlje
zbog meupovezanosti trgovine i financija).

Financijske krize definiraju se kao poremeaji na financijskom tritu, koje karakterizira pad
cijena imovine, te propast financijskih i nefinancijskih institucija (Gregurek, Vidakovi i
Grgi, 2009). Javljaju se kod rasta nepovoljnih odluka i moralnog hazarda na financijskim
tritima, koja onda ne mogu usmjeravati kapital tedia uinkovito prema investitorima, to
uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti. Globalna financijska kriza, koja je zapoela u
glavnim financijskim sreditima u avgustu 2007. godine, dulje je od godine dana samo
umjereno utjecala na Sredinju i Istonu Europu. Meutim, od oktobru 2008. godine Sredinja
i Istona Europa postaju jedna od najpogoenijih regija trita u nastajanju. Nakon propasti
Lehman Brothera sredinom sepetmbra 2008. godine financijska se kriza vrlo brzo proirila
tritima di nica, obveznica, deviznim tritima i meubankarskim tritem u Srednjoj i
Istonoj Europi. Trite dionica prvo je osjetilo svu estinu krize. Pad cijena dionica, koji je
na raznim tritima zapoeo sredinom ili krajem 2007. godine, te se nastavio vie-manje
postupno iriti sve do kolovoza 2008., pretvorio se u pravo potapanje u septembru i oktobru,
kada su cijene u prosjeku pale za 50%, a u Bosni i Hercegovini za gotovo 60% (Mihaljek,
2009). Globalna gospodarska kriza nije zaobila nau zemlju. Dio ekonomskog rasta ostvaruje
se na temelju inozemne potranje, a ona je smanjena zbog ekonomske krize inozemnih
poslovnih partnera. Drugi dio ekonomskog rasta ostvaruje se na temelju domae potranje,
koja je smanjena zbog manje osobne potronje. Glavni izvor ekonomskog rasta u naoj zemlji
je domaa potranja, temeljena na rastu osobne potronje i investicija. Stopa rasta osobne
potronje (60% BDP-a) vie utjee na rast BDP-a. Smanjenje inozemne i domae potranje je
smanjilo BDP BiH za 6,7% u prvom tromjeseju i 6,3% u drugom, a u konanici je u 2009.
ostvaren pad BDP-a za 5,8%. u 2010. godini, u kojoj je zabiljeen pad za dodatnih 1,4%
(Mihaljek, 2009). Negativni trend je nastavljen u 2011. i 2012. godini, a daljnji pad BDP-a je
zabiljeen i u prvom tromjeseju 2013. godine. U takvim uvjetima banke su reprogramirale
stare kredite i produljivale im rokove dospijea, tako da otpisi kredita jo uvijek nisu uzeli
maha koji su moda mogli (Vajdi, 2011). Smanjenje ekonomske aktivnosti zbog smanjene
domae i inozemne potranje uzrokovalo je pad fizikih pokazatelja, pad industrijske
proizvodnje, prometa na malo, graevinskih radova, noenja turista i osobne potronje.

5
Prema podacima Fina-e, bosansko-hercegovaki poduzetnici ostvarili su u 2008. za 1/3 slabije
rezultate nego prethodne 2007. godine, a u 2009. godini jo slabije. Od 87.663 poduzetnika
njih 47.217 (53,9%) poslovalo je s dobiti, a ostali su imali gubitak (Gregurek i sur., 2009).
Najugroenije su male i srednje tvrtke koje najvie zapoljavaju, stvaraju najvie vrijednosti,
ali koje su na tritu potpuno nezatiene i koje najmanje koriste znanja i alate upravljanja
(Golob, 2006).

Na temelju prezentiranog moe se zakljuiti kako se banka suoava s spektrom rizika s u

svom poslovanju. Razumijevanjem svakog od rizika, banka moe predvidjeti ukupnu
izloenost prema svakom od njih i nain kako to moe utjecati na njezino poslovanje. Takoer
banka nastoji pomou raznih metoda i modela pratiti, mjeriti i kontrolirati rizike kako bi
smanjila izloenost prema istima. Odgovorno bankarsko poslovanje podrazumijeva jasno
definiranu politiku i smjernice te regulativu upravljanja najvanijim rizicima. Jasno odreena
politika i definirane smjernice za upravljanje rizicima su uvjet sigurnog i stabilnog
bankarskog poslovanja. Jasno definiran odnos prema riziku znai jasno definirati sklonost i
izloenost banke prema odreenom riziku ili skupini rizika. U cilju zatite od rizika Banka
donosi strategije i politike upravljanja rizicima i adekvatnosti kapitala koje implementira
putem internih sustava koje razvija na temelju izloenosti odreenih rizika. S jedne strane
Banka eli zadovoljiti potrebe svojih klijenata te ostvariti profit, a s druge strane smanjiti
izloenost potencijalnim gubicima.

Uspostavljanje i odravanje sveobuhvatnog sistema kontinuiranog utvrivanja, mjerenja,

praenja i kontroliranja kreditnog rizika banke propisuju svojim opim aktima. Ti akti trebaju
sadravati kriterije utvrivanja i praenja kreditne sposobnosti osoba prema kojima je banka
izloena i procedure upravljanja kreditnim rizikom (kreditna politika I procedure). Banke
razvijaju svoje kreditne politike i procedure uzimajui u obzir karakteristike svoga kreditnog
portfelja. Ulaganje u sadanjosti radi ostvarivanja odreenih efekata u budunosti
karakteristino za sve projekte nuno je povezano s odreenim stupnjem rizika i neizvjesnosti
da se oekivani efekti analiziranog projekta nee ostvariti, odnosno da e se ostvariti s
odreenim stupnjem varijabilnosti rezultata takvih ulaganja prema onima planiranim, odnosno
oekivanim (Orsag, S., 2002., 23). Uinkovita provjera i prikupljanje informacija sainjavaju
vaan princip upravljanja kreditnim rizikom.

6
Proces odobravanja kredita odreenom se temelji se na to je mogue detaljnijem prikupljanju
informacija, meutim, zadatak banke je procijeniti i uspjenost, odnosno neuspjenosti u
budunosti. Prije svega, vano je rei da svaka pojedina banka ima svoje procedure, ovlasti i
postupke donoenja odluka o kreditiranju i ocjenjivanju kreditne sposobnosti. Ono to je
svima zajedniko, je nastojanje to je mogue vie smanjiti neizvjesnost i rizik ne vraanja
odobrenog kredita.

S obzirom na glavni istraivaki problem (znaajan problem poslovnih banaka temelji se na

uzimanju esto puta neadekvatne imovine za osiguranje kredita .

7
 3. ZAKLJUAK

Relevantna literatura, vezana na ovu temu, je pokazala svu ozbiljnost krize kroz koju su
prolinajznaajniji globalni financijski sistemi. Kroz prethodnu analizu je potvreno da je BiH
nedvojbeno osjetila i jo uvijek osjea snane posljedice globalne ekonomske krize. Mala i
srednja preduzea su pod recesijskim pritiskom prisiljena smanjivati plate i broj zaposlenih, te
uvoditi mnogobrojne druge nepopularne mjere, a sve kako bi izbjegli propast preduzea.

Krajem 2007. godine u BiH su djelovale 33 poslovne banke i 6 predstavnitava inozemnih

banaka. Od 33 banke, 16 banaka je u veinskom stranom vlasnitvu, 15 banaka je u domaem
vlasnitvu, a drava je bila vlasnik dvije banke. Izravno ili posredno pod kontrolom
inozemnih vlasnika je 89,2% aktive bankovnog sektora, a sve najvee banke su u stranom
vlasnitvu (Leko, 2008).

Iako je bankarski Sistem nae zemlje suoen s posljedicama krize, njegova je reakcija na
posljedice krize za sada iznimno dobra prije svega zbog dobre kapitaliziranosti banaka.

8
LITERATURA

1. https://www.federalreserve.gov;
2. Mishin, F., S., Eatkons, S.G., Financijska trita i institucije, IV.izdanje, Mate,
Zagreb, 2008;
3. Negro, F.Z.: Financijski menadment, Visoka kola za turizam ibenik, ibenik,
2002.;
4. Orsag, S.; Budetiranje kapitala Procjena investicijskih projekata, Masmedija,
Zagreb, 2002.;
5. Van Horne, J.C., Wachowicz, J.M.: Osnove financijskog menedmenta, IX. Izdanje,
Mate d.o.o. Zagreb, 2002.;
6. ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, 2
proireno izdanje, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2008.