FORMIRANJE POJMA ODUZIMANJA PRIRODNIH BROJEVA

Slino zbrajanju i pojam oduzimanaj prirodnih brojeva potpuno se izgrauje polazei od

konretnog prema apstraktnom radu s brojevima. Kad se uenici poznaju s oduzimanjem, to
znanje povezuju u cjelinu sa znanjem zbrajanja, ospobljavajui se pritom da oduzimanje
obrazlau zbrajanjem npr. 8 3 = 5, jer je 5 + 3 = 8.

Etapa konkretnih aktivnosti - prva je razina formiranja pojma oduzimanja prirodnih

brojeva i ukljuuje aktivnosti sa skupovima konkretnih predmeta, najee uenikog
didaktikog materijala, a temeljna aktivst je oduziamnje skupova.

Oduzimanje skupova konkretnih predmeta pojam oduzimanja prirodnih brojeva izvodi se iz

realnosti uz koju se povezuje, ovakva situacija: zadana su dva skupa A i B ( B manje ili
jednako A) i njihovi kardinalni brojevi, nepoznata je diferencija A / B i njezin karidnalni broj,
tj. broj koji je razlika kardinalnih brojeva zadanih skupova. Npr. u autobusu je 35 putnika, na
stanici je izalo 7 putnika, a nijedan nije uao. Koliko je putnika ostalo u autobusu? Poznati su
skupovi putnika u autobusu, putnika koji su izali i njihovi kardinalni brojevi, 35 i 7.
Nepoznata je diferencija tih skupova i njezin karidnalni broj koji je razlika kardinalnih
brojeva putnika u autobusu i skupa putnika koji su izali.

Predodba uz koju se povezuje oduzimanje prirodnih brojeva je predodba diferencije ili

razlike skupova kojoj se uspostvalja veza izmeu oduzimanja brojeva i primjene te operacija
u relanim situacijama. Oduzimanjem skupova konkretizira se oduzmanje brojeva, u osnovnim
crtama upoznaje se sadraj pojma oduzimanja brojeva, njime se uenici osposobljavaju u
pronalaenju kardinalnog broja razlike skupova i stvara se pretpostavka za primjenu
oduzimanja brojeva u praksi.

Oduzimanje skupova konkretnih predmeta u praktinoj realizaciji ukljuuje ove radnje:

- Postavlja se (ili uoava u okolini) skup predmeta

- Od toga se skupa oduzima jedan podskup
- Pronalazi se broj elemenata u podskupu koji je preostao
- Govorom se obrazlae izvedeno oduzimanje.
Primjer; postvi se skupo od 7 kocaka, oduzmu se 3 kocne i pronalazi broj kocaka u podkupu
koji je preosta. Govorno obrazloenje glasi: od 7 kocaka oduzo sam 3 kocke, ostale su 4
kocke, ili krae 7 manje 3 je 4.

Oduzimanje skupova moe se izvoditi u dvije varijante. U provj uitelj zadaje skupove i
brojeve el. u njima, a u drugoj uenici sami odreuju brojeve el. u skupovima koji se
oduzimaju. Zadaci iz prve varijante su nrp. ovakvi: postavi skup od 8 krugova, oduzmi 3
kruga i pronai broj krugova koji su preostali.

Zadaci druge varijante: stavi skup tapia, oduzmi nekolko tapia i reci kolko je tapia u
skupu koji je preostalo.

Oduzimanje skupova dosljedno se govorm obrazlae kako bi se materijalne radnje s

konkretnim objektima postupno pretvorile u misaone radnje s brojevima.

Da bi se to ostvarilo, potrbno je obilje aktivnosti oduzimanja skupova i govornog

obrazlaganja, a tome mogu dodbro posluiti odgovarajui tekstualni zadaci.

Da bi se izgraivala spoznaja o povezanosti zbrajanja i oduzimanja brojeva, oduzimanje

skupova konkretnih predmeta treba povezati uz zdruivanje skupova, a oduzimanje brojeva
obrazlagati zbrajanjem. Iz zadanog skupa oduzima se jedan podskup koji se zatim zdruuje s
preostalim podskupom (stavlja se uz taj podskup) pa se tako dobica zadani skup.

Npr.

Govorno obrazlaganje: sedam manje tri (oduzet je podspu od tri el.) je etiri, jer je etiri vie
tri jednako 7 (uz podskup od 4 el. stavlja se podskup od 3 el.). takve radnje uenici izvode
svojim didaktikim materijalom, a poslije, kad se upozanju zapisi raunskih operacija, veza
zbrajanja i oduzimanja prikazivat e se odgovarajuim matematikim izrazima.

Grafiko prikazivanje oduzimanja skupova nain je rada kojim se upotpunjuje oduzimanje

skupova konkretnih predmeta:
Zatvorenom crtom dovaja se podskup koji se oduzima, a oduzimanje se oznaa precrtavanjem
jednom ili dvjema crtama. Ponegdje se mogu vidjeti i ovakvi grafiki prikazi oduzimanja
skupova:

Iako oba prikaza iskazuju isto, prethodni je psiholoko opravdaniji jer podskup koji se
oduzima prikazuje kao cjelinu.

Etapa apstraktnih operacija - u toj etapi proces formiranja pojma oduzimanja prirodnh
brojeva postupno se odvija od materijalne podloge i prenosi na misaono podruje, a prvi
korak prema tome cilju je tzv. Mentalno oduzimanje brojeva.

a) mentalno (usmeno) oduzimanje izvodi se bez upotrebe matematikog zapisa oblika a

b = c, a realizira se u skladu s naelom: najprije izgraditi misoanu operaciju, zatim
uvoditi zapis kojim se ta radnja prikazuje.

Najjednostavniji oblik mentalnog oduzimanja brojeva je oduzimanje po 1 koji se svodi na

odreivanje neposrednog prethodnika i ostvaruje se brojanjem unazad. Moe se provodi u
dvije varijante. Od zadanog borja oduzima se broj 1 ili se od zadanog broja oduzimaju
ostali brojevi tako da se prethodno rastave na jedinice pa se potom broj 1 uzastopno
oduzima.

Prema prvoj varijanti oduzimanje se provodi u obliku odreivanja neposrednog pretodnika

zadanog broja. Uenik ili uitelj zadaje broj, a ostali pronalaze broj koji je za 1 manji. Npr
broj 7, a uenici prioavaju koji je za 1 manji, broj 6.

Prema drugoj varijanti oduzimanje se izvodi tako da se broj koji se oduzima rastavi na
jedinice koje se zatim redom oduzimaju. Npr. brojevi 8 i 2 se oduzimaju:

8 manje 2 je.... 8 manje 1 je 7, 7 manje 1 je 6... 8 manje 2 je 6.

Neki uenici takve zadatke rjeavaju ovako: 8 manje 3 je ... 7, 6, 5... 8 manje 3 je 5, tj.
brojanjem unazad za onoliko jedinica koliko ih sadri broj koji se oduzima. To je dobra
prirepma za neposredno izraunavanje razlike zadanih brojeva.
Vrijedan oblik mentalnog oduzimanja je oduzimanje jednaih brojeva to dovodi do
spoznaje nitice kao razilke dvaju jednakih brojeva. Oduzimanjejednakih brojeva treba
povezati uz rjeavanje jednostavnih tekstulanih zadataka ije se rjeenje moe, bude li
potrbno konkretizirati oduzimanjem skupova. Npr. ivica ima 4 knjige ( skup od 4 el.),
prijatelju je poklnoi sve 4 (oduzimaju se sva 4 el.). koliko mu je knjiga ostalo?

Neposrednim uvidom se utvruje da nije preostalo nijedan el., to se zatim i govorom

izrie: 4 manje 4 je nula. Tom se prilikom moe upoznati znak za nita (0), uz napomenu
da se nitica uvijek dobica kadas e oduzimaju jednaki brojevi. Pritom se ne treba
ograniiti samo na broje prve desetice, ve se mogu koristiti svi br. koje uenici poznaju.

Stimulativan oblik mentalnog oduzimanja je prikazivanje zadanih br. u obliku razlike

dvaju brojeva to se uspjeno moe provoditi u obliku igre.

Uenik ili uitelj priopi dva broja, a ostali pronalaze br. koji je razlika zadanih br. npr.:

7 i 6, razlika je 1

9 i 7, razlika je 2, itd.

Pri usvajanju oduzimanja brojeva vanu ulogu imaju jednostavni i uenicima razumljivi
tekstualni zadaci kojise odnose na situacije davanja, oduzimanja, nestajanja, potronje,
kupnje i sl. Openito umanjivanja br. el. u nekom skupu. Zadatak moe biti; na igralitu je
8 uenika, 3 su otila kui. Koliko ih je ostalo na igralitu?

Ne mogu li uenici neposredno rijeiti postavljeni zadatak, treba ga konretizirati

oduzimanjem skupova, a rjeenje zatim govorm obrazloiti.

b) Uvoenje zapisa za oduzimanje brojeva kad se u osnovnim crtama izgradi operacija

oduzimanja brojeva, uvodi se zapis oblika a b = c da bi se s razumijevanjem usvojio,
prethodni rad morao bi rezultirati spoznajom veza i odnosa brojeva kakvi se javljaju u
oduzimanju skupova. Bez toga uenici nee razumjeti znaenje matematikog izraza za
oduzimanje borjeva. Uvoenjem zapisa za oduzimanje br. motivira se mogunou da se
br. el. diferencije skpova, osim brojanjem moe doznati izraunavanjem, tj. oduzimanjem
kardinalnih br. zadanog skupa i skupa koji se oduzima. Objanjenje zapisa za oduzimanje
brojeva korisno je potkrijepiti oduzimanjem skupova konkretnih redmeta ili grafiki:
 objanjava se izraz u cjelini i pojedini znakovi. itamo ga devet manje ti je est. Broj 9
oznaava br. el. u zadanom skupu, br. 3 oznaava br. el. u podksupu koji se oduzima, a br.
6 oznaava br. el. u podskupu koji je preostao. Znak - je znak oduzimanja brojeva (ne
skupova), a ita se manje ili minus. Znak = cijelom izrazu daje ime, tj. jednakost jer se s
obje njegove str. Nalaze isti br. napisani razliitim znakovima.

Za zadanu jednakost zbrajanja odnosno oduzimanja naovde se odgovarajui primjeri iz

realnosti na koje se te jednakosti mogu primjeniti. Primjerice, priopava se ili zapisuje
jednakost 4 + 3 = 7 odnosno 6 2 = 4, uenici pronalaze odgovarajue kvantitativne
situacije na koje se ti izrazi odnose. Takve situacije mogu biti:

- Primjeri zdruivanja odnosno oduzimanja skupva predmeta

- Pr. Tekstulanih zadataka koji sadre takve br. i takve odnose meu njima kakvi se
nalaze u zadanim jednakositma.
- Razliiti kvantitativni odnosi iz ivota izraeni zadacima s veliinama na koje se mogu
primjeniti zadane jednakosti zbrajanja i oduzimanja.

Korisno je za isti izraz, npr. 4 + 3 = 7, navoditi vie razliitih primjera, kao bi se uoilo da
semoe primjeniti na sve one situacije u kojima se skupovi 4 i 3 el. zdruuju u skup od 7 el.
na taj se nain poopuje primejena matematikog izraza na sve situacije koje sadre ista
kvantitativna obiljeja.

Za odreene primejre iz realnosti pronalazi se odgovarajui matematiki izraz koji se na njih

odnosi. Npr. zadajus e karakteristini zadaci (rjeima), a uenici pronalaze odg. Matematike
izrazre koji se na njih odnosi. U tu svrhu mogu se:

- Zadavati primjeri zdruivanja odnosno oduzimanja skupova predmeta demonstracijom

na magnetografu
- Priopavati jednostavni tekstualni zadaci
- Pronalaziti razliite situacije iz ivota i odg. Izraz koji za njih vrijedi.

Vano je traiti da se obrazloi veza izmeu matematikog izraza i situacija na koju se

odnosi. Takvim vjebanjem osmiljavaju se sadraji matematikog izraza i shvaa njihova
povezanost s objektivnom stvarnou.