SVEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET

studij za stjecanje visoke strune spreme i strunog naziva:

magistar kineziologije

Marko Blaevi

Poduzetniki program otvaranja

fitnes centra

(diplomski rad)

Mentor:
Prof.dr.sc Mato Bartoluci

Zagreb, srpanj 2015.

Saetak

Glavni cilj ovog diplomskog rada je utvrditi opravdanost otvaranja fitnes centra kroz
poduzetniki program. Rad e kroz sastavnice nastojati teorijski utvrditi da li je projekt
smislen, tj. da li postoji opravdanost otvaranja fitnes centra. Postoje mnogi problemi koji se
javljaju prilikom osnivanja fitnes centra, no dobro prouenom okolinom moe se samnjiti
njihova pojavnost. Okolina e biti analizirana kroz SWOT analizu. Biti e prikazani i trokovi
za otvaranje ovog fitnes centra, te njegov poslovni plan. Te bi se iz navedenih sastavnica
trebala prikazati opravdanost nastajanja jednog fitnes centra.

Klune rijei: fitnes centar, poduzetniki program, fitnes, poduzetnitvo, organizacija

Summary

Main cause of this thesis is to determine validity of establish fitness centre throgh
entrepreneurial program. Thesis will teoretical establish meaningfulness of project, i.e. is
there validity to open fitness center. There are many problems that are appear during
estableshing fitness center, but with right studied environment problems can be reduced.
Environment will be analyzed with SWOT analysis. There will be shown costs of establishin
fitness center, and it's buisness plan. And through mentioned components there will be
showend validity of establishing fitness centre.

Key words: fitness centre, entrepreneurial program, fitness, entrepreneurship, menagement

2
Sadraj:
1. Uvod..................................................................................................4
2. Openito o poduzetnitvu................................................................5
2.1to je to poduzetnitvo?.......................................................................................5
2.2. Klasifikacija poduzea prema broju zaposlenih.................................................7

2.3. Okruenje razvoja poduzetnitva.......................................................................7

3. Saetak poslovnog programa.........................................................13

4. Uvod..............................................................................................15
5. Tehnoloko-tehniki opis modela......................................................18
6. Lokacija...........................................................................................20
7. Istraivanje trita...........................................................................20
8. Promotivne aktivnosti......................................................................21

9. Dugotrajna i kratkotrajna imovina...................................................23

10. Organizacija i upravljanje................................................................24
11. Trokovi poslovanja.....................................................................25
12. Trokovi i ulaganja.......................................................................26
13.Razdoblje povrata investicije...........................................................28
14. Zakljuak.......................................................................................32
15. Literatura........................................................................................33

3
 1. Uvod

U ovom diplomskom radu e biti objanjeno koji su bitni elementi na koje se treba
obratiti posebna pozornost tijekom izrade programa za otvaranje fitnes centra.

Bit e navedeni potrebni kapital, prvi izdatci za pokretanje posla, potrebno osoblje za rad i
odravanje fitnes centra, okruenje centra, politiko, socijalno, financijsko, i svi drugi bitni
initelji koji utjeu na rad.

Program e takoer prikazati i potrebne elemente sadraja jednog fitnes centra koji slue kao
promocija i istiu jedan centar na tritu. To su prostor, okolina, sprave, struni kadar, te svi
initelji koji utjeu na odluku dolaska jednog novog klijenta u fitnes centar kako bi on tamo
uloio svoje vrijeme i novac, a zauzvrat dobio uslugu koja e zadovoljiti sve njegove potrebe
koje je on stvorio u svojoj ideji gdje i kako eli provesti svoje slobodno vrijeme, a u svrhu
rastereenja, oputanja i obnove energije koja mu je potrebna za svakodnevni ivotni ritam.

Bit e takoer navedeni i marketinki alati kojima se planiraju privui konzumenti usluga
fitnes centra kako bi se privukao to vei broj klijenata koji e stvoriti i uivati u ugodnoj
atmosferi jednog fitnes centra.

Prezentirat e se misija, vizija i ostale potrebite ideje i pogledi u budunost kako bi se to

bolje pripremili za rad i rizike koje nosi otvaranje jednog fitnes centra.

Navest e se i elementi trokova, prihoda, rashoda, amortizacije i povratka uloenog kapitala

u otvaranje i opremanje, te e biti izraeni fiksni i varijabilni trokovi koji dodatno utjeu na
efikasnost i isplativost centra.

Takav centar e biti isplativ jedino ako e zadovoljiti sve potrebne elemente koji e biti
opisani u daljnjem tekstu, jer novi klijenti e se odluiti na dolazak samo ako e se osjeati
ugodno, ako e im biti zanimljivi i novi, inovativni programi i usluge koje e centar nuditi, u
elji za odravanjem tjelesne spreme, a takoer i ugodnog osjeanja u svome tijelu.
Korisnicima je bitno pruiti i okruenje koje e stvoriti pozitivnu sliku i pozitivnu elju za
radom i provoenjem vremena, a to se moe ostvariti jedino ugodnim ozrajem, kvalitetnim
kadrom i primamljivim i novim pristupom vjebanju, takoer i inovativnim idejama koje su
popularne na svjetskoj razini.

4
 2. Openito o poduzetnitvu

2.1. to je to poduzetnitvo?

U teoriji poduzetnitvo se najee definira kao: ukupnost poduzetnikovih

inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajuih, upravljakih i nadzornih sposobnosti. Potrebno
je naglasiti da je ovo samo jedna od moguih definicija, budui da je poduzetnitvo gotovo
nemogue odrediti. Zato? Zato to je poduzetnitvo izazov, tj. vie od elje za uspjehom, vie
od inovativnosti, vie od znanja i upornog rada, vie od novog proizvoda, vie od trita,
vieod novog potroaa... (krti, Miki, 2011:1).

Prema Miki i krti (2011:2) moe se zakljuiti da je poduzetnitvo specifino obiljeje

pojedinca ili institucije, tj. ponaanje ili nain ponaanja, a ne iskljuivo pitanje linosti.

Pojam poduzetnitva je neodvojiv od pojma poduzea (Baleti, 1990:28). Djelatnost poduzea

podrazumijeva koritenje povoljnih prilika i profita. ( Bartoluci, kori, 2009:150)

Slika 1. Prikaz kako postati konkurentan u svijetu fitnesa

Izvor: Meunarodna konferencija o poduzetnitvu 2012. S mree skinuto u listopadu 2014. s:

http://www.ices.hr/vijesti-i-dogadaji/medunarodna-konferencija-o-poduzetnistvu-2012

5
Prikaz ukazuje da bi na tritu bili konkurentni moramo biti inovativni i imati dobro
poduzetnitvo. Drugim rijeima potrebno je stalno uvoditi nove programe i sprave za
vjebanje kako bi korisnicima uvijek mogli ponuditi neto novo i zabavno.

Prema Bernik i suradnicima (2007.) poduzetnitvo se poelo razvijati izmeu 12. i 15. st., a
prepoznavalo se u trgovini, kreditnim i mjenjakim poslovima, brodarstvu, otkrivanju, ali i
osvajanju novih podruja.

Prvo spominjanje poduzetnika datira iz 1755. godine gdje u djelu Opa rasprava o prirodi
trgovine irski plemi Cantillon opisuje kao poduzetnika zemljinog zakupnika, trgovca koji
preprodaje robu, te suknaru koji kupuje platno da bi ga u manufakturi obradio i prodao po
vioj cijeni. (Cingula i suradnici, 2001:14)

Izmeu 16. i 18. stoljea ruski ekonomist i povjesniar Joseph Kulicher kao poduzetnike
navodi sve obrtnike, odnosno sve proizvoae kune radinosti, te one djelatnike i trgovce koji
su se pojavljivali na sajmovima sa sve vie tuih proizvoda koje su prodavali, a sve manje
svojih. (Cingula i suradnici, 2001:16)

Prema Cinguli i suradnicima (2001.) Joseph Alois Schumpeter je poduzetnika 20. st. opisao
kao osobu koja pridonosi svojim stvaralakim talentom razvoju poduzetnitva, a ne nuno
samo svojim kapitalom.

Poduzetnitvo samo po sebi ne moe preokrenuti napredak drutva u pozitivno, ve za njegov

razvitak trebaju biti ispunjene stanovite pretpostavke, a zatim e iz takvih djelovanja potei
blagostanje.

Meu najvanije pretpostavke za pravilan razvitak slobodnog poduzetnitva se mogu ubrojiti

ove (Cingula i sur., 2001:38):

Pravna drava treba pruiti svim graanima jednake uvjete za bavljenje slobodnim
poduzetnitvom.
Slobodno trite koje je ukljueno u svjetske trgovinske tijekove prema naelima
uobiajenim u zemljama koje su najvei trgovinski partneri.
Javnost rada i demokratski politiki odnosi u kojima pojedinci imaju politike,
vjerske, gospodarske i sve ostale civilizacijske slobode.
Potovanje ljudskih prava ukljuujui i sva prava radnikog povezivanja radi zatite
od poslodavaca i dravnih ustanova.

6
Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.
(Narodne novine broj 113/93, l. 11)

2.2. Klasifikacija poduzea prema broju zaposlenih

Za provoenje svojih ideja u djelo, poduzetnici najee otvaraju poduzea, koja se u

gospodarskoj teoriji uobiajeno dijele na mala,srednja i velika poduzea. Vie je mjerila
prema kojima se odreuje veliina poduzea, kao to su broj zaposlenih, godinji promet i
godinja dobit. U daljnjem tekstu e biti objanjena klasifikacija poduzea prema broju
zaposlenih, te objanjeno malo poduzee, jer e u tu skupinu spadati 5 star fitness centar.

Klasifikacija tradicionalnog poduzetnitva je navedena radi spoznaje o veliini

poduzea na tritu i ukazivanja na mogunosti i potencijal poduzea u trinoj utrci.
Tradicionalno poduzetnitvo se dijeli na:

a) mikro subjekte to su pravne i fizike osobe koje prosjeno u godini imaju manje
od 10 zaposlenih.

b) male subjekte to su pravne i fizike osobe koje prosjeno u godini imaju manje od
50 zaposlenih, i u poslovanju su neovisni.

c) srednje subjekte to su pravne i fizike osobe koje zapoljavaju prosjeno u godini

manje od 250 djelatnika, i u poslovanju su neovisni.

Prema Cinguli i suradnicima (2001.) malo poduzee u godini dana ima manje od 10
zaposlenih, podruje poslovanja je uglavnom lokalno, radnici i vlasnik/ci ive u neposrednoj
blizini poduzea.

U malim je poduzeima vlasnik poduzea nositelj funkcije upravljanja i pokreta svih

poslovnih aktivnosti, pri emu se da zakljuiti da je ujedno i mali poduzetnik, jer je osoba
koja osniva i svojim stvaralakim talentom vodi poduzee.

2.3. Okruenje poduzea

Okruenje poduzea se sastoji od politikog, ekonomskog, kulturnog, tehnolokog i

pravnog koje tvori klimu za razvoj nekog poduzea, pa tako i fitnes centra. Uz dobro

7
poznavanje okoline tj. okruenja, moe se doi do kvalitetnih stvaralakih zamisli koji e
olakati nastajanje i odravanje poduzea, a u ovom sluaju fitnes centra u trinoj utrci.

Politiko okruenje

Politiko okruenje je bitno jer je to direktan odnos poduzetnika i poduzea s

dravom, a na dravnoj razini se moe promicati trino poslovanje opih dobara, odnosno
promicanje domaih poduzea i proizvoda, kao to to radi npr. Konzum u svojoj poruci
Kupujmo hrvatsko.

Politiko okruenje se dijeli na (krti, Miki 2011:39):

a) Kolektivizam pristaje sustavu u kojem se vee znaenje daje zajednikim ciljevima, za

razliku od pojedinanih i individualnih ciljeva. Drutvo se u kolektivizmu nalazi ispred
pojedinaca i pojedincima su prava ograniena terminom za dobrobit drutva ili za
zajedniko dobro.

U uem smislu kolektivizma, teorija i praksa organizacije drutvenog ivota koja pojedince i
skupine ljudi povezuje i udruuje u razliite zajednice (krti, Miki, 2011:39)

elemente kolektivizma obiljeava: - podrutvljenje vlasnitva

- podrutvljenje upravljanja

- dravni intervencionizam

- razvoj socijalizma i masovnog drutva

- djelovanje ekonomije blagostanja i drave blagostanja

- irenje potroakog drutva

Razvoj kolektivizma prate i mnoge negativne posljedice kao to su monopolizacija,

birokratizacija, irenje razliitih povlastica, stvaranje politokracije itd.

b) Individualizam individualizam je suprotnost kolektivizmu u politikom smislu, jer

individualizam se oituje kroz filozofiju da je pojedinac iznad drutva, te da treba imati
slobodu u politikim i ekonomskim djelovanjima(krti, Miki, 2011:41). Individualizam je
graen od dva osnovna smjera, jedan je da se zasniva na vanosti jamstva osobne slobode i

8
samoizraavanja, a drugi se zasniva na tezi da je za dobrobit drutva najbolje pustiti ljude da
se sami bave ekonomijom, a ne da im netko kao to je drava diktira to je za njih i drutvo
najbolje.

c) Socijalizam socijalistiki tragovi zapoinju od najpoznatijeg kritiara kapitalistikog

naina proizvodnje, Karla Marxa. On je zagovarao dravno vlasnitvo nad poduzeima, jer
drava kao vlasnik moe osigurati sredstva za proizvodnju i radnicima pravedne plae za
njihov rad.

Slika 2. Prikaz osnovnog trougla socijalizma

Izvor : Centar za drutvenu analizu, Aleksandar Korolija 2014., skinuto s mree u listopadu
2014. s: http://drustvenaanaliza.blogspot.com/2014/04/socijalizam-cilj-putevi-i-kompas.html

d) Demokracija i totalitarizam demokracija i totalitarizam se nalaze na potpuno suprotnim

krajevima politike.

Demokracija se oituje u politikom sustavu u kojemu su vladu izabrali graani, koja se

ostvaruje direktno ili putem zastupnika.

Totalitarizam je forma vlade u kojemu jedna osoba ili politika stranka ima kontrolu nad svim
sferama ljudskog ivota, a protivnike politike stranke su zabranjena.

Demokracija i individualizam, te totalitarizam i kolektivizam se meusobno isprepliu i

upotpunjuju.

9
Slika 3. Meuodnos drave i naroda preko intermedijarnog sistema

Izvor: Obrazovanje za demokraciju, Udruga mladei roma hrvatske, 2013.: 22

Dok se demokracija zasniva na tome da graani moraju direktno biti ukljueni u odluivanje,
u totalitarizmu je upravo suprotno.

Ekonomsko okruenje

Ekonomsko okruenje se najee odnosi na makro ekonomske veliine kao to su

gospodarski rast, bruto domai proizvod, inflacija, nezaposlenost, visina javnog duga, teaj
itd. (krti, Miki, 2011:43)

U ekonomskoj teoriji danas razlikujemo etiri tipa ekonomskih sustava (krti, Miki,
2011:43): trinu ekonomiju, plansku ekonomiju, mjeovitu ekonomiju i ekonomiju kojom
upravlja drava.

a) Trina ekonomija trina ekonomija oznauje ekonomski sustav u kojemu se

interakcijom ponude i potranje odreuje koliina u kojoj e se dobra i usluge proizvoditi i
cijena po kojoj e se prodavati. Ako je potranja vea od ponude, cijene e rasti signalizirajui
proizvoaima da proizvode vie. Ako je ponuda vea od potranje, cijene e padati
signalizirajui proizvoaima da proizvode manje. (krti, Miki, 2011:43)

10
b) Planska ekonomija u planskoj ekonomiji sva dobra i usluge, koliine u kojima ih se
proizvodi, kao i cijene po kojima e ih se prodavati, planira drava i njene agencije.
U uvjetima planske ekonomije drava: posjeduje i/ili kontrolira kljune ekonomske resurse,
utvruje prioritet navedenih resursa, postavlja planove proizvodnje za poduzea koja su u
veinskom vlasnitvu ili pod kontrolom drave, alocira resurse u svrhu postizanja navedenih
planova i trai i koordinira proizvodnju kako bi osigurala konzistentnost izmeu potranje za
inputima i outputima.

c) Mjeovita ekonomija mjeovita ekonomija sadri sektore privatnog i dravnog vlasnitva,

odnosno sadri karakteristike trine i planske ekonomije.

U mjeovitoj ekonomiji vlada nastoji preuzeti u dravno vlasnitvo problematina poduzea iz

privatnog sektora koja bi mogla postati problem za drutvo.

d) Ekonomija pod utjecajem drave u takvim ekonomskim sustavima drava ima golemu
ulogu u usmjeravanju investicijskih aktivnosti privatnog poduzetnitva kroz industrijsku
politiku i reguliranje poslovne aktivnosti u skladu s nacionalnim ciljevima.

Navedeni ekonomski sustavi mogu biti od velikog znaaja ukoliko smo upoznati s
ekonomskim sustavom koji vlada na podruju gdje planiramo otvoriti svoje poduzee, u
sportu i fitnesu u Hrvatskoj vlada trina ekonomija koja djeluje na temelju ponude i
potranje, te je od velikog znaaja pri otvaranju fitnes centra.

Kulturno okruenje

Kultura se definira kao sustav vrijednosti i normi koje su prisutne meu ljudima i
zajedno ine stil ivota na odreenom prostoru. (krti, Miki, 2011:47)

Pod pojmom vrijednosti podrazumijevaju se apstraktne ideje o tome to grupa vjeruje da je

dobro, pravedno i poeljno, dok se pod normama podrazumijevaju socijalna pravila i vodii
koji propisuju prikladno ponaanje u odreenim situacijama. (krti, Miki, 2011:47)

Kulturno okruenje daje uvid u vrijednosti i norme koje su prisutne meu populacijom, iz
ega se da uvidjeti spremnost i motiviranost ljudi za sportske aktivnosti, te odlaske u fitnes
centre. Naredno se oituje na nekom podruju iz broja sportskih klubova, te fitnes centara, te
ako je provedeno istraivanje i samog broja aktivnih profesionalnih sportaa i rekreativaca.

11
Tehnoloko okruenje

Promjene u tehnologiji vode k uvoenju novih proizvoda, promjenama u metodama

organizacije proizvodnje i pruanja usluga, promjene u kvaliteti pruanja usluga, novim
nainima distribucije proizvoda. (krti, Miki, 2011:49)

U dosadanjim spoznajama da se zakljuiti da ljudi uvijek vole neto novo, te popularno. A

sprave koje su u skladu s tehnolokim napretkom su uvijek popularne i zanimljive, te ih treba
imati u fitnes centru, jer time se vri promocija, a takoer i privlaenje novih korisnika centra.

Slika 4. Naslici su vidljivi tehnoloki napredne sprave koje se nalaze u 5 star fitness centru

Pravno okruenje

Pravni sustav je skup pravila ili zakona koji ureuju ponaanje i procese u dravi.
Dravno-pravni sustav ima golemu vanost u meunarodnom poslovanju. Zakoni reguliraju
poslovnu praksu, definiraju nain transakcije poslovanja, ali i obveze ponaanja onih koji su
ukljueni u posao. Vlada je ta koja postavlja pravne zakone i pravila ponaanja, to je preslika
ideologije vladajuih. (krti, Miki, 2011:51)

3. Saetak poslovnog programa

Sastavnice poslovnog programa (modificirano prema Bartoluci,kori, 2009:160) :

1. Uvod

2. Tehnoloko-tehniki opis modela

3. Lokacija

12
4. Istraivanje trita

5. Promotivne aktivnosti

6. Dugotrajna i kratkotrajna imovina

7. Organizacija i upravljanje

8. Trokovi i ulaganja

9. Razdoblje povrata investicije

Poslovni plan je pisani dokument koji sadri detaljno razraenu analizu o ulaganju u
posao, o buduim rezultatima poslovanja te o varijantnim rjeenjima za mogue rizine
situacije koje donosi budunost.

Izrada poslovnog plana ne treba biti strogo ablonska, to nije porezna prijava koju morate
ispuniti na tono odreeni nain ve se moete kretati u odreenim, prepoznatljivim okvirima.
Dakle poslovni plan se izrauje kako bi se predvidjela budua dogaanja i nain prilagodbe
poslovanja uvjetima u okruenju te da se smanji stupanj rizika, vremena i sredstava. to smo
bolje predvidjeli budue dogaaje i predvidjeli rjeenja buduih problema, to su nam anse za
postizanje zacrtanih ciljeva vee.

Poslovni plan je vaan dokument i izrauje ga voditelj projekta najee na zahtjev ulagaa,
kako bi to preciznije odredio tijek poslovanja (planirane prihode, rashode, planove za
razvoj). Uvijek je dobro detaljno razraditi poslovni plan, a nekada ga je potrebno imati zbog
ulagaa ili partnera. Autor ovog diplomskog svakako ga preporuuje svakome tko ozbiljno
ulazi u neku investiciju ili poduzetniki projekt. Za dobar poslovni plan potrebno se
prilagoditi uvjetima zbog kojih se poslovni plan pie, a svakako je najbolji individualni
pristup. Poeljno je istaknuti svoje komparativne prednosti, ali takoer, paljivo procijeniti
nedostatke te priloiti dokumente za koje se smatra da e pomoi u boljem razumijevanju i
vjerodostojnosti poslovne ideje.

Prilikom izrade saetka poslovnog programa potrebno je navesti barem slijedee:

naziv i opis ideje, pri emu se ispisuje naziv poduzea, te se opisuje ideja po kojoj e
se poduzee usmjeravati i opravdavati svoje nastajanje;
ukupna ulaganja koja se sastoje od poetnih ulaganja u sprave, oglaavanje, te
ureenja prostornih povrina;

13
 investicijsko ulaganje koje govori o novanoj mogunosti za ostvarivanje takvog
projekta;
motiv za pokretanje posla koji opisuje potrebitost takvog poduzea na odreenom
prostoru;
te kvalifikacijama koje e struni kadar imati te e biti omogueno otvaranje poduzea

Svi navedeni elementi e se objasniti na primjeru osnivanja fitnes centra.

Naziv i opis ideje: Briga o zdravlju je postala imperativ dananjice postavljen suvremenom
ovjeku, a pretpostavlja cjelogodinju tjelesnu aktivnost, osiguravanje dovoljne koliine sna i
pravilne prehrane, upravo na ovim temeljima nastala je ideja za otvaranjem fitnes centra na
podruju grada Varadina, dok je analizom okruenja uvieno da postoji mogunost
realizacije ideje. Centar e se nalaziti u iznajmljenom prostoru zgrade koji sainjava 500
kvadratnih metara, te e se tamo moi provoditi razliiti programi individualnih i grupnih
treninga koji e biti popraeni izvrsnim praktinim i teorijskim znanjem trenera, kao i
izvrsnim i modernim spravama koje e teretana sadravati, a isto tako i mogunostima
grupnih treninga koji e biti interesantni, zanimljivi i dostupni populaciji na podruju grada
Varadina. Zbog ciljanja na izraavanje kvalitete koju e pruati fitnes centar, ime e biti u
skladu s navedenim i centar e se zvati: 5 star fitness centar.

Ukupna ulaganja potrebna za poetak rada: Ukupno ulaganje za poetak rada fitnes centra,
odnosno opremanje spravama i ureivanje prostorija, sanitarnog vora, svlaionica, plae
kadra koji e biti zaposlen, te marketinkih oglaavanja i ostalih prateih trokova e iznositi
750 000 kuna to e biti dostatno za pokrie otvaranja fitnes centra.

Investicija: Investicija se sastoji od ulaganja privatnog novca koji e iznositi 250 000 kn, te
novca koji tvori vei dio kreditom banke koji e iznositi 500 000 kn, a koji je dobiven na
temelju predstavljanja projekta i odobravanjem kredita.

Motiv za pokretanje posla: U posljednjih nekoliko godina sve je vea potranja za centrima
koji nude kvalitetne sadraje sportskog karaktera. Pored vrhunskih sportaa, javlja se i velik
broj rekreativaca koji su u potrazi za mjestom gdje bi kvalitetno vjebali. Bilo da ele imati
lijepo, skladno i oblikovano tijelo ili samo tragaju za zdravim nainom ivota, veinom se
odluuju za treniranje u fitnes centrima. To stvara velike mogunosti za zapoljavanje
inovativnih kineziologa koji prate trendove i uviaju velike mogunosti u pokretanju fitnes

14
centra koji e biti privlaan populaciji i ostvarivati njihove elje za boljim izgledom ili isto
zadovoljavanje potreba za kretanjem i vjebanjem.

Kvalifikacije: Direktor i voditelj teretane e biti Dario Boi diplomirani kineziolog koji ima
uspjehe u profesionalnom body buildingu s osvojenim zlatom na juniorskom svjetskom
prvenstvu, te dugoronim radom u fitnes centrima tijekom kolovanja u Zagrebu gdje je
stekao veliko iskustvo. Osim praktinog znanja koje je stekao bavei se body buildingom,
stekao je i veliko dodatno teorijsko i praktino znanje na Kineziolokom fakultetu u Zagrebu,
kao to je znanje o pravilnom vjebanju, prehrani, optereenju i odmoru potrebnom za
treninge, ali i u srednjoj ekonomskoj koli u akovcu i to potrebno znanje za usklaivanje
financijskog odravanja i izrauna trokova i prihoda fitnes centra.

Nakon to je predstavljen saetak poslovnog programa, odnosno dobiven je uvid u naziv

fitnes centra, ulaganja, investicije, motiv pokretanja posla i kvalifikacija, nastavit e se u
sljedeem poglavlju detaljnije i dublje objanjavati o opisu ideje, odnosno nadopunjavanju
saznanja o poduzeu tj. fitnes centru koji se otvara.

4. Uvod

Stvaranje poduzea

Posljednjih godina raste zainteresiranost za aktivno bavljenje sportom koje se oituje

kroz posjeenost fitnes centrima i razliite rekreacijske aktivnosti kojima smo svjedoci svakog
dana. Osim toga, Hrvatska se svojim sportskim rezultatima smjestila meu najbolje europske
zemlje u vie podruja. Konkretno, ponajprije mislim na nogomet, rukomet, koarku,
vaterpolo, skijanje, hrvanje, boks, ali rije je i o drugim, manje medijski eksponiranim
sportovima ime se dobiva veliki poticaj za rad rekreativaca. Time su stvoreni uvijeti za sve
veu zainteresiranost populacije za rekreativnim vjebanjem, amaterskim treninzima i
profesionalnim treninzima u fitnes centrim. 5 star fitnes centar je smjeten na pristupanoj
lokaciji s parkiralitem, uz donji kat koji sadri sprave za vjebanje, a na katu je igraonica za
djecu koja se iznajmljuje dok se ne prikupi novac za sprave i pomagala za grupne treninge.
Ugodni ambijent i sprave za vjebanje koje su moderne i privlane, te ljubaznost i strunost
osoblja koje radi u fitnes centru trebao bi biti dodatni poticaj za vjebanje. Kompletan prostor
bit e klimatiziran, opremljen ventilacijom i sustavom ozvuenja, fitnes centar e biti
opremljen vrhunskim spravama posljednje generacije, svlaionicama s tu kabinama i wc-
ima.

15
Vizija

5 star fitness centar e biti najbolji ponua kvalitetnih usluga za profesionalne sportae,
amatere i rekreativce, s najkvalitetnijim struno osposobljenim osobljem za provoenje
vjebanja, te provedbu raznovrsnih programa vjebanja.

Misija

5 star fitness centar pratit e reakcije svojih klijenata, te prema tome prilagoavati svoje
usluge i programe, te e se takoer pratiti popularni programi rada i usluge koje se nude u
najboljim centrima u svijetu i prilagoavati se trenutnoj trinoj ponudi prema vlastitim
mogunostima i uvjetima kako bi privukao to vei broj klijenata, a samim time i podigao
kvalitetu usluge vjebanja u Varadinu.

Strategija

Strategija fitnes centra e se oitovati u ponudi i kvaliteti usluga, te kvaliteti osoblja koje e
pruati usluge, kao i kvalitetnom i oputajuem okruenju koje e biti primamljivo ljudima za
vjebanje. Centar e takoer pruati najnovije i inovativne oblike vjebanja koje e biti
zanimljivo, primamljivo i interesantno konzumentima ovog fitnes centra.

Ciljevi

Polazei od vizije i misije, ciljevi 5 star fitness centra trebaju biti realni, jasni i ostvarivi, a
neki od ciljeva su:

1. Pruanje kvalitetne i suvremene ponude

2. Primamljive cijene
3. Primamljivi ambijent u kojemu je vjebanje oputanje od svakodnevnog stresa i
psihikog napora
4. Osigurati dugoronu profitabilnost fitnes centra
5. Stvoriti preduvjete za stalna poboljanja, inovacije i mogunost napretka
6. Privui nove pruatelje usluga (prodaja proteina, promoviranje sprava, razliitih
energetskih napitaka i sl.) koji e u odreenom postotku plaati distribuciju svojih
proizvoda u fitnes centru

16
SWOT analiza

Swot analizom e se prikazati koje su snage i prilike te slabosti i prijetnje fitnes centra
koji se planira otvoriti u gradu Varadinu, te e se time i dobiti odreen uvid u opravdanost
ovakvog projekta, odnosno otvaranja 5 star fitnes centra.

Slika 5. SWOT analiza

Izvor: Kognosko kontroling 2014. Skinuto s mree u listopadu 2014. s:

http://www.kognosko.hr/?Nova/Alati_i_metode_kontrolinga

SWOT analiza

Strenghts (jakosti) jakosti centra su suvremene sprave, pozitivno okruenje, kvalitetni kadar
zaposlenika, neke nove usluge na tritu.

Weaknesses (slabosti) novi fitnes centar na tritu, nema nikakvu reputaciju, nije brendirani
centar.

Opportunities (prilike) prilike centra se tvore u tome da okolina sastoji od oko 45000
graana, grad sadri oko 30 sportskih klubova, mnogobrojne privatne tvrtke koje osiguravaju
redovite plae graana i financijsku stabilnost.

17
Threats (prijetnje) prijetnje za centar se sastoje u tome da ve postoje 3 fitnes centra, no s
manjim prostorom nego to ga posjeduje 5 star fitness centar. Ovi centri imaju ve stalne
korisnike, i postoje due vremena.

5. Tehnoloko-tehniki opis modela

Opis usluga koje centar nudi

5 star fitness centar je centar koji e pruati usluge iz podruja sporta i rekreacije
vrhunskim sportaima u sezoni priprema i rekreativcima tijekom cijele godine. Na sportski
objekt predvien je za pripreme sportaa oba spola jer posjedujemo odvojene svlaionice s tu
kabinama i wc-ima. 5 star fitness centar u svojoj ponudi nudi usluge:

- Teretana za body building

- Grupni programi poput aerobika, pilatesa, zumbe i Insanity programa za vjebanje
- Olimpijsko dizanje utega i tekoatletski trening
- Powerlifting i crossfit programe
- Profesionalne treninge (bazine i specifine pripreme za sportae)
- Razvoj koordinacije
- Suradnju s profesionalnim sportskim klubovima
- Uvid u zdravstveno stanje svih klijenata

Slike 6. Sprave za ruke i rameni pojas iz 5 star fitness centra

18
 Slike 7. i 8. Pokazuju moderne sprave za razvoj trbunog zida i nogu u 5 star fitness
centru

Slika 9. Fotografija iz 5 star fitnes centra, prostorija za oputanje i druenje

Razvoj usluga

Program 5 star fitness centra ima mogunost razvoja usluga sukladno s potrebama
korisnika i trinim inovacijama jer se prostire na 500 kvadratnih metara, od ega je 100
kvadrata opremljeno razliitim spravama za vjebanje koje su suvremene i profesionalne, te
se moe dodatno opremiti s novim spravama. Centar sadri i prostor za grupno vjebanje od
200 kvadratnih metara gdje e se provoditi grupni treninzi razliitih struktura kretanja i
aktivacije razliitih miinih skupina, te s razliitim utjecajem na morfoloki napredak
klijenata. Takoer e se prema interesu klijenata moi dodati noviji i inovativni grupni

19
treninzi koji e korisnicima biti zanimljiviji i ciljano pogaati razvoj u onim karakteristikama
koje oni ele.

6. Lokacija

Opis lokacije

U analizi lokacije postoje makrolokacijski i mikrolokacijski aspekti. 5 star fitnes

centar se nalazi u blizini centra grada Varadina koji financira rad 30 sportskih klubova te
ima oko 45 000 itelja prema okvirnim informacijama s tog podruja. (Wikipedija, 2014)

Varadin kao grad prostorno osigurava mnogo mjesta za zaposlenje zbog svog geografskog
poloaja koji omoguava bavljenje mnogim poslovima iz svih gospodarskih grana, ime se
osiguravaju plae i financijska stabilnost za 45000 stanovnika Varadina. Varadin takoer
omoguava suradnju s okolnim zemljama, jer su granice unutar 100 kilometara.

Varadin je sredite Varadinske upanije ime je i arite svih zbivanja u okolici od

kulturnih, gospodarskih, sportskih i socijalnih. Time osigurava i stabilnost populacije i
otvaraju velike mogunosti za rad fitnes centara.

Varadin je, takoer, studentski grad ime se osigurava i dodatna populacija od nekoliko
tisua studenata tijekom jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci studiranja na Visokim i Viim
kolama za osposobljavanje u odreenim zanimanjima.

Sve navedene posebnosti omoguuju otvaranje i rad fitnes centra koji e stvarati profit i
svojom inovativnou, velikim prostorom i organiziranou osiguravati zadovoljavanje
potreba za vjebanjem itelja grada Varadina.

7. Istraivanje trita

Analiza potranje

Obujam trita i trini potencijal: Grad Varadin s uom okolicom stvara potencijalno
trite od oko 80 000 itelja koji ine poveu populaciju. Grad Varadin je takoer jedan od
najrazvijenijih Hrvatskih gradova, trei je po BDP-u u Hrvatskoj, ima dugu tradiciju, te
uspjene sportske klubove i pojedince. (Wikipedija, 2014)

20
5 star fitness centar je centar koji e omoguavati zadovoljavanje potreba za vjebanjem
rekreativcima, ali isto tako e omoguavati treniranje i osobni napredak amaterskim i
profesionalnim sportaima na podruju grada Varadina, pa i Varadinske upanije. Prema
nekoj procijeni za odrivost fitnes centra broj klijenata u prvoj godini bi bio oko 220 lanova,
te bi rastao u sljedeih 5 godina na 300 lanova.

Analiza ponude

Ponuda na podruju grada Varadina je velika i raznovrsna, sastoji se od

mnogobrojnih klubova iz razliitih sportskih grana i sportova, no i lanovi sportskih klubova
nerijetko treniraju u fitnes centrima koji omoguavaju odraivanje vjebanja i u zimskim
danima, te nadopunu specifinih karakteristika koje se ne mogu uvijek razvijati u vanjskim
uvjetima ili bez upotrebe vanjskog optereenja. No, rijetko koji fitnes centar moe u
potpunosti zadovoljiti veinu potreba kao to to ini 5 star fitness centar na povrini od 500
kvadratnih metara.

Veliina trita i trendovi

Veliina trita nije u potpunosti poznata. Ne zna se toan broj rekreativaca koji se
bavi tjelovjebenim aktivnostima, a rekreativci bi sainjavali vei broj stalnih lanova. No,
injenica da u samom gradu Varadinu postoji i djeluje oko 30 klubova, navodi na zakljuak
da se ljudi u poveem broju rekreativno i profesionalno bave sportom i sudjeluju u sportskim
djelatnostima.

Hrvatska je pokazala da, ako u gospodarskoj sferi zaostaje za vodeim zemljama, u sportskoj
to nikako nije sluaj. Bez problema se godinama svrstava u sam vrh razliitih sportskih
disciplina i sudjeluje na velikom broju europskih i svjetskih natjecanja, pri emu Varadin
nikako ne zaostaje, ima dugu i uspjenu sportsku tradiciju, to je jedan od preduvjeta za
otvaranje fitnes centra.

8. Promotivne aktivnosti

Dobar marketing i promocija su od kljune vanosti za novo otvoreni fitnes centar.

Promocija centra je u prvim danima koje centar proivljava vrlo vana, to iz razloga da se
stvori osnovica stalnih konzumenata usluga koje se pruaju, a jednako tako iz razloga da se
stvori financijska stabilnost za fitnes centar. injenica da je to novi fitnes centar poveat e
zainteresiranost i primamljivost ljudima koji su u potrazi za nekom promjenom u ivotu. Ta

21
promjena moe biti dolazak u centar i poeci vjebanja i oblikovanja tijela u eljenom smjeru.
Iz tog razloga, a da bi se privukli novi korisnici i oni koji ve koriste usluge u drugim fitnes
centrima, potreban je dobar plan marketinga, koji e osigurati dovoljan broj novih lanova
kako bi se pokrili poetni trokovi za prvi mjesec.

Promotivne aktivnosti za ulanjenje novih lanova:

- Na dan otvorenja e biti besplatan dan koritenja fitnes centra

- Prvih 100 lanova e imati promotivne cijene mjesene lanarine
- Besplatni savjeti strunjaka u vezi prehrane, treninga i sl.
- Web stranica, facebook profil i sl.
- Oglas u lokalnom tisku
- Promotivni letci

Slika 10. Promotivni letak 5 star fitness centra

9. Dugotrajna i kratkotrajna imovina

Prostor i oprema

Ureeni prostor sa sanitarnim vorom, svlaionicama, i urednom podlogom i

zidovima, fitnes centar e se nalaziti u unajmljenom prostoru, a iznajmljivat e se po
dogovorenoj cijeni od 11 000 kuna mjeseno.

Potrebna nam je dugotrajna imovina (osnovna sredstva) koju ine:

- orbitreci

22
 - sobni bicikli
- trake za tranje
- sprave za veslanje
- steperi
- bench i ostale klupe
- utezi i ipke
- buice
- elastine gume i bandovi
- aerobik, pilates oprema
- podloge za vjebanje
- ostali rekviziti

Slika 11. Sprave u 5 star fitness centru

23
Slika 12. Suvremena tehnologija traka za tranje, orbitreka i sprava za veslanje u fitnes centru

Odravanje opreme

Odravanje opreme se svodi na popravke ili zamjenu dotrajalih sprava, popravke e vriti
tvrtka koja je ovlatena za popravke sprava, a zamjena e se vriti prema potrebi, odnosno u
sluaju dotrajalosti ili nezanimljivosti odreene sprave, bit e zamijenjena novom spravom
koja ili osigurava istu djelatnost sprave ili neka inovativna sprava koja e biti interesantna
ljudima.

10. Organizacija i upravljanje

Slika 13. Utvrivanje rizika prilikom organizacije i upravljanja

Izvor: e-learning skinuto s mre u listopadu 2014. s: http://www.link-elearning.com/lekcija-

Op%C5%A1ti-principi-dizajniranja,-dizajn-aktivnog-direktorijuma_3455

24
Organizacijska struktura se zasniva na vlasniku koji je i voditelj, te glavni trener u fitnes
centru. Centar e zapoljavati knjigovodstveni servis, spremaicu i dodatnog trener, i studenta
kineziologije apsolventa koji e raditi preko studentskog ugovora do zavretka fakulteta.

Vlasniku je funkcija da provodi svakodnevne kontrole poslovanja centra te odrauje jednu

smjenu u fitnes centru, drugu smjenu e odraivati dodatni trener.

Spremaica e dolaziti istiti fitnes centar tri puta tjedno i to utorkom, etvrtkom i subotom.

Knjigovodstveni servis je potreban radi legalnog i svrsishodnog financijskog funkcioniranja

fitnes centra.

Vlasnik bi takoer trebao planirati, organizirati, kontrolirati i voditi poslove vezane uz

pruanje usluga (osiguravati njihovu kvalitetu), pratiti financijsko poslovanje, istraivati nove
trine anse i mogunosti proirenja, pratiti ponude konkurencije itd.

11. Trokovi poslovanja

Podjela i razvrstavanje trokova obino polazi od porijekla trokova, pa se esto nazivaju

prirodnim ili osnovnim vrstama trokova i obino se dijele na sljedee(krti, Miki
2011:98):

a) Trokovi materijala obuhvaaju trokove sirovina, materijala, energije, rezervnih

dijelova, sitnog inventara i ambalae
b) Trokovi usluga obuhvaaju trokove prijevoznih usluga, trokove usluga na izradi
proizvoda i odravanju imovine, trokove sajmova, zakupnine, trokove reklame i
propagande, dnevnice za slubena putovanja, putne trokove, lanarine, takse i drugo,
bankovne usluge i trokove raznih drugih usluga
c) Trokovi radne snage obuhvaaju neto plae zaposlenih, te poreze na plae i iz plaa
zaposlenih
d) Amortizacija obuhvaa amortizaciju materijalne i amortizaciju nematerijalne
imovine
e) Trokovi financiranja obuhvaaju kamate, teajne razlike i ostale trokove
financiranja

Pri radu svakog poduzea, bitno je znati koje sve trokove sadri i mora imati jedno poduzee,
da bi ono moglo legalno poslovati na tritu rada. U nastavku su vrste trokova na koje se

25
treba obratiti panja, kako bi se pravilno i profitabilno osnovalo i postavilo na noge
poduzee koje planiramo otvoriti.

12. Trokovi i ulaganja

Slika 14. Utroci i trokovi poduzea

Izvor: Nastava preduzetnitva,Ulaganje elemenata proizvodnje veljaa 2013. Skinuto s mree

u listopadu 2014. s: https://nastavapreduzetnistva.wordpress.com/2012/02/20/

Prostor i oprema

Kao to je ve navedeno prostor e se iznajmljivati po cijeni od 11 000 kn mjeseno,

to je godinje 132 000 kuna. Prostor obuhvaa 500 metara kvadratnih. Pri cijeni prostora nije
navedena cijena reija, ali procijenjene reije e u prosjeku iznositi 4 000 kn. Sva potrebna
oprema koja e se koristiti u fitnes centru se nabavlja po cijeni od 500 000 kn, i kada na to
dodamo PDV, cijena opreme iznosi 750 000 kn.

Materijalni trokovi plae

Za kvalitetno funkcioniranje 5 star fitness centra potrebni su 3 trenera, istaica,

knjigovodstveni servis. Od ega se plaa knjigovodstveni servis, istaica na pola radnog
vremena, jedan trener je na punom radnom vremenu, jedan trener je voditelj, i jedan je na
studentskom ugovoru (vidi tablicu 1).

Motivacija zaposlenika trebala bi se zasnivati na stvaranju brenda, ugledu i prepoznavanju, a

manje na direktnom poveanju plaa.

26
Svako oteenje sprava ili prostora treba biti prijavljeno vlasniku i knjigovoi i ubraja se u
dodatni troak.

Centar je u mogunosti ostvariti prihode iz razliitih izvora,i to primjera kroz:

- edukacija korisnika

- prihode od posrednike prodaje

- poveanje prihoda poveanjem cijena.

Financijski elementi poslovnog programa

Investicija u dugotrajnu imovinu

Stalna sredstva obuhvaaju materijalu i nematerijalnu imovinu s vijekom trajanja

duljim od jedne godine, a tu spadaju zemljite, graevni objekti, oprema, osnivaka ulaganja
(izrada projekta, graevinske dozvole..) i ostala sredstva. Budui da se prostor iznajmljuje on
ne spada u dugotrajnu imovinu, ali oprema spada pod dugotrajnu imovinu koja je kvalitetna i
skupa, ulaganje u dugotrajnu imovinu iznosi 750 000 kn.

Investicije u obrtna sredstva

Za prosjeno stanje pojedine stavke obrtnih sredstava obino se godinji promet

dotine stavke dijeli koeficijentom obrtaja. Koeficijent obrtaja je podatak o tome koliko se
puta poslovni ciklus ponovi od njegova poetka do kraja godine.

Tablica 1. Prikaz trokova materijala, usluga, kadra, zakupnine i reija u mjesec dana

Godinji Broj nabava u

Redni broj Opis Prosjena sredstva
promet godini
1. Troak materijala Nema predvienih trokova materijala u prvih 5 godina
2. Vanjske usluge 24 000kn 12 2 000kn
Izdaci osoblja (3
3. 144 000kn 12 12 000kn
osobe)
4. Zakupnina 132 000kn 12 11 000kn
5. Reije 48 000kn 12 4 000kn
Ukupno 29 000kn

27
Uz pretpostavku da e se sve usluge naplaivati normalno u obrtnim sredstvima (jednom
mjeseno) bilo bi u prosjeku vezano 29 000 kuna obrtnih sredstava.

13. Razdoblje povrata investicije

Amortizacija je troak za odreenu tvrtku, ali taj novac ne odlazi s rauna te tvrtke
(nikome se ne plaa). Amortizacija se rauna prema Pravilniku o amortizaciji NN 54/1, a
rauna se samo za dugotrajnu imovinu osnovna sredstva.

Tablica 2. Amortizacija uloenih sredstava kroz 5 godina

Godinji iznos Ukupna Sadanja

Godina % Otpisa
amortizacije amortizacija vrijednost
0. 750 000
1. 20 150 000 150 000 600 000
2. 20 150 000 300 000 450 000
3. 20 150 000 450 000 300 000
4. 20 150 000 600 000 150 000
5. 20 150 000 750 000 0

Fiksni i varijabilni trokovi

Fiksni i varijabilni trokovi e biti informativno objanjeni jer su prijeko potrebni i

znaajni za rad jednog poduzea.

Varijabilni trokovi su svi oni trokovi koji se pojavljuju povremeno i koji su vezani direktno
uz pruanje usluga. Ako nema proizvodnje ili prodaje usluga, nema ni varijabilnih trokova.
Najei varijabilni trokovi su trokovi materijala, prijevoza robe, usluga, plae povremenih
djelatnika koji su angairani samo za posebne usluge (u naem sluaju koritenje usluga
medicinskog osoblja)(Bartoluci, 2003:112)

Fiksni trokovi su oni trokovi koji su stalni, ne mijenjaju se i ne ovise o proizvodnji ili
pruanju usluga. Najei fiksni trokovi su plae stalnih djelatnika, reije, komunalije itd.
(Bartoluci, 2003:110)

Vano je znati koji nam se trokovi mijenjaju s poveanjem proizvodnje, a koji ostaju isti
kako bismo kasnije mogli to bolje njima upravljati. Njihova promjenjivost u odnosu na

28
proizvodnju je posebno vana onda kada elimo smanjiti udio ukupnih trokova po svakom
naem proizvodu/usluzi. U sluaju rada fitnes centra varijabilni trokovi se mijenjaju prilikom
rada u zimskim danima kada je potrebno grijanje, te je krai dan, odnosno dnevno svijetlo, pa
samim time se troi vie energije za rasvjetu. No, isto tako se smanjuju trokovi tijekom
ljetnih mjeseci.

Tablica 3. Cjenik usluga u fitnes centru

Redni broj Opis usluge Jedinina cijena

1. lanstvo 250 kn
2. Individualni treninzi 100 kn
Individualni treninzi za
3. 150 kn
vrhunske sportae
4. Struni savjeti 0 kn
Mjeseni grupni trening
5. 250 kn
pilates
Mjeseni grupni trening
6. 250 kn
dril

Predvieno je 220 lanova godinje, gdje se po cijeni od 250 kn dolazi do ukupnog prihoda u
godini dana od 660 000 kn. Ostale usluge koje prua fitnes centar u izraunu ne ulaze u obzir
zbog svoje nepredvidljivosti koritenja.

Slika 21. Grupni trening u 5 star fitness centru

29
Tablica 4. Raun dobiti i gubitka

OPIS 1. godina
Ukupni prihodi 660 000 kuna
Ukupni rashodi 310 000 kuna
Trokovi plaa 144 000 kuna
Cijena prostora 132 000 kuna
Troak materijala 0
Vanjske usluge 24 000 kuna
Ostali trokovi 10 000 kuna
Amortizacija 150 000 kuna
Profit 200 000 kuna

Izraunom ukupnih prihoda i rashoda u poslovanju bez ukljuenih moguih rizika i kvarova u
sportskom centru doli smo do zakljuka da emo nakon prve godine poslovanja biti u
plusu 200 000 kuna to ovaj plan ini isplativim ako pretpostavimo da emo, u najmanju
ruku, nastaviti raditi s jednakim brojem korisnika i biljeiti jednako dobre rezultate. Budui da
je uloeno 750 000 kn, ako ne budemo biljeili nikakav (dodatan) rast prihoda i on bude
stagnirao, investicija e nam se isplatiti za tono pet godina.

Mogui rizici i profitabilnost programa

Slika 22. Utjecaj i protumjere rizika

Izvor: Upravljanje sigurnosnim rizicima, Marinjo Z., 2006. skinuto s mree u listopadu 2014.
s: http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/rizik/2006_zorcec/marinjo_diplomski.html

30
Najvee potekoe lee u tome da fitnes centar ne pone raditi prema planiranom, te se time
ponu stvarati dodatni gubitci i trokovi. Potekoe se takoer nalaze u tome da se sprave
ponu kvariti pa nam jo dodatne trokove stvore popravci ili zamjena sprava. Problem bi
mogao stvoriti premali broj korisnika, iz financijskih razloga ili ak i iz razloga da im se ne
svidi nain rada i usluge centra.

Sport i vjebanje su postale neizostavne stvari u ivotu obinih ljudi, te se sve vie
ljudi odluuje na kontinuirano vjebanje iz razloga raznih stresova, optereenja na poslu, te
openito raznovrsne tegobe koje more obine ljude, a nain da ih se oslobode je fiziko
vjebanje i rastereenje psihe tijekom vjebanja.

31
 14. Zakljuak

U prethodnom tekstu koji govori o poduzetnikom programu otvaranja fitnes centra,

daje se zakljuiti da postoji velika isplativost otvaranja jednog takvog fitnes centra koji e
ljudima pruiti bijeg od sadanjih problema, koji su veliki, jer je Hrvatska trenutno u kriznom
razdoblju, no Varadin prua svojim poloajem velike mogunosti i pogodnosti za razvoj i
konkurentnost svih grana gdje se moe stvarati profit, ne samo u sportu.

ovjekova elja da se fizikim naporom opusti i rastereti uvelike se moe provesti stalnim i
kontinuiranim vjebanjem, pogotovo s time da je za jedan trening potrebno svega sat
vremena, a ini mnogo u ivotu sada ve i preoptereenog ovjeka.

Prethodnom analizom svih pojavnosti koje okruuju otvaranje jednog fitnes centra doao sam
do zakljuka da se isplati ui u ovaj poduzetniki projekt. Dodue ulaganja su prilino velika,
pa je za to potreban dobar kapital koji e pokriti sve poetne tokove koji e se nai na raun
otvaranja i rada centra prvih 6 mjeseci. Kao ne manje vano javlja se injenica kako je
pojavljivanje na tritu po prvi puta jedna od najznaajnijih stvari ovog fitnes centra. Kako e
se razvijati centar uvelike ovisi o tome hoe li centar zapoeti radom u pozitivnoj atmosferi ili
e zapoeti u negativnoj i s velikim potekoama. No izraunom ukupnih trokova u godini
dana i predvienog povrata novca koji dolazi samo od lanarina, dobije se profit od 200 000
kn kojim se opravdava poduzetniki projekt otvaranja ovog fitnes centra. Te jo k tome dolazi
i zarada od usluga koje prua fitnes centar, no nije ih mogue matmatiki sa sigurnou
predvidjeti, no i to e dati dodatni razlog opravdanosti otvaranja ovog fitnes centra.

32
 15. Literatura
1. Bartoluci, M. (2003.). Ekonomika i menadment sporta. Zagreb: Informator
2. Bartoluci, M. i kori, S., (2009). Menadment u sportu. Zagreb : Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odjel za izobrazbu trenera Drutvenog veleuilita u
Zagrebu.
3. krti, M. (2005.). Osnove poduzetnitva i menadmenta. Karlovac : Tiskara paari
i Radoaj
4. krti, M. i Miki, M. (2011.). Poduzetnitvo. Zagreb: Printera grupa d.o.o
5. Cingula, M.; Grabovac, D. i Mileti, M.(2001.). Poduzetnitvo udbenik za 1. i 2.
razred ekonomske kole. Zagreb: kolska knjiga d.d.
6. Bernik i suradnici (2007.). Poduzetnitvo udbenik za 1. razred ekonomske kole.
Zagreb: kolska knjiga d.d.
7. Poslovni forum,2014 skinuto s mree listopad 2014. s:
http://www.poslovniforum.hr/novo/poslovni-plan-primjer/
8. Grad Varadin,Wikipedija, 2014. Skinuto s mree u listopadu 2014. s:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%BEdin
9. Meunarodna konferencija o poduzetnitvu 2012. S mree skinuto u listopadu 2014. s:
http://www.ices.hr/vijesti-i-dogadaji/medunarodna-konferencija-o-poduzetnistvu-2012
10. Aleksandar Korolija 2014.Centar za drutvenu analizu,skinuto s mree u listopadu
2014. s: http://drustvenaanaliza.blogspot.com/2014/04/socijalizam-cilj-putevi-i-
kompas.html
11. Obrazovanje za demokraciju, Udruga mladei roma hrvatske, 2013.
12. Kognosko kontroling 2014. Skinuto s mree u listopadu 2014. s:
http://www.kognosko.hr/?Nova/Alati_i_metode_kontrolinga
13. e-learning skinuto s mre u listopadu 2014. s: http://www.link-elearning.com/lekcija-
Op%C5%A1ti-principi-dizajniranja,-dizajn-aktivnog-direktorijuma_3455
14. Nastava preduzetnitva EFOS,Ulaganje elemenata proizvodnje veljaa 2013. Skinuto s
mree u listopadu 2014. s: https://nastavapreduzetnistva.wordpress.com/2012/02/20/
15. Marinjo Z., 2006. ;Upravljanje sigurnosnim rizicima, skinuto s mree u listopadu
2014. s: http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/rizik/2006_zorcec/marinjo_diplomski.html

33