UniverzitetuSarajevu

Pravnifakultet
Sarajevo

Osnovipravaintelektualnogvlasnitva

Autorskopravonawebstranici
(seminarski)

Student:
 Sarajevo,januar,2009.
Uvod

Autorskopravonawebstranicamajeudananjevrijemeveomaaktuelnatemakoja
budimnogazanimanjaiinteresovanja.

Svisemiudananjevrijemesluimointernetom,surfamoporaznimstranicama,
skidamoraznesadraje,aneznamodatimemodadovodimodopovredeautorskog
prava.
SviobliciautorskihpravauBosniiHercegovinititeseZakonomoautorskom
pravu i srodnim pravima u BiH. Ovdje se sada postavlja pitanje: ta Internet i web
straniceimajustimkadihzakoninespominje?

Dalisobziromdajezakonodavacautorskadjelakojase titeovimzakonom
definirao kao : individualnu, duhovnu tvorevinu iz oblasti knjievnosti, nauke,
umjetnostiidrugihoblikastvaralatva,bezobziranavrstu,nainioblikizraavanja,
moemozakljuitidapostojiautorskopravoinawebstranicama,buduidawebstranica
danassvakakospadaukategorijuovjekovastvaralatva?

Dakle,uovomraduusenajviebavitipitanjimadalipostojiautorskopravona
sadrajima koja se stavljaju na web stranice? Te na koji nain se u sluaju krenja
autorskogpravauovojoblasti,ostvarujeautorskopravnazatita?

Uovomraduuseprvoosvrnutinadefinisanjeautorskogpravaiwebstranice,a
nakontogaudetaljnijeobjasnitiautorskopravonawebstranicama.
 1. Pojamautorskogprava

Pravointelektualnesvojinejezajednikinazivzanekolikopravnihgranakojese
svrstavajuudvijegrupe:autorskopravoisrodnapravaipravoindustrijskesvojine.

Subjektivnoautorskopravojepravokojetitimoralneimaterijalneintereseautora
u vezi sa njegovim odreenim autorskim djelom. Moralni interesi autora tite se na
osnovulinopravnih ovlatenja kojaovlauju autoradazatiti integritet svogdjelai
svojestvaralakelinosti.Materijalniinteresiautoratitesenaosnovuimovinskopravnih
ovlatenjakojaovlaujuautoradanaiskljuivnainekonomskikoristisvojeautorsko
djelo.
Predmet autorskopravne zatite je autorsko djelo. Pod autorskim djelom
podrazumijevamoljudskutvorevinukojaimaduhovnisadraj,kojaimaodreenuformui
kojajeoriginalna.
Autorjefizikolicekojejestvorilodjelo.1 Onstieautorskapravaodtrenutka
stvaranjaautorskogdjela.
Autorskopravojeogranienogtrajanja.UBosniiHercegovinioptiroktrajanja
autorskogpravaiznosiivotautorai70godinaposlijenjegovesmrti.

2. Webstranicaiwebsite

Webstranicajeizvorinformacijakojisemoenainainternetukoristeiintrenet
pretraiva.Webstranicemogubitismjetenenalokalnomraunaru,internetserveruili
1
l.12.st.2ZakonaoautorskompravuisrodnimpravimauBiH
nawebserveru.Veinomsukombinacijatekstaislikaiuljepanesuwebdizajnom,a
nekeodnjihsadreiaudioilivideofajlove.
Website(vebsajt)jeskupinawebstranicakojeinejednucjelinu.Nekiodnjihsu
dostupni svim ljudima, a neki imaju ogranien pristup samo lanovima ili drugim
dreenim grupama korisnika. Postoje dvije vrste web sajtova : statiki i dinamini.
Statiki web sajti su oni koji sadre neke informacije koje se ne mijenjaju i ne
osvjeavajuduevremena.Dinaminiwebsajtisuoniijisesadrajestoosvjeavai
dopunjavanoviminformacijama.(npr.portalisavijestima,forumi,itd.)

3. Autorskopravoiwebstranice

Kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini web stranice postaju neizostavno

sredstvopromocijetrgovakihdrutava,gradova,opinaipojedinaca.
Trgovakadrutvanjimasekoristekakobiupoznalakupcesinformacijamaosebi
isvojimproizvodima,agradoviiopinenanjimaobjavljujuinformacijeodogaanjima
nasvompodruju.Pojedincimawebstraniceslueprvenstvenozalinupromociju.
U vezi s time, namee se itav niz pitanja o autorskom pravu na sadraj web
stranice,iuodnosunaelementevezaneuzsamukreacijuwebstranice.2
Postavljaseipitanjetajesaautorskimpravimanawebstranicinekogtrgovakog
drutvakadajekreirazaposlenik,atakadajesklopljenugovorsawebdizajneromkao
vanjskimsuradnikom?
SobziromnatodavaeiZakonoautorskompravuisrodnimpravimauBosnii
Hercegovinineregulieovapitanja,razmotritemorjeenjaizsvjetskeprakse.

3.1. Ko sve ima autorsko pravo na web stranici

2
www.investitor.com
 Ovdje je potrebno razlikovati autorsko pravo na sadraju web stranice od autorskog
prava na onim elementima koji se odnose na samu kreaciju web stranice i koji su djelo
web dizajnera.3

Tekstovi, baze podataka, grafika, fotografije, logo, zatitni znakovi, brand i ostali
sadraj web stranice koji nije kreacija web dizajnera, u vlasnitvu je osobe koja se i inae
po pravilima autorskog prava smatra njihovim autorom.

Dakle ako materijal za web stranicu daje vlasnik web stranice, on ima i autorsko
pravo na njoj ukoliko ga ugovorom nije prenio na web dizajnera.

Za stavljanje sadraja na web stranicu na kojem vlasnik web stranice nema autorsko
pravo, ve ono pripada web dizajneru ili nekoj treoj osobi, vlasniku web stranice je
potrebna dozvola te osobe da bi ga mogao koristiti, mijenjati i staviti na svoju web
stranicu. Ukoliko vlasnik web stranice ne trai dozvolu, on ini povredu autorskog prava.

Web dizajner zadrava autorsko pravo na onim dijelovima web stranice koji su
iskljuivo njegova kreacija, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

3. 2. Autorsko pravo na web stranici kada je kreira zaposlenik

Pod zaposlenikom se ovdje misli na osobu koja je zaposlena u trgovakom drutvu,

opini odnosno gradu kao web dizajner i kao takva za njih kreira web stranice.

U ovom sluaju, autorsko pravo, na svemu to je lina kreacija web dizajnera

(zaposlenika), pripada trgovakom drutvu (poslodavcu), ako nije sklopljen ugovor kojim
bi ovo pravo zadrao zaposlenik.

3. 3. Autorsko pravo na web stranici kada je kreira vanjski suradnik

3
www.autorskapravanawebu.com
 Ovdje je situacija obrnuta u odnosu na prethodnu. Autorsko pravo zadrava web
dizajner na svemu to je njegova kreacija, a ugovorom ovo pravo moe prenijeti na
vlasnika web stranice. 4

Posljedice raskida saradnje ovise o tome da li su vlasnik web stranice i vanjski

saradnik (web dizajner) sklopili pisani ugovor ili ne.

Ako ugovor postoji i ako su njime ureena sva pitanja o autorskom pravu, tada se
postupa u skladu sa ugovorom.

Kada ne postoji pisani ugovor i njime ova pitanja nisu uope rijeena ili su rijeena
nedovoljno precizno, autorsko pravo ima web dizajner na svim materijalima koje je sam
kreirao, dok vlasniku web stranice ostaje jedino mogunost da od njega trai neiskljuivu
autorizaciju (odobrenje) za koritenje tog materijala, kojom davatelj i dalje zadrava
pravo koritenja materijala, a time i davanja autorizacija drugim osobama, osim vlasnika
web stranice.

Autorizacija dana za jedan nain koritenja podrazumijeva da se materijal moe

koristiti samo na taj nain, ne i na neki drugi. Za svaki drugi nain koritenja mora se
traiti nova autorizacija. Ona moe biti vremenski ograniena ili ne. Njome je potrebno
to detaljnije urediti uvjete, rokove, iznos naknade koju je potrebno platiti web dizajneru
za koritenje njegovog materijala, i nain koritenja.

Vlasniku web stranice i web dizajneru (kao zaposlenik ili vanjski saradnik) uvijek
se preporuuje sklapanje ugovora o kreiranju i odravanju web stranice, jer e time
situacija u vezi sa autorskim pravima biti puno jasnija, a i stranke e lake ostvariti svoja
prava u sluaju da doe do povrede.

4. Sluajevi povreda autorskog prava na web stranici

4
www.autorskapravanawebu.com
 Nedozvoljeno kopiranje (plagiranje) sadraja neije web stranice ili koritenje onih
elemenata koji su kreacija web dizajnera bez njegovog doputenja predstavlja povredu
autorskog prava.

Meutim, povreda autorskog prava nee postojati u sluaju kada dvije osobe,
potpuno neovisno jedna o drugoj sluajno kreiraju npr. identini dizajn web stranice. Za
povredu autorskog prava je bitno dokazati da je druga osoba imala uvid u materijal sa
izvorne web stranice i namjeru neovlateno ga reproducirati u vlastite svrhe.

U tim sluajevima procjenjuje da li je kopiran itav materijal ili samo njegov dio.
Situacija je jednostavna ako je kopiran itav materijal, a poinitelj ne moe dokazati da
ga je kreirao potpuno neovisno o izvornom materijalu. Komplikacije nastaju kad
materijal nije kopiran u cijelosti, ve su koriteni samo neki dijelovi. Tada do povrede
dolazi samo ako je reproduciran onaj sutinski najvaniji, temeljni dio materijala.5

Autorsko pravo na tekstovima i ostalim podacima odnosno bazama podataka, kao i

fotografijama koje se nalaze na web stranici pripada onome tko ih je kreirao i on ga
zadrava. To moe biti vlasnik web stranice, web dizajner ili neka trea osoba.

Dizajneru pripada autorsko pravo na raunalnom kodu (HTML) u kojem je sadraj

prezentiran na web stranici jer predstavlja njegovu osobnu kreaciju i moe biti zatien
kao autorsko djelo.

Upotreba fotografija u line svrhe doputena je pod uvjetom da se istovremeno ne

nalazi na nekoj drugoj web stranici ili u tiskanoj publikaciji.

Logo i grafika zatieni su kao umjetnika djela i njihovo neovlateno

reproduciranje predstavlja povredu autorskog prava na umjetnikom djelu. Za njihovo
reproduciranje na web stranici potrebna je dozvola (autorizacija) za koritenje.

Posebno je osjetljivo podruje kreacija linkova sa jedne web stranice na drugu, jer
je i ovdje mogua povreda autorskog prava. Kreaciju linka potrebno je izvesti tako da
posjetitelju bude potpuno jasno da web stranica na koju se upuuje razliita od one na
5
www.investitor.com
kojoj se link nalazi tj., da razliite osobe imaju autorska prava na njima.6 Stoga je najbolje
da link upuuje na naslovnicu ciljane web stranice. Downloadiranje za privatne svrhe je
doputeno.

Web dizajner zadrava vlasnitvo onih dijelova web stranice koje je sam kreirao i u
sluaju prekida suradnje sa njezinim vlasnikom. Vlasnik web stranice ne bi smio bez
njegovog odobrenja angairati novog web dizajnera da na ovim dijelovima obavlja
prerade, prilagodbe i sl. jer bi time takoer poinio povredu autorskog prava.

5. Zatita materijala na web stranicama

Dva su temeljna meunarodno prihvaena standarda zatite autorskog prava koja se

primjenjuju i u sluaju zatite sadraja web stranice. To su: copyright oznaka (oznaka
autorskog prava) i registracija autorskog djela.

5.1. Copyright oznaka - oznaka autorskog prava

Stavljanje copyright oznake je meunarodni standard autorskopravne zatite

predvien Univerzalnom konvencijom o autorskom pravu.7

Ova oznaka se sastoji od znaka kao kratice za izraz copyright (autorsko pravo),
imena nositelja autorskog prava i godine prvog izdanja djela.

Ova oznaka je vrlo korisna, jer njome oznaavamo da na odreenom sadraju web
stranice postoji autorsko pravo te ko je nositelj prava. Samim tim ona predstavlja i
upozorenje za svakoga ko posjeti web stranicu da se sadraj na koji se oznaka odnosi ne
smije neovlateno koristiti.

6
ibid
7
www.plagiranjekodwebstranica.com
 5.2. Registracija autorskog djela

Registracija predstavlja znaajan oblik zatite sadraja web stranice iz razloga to

zakonodavstva nekih zemalja registraciju sadraja navode kao preduvjet za podizanje
tube za zatitu autorskog prava u sluaju povrede, a o tome da li je registracija
pravovremeno provedena ovisi visina odtete i naknade za trokove odvjetnika i druge
trokove na koje oteeni ima pravo.

Registracija autoru znatno olakava ostvarivanje prava u sluaju povrede jer ne

mora dokazivati stvarno pretrpljenu tetu, ve mu pripada zakonom propisani iznos
naknade tete i trokova vezanih uz sudski postupak.

Da bi autor mogao koristiti sve pogodnosti koje mu registracija prua, bitno je da je

ona obavljena prije povrede prava. Certifikat o registraciji predstavlja vaan dokaz o
zatitenosti autorskim pravom.

6. Elementi na kojima ne postoji autorskopravna zatita

Na web stranici mogu postojati i odreeni elementi na kojima ne postoji

autorskopravna zatita i koji se mogu slobodno koristiti, odnosno koji se mogu slobodno
koristiti samo u odreene svrhe. To znai da u odnosu na ove sadraje na web stranici, ne
moe se poiniti povreda autorskih prava, a za njih se ne moe traiti autorskopravna
zatita.

To su sadraji koji nisu zatieni autorskim pravom kao naprimjer: slubeni

zakonski tekstovi, javna priopenja, govori namijenjeni javnosti, slubeni obrasci,
narodne, kulturne i umjetnike tvorevine i sl., ili sadraji za koje je protekao rok
autorskopravne zatite.

Na isti nain se moe koristiti u odreene svrhe onaj sadraj za koji je autor dao
takvu dozvolu. Ovo vrijedi samo dok se sadraj koristi u navedene svrhe. U suprotnom za
ovaj sadraj vrijedi autorskopravna zatita i uinci koji iz nje proizlaze
 7. Prava autora u sluaju plagiranja sadraja web stranice

Prava autora u sluaju plagiranja sadraja web stranice, ureena su pravilima

autorskopravne zatite propisanim u dravi ije je pravo mjerodavno za svaki pojedini
sluaj povrede, meunarodnim konvencijama koje ureuju ovo podruje (npr. Bernska
konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela iz 1886., koja je kasnije mnogo puta
dopunjavana i mijenjana, i Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. godine
izmijenjena 1971.godine), meunarodnim sporazumima koji ureuju autorskopravnu
zatitu (npr. Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo
iz 1996.godine), a unutar zemalja lanica EU primjenjuju se i direktive koje reguliraju
ovu tematiku i koje su zemlje lanice EU obavezne implementirati u svoje
zakonodavstvo.

Prava autora u veini zemalja, u pravilu se sastoje od prava na naknadu tete

poinjene povredom, i prava da trai uklanjanje plagiranog sadraja sa tue web stranice.

U Bosni i Hercegovini prava autora u sluaju plagiranja regulirana su propisima

koji ureuju autorska prava, a budui da je Bosna i Hercegovina lan Bernske konvencije
od 1992. godine i Univerzalne konvencije primjenjuju se i njihove odredbe.

U pogledu zatite autora u sluaju povrede njegovog prava primjenjena su slina

rjeenja kao u veini zemalja, odnosno autor ima pravo na naknadu tete, a ovlaten je i
od osobe koja njegovo pravo vrijea, zahtijevati prestanak radnje kojom se pravo
povreuje, te proputanje takvih ili slinih radnji u budunosti.

Na osnovu ovog moemo zakljuiti da u svrhu lakeg i jednostavnijeg ostvarivanja

autorskopravne zatite i svih prava koja autoru pripadaju u sluaju povrede vano je
primjenjivati meunarodne standarde autorskopravne zatite.
 Zakljuak

Na osnovu svega navedenog moemo zakljuiti da kod kreacije web stranice treba
znaajnu panju posvetiti pitanjima autorskih prava, kako na sadraju koji emo na nju
staviti, tako i na onim elementima koji su izvorna kreacija web dizajnera.

Kao to smo vidjeli uvijek se preporuuje sklapanje pisanog ugovora o izradi i

odravanju web stranice, jer je tad situacija u vezi sa autorskim pravima puno jasnija. A u
sluaju da doe do povrede, stranke e lake ostvariti svoja prava. Bez pisanog
dokumenta to je puno tee.

( UBACITI OBJANJNJE HIPOTEZEE)

to se tie tueg sadraja koji se stavlja na web stranicu, da bi izbjegli povredu

autorskog prava najbolje da o tome obavijestimo autora koji e zbog toga najee biti
oduevljen i poslati nam poruku zahvalnosti.