TEORIJE I SISTEMI SIGURNOSTI SVA PITANJA I ODGOVORI

PRVI KOLOKVIJ

1. Definicija sigurnosti prema prof. Maslei?

Sigurnost je sloena, specifina i dinamika kategorija kojom se obezbeuje potivanje

ljudskih prava i sloboda odnosno pravi balans izmeu slobode i sigurnosti i ostvaruje
dominacija konstruktivnih nad destruktivim tendecijama

2. Zato je sigurnost specifina, sloena i dinamina kategorija?

Zato to se obezbjeuju sigurnosne i slobodne prostorne i egzistencijalne pretpostavke

potrebne za odvijanje prirodnih i fundamentalnih sveukupnih ljudskih potreba i interesa, uz
dosljedno priznanje i zatitu osnovnih prava i sloboda ovjeka, odravanjem potrebne
ravnotee izmeu slobode i sigurnosti, ovjeka i prirode, te potrebnu i efikasnu premo
pozitivnih konstruktivnih nad destruktivnimm tendecijama u razvoju civilizacije u cilju
unapreenja i zatite sveukupnih vrijednosti drutva.

3. Razlozi nepostojanja univerzalne definicije sigurnosti?

Kratka etimoloka analiaza sa divergentnim poimanjem termina sigurnosti govori o svoj

sloenosti ovog pojma. Jezini razvoj je takoer odraz razliitih historijskih procesa i
oblikovanja potrebnih institucija. Tako da su i same terminoloke tekoe oteavale jednu
sadrajnu, teorijsku i komparativnu analizu i pristup, to je dovodilo do definicijske konfuzije,
a ponekad i do neodgovarajueg elaboriranja i upotrebe termina sigurnosti.

- Njegova upotreba u svim sferama ivota i rada

- Nedovoljno poznavanje znaaja sigurnosti kao ljudske potrebe i kao funkcije drave
- Jednostrani pristupi u definiranju pojma sigurnosti
- Sigurnost kao dinamika kategorija

4. Na primjeru posigurnjenja protesta, objasniti zato su na djelu procesi destrukcije

sigurnosti (premoi destruktivnih nad konstruktivnim tendencijama)?

Posigurenje je proces kada neko pitanje poprima sigurnosni karakter i predstavlja prijetnju.
Naruen balans izmeu slobode i sigurnosti, premo konstruktivnih nad destruktivnim
tendencijama i kre se osnovna ljudska prava.

5. Podjela sigurnosti prema vrstama?

- Individualna sigurnost
- Pravna sigurnost
- Drutvena sigurnost

1
6. Individualna sigurnost?

Individualna sigurnost je obaveza drutva da osigura takav demokratsko-sigurnosni prostor u

kojem e njegovi lanovi moi ostvarivati i tititi svoje potrebe, prava i interese sa svim
opeprihvaenim i opepriznatim graanskim graanskim i ostalim slobodama koje su uslov
za izgradnju i razvoj savremenog civilnog drutva.

7. Pravna sigurnost?

Pravna sigurnost koja je ureena ustavnim i zakonskim propisima implicira potrebu da

pravnim subjektima u dravi u svim oblastima ivota i rada obezbijedi poeljni nivo sigurnosti
u cilju njihove pune zatienosti od svih oblika ugroavanja, strogo se pridravajui
ustavnosti i zakonitosti u praktinom postupanju slubi sigurnosti kao legitimnih organa
drave vodei rauna o potivanju etiko profesionalnih principa

8. Drutvena sigurnost?

Drutvena sigurnost predstavlja takvo stanje koje osigurava da se u poeljenim sigurnosnim

okvirima i demokratskoj klimi sa vladavinom zakona i demokratskom kontrolom na svim
nivoima vlasti, svim pojedincima obezbijedi i omogui oblikovanje i praktino rjeavanje
svojih egzistencijalnih i statusnih sadraja u skoro svim oblastima ivota i rada i izgradnju
meusubjektivnih odnosa s onu stranu nasilja potivanjem svih postulata modernog
demokratskog, pravnog i civilnog drutva

9. Tri dimenzije pravne sigurnosti?

1. Vremenska dimenzija - stabilnost pravnih propisa u vremenu

2. Sadrajna dimenzija - stabilnost njezine sadrajne usmjerenosti bez obzira na
razliite situacije u kojima se takav sadraj pojavljuje
3. Drutvenu dimenziju - protegnutost regulacije na sve istovrsne odnose unutar
zajednice

10. Istai na emu se bazira sukob modernista i tradicionalista u odreenju sigurnosti.

Istai ije je miljenje odrivo, te zato?

Tradicionalisti su se bazirali na vojnim principima i nisu irili svoj videokrug, dok su

modernisti uveli ekonomske i politike prinncipe, tako da je miljenje modernista odrivije u
odnosu na tradicionaliste.

Pa tradicionalisti su vie fokusirani na vojni aspekt. Dok modernisti obuhvaaju i ekonomski

ekoloki soijalni i druge faktore oni su tzv. proirivai.

2
11. Podjela sigurnosti prema oblicima?

1. Politika
2. Ekonomska
3. Socijalna
4. Pravna
5. Ekoloka
6. Dravna
7. Saobraajna
8. Vojna sigurnost itd..

12. Podjela sigurnosti prema razliitim izvoritima ugroavanja?

1. Prirodna
2. Tehniko-tehnoloka
3. Ekonomska
4. Socijalna
5. Nacionalna
6. Ugroenost sigurnosti drava i drutava u cjelini
7. Ekoloka itd..

13. Navesti neke od meunarodnih dokumenata znaajnih za izuavanje individualne

sigurnosti?

1. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina iz 1789

2. Univerzalna Deklaracija o ljudskih pravima

14. Nacionalna sigurnost?

Nacionalna sigurnost podrazumijeva fiziki opsatnak drave kroz zatitu teritorijalnog

integriteta i suvereniteta, politiku samostalnost sa svim dravnim atributima na zatiti
osnovnih ljudskih prava i sloboda i drugih vrijednosti graana, te ostalih vrijednosti drutva
pred vanjskim i unutranjim ugroavanjem

15. Dva osnovna vida nacionalne sigurnosti?

1. Meunarodni vid podrazumijeva zatitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta

2. Unutranji vid - oznaava nesmetano funkcionisanje drutveno ekonomskog i
politikog sistema i ouvanje javnog reda i mira

16. Prvi puta termin nacionalna sigurnost je upotrijebljen od strane koga i kada?

Pojam nacionalne sigurnosti trebamo vezati za period iz 1943.god. Takvo terminoloko

odreenje je upotrijebio Valter Lipman u svom djelu US Foreign Policy

3
17. Prema Aniu od ega se sastoji nacionalna sigurnost?

Nacionalna sigurnost se definie kao odlika samostalne i suverene drave koja preduzima
odgovornost za vlastitu sigurnost, odgovornost za globalnu sigurnost, kao i za sigurnost svog
naroda, a sastoji se od:

1. Sigurnosti nacionalnog okruenja

2. Zatite ivota ljudi
3. Zatite linog i drugog interesa
4. Zatite ovjekovih prava i sloboda odbrane i uspostave nacionalne sigurnosti
5. Ureenja temeljnih funkcija drutva i sigurnosti okoline

18. Meunarodna sigurnost?

Trebala bi znaiti da se svi lanovi meunarodne zajednice kao cjeline osjeaju sigurni i da u
meunarodnome politikom sistemu postoje takvi odnosi, ili pak takvi mehanizmi, koji
omoguavaju da se svim dravama jami i u praksi prua sigurnost.

19. Realistika teorija?

Svoju koncepciju o meunarodnim odnosima zasniva na ouvanju vitalnih nacionalnih

interesa. U njenom fokusu je nacionalni interes, odnosno vrijednosti drave, koje se moraju
po svaku cijenu ouvati i permanentno tititi, svim doputenim i nedoputenim sredstvima
zato je potrebna odgovarajua mo koja se ispoljava kroz primjenu sile. Genezu ovog
teorijskog procesa nalazimo u antikom dobu, da bi kasnije imao preovlaujuu ulogu
naroito nakon II svjetskog rata do 80ih godina. Prema autorima ovog teorijskog pravca
meunarodna zajednica se vidi kao jedna nezavisna, analitina sredina u kojoj nije
uspostavljen adekvatan pravni sistem koji bi titio osnovne vrijednosti drava, usljed ega
dolazi do raznih oblika ugroavanja njihove sigurnosti. Zbog toga su nacionalne drave
prinuene da radi svog opstanka i samozatite jaaju svoje sveukupne efektive, odnosno
mo, kako bi ouvale svoje nacionalne interese na unutranjem i meunarodnom planu.

20. Teorija ravnotee moi?

Predstavlja fleksibilan i decentraliziran sistem koji implicira diskrecionu potrebu drave za

njenim ukljuivanjem u institucionalne okvire. Ne radi se o jednom krutom mehanizmu, koji
ne bi dozvoljavao mogunost kritikog preispitivanja, odnosno sagledavanja daljeg
egzistiranja ili redefiniranja daljeg uea saglasno promjenjivim okolnostima, a time i
definiranim sigurnosnim ciljevima. Radi se o oblikovanju elastinih saveza koji bi u skladu sa
zajednikim verificiranim globalno sigurnosnim ciljevima, djelovali bilo da se radi o oruanoj
intervenciji ili odbrani stratekih nacionalnih interesa. Pri tome treba kazati da je ravnotea
moi suila kao nain rjeavanja konfliktnih situacija, kao efikasan sistem sigurnosti glavnih
evropskih drava.

4
21. Liberalna teorija?

Liberalna teorija idealistika teorija koja smatra da ouvanje meunarodnog mira i sigurnosti
moze se ostvariti putem institucionalnih mehanizama saradnje znajui sagovornike na
medjunarodnom nivou

22. Globalna sigurnost?

Globalna sigurnost je proizila iz idealistike teorije i ona pokuava rat i prinudu zamijeniti
pregovorima i mirovnim rjeenjima.

Razvoj meunarodno-pravnog poretka, ubrzani znanstveno-tehnoloki razvoj koji dovodi do

meuzavisnosti nacionalnih drutvenih zajednica, a time i interakcije ljudi u skoro svim
oblastima ivota i rada (politike, ekonomije, kulture, i dr.), internacionalizacija ekonomskih
odnosa, promjenjena geopolitika karta u odnosima meu vodeim zemljama svijeta,
demografski rast stanovnitva i njihovo pomjeranje prema velikim centrima (preko 50%
ukupnog svjetskog stanovnitva), razvoj u oblasti vojne strategije i tehnologije, (naroito u
oblasti nuklearne tehnologije i proizvodnji laserskog oruja) to dovodi do nuklearnog,
biolokog i hemijskog terorizma, i sl., naglaeni rast svih vidova informacija i komunikacija sa
irokim spektrom metoda i sredstava, kao i tenja drava da se oslanjaju na efikasne
zatitne instrumente nacionalne politike, te njihovo prisustvo u oblikovanju politiko-pravnih i
sigurnosnih organiziranih mehanizama za rjeavanje konflikata, odnosi na globalnom
svjetskom planu su dobili sasvim nove dimenzije. Taj razvoj u savremenom svijetu se ne
moe posmatrati izvan politiko-sigurnosnih, etikih i praktinih pitanja.

23. ta je globalizacija bez koje ne bismo mogli ni govoriti o globalnoj sigurnosti?

Da bismo mogli govoriti o globalnoj sigurnosti, treba naznaiti da se i sama globalizacija

moe jednim dijelom definirati putem izazova koje postavlja pred nacionalne drave, al su jo
uvijek drave i vlade putem prakse koju prihvaaju, aranmanima kojima pristupaju
sigurnosne mree koje stvaraju one koje e odrediti hoemo li iskoristiti ili protratiti
mogunost ovog doba.

Pitanje globalizacije u savremenim uslovima u sigurnosnom pogledu ne moemo sagledavati

kroz puko gomilanje znanstvenih i tehnolokih dostignua, nego kroz koritenje znanosti u
rjeavanju osnovnih ivotnih problema, to je svakako i sigurnosni okvir u kojem se
ovjeanstvo moe nositi sa cjelokupnim razvitkom i postaviti granicu koja e garantirati i
osigurati opstanak globalnog bia, odnosno drutvene zajednice na odreenom prostoru.

24. ime je determinirana globalna sigurnost?

1. Globalnim interesom
2. Globalnim prijetnjama

5
25. ta je uzrokovalo pojavu teorije sistema pedesetih godina 20. Stoljea?

Pojavu teorije sistema pedesetih godina ovog vijeka predstavlja pokuaj da se otklone
devergencije izmeu vie naunih disciplina, kako bi se problemima koji su rezultat pojava,
ideja, koncepcija i dr. u razliitim oblastima, prilazilo sa aspekta zajednitva opih pojava,
odnosno povezivanja i ostvarivanja komunikacija putem opeg modela sistema kao jedne
interdisciplinarne pojmovne eme koja je zajednika mnogim sistemima. Teorija sistema
predstavlja veliki napredak, s obzirom da omoguuje integraciju razikitih naunih disciplina.

26. U emu se ogleda znaaj teorije sistema?

Ono to je nametnulo potrebu da se uspostavi opa teorija sistema jeste razvoj nauke i
tehnike. Znaaj ope teorije sistema jeste to omoguava integraciju razliitih naunih
disciplina, samim time uklanjanjem divergencije, razlika izmeu njih i time osigurava
sistematski princip u izraunavanju drutvenog napretka.

Ono to je uslovilo potrebu za pojavom teorije sistema sigurnosti, 50-tih godina prolog
vijeka jeste tehnoloki napredak i globalizacija. Omoguava otklanjanje diergencija izmeu
razliitih naunih disciplina , odnosno omoguava njihovu integraciju te osigurava mogunost
da se prouavanju drutvenog sistema pristupi sa aspekta zajednitva.

27. Definicija politikog sistema prema prof. Nijazu Durakoviu?

Skup svih institucija kojima se artikulira i uobliava politika vlast, odeuju odnosi izmeu te
vlasti i drutva, kao i naina vrenja vlasti, te instrumenti uticaja graana na to vrenje.

28. Predstavnici sistemske teorije u komparativnom izuavanju politikih sistema:

Gabrijel Almond, Dejvid Iston, Karl Doj i Talkot Parsons?

Gabrijel Almond on je svoja stajalita u izuavanju politikih sistema temeljio na

funkcionalnoj analizi. On polazi od toga da je politiki sistem skup funkcija. Kao fundament
za definiranje politikog sistema Almond je uzeo ulogu i strukturu. Kao bitnu karakteristiku
politikog sistema istakao je postojanje monopola fizike prirode. Razlikuje dvije vrste
procesa koji se odvijaju unutar politikog sistema: input i autput funkcije.

U input funkcije spadaju :

1. politika socijalizacija i selekcija,

2. interesna artikulacija prezentiranje interesa
3. interesna agregacija
4. politika komunikacija.

U autput funkcije spadaju izrada , primjena i prosuivanje po propisima.

6
Izuavao je zajednike karakteristike politikih sistema( britanskog, sovjetskog, kineskog,
meksikog, francuskog i talijanskog), ime je dao znaajan doprinos uvoenju komparativne
metode u istraivanju politikih metoda. Istakao je 4 osnovna zadatka politikog sistema:

1. Sposobnost ekstrakcije,
2. Sposobnost regulacije
3. Sposobnost raspodjele,
4. Sposobnost reagovanja na izazove

Dejvid Iston on je politiku shvatao na distributivan nain, odreujui je kao autoritativnu

alokaciju drutvenih vrijednosti.
On politike sisteme analiza sa tri novoa:

1. Politika zajednica koja podrazumijeva grupu ljudi povezanih politikom podjelom

rada
2. Politiki reim, koji obuhvata bazine procedure koje se tiu sredstva pomou kojih se
reguliu sukobi i uspostavljaju neki ciljevi, koji mogu barem iroko generalno voditi
njigovo regulisanje
3. Nosioci rukovodeih funkcija, koji imaju posebna ovlatenja formalno data ili
implicitno prihvaena da upravljaju, upuuju ili komanduju i u nekim sistemima da
vre prinudu.

On ukazuje na to da se niti jedan sistem ne moe posmatrati izolovano, ve samo u odnosu

na okolinu

Karl Doj on izuavanje politikih sistema temelji na komunikacijskog teoriji. Svaki sistem
treba imati organizaciju, komunikaciju, efikasnu kontrolu.
On klasificira politike sisteme na:

1. Samounitavajue sisteme, koji mogu da se raspadnu i u relativno povoljnim

sredinama
2. ivotno neosporne sisteme, koji nisu u stanju da opstanu pod uticajem niza
negativnih pojava koje se javljaju u veim sredinama
3. ivotno sposobne sisteme koji mogu da opstanu u uslovima sredine
4. Samoosnaujue sisteme koji su u stanju da poveaju vjerovatnou svog opstanka u
sve raznovrsnijim sredinama

Talkot Parson smatra se najistaknutijim predstavnikom teorije sistema u sociologiji. U

svojim naunim uenjima o sistemima polazio je prevashodno od generalne teorije akcije(
akcionog sistema). Teorija akcije prema Parsonu se odnosi na meusubjektivno djelovanje
pojedinca uokvireno normama, a motivirano ostvarivanjem ciljeva, adaptacijom uglavnom
materijalnim uvjetima okoline, reprodukcijom specifine kulture i integracijom zajednice.
Teorija akcije prema njemu se sastoji od tri fundamentalna elementa: socijalnog sistema,
linosti i kulture. U cilju razumijevanja funkcioniranja drutva Parson prije svega, akcenat
daje na analizu meusobne interakcije.Budui da je socijalni sistem procesa interakcije
izmeu sudionika, on je struktura odnosa izmeu sudionika... Svaki je pojedinac ukljuen u
mnotvo takvih odnosa interakcije s jednim ili vie sudionika komplementarnoj ulozi. Prema

7
tome sudjelovanje pojedinca u strukturiranom interaktivnom odnosu jeste najznaajnija
jedinica socijalnog sistema.
Relevantne funkcije svakog socijalnog sistema od kojih zavisi njihova stabilnost i opstanak
prema Parsonu su:

1. Ouvanje i odravanje relevantnih upravljakih obrazaca sistema

2. Orijentacija na ostvarivanju sopstvenih ciljeva
3. Integracija svih elemenata unutar sistema
4. Prilagoavanje adaptacija u odnosu na okolinu.

Potrebu da svako drutvo kao tip drutvenog sistema s najviim stepenom samoodreenosti,
koje da bi funkcioniralo mora zadovoljiti osnovne uslove kao to je politika organiziranost,
relativno efekasan normativni poredak i praktian odnos napram kulturnih, fizikih, biolokih,
psiholokih i drutvenih okruenja. Interakcija je i preduslov za socijalnu akciju

29. ta predstavlja sutinu teorijskih promiljanja Almonda? Input i autput funkcije?

emu korespondiraju autput funkcije?

Almond razlikuje dvije temeljne vrste procesa koji se odvijaju u politikom sistemu, a to su
input i autput funkcije. Unutranju sloenost politikih sistema Almond analizira preko input
funkcije. U tom smislu politike funkcije mogu biti:

1. Politika socijalizacija i selekcija

2. Interesna artikulacija prezentiranje interesa
3. Interesna agregacija
4. Politika komunikacija

Funkcija autput spada u izradu, primjenu i prosuivanje po propisima. Ova podjela (autput) u
sutini odgovara tradicionalnoj trihotomnoj klasifikaciji vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
sudsku vlast i kao takve trebaju biti u uskoj korelaciji sa aktivnostima vlade i njenih izvrnih
organa.

30. Iston je politiku shvatao?

Iston je politiku shvatao na distibutivan nain, odreujui je kao autoritativnu alokaciju

drutvenih vrijednosti.

31. Politike sisteme je Iston izuavao sa tri nivoa: navesti te nivoe?

1. Politika zajednica onaj aspekt politikog sistema koji se sastoji od grupe ljudi
povezanih zajedno politikom podjelom rada
2. Politiki reim obuhvata bazine procedure koje se tiu sredstava pomou kojih se
reguliu sukobi i uspostavljaju neki ciljevi, koji mogu barem iroko generalno voditi
njihovom regulisanju.
3. Nosioci rukovodeih uloga oni imaju posebna ovlaenja formalno data ili
implicintno prihvaena, da upravljaju, upuuju ili komanduju i u mnogim sistemima,
mada ne u svim da vre prinudu

8
32. Karl Doj je u razmatranju politikih sistema u prvi plan stavljao?

Stavljao je komunikaciju i transakciju. Svoja gledita prevashodno zasniva na

komunikacijskoj teoriji koja je inae u posljednje vrijeme dosta prisutna meu istraivaima iz
razliitih naunih disciplina. Njegova osnovna orijentacija u promiljanju ove oblasti je
kibernetski koncept politikog sistema. On apostrofira da svaki sistem nuno treba imati
organizaciju, komunikaciju i efikasnu kontrolu.

33. Klasifikacija politikih sistema prema Doju?

1. Samounitavajui sistemi koji mogu da raspadnu ak i u relativno povoljnim

sredinama
2. ivotno neotporne sistema koji nisu u stanju da opstanu pod nizom tekoa koje se
javljaju u veim sredinama
3. ivotno sposobne sisteme koji su u stanju da opstanu u krugu uslova sredine
4. Samoosnaujue sisteme koji su u stanju da poveaju vjerovatnou za svoj opstanak
u sve raznovrsnijim sredinama

34. Ko je od predstavnika sistemske teorije u komparativnom izuavanju politikih

sistema isticao monopol legitimne fizike prinude?

Gabrijel Almond

35. ta prouava teorija sistema?

Prouava sisteme kao cjelinu, njihovu strategiju i ciljeve razvoja, njihov odnos sa drugim
sistemima i okolinom kao i ukupnost ostalih inilaca s obzirom da se u sistemima odvijaju
diferencirane i koordinirane ljudske aktivnosti koje se odnose na razliite oblasti saznanja iz
raznih naunih disciplina.

36. Teorije o dravi?

1. Patrijarhalne teorije
2. Teorije o boanskom porijeklu dravne vlasti
3. Idealistiko objektivne teorije
4. Organistiko bioloke teorije
5. Teorije drutvenog ugovora
6. Apsolutistike teorije
7. Teorije sile
8. Teorije funkcionalizma
9. Teorije normativizma

37. Elementi drave?

1. Teritorij
2. Stanovnitvo
3. Dravna vlast
4. Suverenost

9
38. Osnovne drutvene vrijednosti i njihova zatita?

1. Teritorijalni integritet
2. Nezavisnost
3. Suverenost
4. Ustavni poredak
5. Ljudska prava i slobode
6. Mir i sigurnost
7. Pravo ljudi, naroda i drave
8. Kulturne i druge tvorevine

39. Teorija sigurnosti?

Teorija sigurnosti kao interdisciplinarna nauka sa multidisciplinarnim metodolokim pristupom

u uslovima dinamikih, meuzavisnih, sloenih i konfliktnih odnosa u drutvu kompleksno
istrauje, prouava, sintetizuje i analizira sigurnosne pojave.

40. Objasniti zato je u razmatranju sistema sigurnosti neophodno poi od

razmatranja politikog sistema?

Uspostavljanje sistema sigurnosti je oduvijek ovisilo o politikim strukturama i dravi, obzirom

da je kao aparat vlade uvije bio pod nadzorom politike;
Obzirom da je drava politika tvorevina, sasvim je razumljivo da one politike snage koje
uspostavljaju dravu, tee imati odreeni utjecaj na organe i slube sigurnosti kao
pouzdanog sredstva za zatitu svojih politikih pogleda;
Sistem sigurnosti sa svojim podsistemima, kao izvrni organ politike vlasti, je fundamentalni
konstituens u stvaranju i odravanju poeljne sigurnosne klime;
Sistem sigurnosti ima za cilj da postigne sigurnosne ciljeve, odnosno da zatiti osnovne
drutvene vrijednosti od unutranjeg i vanjskog ugroavanja, saglasno ustavima, zakonima
svih pravno ureenih modernih demokratskih drava;
Sistemi sigurnosti moraju iskazati i sposobnost da na adekvatan nain odgovore na sve
sigurnosne izazove, naroito u prevenciji i represiji kriminaliteta.

41. Sistem sigurnosti se sastoji od kojih podsistema, te istai koja je njihova

funkcija(zadaa)?

1. Policijski sistem ima zadatak da svojim specifinim aktivnostima maksimalno

ukljue u prevazilaenje rascijepa izmeu pojedinanog i opeg koje karakterie
graansko drutvo.
2. Odbrambeni sistem - u koleraciji sa ostalim elementima sistema sigurnosti treba da
odgovori na sve izazove i prijetnje koje su usmjerene na osnovne vrijednosti jednog
drutva. U okviru ustavnih i zakonskih rjeenja odgovoran je za odbrambenu funkciju.
Radi se o prevashodno o zatiti vanjske sigurnosti drave.
3. Obavjetajno sigurnosni sistem vri koordinaciju obavjetajnih kontra-
obavjetajnih i sigurnosnih organizacija

10
42. ta podrazumijeva politika neutralnost sistema sigurnosti?

Svako koritenje bilo kojih elemenata sistema sigurnosti od strane politike u onim prilikama
gdje je prevashodno potrebno politiko rjeenje smtara se zloupotrebom njihovog koritenja.
Organi i slube odbrane i sigurnosti , te obavjetajni elementi u svom radu niti smiju niti po
ustavu niti po zakonu djelovati umjesto politike.

43. Gdje se konkretan uticaj politike na sistem sigurnosti treba zavriti?

Politika neutralnost sistema sigurnosti, inaugurirana ustavom i zakonom implicira potrebu

da se konkretan utjecaj politike na sistem sigurnosti treba ograniiti na razini donoenja
pojedinih zakonskih propisa u parlamentarnim tijelima

44. ta je ustavno-pravna tranparentnost sistema sigurnosti?

Ustavno zakonska transparentnost sistema prema javnosti, daje snaaj obol u rjeavanju
sigurnosnih problema, sa senzibilnim osvrtom na pojedine aspekte drutvene stvarnosti.

45. Sigurnosna politika?

Okvirni kompleks mjera i aktivnosti na politikom, ekonomskom, socijalnom, sigurnosnom,

odbrambenom planu kao i u drugim oblastima donesenim u skladu sa sadrajnom naunom,
struno operativnom i praktinom analizom izvorita ugroenosti ija se operacionalizacija
odvija i usmjerava putem ligitimnih podsistema u dravi koji sa jasno preciziranim funkcijama,
te potujui naela ustavnosti i zakonitosti svoje aktivnosti provode u skladu sa
demokratskim vrijednostima drutva, a sve u cilju zatite vanjske i unutranje sigurnosti
drutva.

46. Navesti principe na kojima se zasniva sigurnosna politika BiH: princip pravne
ureenosti, principe nedjeljivosti sigurnosti, princip mniroljubivosti i parnterstva?

1. Princip pravne ureenosti To podrazumijeva da je sigurnosna politika

zasnovana na ustavnim i zakonskim normama i normama meunarodnog prava
podrazumijeva da pravna ureenost sigurnosnog koncepta mora biti primjerena objektivnim
potrebama i postavljenim sigurnosnim ciljevima nesmetanog razvoja demokratskog drutva

2. Princip nedjeljivosti sigurnosti Podrazumijeva da nivo sigurnosti BiH utie na

sigurnost u okruenju i ire i da nivo sigurnosti iz okruenja utie na sigurnost BiH
interaktivni odnosi u oblasti sigurnosti u svijetu obavezuju sve drave pa i BiH, da preuzme
odgovornost u odravanju unutranje i vanjske sigurnosti i da u granicama svojih kapaciteta,
kroz saradnju i partnerstvo sa drugim subjektima meunarodnih odnosa, aktivno doprinosi
ukupnoj sigurnosti.

3. Princip miroljubivosti i partnerstva BiH je vrsto uvjerena u mogunost

rjeavanja svih otvorenih pitanja politikim i pravnim sredstvima. Nema
teritorijalnih pretenzija prema susjednim i drugim dravama, niti susjedne i drue
drave doivljava kao neprijateljske i moguu prijetnju svom teritorijalnom

11
 integritetu i suverenitetu. Zbog toga je od posebnog znaaja dalje razvijanje
dobrosusjedskih odnosa zasnovanih na principima jednakosti i saradnje.

47. Globalni i regionalni izazovi sa kojima se BiH suoava-prema Sigurnosnoj politici

BiH?

Globalni izazovi - Sigurnosni izazovi s kojima se BiH susree moraju se razmatrati u

kontektstu sveukupnih odnosa globalnog okruenja. Izazovi to ih donose moderna globalna
kretanja uveliko su posljedica:

1. Narastajuih razlika u nivou ekonomskog i drutvenog razvoja

2. Razlika izmeu bogatog i siromanog dijela svijeta
3. Meunarodnog terorizma sa svim oblicima ispoljavanja
4. Stalnog ugroavanja ivotne sredine
5. Nekontrolisanje proizvodnje i prodaje naoruanjam ukljuujui i oruje za masovno
unitenje( nuklearno i bioloko)
6. Intenziviranja prisilnih migracija, koje su posljedica oruanih sukoba,
7. kao i sukoba i diskriminacije na rasnoj osnovi, etnikoj netoleranciji ili su proizvod
politikog pritiska u autokratskim i nedemokratskim reimima.
8. Razni oblici organizovanog kriminala, koji potiu trajnu, socijalnu i politiku
nestabilnost u pojedinim dravama regiona, to je praeno opim siromatvom i
irenje raznih bolesti koje ugroavaju cijele populacije

Regionalni izazovi Poseban izazov s kojim s kojim se region jugoistone Evrope susree
kao cjelina ne nestabilnost nastala kao proizvod tranzicijskih procesa prelaska na trinu
ekonomiju., to je rezultiralo ekonomskim zaostajanjem regiona za razvijenim svijetom.
Region jugoistone Evrope se nalazi na vaim putevima izmeu Evrope i Azije, posebno za
trgovinske razmjene. Tu su i putevi za ilegalnu trgovinu orujem, narkoticima, bijelim robljem,
a mogu biti i koriteni i za tranzit teroristikih grupa i sredstava za izvoenje teroristikih
akcija. Region je u posljednjoj deceniji 20.vijeka to je ostavilo poprite razliitih sukoba, koji
su ostavili odreene ekonomske, socijalne, psihoke i druge posljedice. Treba posmatrati i
neophodnost jae povezanosti slubi sigurnosti u BiH ukljuujui i graninu, ali i jau
saradnju sa meunarodnim policijskim organizacijama, posebno Interpolom, te policijama
pojedinih zemalja iz okruenja i ire kako bi se preventivno djelovalo na onemoguavanju
izvoenja teroristikih akata u BiH ili koritenje njene terotorije za tranzit. Namee se i
potreba racionalizacije, jae kontrole i nadzora nad organima koji odluuju o viznom i reimu
azila u BiH, ali i dublju saradnju s organima i institucijama koje prate proces legalnih i
ilegalnih migracija, kako bi se blagovremeno sprijeilo i razotkrilo eventualno stvaranje
kanala i mrea organizovane ilegalne mree u ili preko BiH.

48. Sigurnosna strategija?

Sigurnosna strategija implicira potrebnu interakciju teorije i prakse, znanja i vjetine, kako bi
se uspjenom koordinacijom na svim nivoima i uz primjenu odgovarajuih metoda i
sredstava ostvarili planirani ciljevi na politikoj ravni. Ti politiki ciljevi se ne mogu postii bez
odgovarajue sigurnosne politike i strategije koju su duni provoditi za to uspostavljeni organi
i institucije, u dravi.

12
49. Sredstva sigurnosne strategije?

1. Sigurnosne procjene
2. Politiko-sigurnosne procjene
3. Informacije sigurnosnog karaktera
4. Informacije organa suenja
5. Ovlatenja za primjenu zakonitih mjera
6. Potrebna sredstva i oprema
7. Sredstva prinude
8. Specijalna sredstva za postupanje u osjetljivim i sigurnosno sloenim prilikama
9. Planovi doneseni na temelju globalne politike sigurnosti

50.Metod sigurnosne strategije?

Koncept profesionalizma kao i unutarpersonalna kontrola obezbijeuje, brojnim nosiocima i

subjektima potrebnu autonomnost. Profesionalizacija sa humanistikom i etikom
dimenzijom moralno snai sigurnosne strukture i predstavlja kljunu branu svim pokuajima
neprofesionalnog rada na poslovima sigurnosti. Svaki profesionalizam se moe odravati
onoliko koliko organi i institucije uivaju ugled u javnosti.
Uz profesionalizam kao relevantne odlike sigurnosne strategije tokom operativno-taktikog
djelovanja, te ostalih znaajnih naela od izuzetne je vanosti potrebna operativnost.
Operativno djelovanje je uslovljeno odgovarajuim metodama i sredstvima koji se primjenjuju
u odreenom vremenskom periodu. Za operativnost je relevantna brzina, tanost i efikasnost
u izvravanju konkretnih zadataka.
Kvalitetno strategijsko razmiljanje i prognoziranje prua mogunost da se na validan nain
razmatraju svi aspekti sigurnosnih operacija sa moguim iznenaenjima, te pravovremen
izbor alternativnih rjeenja, kako ne bi dolo do uslonjavanja stanja iz oblasti sigurnosti
(strategijsko prognoziranje je osnovna metoda sigurnosne strategije svake drave).

51. Faktori sigurnosne strategije?

1. Sadrajno sistemsko razmatranje i uvaavanje bitnih elemenata koji ine sigurnosne

procjene, te procjene ugroenosti sa dobro osmiljenom sigurnosnom prognoom
2. Politika obrazovanja i prilagoavanje savremenim potrebama savremenog drutva
3. Sistem rukovoenja
4. Profesionalizacija
5. Operativna djelatnost sigurnosnih organa
6. Nivo transparentnosti za javnost

52. Definicija obavjetajno-sigurnosne slube?

Obavjetajnu slubu moemo definirati kao specifinu, specijaliziranu visokoprofesionalnu i

relativno samostalnu instituciju drutva koja u skladu sa zakonom datim ovlatenjima i
koritenjem posebnih legalnih i tajnih metoda i sredstava na sistematski nain prikuplja
tiene relevantne obavjetajne podatke i druge informacije o planovima i namjerama
drugih drava ili njihovih pojedinih institucija , koji su potrebni za oblikovanje, kreiranje i
voenje i globalne politike naroito na vanjskopolitikom planu. Istovremeno zaduenje

13
obavjetajne slube je da zatiti vitalne interese vlastite drave , tako to otkriva, prati,
izuava i onemoguava djelovanje stranih obavjetajnih slubi, te drugih struktura koje se
prvenstveno na taj nain bave raznim vidovima nedozvoljenim djelatnostima.

53. Obavjetajna i kontraobavjetajna dimenzija ob-sl?

Obavjetajna sluba podrazumijeva obavjetajnu i kontraobavjetajnu djelatnost i to da:

1. Ima obiljeja tajnosti

2. Mjere preventivnog karaktera predstavljaju osnovu funkcije u njenom djelovanju
3. Primjenjuje specifine metode i sredstva, koristi dostignua, nauke i tehnologije u
svom procesu rada, one su profesionalizirane, specijalizirane i visoko obrazovane
institucije
4. U izvravanju oficijelnih zadataka primjenjuje se veoma delikatan, specifian i krajnje
odgovoran sistem rukovoenja i sl.

Obavjetajna prikupljanje analiziranje i verifikovanje podataka

Kontraobavjetajna zatita ve postojeih podataka

54. Znaaj Francuske buroaske revolucije u historijskom razvoju obavjetajne

slube?

Faktori transformacije obavjetajne djelatnosti u obavjetajnu slubu:

1. Geografska otkria i prva kolonijalna osvajanja

2. Ustrojavanje apsolutistikih monarhjija
3. Diplomatija
4. Bankarstvo
5. Francuska buroaska revolucija
6. Razvoj kapitalizma
7. Graanski ratovi u SAD-u
8. Koloniijalizam i imperijalizam
9. Ekspanzija nauke i tehenike

Francuska buroaska revolucija je imala najvei uticaj na razvoj obavjetajne slube:

Sruen je dvorski apsolutizam, ime je sruena ekonomska i politika dominacija plemstva.

Moderna obavjetajna sluba je dakle tekovina buroaske revolucije i karakterizira je:

1. Javlja se kao stalni specijalizirani organ drave sa obavjetajnom funkcijom.

2. Obavjetajna djelatnost postaje sve obimnija, a njeni metodi raznovrsniji.
3. Obavjetajnu slubu ne interesiraju samo vojna i politika saznanja ve se i njen
domet iri na ekonomske i druge oblasti.
4. Obavjetajna sluba se poinje baviti mnogim neobavjetajnim pitanjima kao to su
propaganda, terorizam, dravni udaro, pauevi itd.

14
55. Razlozi zbog kojih se obavjetajna sluba sve vie afirmie-dobiva na znaaju?

1. Informacija
2. Unutranja i vanjska sigurnost
3. Vojni napad izvana sveden na minumum
4. Era savremene tehnologije dominacija i kontrola
5. Sveobuhvatnost u radu OBS
6. Ouvanje globalne sigurnosti

56. Organizaciona struktura obavjetajne slube?

Pod organizacionom strukturom obavjetajnih slubi podrazumijevamo njenu unutranju

sigurnost, odnosno sistem uspostavljenih organizacionih jedinica, raspored poslova shodno
utvrenom djelokrugu rada i sistem veza izmeu organizacionih jedinica
Uspostavljanje jedinica i raspored poslova realizuje se na:

1. Horizontalno nivou - Po horizontalnom nivou organizovanja, obavjetajne slube vre

podjelu svih obavjetajnih, kontraobavjetajnih, subverzivnih i drugih poslova na
problemske cjeline (sektori, direkcije, odjeljenja i sl.)
2. Vertikalnom nivou ( centralna ob. sluba, centar ob. slube, podcentar ob. slube,
obavjetajni punkt, detairani ( ugraeni) obavjetajac

U okviru organizacione strukture postoje organi ili slube meu kojima trebamo navesti:

1. Organe zaduene za operativne poslove

2. Organi zadueni za kadrovsku politiku
3. Organi za materijalno finansijske poslove

57. Komponenta ob.sl koja se nalazi u sjeditu slube?

Obavjetajna centrala

58. Rukovodee tijelo ob slube?

Centralnu obavjetajnu slubu ine rukovodee tijelo. Rukovodee tijelo predstavlja

rukovodei tab obavjetajne slube. Postavlja ga najvii politiki organ drave

59. Razlike izmeu centra i podcentra?

Podcentar obavjetajne slube potinjen je obavjetajnom centru, odnosno centrali

obavjetajne slube. Kadrovsku strukturu obavjetajnog podcentra ine obavjetajci koji se
angauju na neposrednom prikupljanju obavjetajnih podataka. Dok centar organizuje
obajvetajno istraivanje itave strane drave, podcentar djeluje prema uoj teritoriji date
drave.

15
Obavjetajni centar obavjetajno istrauju zainteresiranu dravu, dok podcentar sa manjom
grupom operativnih, profesionaliziranih radnika koji u brojnom pogledu trebaju odravati obim
i sadraj obavjetajne problematike na uem prostoru ( regije, odreeni grad, vojno
industrijski komplekst itd.) prikuplja obavjetajne podatke za potrebe obavjetajnog centra,
koji se potom dostavljaju po vertikali odgovarajuim linijskim rukovodeim organima
obavjetajne slube.

60. Nadlenosti centra?

1. Organizacija, plansko i permanentno obavjetajno istraivanje iz raznih oblasti,

zavisno od naloenih prioriteta, te verifikacija obavjetajnih podataka i njihovo
pravovremeno i objektivno dostavljanje i prezentiranje rukovodeim tjelima centrale
obavjetajne slube.
2. Stvaranje stalnih izvora podataka i informacija.
3. Obavjetajno izstraivanje po prostoru i strukturi odnosi se na prikupljanje odreene
vrste podataka. To je u zavisnosti od organizacione pripadnosti obavjetajnog centra.
4. Obavjetajni centri izvravaju i druge zadatke posebno one koji se odnose na
obavjetajni prodor, te planiranje i izvoene raznih oblika specijalnih operacija, kao i
ukljuivanje u sprovoenje i produciranje kriza sa sukobima niskog intenziteta.
5. Da bi se obavjetajne slube, preko uspostavljenih obavjetajnih centara, kao svojih
dislociranih, unutranjih, izvrnih, organizacionih jedinica mogle da ispune svoje
zadatke, od izuzetne vaosti je i njihova geografsko funkcionalna lociranost.

61. Najnii nivo obavjetajne slube?

Detairani ugraeni obavjetajac

62. Najnii kolektivni nivo obavjetajne slube?

Obavjetajni punkt

63. Obavjetajni punkt?

Predstavlja privremenu izdvojenu manju grupu operativaca ( 2-5) koja se angauje radi
realizacije konkretnog zadatka, prema odreenom prostoru ili objektu koji su predmet
obavjetajnog interesa. Punkt ima privremen karakter. Po izvrenim zadacima on prestaje sa
radom. Obavjetajni punkt se moe formirati prema nalogu obavjetajne sube van
obavjetajnog centra. Isto tako, mogu ga uspostaviti obavjetajni centri i podcentri to je u
zavisnosti od predmeta ciljeva istraivanja. Ciljeve i predmete istraivanja nalae centrala
obavjetajne slube preko obavjetajnih centara ili podcentara, koji daju uputstva,
usmeravaju i ostvaruju potrebnu kontrolu u toku izvravanja postavljenih zadataka.
Obrazovanje i funkcionalnu usmjerenost punkta diktiraju potrebe i konkretni obavjetajni
pouzdani podaci.

64. Izvrna jedinica obavjetajne slube?

Centar predstavlja izvrnu jedinicu obavjetajne slube.

16
65. Nadlenosti centrale?

1. Planiranje i usmjeravanje obavjetajne aktivnosti

2. kolovanje kadrova
3. Materijalna i tehnika opskrba obavjetajne slube
4. Praenje i usvajanje novih tehnikih i tehnolokih dostignua
5. Finansiranje i saradnja sa drugim slubama

66. Deteirani obavjetajac?

1. Detairani, ugraeni ili pak isureni obavjetajac ima najjednostavniju obavjetajnu

funkciju, s obzirom da je njegova konkretna angaovanost usmjerena prema
odreenom zadatku.
2. Radi se o profesionalnom obavjetajcu date slube ili centra koji se zbog provjerenih
objektivnih, kao i drugih relevantnih uslova obino legendarnih ugrauju u pojedine
ustanove u zemlji i inostranstvu.
3. U tom kontekstu moemo nznaiti i angeturu kao delikatnog i po mnogo emu
specifinog dijela obavjetajne slube.
4. Specijalne snage se organizuju samostalno ili u saglasnosti sa drugim snagama,
zavisno od cilja i karaktera operacija. Radi se ospecijalnim snagama za organizaciju i
izvoenje gerilskih i antigerilskih dejstava, diverzija, sabotaa, elektronsku pijunau,
psiholoko-prpagandno djelovanje, likvidaciju i kidnapovanje uskospecijaliziranim
grupama,a posebno kada je u pitanj verc raznim vrstama opojnih droga, valutama,
naoruanjem, umjetninama, zlatom itd.

67. Metodologija obavjetajne slube?

Predstavlja skup opih i specifinih metoda pomou kojih u svom operativno-istaivakom

radu i uz primjenu posebnih sredstava, ostvaruje svoju delikatnu i veoma odgovornu funkciju.

U naunoj teoriji iskristalisala se sljedea klasifikacija metoda obavjetajne slube:

1. Metod tajnog prikupljanja podataka

2. Metod prikrivenog prikupljanja podataka
3. Metod legalnog prikupljanja podataka

U metode tajnog prikupljanja podataka spadaju:

1. Agenturni metod
2. Metod infiltracije
3. Metod tajne primjene tehnikih sredstava

17
68. Tajni metodi, prikriveni, legalni?

Metod obavjetajne slube predstavlja skup karakteristinih podataka i specifian nain

prikupljanja obavjetajnih podataka koji nisu u funkciji zatit osnovnih vrijednosti datog
drutva

U naunoj teoriji iskristalisala se slijedea klasifikacija metoda obavjetajne slube:

1. Metod tajnog prikupljanja podataka

2. Metod prikrivenog prikupljanja podataka
3. Metod legalnog prikupljanja podataka

Osim naznaenih moemo navesti i ovaj pristup koji implicira dvije grupe, i to:

1. Metod obavjetajne djelatnosti

2. Metod neobavjetajne djelatnosti

Izdvajaju se dva tajna metoda :

- Agenturni ( klasini) metod predstavlja tajni nain prikupljanja podataka i informacija
koritenjem tajnih saradnika obavjetajne slube ( profesionalaca agenata) u
strukturama protivnika.
- Metod tajne primjene tehnikih sredstava ( operativne tehnike)

Prikrivene metode obavjetajne slube ovaj metod je na granici izmeu legalnog i tajnog
U prikrivene metode spadaju:

1. Metod prikrivenog anketiranja

2. Metod prikrivenog opserviranja
3. Metod prikrivenog naunog istraivanja

69. Principi u radu obavjetajne slube?

1. Sveobuhvatnost u radu
2. Kontinuitet i intenzitet rada
3. Rukovoenje i centralizacija
4. Relativna autonomsnost u radu
5. Tajnost obavjetajnog rada
6. Operativnost i pravovremenost u radu
7. Ofanzivnost i infiltracija u rad
8. Specijalizacija u radu
9. Kreativnost i originalnost

18
70. Princip tajnosti?

Obavjetajne slube moraju prevashodno voditi rauna o tajnosti svog operativnog

postupanja. Tajnost rada moe opravdano smatrati fundamentom obavjetajne djelatnosti.
Tajnim metodama prikupljaju prvenstveno zatieni podaci o drugim dravama. Zbog toga,
sve drave uz potrebu specifinih metoda i sredstava nastoje da sauvaju svoje tajne u
raznim oblastima, koje su od kljunog znaaja za njenu stabilnost i sigurnost, i zbog toga su
potrebni odgovarajui organi i slube sigurnosti. Tajnost rada obavjetajnih subi implicira
prvenstveno prikupljanje prioritetnih povjerljivih i zatienih podataka i informacija,
koritenjem tajnih sredstava i metofa o drugim dravama iz raznih podruja i ivota rada. To
nedvojbeno zahtijeva planski i visoko osmiljeni rad sa visoko profesionalnim, strunim,
iskustvenim i operativnim kadrovima.

71. Princip centralizacije i rukovoenja?

Rukovoenje i centralizacija u radu predstavlja relevantan princip uspjenog djelovanja i

ostvarivanja planiranih ciljeva obavjetajnih slubi. Kada je u pitanju centralizacija delikatnih
sloenih operativnih podataka i informacija, mogu efikasno i odgovorno kreirati konkretni
planovi daljnje aktivnosti. to se tie rukovoenja tu se ne radu o zastupanju krutog
kliiranog, tradicionalnog, vojniciziranog rukovoenja, bez mogunosti inovativnih prijedloga
sa niih hijerarhijskih nivoa. Radi se sa snagom strunog autoriteta sa specijaliziranim
kadrovima njihovim nauno-strunim operativnim saznanjima i iskustvima. Centraliziranim
usmjeravanjem cjelokupne aktivnosti nastoji se poveati i stepen zatite tajnossti u radu
obavjetajnih slubi. Model rukovoenja se mora graditi na jedinstvu rukovoenja,
koordinacije, odgovornosti, profesionalnosti itd.

72. Princip relativne autonomnosti?

Ovaj princip proizilazi iz specifinog mjesta i uloge obavjetajne slube u dravnom aparatu
kao i zbog tajnosti i vanosti podataka koji se prikupljaju i dosta valjaju nadlenim organima.
Autonomnost djelovanja obavjetajnih slubi treba se odvijati u ustavno-pravnim okvirima sa
legitimnom civilnom i ostalnim oblicima kontrole. Ovlaenja koja su data ovim slubama ne
znai da one poto imaju mogunost prikupljanja podataka tajnim putem, mogu diktirati
politike i druge procese

73. Princip sveobuhvatnosti?

Sloenost sigurnosti i drugih problema, te destruktivna ponaanja, raznih oblika nasilja,

uslovljavaju da svaka drava preuzima niz mjera i aktivnosti na sigurnosnom planu u cilju
zatite svojih vitalnih vrijednosti. A to je imperativni zadatak svake obavjetajne slube da na
sveobuhvatan nain istrauje skoro sva podruja ivota i rada drugih drava. Samo veliki broj
podataka i informacija iz pomenutih oblasti ( politika, ekonomija, vojna oblast, tehnologija,
kultura itd) omoguavaju odgovarajuim tijelima na nivou drave da mogu na adekvatan
nain donositi kljune odluke, koje su od vitalnog znaaja za stabilnost i meunarodni
nastup.

19
74. Odnos drave i obavjetajne slube?

Obavjetajna sluba je dravni organ, finansira se iz dravnog bueta, slui za afirmaciju

drave na vanjsko politikom planu...

75. Razlozi naune nedoreenosti obavjetajnog fenomena?

1. Tajnost sadraja rada

2. Birokratska uskogrudnost
3. Nezakonomjeran razvoj obavjetajne djelatnosti
4. Obavjetajni fenomen dio sveukupnih dinamikih politikih procesa
5. Minimiziranje znaaja obavjetajne slube

76. Definirati agenta?

To je lice koje je rukovoeno odreenim motivima, tajno, organizovano i neprofesionalno, po

zahtjevu i za raun obavjetajne slube, drave, pokreta u strukturama protivnika tajno
prikuplja zatiene podatke i na tajni nain ih dostavlja nalogodavcu.

77. Razlike izmeu agenta i obavjetajca?

Agent svoje dunosti obavlja neprofesionalno, a obavjetajac profesionalno

78. Podjela agenata?

Osnovna klasifikacija agenata:

1. Ope
2. Rezidentne agente
3. Agente veznike
4. Zamrznute ili konzervirane agente

Prema kriterijima odanosti selektiraju se na:

1. Agente dvojnike
2. Agente izdajnike
3. Agente provokatore

Prema dravljanstvu

1. Strani
2. Domai

Prema stepenu pouzdanosti

1. Pouzdan
2. Nepouzdan

20
Prema stepenu odanosti
1. Agent dvojnik
2. Agent izdajnik
3. Agent provokator

Sun Vu Ce je isticao 5 vrsta agenata:

1. Unutranji agenti - Slubenici neprijatelja
2. Lokalni agenti - Stanovnici neprijateljske drave
3. Prevrbovani agenti - Neprijatelji uhvaeni na djelu i prevrbovani
4. rtvovani agenti - Servirani neprijatelju u cilju obmane i dezinformisanja
5. Preivjeli agenti - Koji donose podatke iz neprijateljskog logora

79. Koji motiv odreuje agenta kao pouzdanog agenta?

Meu kljune razloge koji su motivisali odreena lica da prihvate ulogu agenturnog rada
trebamo razdvojiti :

1. Patriotizam
2. Materijalnu zainteresiranost
3. Idejno poltiku opredjeljenost
4. Mrnju
5. Osvetu
6. Avanturizam
7. Kompromirajui materijal itd.

80. Uzroci nastanka obavjetajne djelanosti?

Objektivni uzroci:
1. Pojave tajne
2. Antagonistiki odnosi
3. Ratovi

Subjektivni uzroci:
1. Minium psihikog razvitka ovjeka
2. Kulturni razvoj ovjeka

81. Osnovna shvatanja o nastanku obavjetajne djelatnosti. Istai koje je shvatanje

odrivo, te zato?

1. Prirodno svojstvo ljudskog roda

2. Istorijska kategorija
3. Teoloko shvatanje

Jedino utemeljeno miljenje od ova tri je da je obavjetajna djelatnost nastala na odreenom

stepenu historijskog razvoja, sa pojavom objektivnih uzroka nastanka obavjetajne
djelatnosti. U prilog takvoj tvrdnji govore subjektivni uzroci. Ne moe joj se pripisati epitet
prirodnog svojstva, zbog toga to nisu bili ispunjeni subjektivni uslovi( minimum psihikog
razvitka ovjeka i kulturnog razvoja ovjeka).

21
2. KOLOKVIJ

1. Politiki sistem SAD?

Politiki sistem SAD-a se temelji na Ustavu iz 1787. godine. U pitanju je najstariji vaei
ustav na svijetu; spada u red kratkih i vrstih ustava. Organizacioni sistem vlasti temelji se na
principu podjele vlasti na:

a) Zakonodavnu Vri je kongres, kojeg ine dva doma:

1. Predstavniki dom Broji 435 lanova, svaka drava alje predstavnike prema broju
stanovnika, biraju se na period od 2 godine na opim, neposrednim izborima graana
po izbornim jedinicama
2. Senat Broji 100 lanova, svaka drava alje po dva predstavnika, biraju se na
period od 6 godina (s tim to se svake druge godine vri reizbor treine lanova)
b) Izvrnu Povjerena je predsjedniku SAD-a, bira se na 4 godine, s mogunou ponovnog
izbora. Predsjednik je:
1. ef drave
2. ef izvrne vlasti (predsjednik vlade)
3. Vrhovni zapovjednik oruanih snaga
4. ef obavjetajne slube
5. Rukovoditelj Vijea nacionalne sigurnosti
6. Najznaajnija osoba za voenje vanjske politike
7. Politiki neodgovoran (ne moe snositi odgovornost pred Kongresom)
c) Sudsku Nosilac sudske vlasti je Vrhovni sud koji na osnovu svojih kompetencija, mjesta i
poloaja odrava ravnoteu moi koja je Ustavom regulisana i garantovana. Jedna od
najznaajnijih funkcija ovog Suda je tumaenje Ustava i njegovih odredbi.

Deklaracija o nezavisnosti je donesena 04.07.1776. godine (Tomas Deferson), iji su

principi:
1. Jednakost pred zakonom
2. Narodni suverenitet
3. Pravo naroda na dravni ustanak protiv vlade ili vlade koja bi ruila pravo suverenog
naroda
4. Pravo ovjeka na sreu, itd.

2. Historijski razvoj obavjetajno-sigurnosnog sistema SAD?

Kao zaetnik organiziranog oblika obajvjetajnog rada u SAD-u, NAVODI SE Alan

Pinkerton, koji je 1850. godine osnovao Nacionalnu detektivsku agenciju u ikagu. General
major Wiliam J. Donovan) je predsjedniku SAD-a predloio osnivanje amerike
obavjetajne slube. U julu 1941. osnovana je obavjetajna sluba pod nazivom Ured za
koordinaciju obavjetajnih aktivnosti na ijem se elu nalatzio Donovan. Na tragu tih

22
opredjeljenja u prvoj polovini 1942. Formiran je Ured za strategijska istraivanja (OSS). Na
inicijativu predsjednika Ruzvelta 1942. uspostavljen je Zajednikiobavjetajni komitet
Formiran kao organ zajednikog odbora naelnika generaltabova. U ovom Komitetu su bili
predstvnici obavjetajnih slubi svih rodova vojske (mornarica, vazduhoplovstvo i kopnena
vojska), zatim Sluba Dravnog sekreterijata vanjskih poslova kao i Vanjsko ekonomska
uprava

3. Navesti kljune razloge zbog kojih je obavjetajno-sigurnosni sistem SAD-a mlai u

odnosu na obavjetajno-sigurnosne sisteme drugih zapadnih zemalja?

Obavjetajn sigurnosni sistem SAD-a je za razliku od obavjetajno sigurnosnih sistema

drugih drava (VB, Francuske, Njemake) relativno mlad. Na to je izmeu ostalog uticala i
dugo zagovarana politika izolacionizma (Monroova doktrina). Naime SAD su zagovarale tzv.
politiku samodovoljnosti, smatrajui da je to najbolji nain da se fokusiraju na unutranji
progres zemlje, s jedne strane i da budu izvan svjetskih zbivanja, s druge strane. Olitiu
izolacionizma naputaju nakon okonanja Drugog svjetskog rata.

4. Kojim zakonom je osnovana CIA? ta je jo uspostavljeno tim zakonom?

CIA je osnovana Zakonom o nacionalnoj sigurnosti koji je donio Kongres naprijedlog

amerikog predsjednika Trumana 1947. godine. Ovim zakonom je takoer uspostavljena i
Savjet za nacionalnu sigurnost, s osnovnim ciljem da predsjedniku SAD daje potrebne
savjete o sigurnosnim pitanjima iz oblasti vanjske i unutranje politike, kao i pitanja koja
tretiraju vojnu problematiku, te usmjeravanje i koordinaciju obavjetajnih institucija.

5. Nadlenosti CIA?

Centralnoj obavjetajnoj (informativnoj) agenciji date su nadlenosti da obavjetajne podatke

i informacije o stranim dravama prikuplja legalnim i tajnim putem radi konanog donoenja
relevantnih odluka koje se odnose na nacionalne i druge vitalne interese SAD-a. Kada je u
pitanju koordinirajua uloga obavjetajnih aktivnosti, a prema tekstu Zakona iz 1947. godine,
ovlatenja CIA-e su:
1. Da Savjetu za nacionalnu sigurnost daje potrebne savjete o obavjetajnim
aktivnostima vladinih odjela i agencija, a koji su u funkciji nacionalne sigurnosti.
2. Oblikuje i dostavlja Savjetu za nacionalnu sigurnost kljune preporuke na osnovu
kojih se vri koordinacija obavjetajnih aktivnosti naznaenih institucija, a koje se
odnose na nacionalnu sigurnost.
3. Kao analitika sluba, obrauje, sistematizira i na sadajnan nain analizira podatke
obavjetajnog karaktera prikupljenih iz svih izvora, a odnose se na nacionalnu
sigurnost.
4. Imajui u vidu sloenost meunarodne zbilje, CIA je dobila obavezu da prua
adekvatnu pomo u cilju razvijanja postojeih ostalih obavjetajnih agencija, na nain
da pored svoje osnovne funkcije uspostavlja pomone slube preko kojih obavlja
dodatne obavjetajne djelatnosti od zajednikog interesa, a koje odredi Savjet za
nacionalnu sigurnost da izvrava i druge dunosti i funkcije koje se odnose na
nacionalnu sigurnost.

6. Organizaciona struktura CIA?

23
Osnove unutranje organizacije
Direktor Centralne obavjetajne agencije (DCI) u svom Uredu ima zamjenika (DDCI) sa
brojnim prateim slubama kao to su:
1. Ured glavnog inspektora
2. tab za odnose sa javnou
3. Ured generalnog savjetnika, Ured za kongresne poslove
4. tab za obavjetajnu kontrolu naoruanja
5. tab za izvjetavanje o agenciji
6. Izvrni direktor

Daljna unutarorganizacijska struktura je podijeljena na tri dijela:

Direktorate za koje se moe rei da predstavljaju nauno struni, operativni i
visokoprofesionalni dio obavjetajne agencije, a to su:
1. Nacionalnu slubu za tajne operacije Bavi se tradicionalnom pijunaom
2. Ured za Nacionalne poslove Odgovoran za obavjetajne analize
3. Ured za tehniku potporu Odgovoran za istraivake i razvojne projekte

Na elu ovih agencija su zamjenici obavjetajnog direktora.

7. Kratak osvrt na uspostavu NSA?

Agencija za nacionalnu sigurnost je osnovana na temelju tajne direktive (memoranduma)

predsjednika Trumana od 24.10.1952. godine, koja je nosila naziv Komunikacijske
obavjetajne aktivnosti s osnovnim ciljem da ona preuzme kontrolu komunikacija i
elektronsku pijunau u korist Pentagona i drugih organa izvrne vlasti SAD-a. U kasnijem
periodu, ana osnovu obavjetajne direktive Vijea za nacionalnu sigurnost (NSCID) od
17.01.1972. godine, utvrena je decidno odgovornost NSA, odnosno njena nadlenost i
djelokrug rada, proizvodnjom raznovrsnih signalnih obavjetavanja (SIGINT), saglasno
verificiranim i preciznim zahtjevima i prioritetima koji su utvreni od strane rukovodeih
struktura obavjetajne zajednice. Analogno tome SIGINT aktivnosti su podijeljene u
Komunikacijske obavjetajne djelatnosti (COMINT) i Elektronske obavjetajne djelatnosti
(ELINT)

8. Nadlenosti NSA?

NSA je zaduena da:

1. Uspostavi i rukovodi virtualnim sistemom sa kompleksnim i sloenim
unutarorganizacionim centraliciranim i integracijskim odnosima
2. Planira, koordinira i direktno rukovodi obavjetajno integacijskim fazama
3. Ostvaruje permanentnu i preciznu kontrolu i zatitu svih komunikacijskih i
informacionih kanala
4. Stara se za komunikacijsku otvorenost izmeu elemenata i obavjetajne zajednice
SAD-a
5. Usavrava, unapreuje i implementira najsavremenija tehniko tehnoloka
dostignua i standarde SIGINT sistema i njegovih komponenata

9. Nadlenosti NIMA (Nacionalne agencije za snimanje i kartografiju)?

24
Pored Centralnog Ureda za snimanje (CIO) koji je osnovan kao borbena agencija za podrku
01.10.1996. godine, osnovana je Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju. Odgovorna
je da:
1. Osigura odgovorno obavjetajno snimanje i geopodrune informacione proizvode,
podrku i informacije
2. Upravlja snimanjem i geopodrunim analizama i proizvodnjom
3. Uniti ili osigura unitenje proizvoda fotografske obavjetajne djelatnosti i
geopodrunih informacija od strane najefikasnijih i ekspeditivnih sredstava
4. Razvija i daje preporuke nacionalnoj i nenacionalnoj politici
5. Prepisuje i daje mandat standardima i tehnikim arhitekturama
6. Procjenjuje izvedbu fotografiranja
7. Revidira i odgovara na zahtjeve fotografiranja
8. Razvija politiku i osigurava sudjelovanje DOD-a u nacionalnom i meunarodnom
snimanju
9. Savjetuje Ministra obrane i DCI-a o buduim potrebama za snimanjem

10. Organizaciona struktura NIMA-e?

Organizacija i funkcioniranje NIMA-e se ostvaruje putem tri Direktorata:

1. Direktorat za operacije
2. Direktorat za sisteme i tehnologiju
3. Direktorat za korporativne poslove

11.Politiki sistem Republike Francuske?

Prvi Ustav u Francuskoj donesen je 1791. godine, rije je o jednom od najstarijih pisanih
ustava u svijetu. Prvi put Francuska republika je proklamovana 1792. godine, meutim njen
je suverenitet naruen u vie navrata. Francuska je parlamentarna demokratska republika,
na ijem elu se nalazi predsjednik, kao najvii period dravne vlasti koji se bira po sistemu
neposrednih veinskih izbora na period od 7 godina, sa mogunou ponovnog reizbora vie
od dva puta. Predsjednik je:
1. Kljuna linost u oblikovanju globalne vanjske politike, politike nacionalne sigurnosti i
obrane
2. Komadant oruanih snaga
3. Predsjedava Komitetom za nacionalnu obranu i sigurnost
4. Ima pravo suspenzovnog veta na zakone donesene u Parlamentu, pravo da donosi
sam procjenu u sluajevima nacionalne opasnosti, imenuje predsjednika vlade, a na
njegov prijedlog i ministre, ima pravo rasputanja Skuptine, potpisuje vojne akte i sl

Parlament se sastoji iz dva doma: Nacionalne skuptine i Senata. Vlada Francuske se

formira na nain da predsjednik Republike imenuje predsjednika Vlade, koji bira ministre, za
ije imenovanje daje saglasnost predsjednik Republike. Na samom vrhu sudske hijerarhije
nalazi se Dravni savjet. Njegovu organizacionu strukturu ini 5 odjeljenja, od kojih samo
jedno ima sudska ovlatenja, a ostalih 4 su u ulozi savjetodavnih organa Vlade. Na niim
nivoima su uspostavljeni krivini i graanski sudovi.

25
12. Osvrt na proces historijskog etabliranja obavjetajno-sigurnosnog sistema R
Francuske?

Uspostavljanje obavjetajno sigurnosnog sistema moemo pratiti od poetka Drugog

svjetskog rata. 1940. godine uspostavljen je Centralni biro za obavjetajni rad i djelatnost,
iji je zadatak bio da se saveznike snage izvjeptavaju o situaciji na okupiranoj francuskoj
teritoriji. Istovremeno, na prostoru Alira se formiraju posebne snage koje su bile u funkciji
obavjetajne podrke vojnim operacijama i jaanju saradnje sa SAD-om. Simbiozom gore
pomenutih snaga nastaje Glavna uprava tajnih slubi, koja je 1945. godine preimenovana u
Direktorat za studije i istraivanje. 1946. godine vlada je obrazovala slubu za spoljnu
dokumentaciju i kontra pijunau.

13. Generalna direkcija za vanjsku sigurnost- uspostava (historijat), organizaciona

struktura i nadlenosti njenih direktorata?

Pretea Generalne diekcije za spoljnu sigurnost jeste sluba za vanjsku dokumentaciju i

pijunau, koja je osnovana 1946. godine. Ova sluba se bavila raznim nedozvoljenim
aktivnostima, to je produciralo potrebu njene radikalne organizacione i kadrovske
transformacije. 4.aprila 1982. godine sluba za vanjsku dokumentaciju i pijunau je
preimenovana u Generalnu direkciju za spoljnju sigurnost, a njen dotadanji rad na
francuskoj teritoriji je zabranjen, dok se njena aktivnost svela na obavjetajna istraivanja u
inostranstvu.
U organizacionom pogledu smjetena je u Ministarstvu obrane. Za svoj rad odgovorna je
predsjedniku drave i premijeru vlade, tako da je direktor ove direkcije duan da iste
blagovremeno obavjetava o prikupljenim podacima. Na elu ove slube nalazi se generalni
direktor, koji ima svoj kabinet. Ova sluba je organizirana putem direktorata i to:
1. Direktorat za strategiju
2. Direktorat za prikupljanje obavjetajnih podataka
3. Direktorat za izvoenje tajnih operacija
4. Direktorat za kontrapijunau
5. Direktorat za administraciju
6. Direktorat za operativnu tehniku
7. Direktorat za financije

Direktorat za strategiju:

1. Utvruje metode i sredstva prikupljanja podataka

2. Prati obavjetajne i druge sigurnosne prilike
3. Na osnovu prikupljenih podataka oblikuje generalni koncept i doktrinu djelovanja
4. Razrauje pravila i principe meusobne komunikacije sa Ministarstvom unutranjih i
vanjskih poslova

Direktorat za prikupljanje obavjetajnih podataka:

1. Planira, programira, rukovodi i odreuje metodologiju obavjetajnog istraivanja, a tu

svoju djelatnost realizira putem uspostavljenih centara u inostranstvu
2. Prikupljene podatke koristi na propisan nalin i distribuira ih ostalim direktoratima

26
Direktorat za izvoenje tajnih operacija:
Planira i izvodi tajne operacije, a uspjenost realizacije istih zavisi od pravovremenih, tanih i
pouzdanih informacija, kojima ovaj direktorat mora raspolagati. Stoga je neminovna njegova
saradnja sa direktoratom za prikupljanje obavjetajnih podataka.

Direktorat za kontrapijunau:
1. Planira i rukovodi kontraobavjetajnim aktivnostima u inostranstvu
2. titi francuska konzularna, diplomatska i druga predstavnitva od stranog
obavjetajnog prodora

14. Navesti koja je sluba u okviru obavjetajno-sigurnosnog sistema R Francuske

zaduena za koritenje zatienih kriptolokih sistema?

Glavni servis za informacione sisteme sigurnosti SCSSI

15. Direkcija za nadzor teritorija (DST): historijat, nadlenosti i organizaciona

struktura?

Osnovana je Dekretom od 1899. godine, a poela je zvanino sa radom 1939. godine,

reformirana je 1942. godine, a njena aktivnost je ponovo obnovljena nakon okonanja
drugog svjetskog rata 1945. godine.

Njene aktivnosti su usmjerena na otkrivanje stranog obavjetajnog prisustva na prostoru

Francuske, tako da je rad ove slube ogranien unutar francuske. Ova sluba takoer
otkriva, prati, presijeca djelatnost teroristikih organizacija, cri nadzor nad separatistima,
ekstreminm grupama, stranim teroristima. Na osnovu nadzora sumnjivih stranaca, daje
obavjetenja za otkazivanje boravka kao i zabrane ulaska u Francusku, predlae oduzimanje
dravljanstva.

Njenu organizacionu strukturu ini 5 subdirektorata i to:

1. Subdirektorat za kontrapijunau
2. Subdirektorat za meunarodni terorizam
3. Subdirektorat za opu administraciju
4. Tehniki subdirektorat
5. Subdirektorat za zatitu i sigurnost imovine

O svim preduzetim aktivnostima, direktor ove slube je duan upoznati ministra, a ovaj
predsjednika vlade i drave
16. U okviru koje obavjetajne slube Francuske djeluje Odjeljenje za igre?

U okviru Centralne direkcije opih obavjetenja

17. Politiki sistem Velike Britanije?

Najvaniji akti na kojima se zasniva dravno ureenje:

27
 1. Magna carta libertadum Velika povelja slobode 1215.
2. Habeas Corpus act 1679.
3. Deklaracija o pravima 1689.
4. Parlament akt donesen 1911.

Ve u 14. stoljeu Parlamet postaje dvodomni. Gornji dom Dom lordova je bio sastavljen
od visokog plemstva i svetenstva, dok su Dom Komuna inili predstavnici nieg plemstva i
predstavnjici grofovija i gradova. U poetnom periodu Parlament je imao formalnu funkciju,
dakle bez mogunosti donoenja vitalnih zakona.

Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije (Great Britain) danas sainjavaju Engleska, Vels,
kotska i Sjeverna Irska. Parlament Velike Britanije sainjavaju morarh, Gornji dom ili Dom
lordova, Donji dom ili Dom komuna i spiker.

18. NCIS: kada je uspostavljena, organizaciona struktura, nadlenosti?

- Britanska nacionalna kriminalistika obavjetajna sluba je osnovana 1992. godine, s ciljem

objedinjavanja informacija o tekim zloinima i veim kriminalnim organizirnim frupama, koje
su predmet interesa na regionalnom, nacionalnom i meunarodnom planu. Osnivanje
naznaene slube rezultiralo je objedinjavanjem aktivnost razliitih slubi, koje su u funkciji
sistema sigurnosti, a posebno obavjetajne slube za droge i regionalni kriminalistiki
obavjetajni uredi.
- U njenoj nadlenosti su zadaci prikupljanja obavjetajnih podataka o evidentiranim
kriminalnim licima i grupama (terorizam, trgovina drogom, pranje novca, organizirani kriminal,
pedofilstvo, huliganstvo na fudbalskim stadionima) kao i druge podatke obavjetajnog
karaktera koji mogu posluiti za efikasnije otkrivanje i suprostavljanje najsloenijim i drutvno
najopasnijim deliktima. NCIS nastoji da u skladu sa razvojem i primjenom obavjetajnih,
naunih i operativno strunih dostignua, prui odgovarajuu pomo slubama za
sprovoenje zakona i drugim slubama na teritoriju Velike Britanije, kao i slubama drugih
zemalja. Njen primarni zadatak se sastoji u prikupljanju, obradi, sistematizaciji, analizi,
odreivanju prioriteta, te njihovom dostavljanju i davanju potrebnih uputstava i direktiva.
NCIS analizira i politiku borbe protiv kriminalnih aktivnosti.
- U okviru NCIS-a se nalazi Meunarodna divizija, Divizija za Veliku Britaniju i Glavni tab. U
glavnom tabu se nalazi jedinica za operativnu podrku, jedinica za meunarodnu
koordinaciju, jedinica za unutranju politiku, slube i istraivanje i strategijski i specijalistiki
obavjetajni odjel. Ova oblast se sastoji od jedinica koje su zaduene za problematiku
organiziranog kriminala, ekonomski kriminal, droge i posebne oblike kriminala ukljuujui i
fudbalsko nasilje. U tom je cilju formirano pet regionalnih ureda i to u: Londonu, Birmingenu,
Manesteru, Bristolu i Vejkfildu. Njihov rad nadzire Divizija za Veliku Britaniju, koja takoer
ukljuuje Ured za saradnju sa kotskom i Irskom. Divizija je trenutno locirana u Londonu.
19. Kratak osvrt na proces historijskog razvoja MI-5 i Mi-6?

Poetne organizacione forme njenog djelovanja moemo pratiti naroito poetkom 1909.
godine. Naime, veliki obavjetajni interes Njemake i prisustvo njenih obavjetajaca na
prostoru Velike Britanije s teitem na vojno pomorske luke, to je sa stanovita
organizacije i zatite pomorskih vojnih efektiva predstavljalo veoma sloen sigurnosni
problem, uslovili su potrebu preduzimanja hitnih mjera u cilju praenja, otkrivanja i
presijecanja svih tih obavjetajnih namjera. Upravo naznaeni razvoj osobito vojne situacije,

28
u britanskom oruenju, nalagao je da se ova sluba u kasnijem periodu organizaciono
smjeta u okviru novouspostavljene vojno obavjetajne uprave (Directorate of Military
Intelligence) sa oznakom MI-5. To je bilo u januraru 1916.godine

Tajna obavjetajna sluba, koja je nekad nosila naziv MI-6, a koji je i danas u naunoj
upotrebi, je centralna obavjetajna agencija Ujedinjenog Kraljevstva. U skladu sa Zakonom o
obavjetajnim slubama, tajna obavjetajna sluba je zaduena za obavjetajna istraivanja
u inozemstvu

20. Nadlenosti MI-5?

1. Analizira i vri sadrajnu obavjetajno operativnu procjenu prikupljenih podataka o

svim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti
2. Iznalazi najpogodnije naine, metode, sredstva i vrijeme za preduzimanje operativnih
mjera
3. Svojim detaljnim obavjetano operativnim djelovanjem detaljno spoznaje prirodu i
specifinosti sigurnosne stvarnosti, sa posebnim akcentom na mnogostruke oblike
ugroenosti
4. Na sistemski, konzistentan i kontinuiran nain prati i analizira sigurnosnu zbilju
5. Prua potrebne savjete vladi i istu informira o obimu, intenzitetu i stepenu prijetnji, sa
prijedlogom odgovarajuih sigurnosnih i drugih mjera
6. Aktivno sudjeluje na pruanju pomoi drugim agencijama, posebno policijskim
snagama, agencijama za sprovoenje zakona

21. Nadlenosti MI-6?

Zakonom su decidno utvrene njene nadlenosti. S tim u vezi, ona je odgovorna da planira,
organizira prikupljanje obavjetajnih tajnih podataka u inostranstvu politikog, ekonomskog,
vojsnog, tehnolokog i drugog karaktera, o emu je duna permanentno obavjetavati
ministra vanjskih poslova i predjsednika vlade. Prikupljeni podaci koji se prethodno
analiziraju, slue kao podrka nacionalnoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva, posebno
obrambenoj, sigurnosnoj i ekonomskoj politici. Na osnovu tih preciznih podataka donosi se
procjena i deginiraju novi zahtjevi, na Zdruenom obavjetajnom komitetu (JIC). Polazei od
toga da je naznaeni Komitet odgovoran za odreivanje pravaca i prioriteta obavjetajnog
istraivanja, sasvim je razumljiva relevancija obavjetajnih podataka koje prikuplja tajna
obavjetajna dluba iz razliitih izvora (ljudskih i tehnikih) za upotpunjavanje procjene stanja
i kreiranja daljnjih mjera i aktivnosti.

22. Odbrambeno-obavjetajni tab?

U okviru Ministarstva obrane je uspostavljen Obrambeno obavjetajni tab (DIS) i kao dio
naznaenog organa vlade predstavlja fundamentalni element obavjetajnog sistema u toj
oblasti. Konstituiran je 1964. godine. Nastao je integracijom obavjetajnih,
kontraobavjetajnih elemenata svih rodova vojske i civilnog zdruenog obavjetajnog biroa.
Zadatak ove slube jeste da da ministarstvu na zakonit, kvalitetan, operativan nain prua

29
pomo; to postie prikupljanjem podataka, primarno vojnog karaktera. Preventivna uloga:
blagovremeno upozorenje o nadolazeim prijetnjama

23. Politiki sistem SR Njemake?

Rije je o parlamentarnom sistemu u kojem izvrnu vlast dijele Predsjednik Republike i

kancelar sa vladom. Obzirom da se radi o federalnom ureenju, ustavom su jasno utvrene
nadlenosti izmeu savezne vlade i federalnih jedinica. Savezna vlast ima iskljuivu
nadlenost u vanjskim poslovima, pitanjima dravljanstva, nova, eljeznica, pota,
telekomunikacija i autorskog prava. Federalne jedinice imaju iskljuivu nadlenost u prosvjeti
i kulturi. Savezni parlament se sastoji od dva doma: od donjeg doma (Bundestag) i gornjeg
doma (Bundestrat). Vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Izvrnu vlast dijele
predsjednik SR Njemake i kancelar vlade, s tim to je funkcija predsjednika vie
protokolarnog karaktera. Predsjednika biraju na period od 5 godina sa mogunou jo
jednog izbora.

24. Osvrt na proces historijskog razvoja obavjetajno-sigurnosnog sistema

Njemake?

Prvu obavjetajnu slubu na podruju dananje ujedinjene Njemake je osnovao Fridrih

veliki 1740. godine. 1866. godine Oto Bizmark osniva politiku vojnu policiju, za ijeg
rukovodioca imenije tibera. Uloga ove policije bila je zatita kralja i premijera vlade. Nakon
kapitulacije Njemake 1945. godine prestajesa radom obavjetajnih institucija treeg Rajha.
Dolazi do formiranja tzv. privatne obavjetajne grupe pod nazivom Struni tab Gelen koje
predstavlja nukleus iz kojeg e se razviti obavjetajno sigurnosni sistem Njemake. Rije je
naime o slubi koja je dugo radila pod direktivama i instrukcijama SAD-a. Struni tab Gelen
je pretea dananje vrlo znaajne obavjetajne slube Njemake: Savezne obavjetajne
slube BND.

25. Nadlenosti BND (Federalne obavjetajne slube)?

1. U skladu sa zakonom i koritenjem posebnih metoda i sredstava prikuplja

obavjetajne podatke iz razliitih izvora koji se odnose na politike, vojne,
komunikacijske, sigurnosne i druge oblasti stranih drava
2. Analizira, sistematizira podatke, te ih u vidu pouzdanih informacija dostavlja Saveznoj
vladi
3. Blagovremeno, tano, precizno i svakodnevno izvjetava Saveznu vladu o aktualnim
sigurnosnim problemima i krizama, kao i svim drugim sigurnosnim prijetnjama koje
mogu imati negativne implikacije na nacionalnu sigurnost
4. Na osnovu prikupljenih obavjetajnih podataka i kontinuiranog praenja sigurnosne
zbilje, izrauje sadrajne analize i procjene sa moguim prognozama buduih
sigurnosnih prijetnji
5. Prikuplja podatke o ozbiljnim zloinima kao to su: terorizam, krijumarenje raznih
vrsta oruja, organizirani kriminal i sl.
6. U skladu sa Zakonom o spreavanju kriminala koji je usvojen 1994. godine, ova
sluba je dobila ovlatenje za tajno prislukivanje telefonskih linija
7. Ostvaruje i razmjenjuje informacije sa ostalim obavjetajnim agencijama

30
 8. Ostvaruje saradnju sa ruskim predstavnicima slubi sigurnosti na podruju
sprjeavanja krijumarenja nuklearnih materija

26. Organizaciona struktura BND-a?

Na elu ove slube se nalazi predsjedik BND-a sa centralom kojoj su podreeni njeni centri,
rezidenture i ispostave. Njenu organizacionu strukturu ine:

1. Odjel za prikupljanje obavjetenja

2. Odjel za tehniko praenje
3. Odjel za procjene i analize
4. Odjel za administraciju
5. Odjel za sigurnost
6. Odjel za centralne zadatke

Takoer u ovoj slubi postoji i ured za telekomunikacije sa najsavremenijim raunskim

centrom koji registruje veliki broj podataka. Ova sluba broji oko 7600 uposlenih. Nadzor nad
njenim radom vri Parlamentarna nadzorna komisija.

27. Federalni ured za zatitu ustava (BfV)- nadlenosti

1. U ulozi transmitera signifikantnih informacija drugim agencijama koje sa stanovita

nacionalne sigurnosti imaju kljunu ulogu u pravovremenom preduzimanju i
preventivnih mjera na otklanjanju sigurnosnih prijetnji
2. Prikuplja, analizira i procjenjuje sve podatke o aktivnostima koje su usmjerene protiv
ustavnog ureenja Njemake, kao i njene sigurnosti
3. Otkriva, prati i presijeca aktivnosti stranih obavjetajnih slubi, koje su usmjerene na
ugroavanje nacionalne sigurnosti
4. Provjerava lica koja se predlau za rad na najdelikatnijim mjestima
5. S obzirom da obavjetajni podaci cirkuliu izmeu viih i niih nivoa, preduzima
aktivnosti zatite istih i spreavanja da isti dospiju u ruke neovlateni lica
6. Ima ovlatenja za tajno prislukivanje, opservaciju, audio i video snimanje, koritenje
tajnih dokumenata, a pomenute mjere moraju biti odobrene od strane ministra
7. Predsjednik Federalnog ureda za zatitu ustava jednom godinje podnosi izvjetaj o
svom radu ministru za unutranje poslove

28. Navesti koja sluba u okviru obavjetajno-sigurnosnog sistema Njemake koristi u

svome radu iskljuivo legalne metode rada?

Vojno informativna sluba

29. Vojna sluba sigurnosti (MAD) : nadlenosti i organizaciona struktura?

Rije je o kontraobavjetajnoj slubi, koja je organizaciono smjetena u ministarstvu odbrane

i direktno mu je podreena. Njome rukovodi zamjenik generalnog inspektora njemakih
vojnih snaga za vojnu sigurnost. Konstituirana je 1956. godine, odmah nakon osnivanja
armijskih snaga Njemake. Za svoj rad je odgovorna ministru odbrane.

31
Osnovni zadatak ove slube jeste prikupljanje i analiza informacija o mnogostrukim
aktivnostima i njihovimnosiocima, kao to su terorizam, sabotae, diverzije, lijevi i desni
ekstremizam, a koje su usmjerene na ugroavanje ustavnog ureenja, sigurnosti drave i
njenih institucija kao i na ugroavanje oruanih snaga i vojnih potencijala. Otkriva, prati i
presjeca djelatnost stranih obavjetajnih slubi. Detaljno provjerava lica koja radena
osjetljivim mjestima.

32