Utvrde

STARA FRANKOPANSKA UTVRDA UZ UE SLUNJICE

Slunj se kao grad razvio u blizini

OLD FRANKOPAN FORTRESS NEXT TO THE SLUNJICA RIVER
utoka Slunjice u Koranu. Slunjica MOUTH
je inae mala rijeka duga 6,5 km ko-
ja izvire juno od Slunja kod sela The Slunj fortress is perched on a rocky hill at the last bend of Slunjica before it
Slunice. U izvorinom toku ime joj descends via several magnificent cascades into the Korana river. This was an old
Fortress of the Frankopans and the seat of one of their branches, the Slunjski
je Jesenica ili Jasenica, a tee podzem-
family. After the death of Franjo Frankopan, Croatian Prince and a successful
no od Like Jesenice do Slunice u defender against Turk attacks, the fortress became part of the Military Frontier.
duini od 14 km. Inae protjee Slu- It was attacked by Turks on as many as 13 occasions and on three of such
njem i ispod tog grada ulijeva se u occasions it was taken and burned down, just like a neighboring small town on
Koranu preko 23 slapa via od dva- the other bank of the Slunjica. However, the fortress was always rebuilt so that it
deset metara. Na tim su se slapovi- was, for an extended period of time, the final stronghold on the border with the
ma razvile mlinice i ivopisno nase- Ottoman Empire. The fortress was shaped as an irregular pentagon and in its
lje Rastoke. Pretpostavlja se da su center it featured a very tall main building to which several smaller buildings
postanak Slunja i Rastoka podjedna- were annexed. After the military threat ended, the fortress was on several
occasions damaged by fire. Today, the town on the other bank is still quite vital,
ko uvjetovali burni povijesni doga-
and the place where a former Franciscan monastery used to stand is currently
aji te povoljan geostrateki i gospo- occupied by a church which unfortunately suffered a lot of damage during recent
darski poloaj. I danas kroz Slunj military operations.
prolaze vane prometnice izmeu
sjevera i juga te od istoka i Bosne da se u latinskom slovo 'u' pisalo kao naziva svakojako: Sluin, Zlun, Zun,
prema zapadu. I prije se, dok jo nije 'v' pa se Slouin pisalo Slovin. To na a ponegdje i Sluni.
bilo mostova, ba pri uu Slunjice neki nain potvruje i hrvatski pjes- Postojalo je i starije naselje koje se
kretalo stanovnitvo i raznorazne nik Ivan Trnski, koji je u vrijeme ro- zvalo Suhi Slunj i nalazilo se juno
vojske. Upravo se u Slunju kao trgo- mantizma spjevao pjesmu Slovin- od Slunja, ispod brda Melnice i ne-
vinskom sreditu dodiruju plodna gradu. Neki tvrde da je Slunj izgra- daleko opustjelog sela Zbijeg. To je
poljoprivredna podruja na istoku sa dio hrvatski kralj Zvonimir, iako o podruje na kojem se sada nalazi
zapadnim krkim stoarskim kraje- tome nema nikakvih tragova u povi- vojni poligon koji je negdanja JNA
vima i velikim umskim kompleksi- esnim dokumentima. Slunj se u sta- izgradila u pedesetim godinama, a
ma Male Kapele. rim kartama i dokumentima inae danas se njime koristi Hrvatska voj-
Najstarija je prolost ovog kraja ne-
istraena i nepoznata. Povjesniar
Ferdo ii navodi da je na ovom
podruju pronaen rimski novac i da
je upravo ovdje rimski vojskovoa
Germanik napao japudski grad Spla-
num ili Splonum. Zna se da je neg-
danji glavni rimski put prolazio u
neposrednoj blizini Slunja, da je vo-
dio od Pokuplja preko Topuskog te
pokraj Cetingrada u pravcu Bihaa
dolinom Une iao prema srednjem
Jadranu. U doba hrvatskih narodnih
vladara to je bila i glavna veza izmeu
Panonske i Dalmatinske Hrvatske, a
na tom su se pravcu navodno srele
vojske hrvatskog kralja Petra
Svaia i ugarskog kralja Kolomana.
Povjesniar Vjekoslav Klai izvodi
ime Slunj od rijei Slovin, tumaei Crte poloaja i tlocrta utvrde (M. Stier)

GRAEVINAR 54 (2002) 12 749

Utvrde
Stierov crte Slunja s utvrdom (pogled s juga)
ska. ak je pomalo nejasno je li se
najstarija povijesna spominjanja Slu-
nja odnose na taj prvobitni Slunj ili
na sadanji podignut na kamenitoj
uzvisini velike okuke Slunjice. Sva-
kako valja uvaiti injenicu da naj-
pouzdaniji istraiva naih povi-
jesnih utvrda Gjuro Szabo spominje
odluku hrvatskih stalea jo iz 1558.
da kralj utvrdi i Zrin, Komogovinu,
Prekovrki Gradac, Svinicu i novi
Slunj.
Sav je kraj oko Slunja, zajedno s ci-
jelom modrukom upanijom, navod-
no darovao kralj Bela III. 1193. kne-
zovima Krkim. No to zaista nije
pouzdan podatak jer su se mnoge
ondanje darovnice buduim Franko-
panima pokazale istim krivotvori-
nama. Ali se zato pouzdano zna da
je kralj Karlo I. Roberto Anuvinski
darovao 1323. upu Drenik s pod-
rujem Slunja Fridrihu III., pripad-
niku toga najslavnijega hrvatskoga
plemikog roda za pomo u borbi
protiv Mladena II. ubia, bana
Hrvatske i Slavonije. Neto poslije,
1390. godine, Ivan Krki dao je kne-
zu Pavlu Zrinskom u zakup grad
Slunj s pripadajuim posjedima. To
je i prvi put da se spominje 'castrum
Slung' jer do tog vremena nema po-
dataka o postojanju ni slunjske utvr-
750
de ni trgovita. Zbog tog je zakupa
dolo do polustoljetnog sukoba tih
dviju monih plemikih obitelji, jer
su Frankopani Slunj uzeli natrag bez
ikakve naknade. Taj je spor u vie
navrata morao rjeavati i kraljevski
sud, a izglaen je tek nakon smrti
nasilnoga Nikole Frankopana.
U diobi frankopanskih posjeda 1449.
u Modruu Slunj je, zajedno s Ostro-
vicom i Novigradom u Lici te Lede-
nicama u Vinodolu, dobio Dujam
IV. Slunj tada postaje sijelo jedne
Valvasorov crte slunjske utvrde
od grana knezova Frankopana. Po-
uzdano se zna da je u to vrijeme na
drugoj obali Slunjice ve postojalo
manje naselje, a spominje ga knez
Nikola u jednoj ispravi iz 1409. Utvr-
da na desnoj obali i naselje na lijevoj
obali Slunjice bili su meusobno
povezani mostom, a u kasnijim se
dokumentima spominju pod zajed-
nikim nazivom Slunj.
Iz turih povijesnih podataka nemo-
gue je ustanoviti kada je izgraena
slunjska utvrda. Vjeruje se da je iz-
graena u 14. stoljeu, ali se nita ne
zna ni o veliini ni o prvobitnom iz-
gledu. No svakako je u cijelosti mo-
rala biti izgraena i prije nego to je
u 15. stoljeu postala sjeditem feu-
da. Povjesniar i arheolog Milan
Kruhek vjeruje da su utvreni zamak
izgradili upravo Frankopani kao svoje
novo sredite, ba kao i nedaleki
Trac.
Knezovi Frankopani Slunjski nisu
dugo drali Slunj i slunjski posjed.
U njihovu je vlasnitvu bio do 1572.
i izumiranja te plemike grane. Naj-
poznatiji su njezini predstavnici Ju-
raj, koji je bio sudionik Cetinskog
sabora, i Franjo, koji je bio hrvatski
ban. Franjo Frankopan Slunjski (1536.
-1572.) proslavio se obranama od
turskih napada kojima je ujedno us-
GRAEVINAR 54 (2002) 12

pjeno branio svoje posjede: Gore,
Gornju i Donju Kladuu, Krstinju,
Cetin, Kremen, Letovani i Slunj.
Bio je od 1567., zajedno sa zagreba-
kim biskupom i kasnijim kardinalom
Jurjem Drakoviem, hrvatsko-sla-
vonski ban. Obojica su kao neposre-
dni organizatori obrane od Turaka
dobili od Sabora naslove 'branii
domovine', a Franjo jo i naslov 'ma i
tit ostataka Ilirije'. U to vrijeme Turci
nisu uspijevali osvojiti niti jednu
utvrdu, ali je Franjo Frankopan pot-
puno osiromaio pa mu je na pogra-
ninim posjedima ostalo tek dvade-
setak kmetova. Oskudica ga je prisi-
lila da se odrekne banske asti 1572.,
a iste je godine i umro i pa je s njim,
bez mukog nasljednika, propala lo-
za Frankopana Slunjskih.
esnaesto je stoljee inae vrhunac
turske ekspanzije prema Zapadu.
Nakon poraza na Krbavskom polju
1493., a posebno nakon poraza blizu
Mohaa 1526., pod tursku vlast pos-
tupno dolazi cijela Slavonija i Lika.
Turci se pribliavaju Slunju koje
postaje strateki vano mjesto na
putu prema Bihau, ondanjoj najis-
turenijoj hrvatskoj utvrdi i od 1527.
sjeditu bihake kapetanije. Franko-
pani su primorani prepustiti obranu
svojih utvrenih gradova carskoj
vojsci. Tako nekadanja plemika
Slunj iz 1730. prema crteu M. A. Weisa
GRAEVINAR 54 (2002) 12
Ruevine slunjske utvrde gledane s istoka
sijela postaju granine obrambene
utvrde. Time se konsolidira obrana
prema Turcima i zaustavlja njihovo
napredovanje. Da bi se to postiglo
bilo je potrebno stare plemike gra-
dove prilagoditi novim zahtjevima,
novim orujima i novoj ratnoj stra-
tegiji. Granine utvrde stalno obila-
ze carski vojni asnici, paljivo bi-
ljee sve o zateenom stanju, svoja
zapaanja opisuju i crteima te pred-
lau brojna unapreenja kako bi se
poboljale njihove obrambene zna-
Utvrde
ajke. Zahvaljujui tome o slunjskoj
utvrdi imamo znatno jasniju predod-
bu nego iz vremena dok su njome
upravljali Frankopani. Gjuro Szabo
ak tvrdi da je rijetko koji grad sa-
uvan s toliko dobrim nacrtima kao
to je to sluaj sa Slunjem.
Od brojnih crtea nije naalost sau-
van prvi za kojega se zna da ga je
1586. izradio voditelj gradnje karlo-
vake tvrave Martin Gambon. Sau-
vani su crtei koje je izmeu 1657. i
1660. izradio nezaobilazni prvi car-
ski inenjer Martin Stier. On je za
Slunj nacrtao tri tlocrta utvrde i dva
pogleda na utvrdu i naselje sa irom
okolicom - jedan s juga i jedan s is-
toka.
Na crteima se uoava da je nepra-
vilna peterokutna frankopanska gra-
evina okruena vanjskim obrambe-
nim zidom kojega s juga i istoka po-
jaavaju etiri okrugle kule, a s naj-
manje zatiene istone strane isko-
pana je iroka graba. Gradu se pris-
tupalo iz smjera naselja, preko mos-
ta na Slunjici i vijugavom stazom
sa strme zapadne strane do ulaza na
sjeverozapadnom uglu. Cijeli je sus-
tav ulaza razraen i prolazom se do-
lazi do kule unutar koje se zaokree
pod pravim kutem, pa se preko pok-
751
Utvrde
retnog mostia ulazi u pravokutnu
polukulu i zatieno predgrae. Ulaz
u gradsku frankopansku jezgru je u
sjeverozapadnom zidu. Iako to G.
Szabo izriito tvrdi, i to je miljenje
zbog njegova ugleda vrlo raireno,
uoljivo je da se ipak u utvrdu nije
ulazilo ljestvama preko ardaka. Unu-
tar glavne graevine nacrtano je ne-
koliko zasebnih cjelina, tri s lijeve, a
jedna velika s desne strane. Stier
kao i drugdje crta prijedlog pobolj-
anja. Ovdje su to nove jake utvrde
na istonoj najizloenijoj strani sa
dva bastiona i ravelinom. Na poseb-
nom je tlocrtu ira topografska situ-
acija na kojoj je osim utvrde prika-
zano i naselje na lijevoj obali Slunj-
ice s crkvom i samostanom zatie-
nim obrambenim zidom i prokopom.
Ipak tek pogledi na utvrdu i naselje
u cijelosti pojanjavaju ondanju
situaciju, izgled i stanje. Naselje je
naputeno, a sve je u njemu ruevno.
Jezgra je tvrave izuzetno visoka, a
na uglovima su na vrhu zida smje-
tena isturena i natkrita straarska
produenja. Na crteima se vidi da
su obrambeni zid i kule u vrlo loem
stanju. Podalje od utvrde smjeten
osamljeni straarski toranj (polter-
turm), a slian je stajao i blizu utvr-
de u Brinju.
Stier je uz prijedloge ojaanja u pop-
ratnom tekstu dao i nekoliko poseb-
nih savjeta kako sprijeiti ono to se
esto dogaalo. Turski su se vojnici
znali koritom rijeke prikrasti ulazu
te zaskoiti i nekoga oteti, a to se mo-
e sprijeiti preprekama od velikih
stabala ili jednim zidom. Isto tako
valja minirati jednu stijenu ispod
koje bi se jedan do dva turska vojni-
ka sakrili te ujutro ustrijelili straa-
re. Kako se utvrdi praktiki jedino
moe prilaziti preko mosta, njega
svakako treba sruiti u sluaju napa-
da. Velik je problem i vodoopskrba
jer se rijeke ljeti isue pa njihova
voda nije za pie ni za ljude ni za
stoku. Bilo bi potrebno stoga oistiti
i kinicom puniti postojeu veliku
cisternu. Stier inae prilae i popre-
752
ni presjek te presjeke tornja s vodos-
premom.
Drugi je poznati crte J. W. Valva-
sora, na kojem je pogled na slunjsku
utvrdu sa zapada, ali je taj crte, kao
i mnogi drugi tog autora, potpuno
nevjerodostojan. Nakon mira u Sri-
jemskim Karlovcima 1699. nastalo
je nekoliko crtea autori kojih su L.
F. Marsiglie (voditelj strunog tima
za utvrivanje granice) i J. F. Holl-
stein. Na tim je crteima drukiji
raspored zidova i zgrada unutar glav-
ne frankopanske graevine, ali je
nemogue ustanoviti je li to posljedica
promjena pri obnovi ili su je iza-
zvale nepreciznosti crtaa. Istodob-
Pogled iz unutranjosti na ostatke zidova utvrde
no J. C. Weigel radi kartu graninih
podruja prema Turskoj, a uz rub te
male karte donosi sitne tlocrte niza
utvrda pa i Slunja. Jezgra je utvrde
poneto drugaija nego na prethod-
nim tlocrtima. Martin Claus 1713.
obilazi podruje karlovakog gene-
ralata, detaljno opisuje utvrdu i pred-
lae poboljanja, a unutar nje prika-
zuje neke nove nadogradnje. Dopad-
ljiv je crte Matije Antina Weisa iz
1730. koji prikazuje naglaeno viso-
ku, vrstu i potpuno zatvorenu jez-
gru utvrde koja je u vrlo dobrom
stanju. Slino Weiglu i J. A. Schillin-
ger na rubovima topografske karte
podruja crta male, ali ne tlocrte ve
poglede na pojedine utvrde. I tu do-
minira zatvorena frankopanska jez-
gra, s malim otvorima pri vrhu i ve-
likom straarnicom na sjeveroisto-
nom uglu.
Posljednji od brojnih likovnih prilo-
ga izuzetno je kvalitetna arhitekton-
ska dokumentacija sastavljena od
uzdunih presjeka kroz etiri razine
i jednoga poprenog presjeka jezgre
utvrde koju je 1790. izradio B. W.
Schrending, u vrijeme kada je u njoj
stanovao zapovjednik Karlovake
krajine barun de Vins. Pretpostavlja
se da je tada utvrda pregraena i pri-
lagoena ondanjim potrebama. Ju-
na zgrada uz prizemlje ima dva kata
podijeljena u etiri prostorije, a sje-
verna uz prizemlje i kat, a takoer
je podijeljena u etiri prostorije. Iz-
nad jednostrenog blago polegnutog
krova uzdie se obrambeni zid s ni-
zom malih otvora koje povezuje nat-
krivena i konzolno istaknuta drvena
galerija.
Turci su prema povijesnim podaci-
ma vie od trinaest puta napadali ut-
GRAEVINAR 54 (2002) 12

vrdu i naselje Slunj. Prvi put su ne-
uspjeno opsjedali Slunj 1561., a
uspjeli su prodrijeti u utvrdu 1578.
kada su je opljakali i zapalili. Tada
su na lijevoj obali Slunjice spalili
naselje i samostan franjevaca. Ponov-
no su upali u Slunj 1582. i opet ga
spalili i opustoili. No stara je utvr-
da brzo obnovljena i osposobljena
za obranu i dranje posade. Zabilje-
eno je da se 1578. na saboru austrij-
skih pokrajina tajerske, Kranjske,
Koruke i Gorice u Brucku na Muri,
posveenom obrani hrvatskih grani-
ca, posebno govorilo o najznaajni-
jim hrvatskim junim utvrdama
Slunju i Bihau. Za obnovu njihovih
utvrda odreuju se posebna novana
Najouvaniji dio utvrde snimljen izunutra
sredstva za Biha 20.000, a za Slunj
5000 forinti. Govori se o popravlja-
nju i uvrivanju stare utvrde te
ureenju novih straarskih mjesta u
naselju na lijevoj obali Slunjice.
Nakon pada Bihaa 1592., s kojim
su ujedno pali Trac, Drenik i Ce-
tin, Slunj je posebno dobio na va-
nosti kao jedina zapreka ispred Kar-
lovca i prema zapadnim krajevima
od Korane do Jadrana.
Nakon nestanka slunjske loze Fran-
kopana, Slunj je potpuno uao u sas-
tav Vojne krajine. Od 1579. bio je
GRAEVINAR 54 (2002) 12
pod upravom senjskih kapetana. Po-
vjesniari spominju i njihova imena
(Hreljanovii, Malagrudii, Delii-
munovii, Muravii, Hranilovii...).
Jedan od najpoznatijih zapovjednika
Slunja bio je od 1661. slavni Petar
Zrinski, inae sudionik Zrinsko-Fran-
kopanske urote. On je u to vrijeme
pobijedio Turke kod Slunja, u Mei-
murju i kod Jurjevih stijena. Ipak za
njegove odsutnosti 1664. Turci su
posljednji put uspjeli upasti u Slunj
te popaliti utvrdu i franjevaki sa-
mostan. Inae najvei uspjeh u es-
tim borbama uokolo Slunja zabilje-
en je znatno prije, kada su turske
snage pod vodstvom Ferhat-pae
1584. nakon povratka iz pohoda u
Kranjsku kod Moila saekali ban
Toma Erddi i karlovaki general
Joseph Thurn. Tada je, prema zapi-
sima, palo 2000 Turaka, zaplijenje-
no 10 barjaka i osloboeno 600 za-
robljenih robova. Zanimljivo jest da
su petorica od 14 poginulih turskih
voa bili krani turski vazali. Za- mani, vara, Otrc i umberak.
biljeeno je da su kranjski stalei
1613. u pismu nadvojvodi i kasnijem
kralju Ferdinadu II. nazvali Slunj
"kljuem Hrvatske i Kranjske". Pos-
ljednji turski napad na Slunj zbio se
1738. i uspjeno je odbijen.
Utvrde
U slunjskoj su utvrdi bile stalne po-
sade od priblino stotinjak krajinika
i desetak njemakih vojnika. Kasnije
su posade bile manje, ponekad od
samo 10 do 20 vojnika sa straom.
Osim zapovjednika redovito su ih
sainjavali njemaki vojnici, uskoci
te neredoviti krajiki vojnici (mazoli),
zapravo svi sposobni seljaci koji su,
kad nisu ratovali, popravljali i gradi-
li krajike utvrde, izgraivali putove
i mostove te sudjelovali u drugim
javnim radovima.
Kraj izmeu Une i Korane bio je do
1699. i Karlovakog mira izmeu
Turske i Austrije vie od stotinu go-
dina prava pusto, 'desertum' i 'niija
zemlja'. Bilo je to stalno poprite
borbi, pustoenja i pljaki. Stoga se
starosjedilako stanovnitvo odatle
povuklo prema Gorskom kotaru i
sjevernim krajevima Hrvatske. Jo
na poetku 16. stoljea pred turskim
se nadiranjima odselio dio stanovni-
tva u takoer opustoene krajeve
Ugarske i Austrije u blizini Dunava
(Gradianski Hrvati). U meuvre-
menu su negdanje hrvatske utvrde
pretvorene u turske. Najisturenije
tursko utvrenje bio je Kremen na
desnoj strani Korane koji su Turci
drali od 1582 do 1699., ali i Dre-
nik, Cetin i Sokolac kod Furjana.
Nakon reforme hrvatske Vojne kra-
jine 1746. osnovana je Slunjska re-
gimenta (pukovnija). Tako je Slunj
u pravom smislu postao vojno sredite
svog podruja. Regimenta je (kako
se precizno navodi) obuhvaala 64
naselja sa 2276 kua i 5216 mu-
karaca od 16 do 60 godina, sposob-
nih za oruje. Bila je to etvrta regi-
menta u karlovakom generalatu, a
imala je 12 kompanija (eta): Lae-
vac, Valiselo, Krstinja, Blagaj, Bu-
daki, Vojni, Poloj, Barilovi, Vuk-
Svaka kumpanija imala je po etiri
voda, zapravo etiri dijela ili 'frtalja'.
tab je regimente kasnije preseljen u
Barilovi te u Karlovac, ali i dalje
nosi ime Slunjske regimente. Od
1788. do 1799. Slunj je, kao to je
753
Utvrde
ve reeno, bio glavni stan zapovjed-
nog generala u Hrvatskoj, baruna de
Vinsa.
Samo je mjesto Slunj zadralo funk-
iju tapskog mjesta, ali se sporo po-
punjavalo novim stanovnitvom. U
tim je vremenima (1726.) podignuta
obnovljena sadanja upna crkva
Presv. Trojstva pokraj poruenoga
franjevakog samostana. Jezgra joj
je bila srednjovjekovna jednobrodna
franjevaka crkva Sv. Benedikta ko-
ja je vie puta popravljana i dograi-
vana. Iz te je crkve na Trsat 1583.
prenesena i najstarija svetinja kip
Majke Boje Slunjske. S lijeve i
desne strane obnovljenoj su crkvi
dodane kapelice tako da se poslije
doimala kao trobrodna. Crkva je pre-
gradnjama potpuno barokizirana i
prilagoena potrebama slunjskog
puka. U minulom je ratu 1991. najp-
rije zapaljena, a poslije je gaana
raznim projektilima.
Slunjska utvrda smjetena na kame-
nitoj uzvisini poluotoka velike oku-
ke Slunjice bila je u vie navrata
temeljito obnavljana i dograivana,
a s vremenom je mijenjala i prvob-
itni oblik. Tijekom 19. stoljea u vi-
e je navrata stradala u poaru. Pos-
Ostaci zgrade zvane Magazin iz Napoeolovih vremena
754
ljednji put 1882. zapalili su je nepoz-
nati poinitelji. Utvrda je teko stra-
dala 1943. kada su je Talijani razbi-
jali topovima iz naselja u strahu da
se u njoj skrivaju partizani. Utvrde
nekadanjega franjevakog samos-
tana, koje su takoer imale obram-
benu funkciju, nakon ruenja od Tu-
raka 1578. nisu nikada obnovljene i
u meuvremenu od njih praktiki
nisu ostali nikakvi tragovi.
Slunj je 1876., zaslugom bana Ivana
Maurania, dobio Graansku kolu.
U Slunju je roen Eugen Kvaternik
koji je 1871. podigao Rakoviku
bunu. Roen je u zgradi zvanoj Vi-
liieva sala, koju je u drugoj polo-
vici 19. st. drala obitelj Kvaternik.
Ta je kua jednim dijelom sluila
kao prebivalite za potanske kirija-
e, a prizemno su bile staje za konje
koji su prevozili potu. Ta je kua,
ba kao i zgrada Graanske kole te
Hrvatskog katolikog doma, zapa-
ljena u Drugom svjetskom ratu, ka-
da su ba kao i za nedavne okupaci-
je stradale mnoge slunjske kue. Za
okupacije u vrijeme Domovinskog
rata bile su sruene i popaljene i Ras-
toke u kojima su neke kue starije
od 300 godina.
Obnovljena crkva Presv. Trojstva u Slunju
Nedavno smo posjetili Slunj i njego-
vu utvrdu. Ono to nas je odmah za-
divilo je injenica da su gotovo svi
tragovi nedavnih ratnih stradanja
gotovo potpuno uklonjeni. Jo u po-
etku saniran je prelijepi most prof.
Tonkovia preko Korane, u meu-
vremenu su obnovljene Rastoke koj-
e su opet zablistale u svoj svojoj ras-
konoj ljepoti, a obnovljene su i go-
tovo sve sruene i popaljene kue.
Obnovljena je i crkva Presv. Trojstva
kojoj je na zahtjev konzervatora vra-
en nekadanji izgled. Zapravo pre-
ostaje samo da se na proelju uredi
dekorativna plastika.
ak je i utvrda oiena od raslinja i
ostalog otpada. Kako nas je izvijes-
tila tajnica grada Zdenka Kovaevi,
koja nam je inae pruila sve osnov-
ne informacije o dananjim zbivanji-
ma u Slunju, to je uinjeno novcem
dobivenim od Ministarstva kulture.
Zapravo nastavilo se s projektom iz
1989. i 1990. godine o ureivanju
slunjske utvrde koji je bio zaustav-
ljen zbog rata. Projekt su izradili
Drago Mileti, prof., i Marija Valja-
to Fabris, dipl. ing. arh., a predvia
istrane radove, sanaciju sauvanih
ostataka i izgradnju galerije slika pri
njezinu istonom prilazu. Dakako da
projekt u konanoj fazi predvia ure-
ivanje staza i prilaza. koji su sada
GRAEVINAR 54 (2002) 12

prilino nesigurni, te prikladnu ras-
vjetu. Utvrda e dobiti i svu potreb-
nu infrastrukturu. Gradsko poglavar-
stvo u svojim nastojanjima ima veli-
ku podrku Konzervatorskog odjela
u Karlovcu, a dinamika radova ovi-
sit e o novcu dobivenom od Minis-
tarstva kulture na ije se natjeaje
namjeravaju redovito javljati.
U blizini slunjske utvrde, na prosto-
ru u ijoj je blizini bio smjeten ne-
kadanji izdvojeni straarski toranj
(polterturm), u vrijeme Napoleono-
vih Ilirskih provincija izgraena je
velika kamena zgrada koja je najvje-
rojatnije sluila kao skladite, a u
Slunju je jednostavno nazivaju Ma-
gazinom. Danas su od zgrade ostali
GRAEVINAR 54 (2002) 12
samo zidovi, a gospoa Kovaevi
tvrdi da zasad ne postoje nikakvi
planovi obnove, iako je osamdesetih
godina prolog stoljea sluila kao
ljetno kino da bi se potaknulo zani-
manje sugraana. Magazin je inae
jedna od rijetkih slunjskih zgrada
koja nije stradala u ratnim djelova-
njima ve od "zuba vremena" i neto
jae upotrebe tijekom Prvoga i Dru-
goga svjetskog rata.
Slunj je danas gradska jedinica lokal-
ne samouprave koja obuhvaa 67 na-
selja i 5610 stanovnika prema prvim
rezultatima popisa iz 2001. godine.
Sam grad Slunj ima 1628 stanovni-
ka, to znai da se vratio vei dio od
njegova predratnog stanovnitva
Utvrde
(2026 iz popisa 1991.). Grad je uglav-
nom smjeten na lijevoj obali Slunj-
ice, u blizini njezina utoka u Kora-
nu, a ta glavna kordunska rijeka, ko-
ja blizu Slunja ima dubok i lijep ka-
njon, upravo od Slunja poinje tei
gotovo pravocrtno prema sjeveru i
rijeci Kupi u koju se ulijeva. Dojam
je ipak da Slunj ima izuzetne i nedo-
voljno iskoritene turistike mogu-
nosti te da bi sve svoje ljepote morao
znatno agresivnije nuditi. U turisti-
koj ponudi uz Rastoke e posebno
mjesto sasvim sigurno dobiti i doj-
mljiva slunjska utvrda, pogotovo
kad bude do kraja ureena i sanirana.
Branko Nadilo
755