Domaa zadaa:

POLITIKA I EKONOMIJA VELIKE BRITANIJE

POLITIKA
Dravno ureenje: parlamentarna monarhija, obuhvata: Englesku, kotsku, Vels i Sjevernu Irsku.
Britanski politiki sistem se odreuje kao unitarna, parlamentarno-kabinetska, ustavno-monarhistika,
dvopartijska buroaska demokratija.

Britanski ustav je razliit od drugih ustava. To je tzv. nekodifikovani, nepisani ustav i sastoji se iz veeg
broja dokumenata, u koje spadaju poznate istorijske povelje i peticije, prije svih Velika povelja o
slobodama iz 1215., Zakon o pravima od 1699., Habeas Corpus Act iz 1679., koji predstavljaju znaajno
istorijsko nasljee itavog civilizovanog svjeta. U ustav su, shodno anglo-saksonskom precedentnom
pravu, ugraena i pravila obiajnog prava - common law - i sudske presude - case law, kao i obiaji i
praksa odreenih institucija
Zakonodavna vlast je povjerena Parlamentu, koji se sastoji od dva doma: Gornji dom - Dom lordova i
Donji dom - Dom komuna.

U dugom vremenskom kontinumu, politiki sistem Velike Britanije obezbjeivao je stabilnost i trajnost,
iako se moe rei da se njegova struktura stalno mjenjala i bila u konstantnom procesu evolucije.
Stabilnost institucija je u kontrastu sa heterogenim socijalnim karakterom Britanije.
EKONOMIJA
UK je kolijevka industrijske revolucije zbog tradicije manufakture, bogatih nalazita sirovina, pomorske
orijentacije na kolonije i tehnikih i tehnolokih inovacija. Zahvaljujui industrijskim proizvodima i
trgovanju po cijelom svijetu, relativno mala otona drava postaje najbogatija na svijetu
U UK se samo 1,9% stanovnitva bavi primarnim djelatnostima, 23,4% sekundarnim i oko 70%
tercijarnim. Oko 70% poljoprivredne proizvodnje otpada na stoarstvo, a prevladavaju posjedi u
vlasnitvu veleposjednika (Landlords). to su u doba industrijske revolucije za UK znaila nalazita
ugljena i eljeza, to su danas nalazita nafte i prirodnoga plina u Sjevernom moru. Dok ostale europske
zemlje te osnovne sirovine moraju kupovati, UK ih ima i za svoje potrebe i za izvoz.

*Velika Britanija prvi "proizvoa" knjiga u svijetu

Velika Britanija objavljuje vie knjiga po glavi stanovnika nego ijedna druga zemlja u svijetu, rezultat je
istraivanja koje je sprovelo Meunarodno udruenje izdavaa.

Velika Britanija prvi "proizvoa" knjiga u svij

Ljepote i simboli Ujedninjenog Kraljevstva :
*Dvorac Warwick, zatitni znak Engleske

Prekrasan dvorac se nalazi u gradu Warwicku, a radi se o drvenom dvorcu iz 11. stoljea koji je
ponovno izgraen od kamena i obnovljen samo stoljee kasnije. Sagradio ga je Wilim I. Osvaja 1068.
godine.

Njegova uloga kroz povijest bila je zaista velika, a za vrijeme Stogodinjeg rata utvren je dio dvorca koji
gleda prema gradu, zbog ega je postao pravim primjerom vojne arhitekture iz 14. stoljea. Za vrijeme
rata dvorac je dodatno pojaan.

*Buckinghamska palaa, zatitni znak Londona

Prije vie od 300 godina izgraena je Buckingamska palaa po nalogu Vojvode od Buckingama, nakon
ega je postala slubena rezidencija britanske monarhije. Ova poznata turistika atrakcija postala je
zatitnim znakom grada i ponos ne samo onih koji ive u Londonu nego i u ostatku Velike Britanije.
Impresivno zdanje stoji i dalje kao podsjetnik najpoznatije kraljevske obitelji.
*Britanski muzej, mjesto svjetske historije

Britanski muzej jedan je od najpoznatijih muzeja za koji ste vjerojatno svi uli. Radi se o muzeju
posveenom povijesti ovjeanstva i kulture iz Londona, ije se kolekcije broje na 7 milionana katalokih
jedinica, zbog ega se smatra jednim od najveih i najbogatijih muzeja na svijetu.
*Big Ben, svjetski poznato zvono

Big Ben, ili sat kula nekada je bio najvei sat s etiri lica. Kazaljaka za sat dugaka je 2,7 metara, a za
minute 4,3 metra. Brojanici su dizajnirani od strane Augusta Pugina, iji je ovjes pozlaen. Na pozadini
svakog sata stoji natpis: DOMINE SALVAM FAC REGINAM NOSTRAM VICTORIAM
PRIMAM, to zapravo znai: Boe, uvaj nau kraljicu Viktoriju.

Gradovi:
Belfast, grad zanimljive i bogate prolosti

elfast je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu i ujedno glavni grad Sjeverne Irske. Radi se o najveem gradu u
Sjevernoj irskoj i provinciji Ulsterte drugom gradu po veliini na otoku nakon Dublina. Grad se nalazi
na uu rijeke Lagan i po nekima na idealnom mjestu za trgovinu koja je proslavila Belfast.

Manchester, grad nogometa, ugljena i vode

Grad je jako dobro prometno povezan, a svoj povijesni razvoj temelji na stvaranju pamune industrije
koja danas poiva na tercijarnim djelatnostima. Danas velik dio stanovnitva radi u trgovakim,
novanim, tehnikim i naravno upravnim djelatnostima. Dakle grad se prvotno usmjerio na one
djelatnosti koje e mu pomoi u njegovom razvoju.

Manchester ima i brojne druge lokacije zbog kojih vrijedi doi u ovaj grad. Jedna od takvih lokacija
zasigurno je Castlefield. Radi se o okrugu koji je poetkom devedesetih godina pretvoren u podruje s
velikim brojem uspjenih barova, restorana i kafia. Razvio se iz nekadanje rimske utvrde zbog ega je
najpoznatiji po brojnim kanalima, vijaduktima, eljeznikim mostovima.
Prastari engleski grad York
York je star vie od 2.000 godina, Foto: John-Morgan/Flickr
York je grad u Engleskoj s otprilike 195.000 stanovnika. Obiluje povijesnim spomenicima, a kojeg
godinje posjeti preko tri miliona turista. Radi se o gradu bogate historije koji se moe pohvaliti
injenicom da su ga osnovali Rimljani 71. godine prije Krista i to kao tvravu.

Nekada davno predstavljao je najveu vojnu bazu na sjeveru Britanije, a puno kasnije glavni grad
provincije Britannia Interior. Nekada je na ovom podruju sve bilo puno movara, to je olakavalo
brojnim vojnicima da lake odbrane tvravu. Danas je to grad koji se nalazi u plodnoj dolini dvije rijeke
Ouse i Fosse i koji je naalost podloan poplavama.
PRIVREDA:
Do 18. stoljea agrarno- ruralna zemlja podijeljena na grofovije. Pojavom parnog stroja potkraj 18. st. u
Ujedinjenom Kraljevstvu se provodi Prva industrijaska revolucija. Podiu se gradovi blizu rudnika
eljeza i ugljena jer je transport sirovina na vee udaljenosti bio neisplativ. Budui da je bilo neizvedivo
prevoenje radnika blizu tvornica se podiu radnika naselja ime zapoinje proces industrijske
urbanizacije. U tom razdoblju nastaju brojni novi gradovi, a postojei gradovi se proiruju. Spajanjem
susjednih gradova nastaju konurbacije kojih u UK ima sedam: Veliki London, Birmingham, Liverpool,
Manchster, Leeds i Bradford, Newcastle i Glasgow. Krajem 19. st. izumom elektrine struje i Drugom
industrijskom revolucijom industrijski pogoni su se mogli slobodnije razmjetati u prostoru.

UK je kolijevka industrijske revolucije zbog tradicije manufakture, bogatih nalazita sirovina, pomorske
orijentacije na kolonije i tehnikih i tehnolokih inovacija. Zahvaljujui industrijskim proizvodima i
trgovinom po cijelom svijetu relativno mala otona drava postaje najbogatija na svijetu. U 20. st. svjetski
su ratovi, gospodarske krize, raspad kolonijalnog Carstva i Uspon SAD-a, Japana i Njemake uzrokovali
pad UK sa samog gospodarskog vrha ali se jo uvijek nalazi meu sedam gospodarski najznaajnijih
zemalja svijeta (lan G7).

Do 19. st. UK je bilo podjednako razvijeno, a stanovnitvo se bavilo veinom poljoprivredom. Nakon
ind. rev. snanije se gospodarski i demografski razvijaju dijelovi Kraljevstva koji imaju nalazira ugljena i
eljeza dok dijelovi koji to nemaju zaostaju. 1930-ih godina dolazi do svjetske gospodarske krize te
prvotno gospodarski razvijeni dijelovi postaju problemska podruja. Teritorij Kraljevstva se dijeli na
prosperitetne i manje prosperitetne regije. Prosperitetne regije su: Jugozapad, Jugoistok, Istona Anglija,
Istoni Midlands i Zapadni Midlands. Manje prosperitetne regije su: Wales, Sjeverozapad, Yorkshire i
Humberside, Sjever, kotska i Sjeverna Irska. U manje prosperitetnim regijama stalna je emigracija,
iznadprosjena nezaposlenost ne nii nacionalni dohodak. Vlada UK trudi se poticajnim mjerama poput
smanjenih poreza i povoljnijih kredita potaknuti razvoj tih regija. Takoer grade se i infrastruktura poput
prometnica i energetskih postrojenja u tim regijama. Takoer se odvija supstitucija neprofitabilnih
industrijskih postojenja profitabilnijima. Napravljen je i plan decentralizacije kako bi se suzbio daljnji rast
Londona.

STANOVNITVO:
Tijekom povijesti iz UK je do Drugog svjetskog rata iseljavalo jako mnogo ljudi to je i pogodovalo
irenju engleskog jezika. Engleskim jezikom se slue stotone milijuna stanovnika Zemlje, a slubeni je
jezik i u SAD-u, Australiji, Kanadi i Indiji. Iseljavanju su pogodovali brojni imbenici: poveanje
stanovnitva i agrarne gustoe, vjerski sukobi, plodna zemlja u kolonijama itd.

U 19. stoljeu zbog Prve industrijske revolucije poinju migracije iz sela u grad zbog potrebe za radnom
snagom u industriji. Istodobno s iseljavanjem Engleza i kota do 20. st. u UK doseljavaju Irci zbog loe
gospodarske situacije u matinoj zemlji. U 20 st. u Kraljevstvo useljavaju stanovnici zajednice
Commonwealtha te mnogi Afrikanci, Pakistanci, Vijetnamci, Kinezi, Poljaci i drugi.