Vratiti svoj um: Manifest

2013.
Sadraj

UVOD 4

Hitna poruka svim ludim, agresivnim, nestabilnim, kaotinim, depresivnim ljudima

onima koje obiljeavaju duevno bolesnim. 5
Prodavanje lijekova za probleme koje su oni napravili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Hrabri novi svijet? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Mit o trajnoj srei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Normalnost vs. razliitosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Bolest kao razlika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Lijeenje ili represija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Psihijatrija kao politika represija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Stvarnost lijekova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Prirodno ljeenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Povratak naeg uma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2
 Koliko znamo, imamo samo jedan ivot na ovoj planeti. Zato bi smo ga troili pokuavajui se prilago-
diti, svaki dan sve vie zahtijevnijim ludim drutvom, kada je napolju mnogo toga to se treba proivjeti,
istraiti, iskuati i pronai. Promjene uvijek dolaze odozdo i stare strukture opresije e pasti kada presta-
nemo da se oslanjamo na njih.
Hitna poruka svim ludim, agresivnim, nestabilnim, kaotinim, depresivnim ljudima oni-
ma koje obiljeavaju duevno bolesnim.
Izreka niko od nas nije slobodan dok svi ne budu slobodni ini se vie istinitom nego ikada u
ovim opresivnim vremenima. Ne moemo oekivati da naemo radost i ispunjenost bez promijene
okruenja, bez mijenjanja same strukture stvarnosti. Tako e duboko ozdravljenje ukljuiti ozdravlje-
nje planete i drutva u cjelini.

3
UVOD
Zadovoljstvo nam je bilo prevesti i objaviti ovaj anonimni tekst koji se pojavio na starom sajtu 325
kolektiva 2003. godine, i koji je preureen i objavljen 2011. Cilj nam je da se oslobodimo kaveza u
kojem smo roeni. To znai prevazilaenje ogranienja naih mentalnih obrazaca i oslobaanje od
samoispunjavajuih dijagnoza mentalnih bolesti, u ime naih nedokuivih jednostvenosti i disfunkci-
onalnosti naeg odbijanja rada, postajanjem integrirane komponente mega maine.
Zine Beyond Amnesty (moe se skinuti na325.nostate.net) je takoer vrijedan itanja, prodoran i
lini napad na psihijatriju i zatvorski drutvo koje nas vodi ka samounitenju. Anticivilizacijski mis-
lioci poput Chellis Glendinninga, Johna Zerznana i Derricka Jensena su iscrtali patologiju modernog
drutva u svom korijenu u pritomljavanju, kao rastue uzroke kontrole, represije, zlostavljanja i sa-
mounitenja.
To e uzeti namjerno krenje kontrole uzroka, koje su nametnule institucije drutva. Sjeamo se
samoubistava i ovisnosti o drogama i kau da smrt i ubistva dominiraju ovim sistemom. Mi smo u
egzistencijalnoj borbi i proglasili revolucionarni rat do kraja.

4
Hitna poruka svim ludim, agresivnim,
nestabilnim, kaotinim, depresivnim ljudima
onima koje obiljeavaju duevno bolesnim.
Prodavanje lijekova za probleme koje su oni napravili
Poznato nam je da depresija ima stalni rast u posljednjih nekoliko desetljea. Ovo poveanje oito
nije zbog zaustavljanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je nedavno predvidjela da e, do
2020., dpresija biti najvei zdravstveni problem u svijetu, odmah poslije bolesti srca, i ponudila kao
objanjenje da je to zbog prethodnog podcjenjivanja broja oboljelih od ove bolesti.
Nije li poveanje osjeaja praznine i bezvrijednosti, obiljeja depresije, usko povezano sa drutvom
u kojem ivimo, u vrijeme kada se ljudi gube u potronji i masi zabave kako bi izbjegli razmiljanje
o svojim jadnim ivotima, ekonomskom opstanku i nadolasku totalnog unitenja planete? Dok su
strunjaci plaeni od strane farmaceutskih korporcija, uvijek e odgovor na depresiju biti poremeaj
mozga zbog hemijskih neravnotea, rezultat neispravnih gena. Ne moemo da se ne zapitamo kako
to nije do okoline, s obzirom da stvar poput depresije nije postajala u Africi prije kolonizacije?
Depresija se esto promatra kao endem 20. generacije. Teka depresija 10 puta vie prevladava danas,
nego 50 godina ranije, a pogaa punih posljednjih deset godina nego to je pogaala ranije generacije.
Takve osjeaje i takvo ponaanje potvruju frustracije i oaj koji nemaju kamo otii, kada je u drutve-
nom krajloku revolucija zamrznuta. Otuenjam ili ak i protivljenjem su sebe prodali kao stilske slike,
otienjem postajanja modnog dodatka. U meuvremenu samoubistvo je postalo najekstremnija regresija,
te stalni porast za nekoliko desetljea. John Zerzan
U najboljem sluaju, depresija se smatra potrebnom od strane stranih uinaka o napretku kao i
ubistva civila poput kolateralne tete rata ali strunjaci uvijek potvruju da je vie znanstvenih
istraivanja jedino rjeenje problem. Dok se ti mitski geni ne pronau, moamo ivjeti u obeanom
tehnolokom raju kao genetski modificirana bia, farmaceutskoj industriji je, naravno, drago da proda-
je drogu kako bi omoguila da se ljudi nose sa hemijskom neravnoteom, na kao to e prodavanje
flairane vode rijeiti problem zagaenja vode.

Hrabri novi svijet?

Naalost, ako otkriju savren lijek za otklanjanje stresa i depresije, nee se zaustaviti tu. Kao to
nam postaje svima jasno, njihov interes nije srea i zadovoljstvo ovjeanstva, kako obeavaju, ve
napredak tehnoloke utrke. Takav lijek bi u stvarnosti bila prilika poveanja zahtijeva za drutvo,
izazivanje depresije. Naa ovisnost o drogama e prisliti druge da ih koriste kako bi bili u mogunosti
da se natjeu i preivljavaju.
Zamislite drutvo u kojem se nesretnim ljudima nude droge kako bi se otklonila nesretnost? Nauna
fantastika? To se stvarno dogaa u naem drutvu. Umjesto uklanjanja uvjeta koji ljude ini depresivnima,
moderno drutvo im nudi antidepresivne lijekove. U stvari, antidepresivni lijekovi su sredstvo mijenjanja

5
unutranjeg stanja pojedinca na takav nain da on moe tolerisati socijalne uvjete koje bi inae smatrao
nedopustivim. Theodore Kaczynski
Iako je donedavno drutvo moralo biti prilagoeno granicama ljudskog bia, situacija se obrnula
i sada ljudsko bie mora biti prilagoeno drutvu. Je li to nova ideja o savrenom svijetu? I to je
najvanije, da li je to tvoja ideja?
Budui da se ovo pitanje nikada ne pokree u mainstream medijima ini se da su nam farmacijske
korporacije odgovorile. Koritenje lanih obeanja konzumerizma na proizvod e rijeiti sve vae
probleme i napraviti da se osjeate ispunjeno ba kao i ove idealizirane slike koje ete vidjeti na naim
reklamama prodaja antidepresiva je proasla na 800% u 90-im. Tvrde da svaki peti amerikanac (preko
50 miliona ljudi) treba hitno lijek. Je li hitno zato to su se ljudi konano probudili i trebaju biti vraeni
nazad u matricu iluzije prije nego vide pustinju stvarnog svijeta u kojem ive?

Mit o trajnoj srei

Jedna od posljedica prekomjernog marketinga lijekova i mnogih drugih unapreenja zdravlja kao
vrijednosti, je stvaranje jedinstvenog ideala do kojeg bi svako trebao drati. Ovi ispunjeni potroai
koje vidimo na reklama su postali, svjesno ili nesvjesno, uzori za veinu nas. Oni ine da vjerujemo u
moguu trajnu sreu, najvei mit.
Patnja je nesporazum. Ona postoji. Ona je stvarna. Moemo je nazvati nesporazumim, ali ne moemo
se pretvarati da ne postoji. Nekada sam jako jako uplaena, bilo koja srea se ini trivijanom. Pa ipak,
pitam se, ako to nije sve nerazumijevanje ta srea, taj strah od boli ako bi svi, umjesto bojanja i
bjeanja od nje, joj prili, moda bi mogli da preemo preko nje. Ne znam kako da objasnim, ali vjerujem
da u stvarnosti bol nije bol. Ako je moete izdrati. Ursula Le Guin
Ljudska bia, kao i svi svjesni oganizmi, su dualitini po prirodi. Ne moemo znati za slatko, ako
ne znamo za kiselo. Ne moemo doivjeti sreu, ako ne iskusimo tugu. Uz na pokuaj eliminisanja
tuge i nae opsesije za sreom, stvaramo emotivnu smrt. Ovako se osjea neko ko pati od depresije.
U stvarnosti, moglo bi se rei da je depresivna osoba drugaije od normalne osobe samo u svojoj
svjesnosti o siromatvu njenog emotivnog ivota.
Prevelik strah od terora, postajemo u stanju da ne moemo osjetiti uitak. Da bi dobili mogunost
da budemo iznad toga, bol bi trebala biti prihvaena kao i svi drugi osjeaji.
Sram, strah, teror, bijes su prolazna ludila Benjamin Rush
Pojedinci sa oznakom manine-depresije (bipolarni poremeaj), u jednu ruku osjeaju oba stanja
intenzivno. Iako je manija prihvaena, ak se i promovira u drutvu (razmislite o oping turama), na
depresivne epizode se mrtimo. Odvojite minut i zapitajte se: je li taj intezitet nuno lo za osobu ili je
to problem samo zato to se ne uklapa u mit o trajnoj srei koja se promovira u modernom drutvu?
Da, manina-depresija uzorkuje patnje i oteava normalan ivot, ali nije li to takoer nain da se
ivot dublje iskusi?

Normalnost vs. razliitosti

Ono to vidimo je da, dok su neki problemi poput depresije i stresa gledani kao rezultat naeg deka-
dentno mentalnog krajolika, ostala stanja uma su postali problem samo zato to se ne uklapaju unutar
velikog sistema civilizacije, gdje normalnost olakava sprovoenje reda. Oni koriste kulturne raz-
like u marketinke svrhe, ali na kraju bi svako trebao kupiti isti proizvod i imati iste elje: stabilne
prihode, sretnu obitelj, lijepu kuu, savreno tijelo, veliko samopouzdanje. One koji ne mogu sebi
priutiti da imaju izbor, ali su uglavnom ogranieni na razliite ukuse, kao to je boja njihovog auta.

6
 Ipak, razliitost je neophodna za opstanak bilo kojeg eko-sistema. Ako je priroda preivjela do naeg
osvajanja , to je zbog biolokih razliitosti. Ako se klima ili okoli promijeni, neke vrste e umrijeti, ali
e druge preivjeti, omoguujui nastavak razvoja. Kad civilizacija reducira krave na jednu savrenu
rasu, to e zahtijevati samo virus da ih ubije sve.
Ono to nas najvie zanima je ipak razliitost meu ljudima. Vidimo da drutvo ne podrava to jed-
nostavno javnim kolama: sva djeca moraju pratiti iste predmete, teme, bez obzira na njihove interese,
pa ak iako na kraju mogu birati izmeu razliitih karijera, to je samo zato to poslovno trite ima
potrebe. Kao rezultat toga, puno tinejdera zavrit kolu otuen od svojih poetnih tenji i bori se da
pronae posao koji ga zanima.

Bolest kao razlika

Pogledajmo neke rairene mentalne bolesti sa stajalita da su vie razlika, dio razliitosti u eko-
sistemo, nego poremeaj:
ADHD Poremeaj hiperaktivnosti i deficita panje je posebno tuan primjer u svojetu u kojem
ivimo: mnogo djece ne moe ostati itav dan u jednom zatvorenom prostoru pod nazivom kola,
jer oni imaju previe energije i kreativnosti. Zabrinuti zbog njihove budunosti u ovom drutvu,
pod utjecajem psihijatra, njihovi roditelji ih hrane Ritalinom, ponekad i od njihove 4. godine, kako bi
umrtvili njihovu strast. Opet se uklope u iluziju normalnosti, ali da li ih to ini sretnijima?
izofrenija se esto spominje kada se govori o duevnim bolestima koje mogu biti duboko uznemi-
rujue i veoma duge. Kako bi razumijeli ovu bolest, trebamo pogledati primitivne kulture: u svakoj
od njih moete pronai amane koji su imali dar da putuju u drugi svijet i lijee ljude. Inicijacija je
prisilna (iako se mladi amani mogu identificirati rano po plemenima) i zahtijeva par dubokih uzne-
mirujuih godina kako bi amani bili sposobni da savladaju svoje sposobnisti. Ono to je zanimljivo je
da su uinci ove inicijacije iznimno slini simptomima izofrenije. Doista su neka primitivna pleme-
na prevarena od strane zapadnih psihijatara da je njihov budui aman izofreniar i mora primiti
terapiju. Naalost, ini se antipsihotiki lijekovi sprjeavaju da se proces zavri na takav nain da se
pojedinac izgubi u praznini izmeu dva svijeta.
Ljudi su sve stavili pod etiketu Aspergerovog sindroma ili visoko-funkcionisanog autizma. Poje-
dinci sa ovim poremeajem obino imaju visok IQ i nikakve druge probleme osim potekoa u ko-
municiranju sa drugim. Njihova izoalcija i opsesivno razmiljanje ih moe samo odvojiti i uiniti da
ta komunikacija bude mnogo tea, s obzirom da nisu na istoj valnoj duini sa drugima. To ne mora
biti nedostatak, s obzirom da su neki psihijatri nedavno uradili dijagnozu na Newtonu i Einsteinu i
spoznali da su imali Aspergerov sindrom.
Postavlja se pitanje: da li bi ovi genijalci postigli sve ono to jesu, ako bi bili oznaeni kao autistini
i kljukani lijekovima u mladosti?
Socijalna anksioznost je takoer u porastu. Osim injenice da je lake postati samo-svjestan o na-
em ponaanju i izgledu, s obzirom da ivimo u drutvu gdje svakome sudimo po izgledu, vano je
napomenuti da meu ivotinjama postoje takoer i srameljive ivotinje. Srameljive ivotinje imaju
veu ansu da preive, s obzirom da ih njihovi strahovi dre podalje od rizika. Za ljudska bia, srame-
ljivost moe uiniti vie potekoa da budu dio drutva, ali je takoer odlina prilika da razviju svoje
unutranje sposobnosti, za koje drugi, previe zauzeti socijalizacijom, se nemaju vremena brinuti.
Ono to vidimo je da je veina psihikih bolesti pojedinaca prouzrokovala odbacivanje od strane
drutva, vie nego od same bolesti. Otuenje, usamljenost, beskunitvo, nisko samopotovanje su
svi destruktivni rezultati drutva koje ne trpi razlike. Nadalje, uvjerenje da postoji neto krivo to

7
se mora ispraviti (ili barem potisnuti) moe samo otuiti ljude od samih njih i uiniti da se osjeaju
bezvrijedno i nesretno. Doista, gotovo sve od ovih bolesti su povezane sa depresijom.
Nae drutvo ima tendenciju da smatra kao bolest bilo koji nain razmiljanja koji nije zgodan za
sistem, a to je mogue, jer kada se pojedinac ne uklapa u sistem, prouzrokuje bol samom sebi, kao i
probleme sistemu. Tako manipulacija pojedinca za prilagoavnaje sistemu vidi kao lijek za bolest i
stoga je dobra. Theodore Kaczynski

Lijeenje ili represija

Sve nas ovo tjera da se zapitamo da li su psihijatri i psiholozi zainteresovani za lijeenje ili je njihova
uloga da dre iluziju o redu, normalnosti i zdravom razumu u drutvu? Doista, primarni ciljevi azila
su uvijek bili da se luaci dre dalje od drutva, jer su smatrani opasnim. Ali kako su oni opasno s
obzirom da su statistike iste to se tie kriminala meu normalnim ljudima? Je li to moda zato to
se oni ne uklapaju u sistem i njihovo postojanje razotkriva lai ovog sistema?
Zanimljivo je napomenuti da je, prije nego su se pojavili azili, heretici, vjetice, prostitutke, luaci,
openito bilo koji drutveni devijanti su se lijeili (muili, kamenovali, palili) od inkvizicije i, kada
crkva poela gubiti svoju mo, neki od lovaca na vjetice su se pretvorili u psihijatre i zadrali su isti
posao, pomou pseudoznanosti umjesto relicije, sebe stavili iznad psihikih bolesti i pokuali ih prila-
goditi drutvenim standardima. Ti standardi su se silno mijenjali kroz vrijeme i prostor. Na prijemer,
homoseksulanost je smatrana poremeajem od strane Biblijskih-psihijatara do 70-ih.
Zanimljivo, mnogi psihijatri danas tvrde da su vjeticama izreene pogrene dijagnoze, kako su one
u stvarnosti patile od mentalnih bolesti, a ne demonskih uticaja. Oni su jedini koji ne vjeruju u
teoriju rtvenog jarca (slika potisnutih elja drutva na kojem je projektirana), u kojoj se slau svi
historiari.
Moe li to biti zato to ta teorija takoer savreno vrijedi za mentalne bolesti dananjice? Oni
koji pate od najvie od psihijatara su djeca, koja nemaju mogunost izbora lijekova, jer nisu dovoljno
odgovorna. Osim ADHD i Aspergerovog sindroman spomenutog ranije, oznaka ODD opozicijski
prkosni poremeaj nudi povoljno objanjenje nudi povoljno obrazloenje roditeljima koja ne ele
da razumiju zato se njihova djeca odupiru opresivnoj ideologiji i besmislenom potroakom nainu
ivota. Za te roditelje, lijekovi se ine kao jedino rjeenje, pogotovo ako su i samo rtve psihijatrijske
industrije.

Psihijatrija kao politika represija

Jo vie zapanjuje sluaj kako je mit o mentalnoj bolesti koriten od strane sistema za represiju,
ukljuujui i Sovjetski Savez, gdje su svi politiki neistomiljenici disidenti, redovno oznaeni kao
mentalni bolesnici i zarobljivani u bolnicama. Slinu represiju vri i SAD, gdje drutvene devijante
zakljuavaju, kao npr. Timothy Learya, zbog zagovaranja legalizacije droga. I kao to je nedavno, u
aprilu 2003. godine, neko itajui teorije zavjere dijagnosticiran paranoinim i zadran u ludnici 9
dana.
Viak strasti za slobodu prozivodi, kod mnogih ljudi, miljenja i stavove koji se ne mogu uklonuti zbog
neuvjebane vlade. Opseni uticaj koji ima dogovor, strast i moral mnogih graana, sastavljeno je u oblik
ludila, koji e oduzet slobodu, pod imenom anarhija. Benjamin Rush
Ba kao to se novi zakoni konstantno dodaju kako bi se kreirale nove klase kriminalaca i ljude
natjeralo na suavanje niza zakonitosti, novi mentalni poremeaju se otkrivaju kako bi se stvorile
nove klase ludih, otvorile nove apoteke i ljude natjeralo na suavanje zdravog razuma. Zapravo

8
simptomi duevnih poremeaja su toliko iroki i uobiajeni da svakome mogu biti dijagnosticirane
2-3 bolesti pri samoj posjeti psihijatra.
Trebamo program psihologije i politike kontrole naeg drutva. Svrha je fizika kontrola uma. Svako
ko od stupa od datih normi, moe biti hirurki unakaen. Pojedinac moe misliti da je najvanija njegova
egzistencija u stvarnosti, ali to je samo sa njegove take gledita. To nema historijsku perspektivu. ovjek
nema pravo da razvoje svoj vlastiti um. Ova vrsta liberalne orijentacije ima veliku privlanost. Moramo
elektrino kontorlisati mozak. Vojska i generali moraju biti pod kontrolom elektrostimulacije mozga.
Dr. Jose Delgado
Ovaj citat koji dolazi od strane psihijatra koji je regrutovan od strane CIA-e za MKULTRA program
kontrole uma nakon to je sluio faistikom reimu u paniji, nije mogao biti jasniji. Ova opsesija za
kontrolom nije nita novo za civilizaciju kojom upravljaju mukarci, a u kojoj ivimo, i kontrolisanje
um je, bez sumnje, njihov najvei izazov. Oni sanjaju d ubiju ivotinje (ivotnu-silu) u nama, da se
konano pretvorimo u savrene strojeve koji rade iskljuivo u ime napretka. Utemeljitelj amerike
psihijatrije, Benjamin Rush, ak smatra ludilo kao divlju ivotinju koju psihijatar mora da pripitomi,
poreenje koje nas podsjea na nain kako su nebijelci tretirani u doba stare kolonizacije.

Stvarnost lijekova
Elektrook terapije i lobotomija nisu toliko este kao prije nekoliko desetljea, iako je injenica da u
barbarskim praksama jo uvijek postoje. Prisilni lijekovi ih uglavnom zamijenjuju, esto uz prijetnju
prisilnog unoenja lijekova u organizam, ako ih pacijent ne popije. Ova promjena nije uzrokovana
novim osjeajima meu psihijatrima, ali pritisci od osiguravajuh drutava misle da je jeftinije poslati
pacijenta kui sa receptom za lijekove, a i farmacija poveava prihode. Drugi uzrok je da su ljudi
openito vie spremni da se fiksiraju, to ne mora nuno biti dobrovoljno lijeenje, ali u veini jeste.
Doista, to samo moe da dokae da su nam mozgovi uinkovito isprani, da se vie i ne opiremo.
Kako lijekovi na recept rade dok oglasi i psihijatri eksplicitno ili implicitno tvrde da im mogu
pomoi da ozdrave, realnost izgleda drugaije: oni rade samo da sakriju simptome i uvaju mozak
mirnim. Kada droge zavre svoje uinke, pojedinac je u istoj situaciji kao prije ili moda goroj, budu-
i da svi antipsihotici mogu otetiti mozak nakon nekoliko mjeseci lijeenja, fenomen poznat kao
zakanjela diskinezija. Svi oni su, naravno, jako zarazni. Dakle, vidimo da lijekovi ne rade nita osim
to odravaju umjetno stanje mozga to ini stvari vie podnoljivim za pojedinca. Tu nema nita
problematino , s obzirom da su neki mentalni poremeaji duboko uznemirujui i mogu dovesti do
samoubistva, ali nije poteno rei ljudima da e ih njihovi lijekovi izlijeiti. Lijekovi na recept, kao i
bilo koji drugi lijekovi, moraju se koristiti oprezno i uz pravi tretman, uz ili bez pomoi strunjaka. U
suprotnom, osoba e ostati potroa/rtva farmacije do kraja ivota. Naalost, to je ono i emu se oni
nadaju.

Prirodno ljeenje
Najprobelmatiniji uinak droga je taj da oni sprjeavaju pojedince da se lijee prirodnim putem,
koji zahtijeva dinamine periode prije restauracije. Pravo iscjeljenje nije spor proces, kao to psihijatri
ele vjerovati, ali je cikliki, sa padovima i usponima, dok se mozak ne oisti od starih neurona i
dok novi ne pronau slobodu. Naalost, ljudi koji rade na podruju mentalnog zdravlja ne vole nita
kaotino, tako da ine sve to mogu kako bi potisnuli simptome i ujedno sprijeili bolesnika da
doe do kraj tunela.

9
 Ako osoba koja ima dovoljno sree da joj se dopusti da dovri proces ljeenja, to rezultira novim
pogledom na svijet, stvarost, drutvo i ivot, doputajui joj da usvoji zdrav nain ivota, moda i po-
dalje od bezumnog konzumerizma i oruja za masovno unitenje, poput televizije. Izazovi i potekoe
su neophodni elementi u bilo kojem duhovnom rastu, kako bi mogli razumjeti kako na mozak radi i
razvijati ga. Nai poremeaji su doista opasni darovi koje moramo uzgajati i potovati, a ne potiskati
i mrziti.

Povratak naeg uma

Da ne bude zabune: Ova opirna analiza o civilizaciji i psihijatriji se ne koristi kako bi odbacili nau
odgovornost i okrivili druge za sve nae probleme. Mi smo previe nestrpljivi da konano vratimo
svoje umove. Nama ne trebaju profesionalci koji e nam rei kako trebamo ivjeti, ljudi su pronali
ovo sami prije milion godina, i ovi strunjaci su sprijeili ljude da razmiljaju za sebe, umjesto toga
pruaju gotova objanjenja za bilo koje potekoe koje bi se mogle susresti u njihovom razvoju.
Ili mislite ili e drugi misiti za vas i preuzeti mo nad tobom i disciplinovati te, civilizovati i sterili-
zovati F. Scott Fitzgerald
Viktimizacija navodi ljude do osjeaja da moraju imati neku vrstu strunjaka da im pomogne
mentalnog agenta, vjerskog vou, modnog svjetnika jer su nesposobni za samostalno stvaranje
vlastitih odluka i noenja sa vlastitim aktivnostima.

10
 Anarhistika biblioteka
Anti-Copyright

Vratiti svoj um: Manifest

2013.

prevoditelj osobno
Naslov originala: Reclaim Your Mind: Manifesto, Dark Matter Publications, proljee 2012.

anarhisticka-biblioteka.net