ATOMISTI

Uopte, niko ni o emu nije razmatrao nego samo povrno osim Demokrita. ini se
da je on vodio brigu o svemu, pa se ve po tome nekako razlikuje od drugih.
Aristotel, De gen. et corr., A2, 315 a, 34

Leukip i njegov drug Demokrit kau da su poela punina i praznina /govorei kako
je jedno bitak, a drugo nebitak/ i od njih je punina i tvrdoa bitak, a praznina nebitak
(stoga kau kako bitak nije nita vie negoli i nebitak, jer nije praznina nita manje od
tijela)...
Aristotel, Metafizika, I, 4

Demokrit smatra da priroda onoga to je vjeno jesu sitne supstancije, neograniene

po mnotvu. Za njih pretpostavlja drugo neko mjesto, neogranieno po veliini. To mjesto
naziva ovim imenima: praznina, nita, neogranienost, a svaku supstanciju neto, tvrdo i
bie.
Simplicije, DK 68, A 37

...ne moe biti kretanja kad nema odijeljene praznine, ali da nema ni mnotva kad
nema niega to odjeljuje.
Aristotel, De gen. et corr., A8

Ta se tijela kreu u praznini (jer praznina postoji) i spajajui se ostvaruju postanak, a

rastavljajui se propast. Ona djeluju i primaju djelvanje ukoliko dolaze u meusobni
dodir, pa prema tome nijesu jedno. Spajajui se i isprepliui se ona stvaraju... Svaka
promjena i sve primanje djelovanja nastaje na ovaj nain. Naime time to zbog praznine
nastaje razdvajanje i propadanje.
Aristotel, O nastajanju i propadanju

I kau da postoje tri takve razlike: oblik, poredak i poloaj. Oni tvrde da se bia
razlikuju samo mjerom, meusobnim dodirom i smjerom.
Aristotel, Metafizika I

Svijetovi su beskrajni, roeni i propadljivi... A atomi su beskrajni s obzirom na

veliinu i mnotvo i kreu se u vrtlogu po svemiru, pa tako stvaraju sve sloeno: vatru,
vodu, vazduh i zemlju. Jer i to su sastavi iz nekih atoma, a oni se zbog svoje vrstoe ne
daju ni rastavljati ni mijenjati.
Diogen Laertije, ivoti i miljenja istaknutih filozofa, IX, 44