Anda di halaman 1dari 12

Gimnazija Mostar

Grad Mostar
Hercegovako-neretvanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Aleksa anti

Radile:

Selma Rahimi

Adna Nuspahi Mostar, novembar 2016. godine


1.UVOD
U ovom radu emo govoriti o ivotu i djelu Alekse antia.
Aleksa anti, roen 1868. godine u Mostaru, je
bio bosanskohercegovaki pjesnik srpske nacionalnosti i jedan od najpoznatijih predstavnika
novije lirike u BiH. Njegovo stvaralatvo nastajalo je izmeu XIX i XX vijeka, a njegova
muza se nalazi izmeu ljubavi i patriotizma, idealne drage i napaenog naroda. anti je bio
predsjednik Srpskog Pjevakog Drutva "Gusle". Zajedno sa Jovanom Duiem i Atanasijom
olom, 1896. godine osnovao je u Mostaru knjievni asopis "Zora" koji je bez prekida
izlazio do 1901. godine. Njegov ivot je posluio kao osnova za romantiziranu filmsku
biografiju Moj brat Aleksa. Poznati pjesnik je umro 2. februara 1924. godine u rodnom
Mostaru od, tada neizljeive bolesti, tuberkuloze.
Za izradu ovog rada koriteni su sekundarni izvori.
2.BIOGRAFIJA
2.1.Djetinjstvo

Aleksa anti roen je u Mostaru, 27. maja 1868.godine. Veoma vanu ulogu u Aleksinom
ivotu imao je njegov djed Petar anti, mnogi su govorili da je Aleksa veoma slian svom
djedu po karakteru i naravi. Naime pjesnikov djed je svoju ranu mladost proeo u bespuu
hercegovakog kra i siromatvu, okruen plavim horizontima koji su ga mamili u nepoznate,
tajanstvene predjele pune nesluenih mogunosti. Nakon majine smrti, mladi Petar anti je
napustio svoju rodnu kuu u Bogodolu i krenuo trbuhom za kruhom. Tako je
sedamnestogodinji mladi stigao u Mostar i tu uspio preivjeti zahvaljujui svojoj
snalaljivosti i spremnosti da radi bilo koji posao. Nakon nekog perioda, trgovci i gazde sa
Velike Tepe su mu pomogli da se osamostali i izgradi svoju kuu. On je to i uinio, izidao je
skromnu kuu u Hadi-Bilinoj mahali (danas Brankovac). Oenio se mladom djevojkom
Stojom Gnjati, koja mu je rodila sedmero djece, izmeu ostalog i sina Ristu, Aleksinog oca.
U periodu Ristinog punoljetsva izgradili su novu dvospratnicu u istom naselju, kako bi itava
porodica bila na okupu i pod nazorom Petra i Stoje.
Ubrzo nakon toga sin Rista izjavljuje svojim roditeljima da je odluio da e se oeniti
djevojkom koju je on izbrao. Takva samovolja bi inae bila doekana sa negodovanjem od
strane roditelja, meutim djed Petar i baba Stoja su bili i vie nego presretni s izborom
njihovog sina. Rista se eni Marom Ani, kerkom veoma bogatog trgovca, jednog od
najuticajnijih u Hercegovini. S Marinim dolaskom u Brankovac stiu novi obiaji iz bijelog
svijeta, pristie posluga i gospoda. Nakon iznenadne smrti najstarijeg sina Jakova, djed
Petar je nakratko pomislio da ga ivot kanjava je je brzo zaboravio na bijedu iz koje je
stigao iz Bogodola. Nakon toga mlada Mara je rodila devetero djece, pet sinova (Pera, Aleksa,
Sava, Jeftan, Jakov) i etiri kerke (Zora, Savka, Persa, Stanka). Svi su opet bili veoma
zadovolji jer se porodina loza nastavlja.
Tu zapoinju sretni dani Aleksinog djetinjstva. Njegovo prvo sjeanje e biti sjeanje na
prepunu kuu koja odzvanja od djeijih koraka, smijeha i plaa. Taj dio njegovog ivota e
zauvijek ostati najljepsa slika koju pamti. I kada vie ne bude ni njegovog oca, ni majke, on e
se prepustiti u bezbjednu luku djetinjstva.
Otac Rista je rano umro, tako da je staranje nad njim preuzeo stric Miha zvani Ade.
Njegova sestra se udala za, njegovog prijatelja i pjesnika, Svetozara orovia.
Poto je ivio u trgovakoj porodici, ukuani nisu imali dovoljno razumijevanja za njegov
talent. Zavrio je trgovaku kolu u Trstu i Ljubljani, a potom se vratio u Mostar.

Iz Trsta se vratio u Mostar 1883.godine i tu je zatekao neobino mrtvilo, koje je bila


posljedica nedavnog ugaenog ustanka protiv Austrije.

U poetku je bio veoma povuen, itao je razne knjige i novine koje je uspio nai. Nekoliko
godina kasnije zapoeo je svoj knjievni i drutveni rad.

http://opusteno.rs/biografije-poznatih-f151/biografija-pesnik-aleksa-santic-t22535.html
2.2.Zrelo doba

Aleksa je jedan od osnivaa kulturnog lista Zora kao i predsjednik Srpskog pjevakog
drutva Gusle u Mostaru. Tu je upoznao i druio se sa poznatim pjesnicima tog doba:
Svetozarom oroviem, Jovanom Duiem, Osmanom ikiem i drugima.

Najvie udjela u njegovom radu imali su pjesnici Vojislav Ili i Jovan Jovanovi-Zmaj, a od
stranih pjesnika najvaniji uticaj je imao Heinrich Heine, koga je i prevodio s njemakog
jezika. Svoju najveu pjesniku zrelost anti dostie izmeu 1905. i 1910. godine kada su i
nastale njegove najljepe pjesme. To je vrijeme burnih drutvenih promjena u Bosni i
Hercegovini, u kojima anti aktivno uestvuje.

antieva poezija puna je snanih emocija i ljubavne tuge. Ona pokazuju pjesnika snane
emocije, eleginog tona i melodinog izraza, koji je ostvario niz pjesama duboke inspiracije i
doivljenog tona. Ljubavna poezija Alekse antia razvila se pod jakim uticajem bonjake
ljubavne pjesme, sevdalinke, tako da otud dolazi i ambijent njegovih ljubavnih pjesama, koji
je smjeten u bosanske avlije pune behara, hamama, adrvana. enski likovi koji se pojavljuju
u antievim pjesmama okieni su erdanima i izazovne su, ali ipak skrivene ljepote. Takva
je i pjesma Emina, koja je ula u narod i pjeva se kao sevdalinka. U ljubavnim pjesmama
najei motiv je enja. antieveva poezija je bazirana na vjerodostojnom iskusutvu u
stvarnom ivotu. anti se vrlo mlad zaljubljuje najprije u Slavonku Anku Tomlinovi,
kerku siromanog fotografa, doljaka, koju na kraju ostavlja pod pritiskom svoje pravoslavne
porodice. Neto kasnije pomalo suzdrani anti upoznaje i Zorku olinu, mladu i bogatu
Mostarku, koja zbog interesa svojeporodice naputa pjesnika, ostavljajui mu jo jednu ranu
na srcu.

Druga pjesnika tema imala je rodoljubni karakter. U nekim od svojih najpotresnijih pjesama
anti pjeva o patnji onih koji zauvijek naputaju domovinu i odlaze u tui svijet (Ostajte
ovdje, Hljeb), dok u drugim pjesmama naglaava patnju kao vaan historijski moment
(Mi znamo sudbu).

Poznati pjesnik je umro 2. februara 1924. godine u rodnom Mostaru od, tada neizljeive
bolesti, tuberkuloze.
3. KNJIEVNO
STRVARALATVO
3.1. Proza i eseji