Analiza Zpotreba Zi Zproblema Zmladih Zna Zpodruyju ZZDK

ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1 1
ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA

POTREBA I PROBLEMA MLADIH
ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA
Institut za
MLADI.ORG
Zeniko-dobojski
razvoj mladih KULT
kanton
2 ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1
eherzada Halimi
Analiza rezultata istraivanja

potreba i problema mladih
Zeniko-dobojskog kantona
4 ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1 ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1 5
Impressum
Naslov:
Analiza rezultata istraivanja potreba i problema mladih Zeniko-dobojskog kantona
Autorica:
eherzada Halimi
Lektura:
Ifeta Pali
Izdava:
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeniko - dobojskog kantona i Institut za razvoj maldih KULT
Dizajn / DTP:
Pea Kazazovi
Sadraj Zdravstveno osiguranje 50

Intimni odnosi 50
Spisak skraenica 8 Bavljenje rekreativnim aktivnostima 51
Spisak tabela i grafikona 9 Puenje 52
Uvod i metodologija 11 Konzumiranje alkoholnih pia 52
Konzumiranje opojnih droga 53
1. KARAKTERISTIKE UZORKA 12
Broj mladih - rezultati popisa stanovnitva 2013. 13 6. KULTURA I SPORT MLADIH 56
Zadovoljstvo podrkom kulturi 56
2. OBRAZOVANJE I NAUKA MLADIH 18 Zadovoljstvo podrkom sportu 57
Osnovne kole 18
Srednje kole 18 7. AKTIVIZAM MLADIH (UEE, VOLONTIRANJE i MOBILNOST) 60
Visoko obrazovanje 19 Zainteresiranost za politiku 60
Broj roene djece 20 Naini uea u donoenju odluka i mladi 60
Prerano naputanje obrazovanja 21 Aktivni mladi 61
Stipendiranje mladih 22
Obrazovanje i zapoljavanje 23 8. MOBILNOST MLADIH 64
Miljenje mladih o kvalitetu nastave 24 Putovanja i mladi 64
Uee u neformalnom obrazovanju 25 Odlazak iz zemlje 64
3. RAD, ZAPOLJAVANJE I PREDUZETNITVO MLADIH 28 9. INFORMIRANJE MLADIH 65

Stope nezaposlenosti 29
Zaposleni mladi 31 10. SLOBODNO VRIJEME 68
Neformalno trite rada 35 Iskoritenost slobodnog vremena 68
Usklaenost obrazovanja s radnim mjestom 35
Diskriminacija i zlostavljanje na radnom mjestu 36 11. IDENTITET MLADIH 72
Percepcija mita i korupcije pri zapoljavanju 37 Regionalna pripadnost 72
Preduzetnitvo mladih 38 Nacionalna i regionalna pripadnost 72
Miljenje mladih o vlastitom biznisu 39
Vladini programi zapoljavanja 39 12. SIGURNOST MLADIH 76
Razliiti oblici nasilja i mladi 76
4. SOCIJALNA BRIGA MLADIH 42 Nasilje u porodici 77
Novac i mladi 42 Meuvrnjako nasilje 77
Formiranje porodice i stambeni status mladih 44 Nasilje na internetu 79
Samoprocjena ivotnog standarda 45 Razbojnitvo 79
Percepcija budunosti 45 Nasilje na radnom mjestu 80
Nasilje od partnera 80
Nasilje od strane odreene ekstremistike grupe 80
5. ZDRAVSTVENA ZATITA MLADIH 48 Seksualno nasilje 81
Sistematski pregled 48 Povjerenje i zadovoljstvo vezano za rad policijskih slubi 82
Gojaznost 49 Psihiko nasilje 83
Zdravstvene usluge 49 Globalne prijetnje 84
Odgovor na nasilje 85
Percepcija nasilja nad enama i mukarcima 85
8 ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1 ANALIZA
ANALIZA
REZULTATA
REZULTATA
ISTRAIVANJA
ISTRAIVANJA
POTREBA
POTREBA
I PROBLEMA
I PROBLEMA
MLADIH
MLADIH
ZENIKO-DOBOJSKOG
ZENIKO-DOBOJSKOG
KANTONA
KANTONA
V1 9
Spisak tabela i grafikona
Tabela 1: Demografske karakteristike uzorka

Tabela 2: Broj mladih po kantonima
Tabela 3: Broj mladih po opinama Zeniko-dobojskog kantona
Tabela 4: Opi podaci o srednjem obrazovanju za Zeniko-dobojski kanton
Tabela 5: Broj roene djece
Tabela 6: Razlozi zbog kojih mladi naputaju obrazovanje
Tabela 7: Najvei problemi formalnog obrazovanja
Tabela 8: Zaposleni, nezaposleni i plae u Zeniko-dobojskom kantonu po opinama i spolu
Tabela 9: Udio mladih u ukupno zaposlenom stanovnitvu po kantonima (mart 2015)
Lista skraenica Tabela 10: Zaposleni mladi po opinama Zeniko-dobojskog kantona (mart 2015)
Tabela 11: Zaposleni u Zeniko-dobojskom kantonu prema vrsti djelatnosti (mart 2015)
Tabela 12: Redovnost plae
Tabela 13: Stav mladih prema pokretanju vlastitog biznisa
BHAS Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Tabela 14: Mladi i tednja
BiH Bosna i Hercegovina Tabela 15: Uestalost obavljanja sistematskih pregleda mladih Zeniko-dobojskog kantona
CIA Central Intelligence Agency Tabela 16: Stepen zadovoljstva mladih uslugama domova zdravlja
Tabela 17: Seksualna aktivnost mladih
EU Evropska unija
Tabela 18: Odgovori na pitanje: Jeste li u posljednjih 6 mjeseci imali intimni odnos s jednom ili vie osoba?
Eurostat Evropski statistiki ured Tabela 19: Konzumiranje alkohola u referentnih mjesec dana
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine Tabela 20: Konzumiranje opojnih droga u referentnih mjesec dana
FZS Federalni zavod za statistiku Tabela 21: Zadovoljstvo mladih podrkom sportu
Tabela 22: Uee mladih u dobi izmeu 15 i 30 godina u odreenim oblicima aktivizma
KM Konvertibilna marka (valuta BiH)
Tabela 23: lanstvo u organizacijama
KS Kanton Sarajevo Tabela 24: Razlozi radi kojih bi mladi napustili BiH ve sutra ako bi im se pruila prilika
MOR Meunarodna organizacija rada Tabela 25: Povjerenje u policijske slubenike i slubenice
NVO Nevladina organizacija Tabela 26: Zadovoljstvo radom policijskih slubi

Tabela 27: Prepoznavanje psihikog nasilja
Popis Popis stanovnitva u BiH 2013. godine Tabela 28: Percepcija nasilja nad enama i mukarcima
SPSS Statistical Package for the Social Sciences
ZDK Zeniko-dobojski kanton Grafikon 1: Broj uenika upisanih u prvi razred osnovne kole u Zeniko-dobojskom kantonu
Grafikon 2: Procent mladih koji su prerano napustili obrazovanje
Grafikon 3: Procjena korisnosti steenog znanja u procesu daljeg obrazovanja
10 ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1 ANALIZA REZULTATA
ANALIZA ISTRAIVANJA
REZULTATA POTREBA
ISTRAIVANJA I PROBLEMA
POTREBA MLADIH
I PROBLEMA ZENIKO-DOBOJSKOG
MLADIH KANTONA
ZENIKO-DOBOJSKOG V1
KANTONA 11
Grafikon 4: Miljenje mladih o tome u kojoj mjeri njihovo obrazovanje moe osigurati zaposlenje u struci
Grafikon 5: Razlike temeljene na spolu kada je rije o ueu u neformalnom obrazovanju
Grafikon 6: Radno sposobno stanovnitvo, radna snaga, zaposleni i nezaposleni
Grafikon 7: Ekonomski neaktivno stanovnitvo Zeniko-dobojskog kantona
Grafikon 8: Zaposleni mladi prema vrsti ugovora koji imaju s poslodavcem Uvod i metodologija
Grafikon 9: Usklaenost obrazovanja s radnim mjestom
Grafikon 10: Zlostavljanje na radnom mjestu
Donoenjem Zakona o mladima Federacije Bosne i Hercegovine 2010. godine svi nivoi vlasti obavezali su se kreirati i usvojiti
Grafikon 11: Percepcija podmiivanja u svrhu zapoljavanja
strategiju prema mladima, koja predstavlja dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema
Grafikon 12: Percepcija podmiivanja kako bi se dobio posao u javnom ili privatnom sektoru mladima, to ukljuuje definirane probleme i potrebe mladih, strateke pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za
Grafikon 13: Mladi koji su pohaali i mladi koji bi eljeli pohaati poslovni seminar za mlade realizaciju ciljeva strategije.
Grafikon 14: Poznavanje vladinih programa zapoljavanja mladih
Navedenim zakonom je takoer propisano da se strategije oblikuju na osnovu analize poloaja i potreba mladih, koja mora biti
Grafikon 15: Doprinos mladih kunom budetu
sainjena na osnovu strunog istraivanja o poloaju i potrebama mladih za onaj nivo vlasti za koji se kreira strategija. Stoga,
Grafikon 16: Ukupna mjesena primanja domainstva
analiza koja slijedi u biti predstavlja prvi korak u procesu kreiranja strategije prema mladima Zeniko-dobojskog kantona.
Grafikon 17: Ukupna mjesena potronja mladih Zeniko-dobojskog kantona
Grafikon 18: Stambeni status mladih Zeniko-dobojskog kantona Istraivanje i analiza prikupljenih podataka provedeni su od Instituta za razvoj mladih KULT, a posluit e svim zainteresiranim
Grafikon 19: Percepcija vlastite budunosti i budunosti drutva stranama kao polazna taka za sainjavanje svih znaajnih dokumenata koji imaju cilj poboljati poloaj mladih u Zeniko-
dobojskom kantonu.
Grafikon 20: Razlozi obavljanja sistematskog pregleda
Grafikon 21: Zdravstvene usluge specifino namijenjene mladima
Prikupljanje podataka anketiranje mladih na terenu provedeno je u periodu od februara do aprila 2017. godine koritenjem
Grafikon 22: Bavljenje rekreativnim aktivnostima standardiziranog upitnika koji Institut za razvoj mladih KULT koristi za istraivanje problema i potreba mladih u svim
Grafikon 23: Postotak mladih puaa istraivanjima ovog tipa u Bosni i Hercegovini, tako da su podaci uporedivi sa svim drugim zajednicama i nivoima vlasti
Grafikon 24: Zadovoljstvo mladih podrkom kulturi (opinama, kantonima, entitetom) koji imaju provedeno istraivanje o mladima. Osnova za izradu upitnika bio je upitnik
Eurostata Evropske unije, koji je prilagoen potrebama lokalne zajednice. Anketari, takoer mladi, birali su ispitanike metodom
Grafikon 25: Zainteresiranost mladih za politiku
sluajnog odabira mladih u dobi izmeu 15 i 30 godina starosti tako to su birali svaki trei stan / kuu u odreenom naselju,
Grafikon 26: Miljenje mladih o tome koliko mladi imaju utjecaja na donoenje odluka koje ih se tiu na lokalnom nivou
i ako bi tu stanovala osoba u dobi izmeu 15 i 30 godina, anketirali bi je.
Grafikon 27: Spremnost mladih Zeniko-dobojskog kantona na odlazak u inozemstvo
Grafikon 28: Aktivnosti na koje su mladi troili dva ili vie sati dnevno Na ovaj nain anketirano je 385 ispitanika, koji predstavljaju reprezentativan uzorak populacije mladih u dobi izmeu 15 i
Grafikon 29: Najee sedmine aktivnosti mladih 30 godina jer je, zbog gore opisanog naina sluajnog odabira ispitanika, svaka mlada osoba s podruja Zeniko-dobojskog
kantona imala podjednaku vjerovatnou ulaska u uzorak. Prilikom uzorkovanja potovani su kriteriji odreenih demografskih
Grafikon 30: Uestalost posjeivanja kladionica kod mladih Zeniko-dobojskog kantona
karakteristika znaajnih za poreenje rezultata, tako da se uzorak sastoji od priblino jednakog broja ena i mukaraca te
Grafikon 31: Odgovor mladih na pitanje koliko vezanim se osjeaju za pojedine elemente pripadnosti
adekvatnog broja mladih koji ive u gradskim i vangradskim sredinama.
Grafikon 32: Spremnost na brak s osobom druge nacionalnosti
Grafikon 33: Zadovoljstvo sigurnosnom situacijom u mjestu stanovanja Reprezentativnost uzorka je, osim nainom odabira ispitanika, odreena i njegovom veliinom, jer je na populaciju veliine
Grafikon 34: Nasilje u porodici 80.106 (to je ukupan broj mladih u Zeniko-dobojskom kantonu) potrebno ispitati 382 ispitanika da bi se s 95 % sigurnosti
moglo tvrditi da su dobijeni rezultati tani u intervalu pouzdanosti od +/- 5 %.1 Uzorak ove veliine ima greku uzorka od
Grafikon 35: Meuvrnjako nasilje
oko 5 %, s nivoom pouzdanosti od 95 %. Greka uzorka mora postojati u svakom istraivanju koje obrauje uzorak odreene
Grafikon 36: Nasilje na internetu
populacije a ne cijelu populaciju zbog toga to rezultati koje dobijemo iz uzorka u ukupnoj populaciji znae procjene koje kao
Grafikon 37: Razbojnitvo takve ne mogu biti 100 % precizne i moraju imati odreeni postotak greke. U praktinom primjeru ovog istraivanja to znai
Grafikon 38: Mladi koji su bili rtve odreenih oblika nasilja da svi dobijeni rezultati mogu biti vei ili manji za 5 %.
Grafikon 39: Mladi koji poznaju rtve odreenih oblika nasilja
Za analizu prikupljenih podataka koriten je SPSS, programski paket namijenjen statistikoj obradi podataka. Takoer,
Grafikon 40: Poznavanje pojmova mobing i buling
1 R. V. Krejcie i D. W. Morgan, Tabela veliine uzorka.

poreenje je raeno i s rezultatima jedinog dostupnog istraivanja poloaja i potreba mladih provedenog na nivou Federacije
Brani status
BiH iz 2013. godine, te s rezultatima istog istraivanja provedenog za Kanton Sarajevo tokom 2016. godine, a zbog uoavanja
Neudata / neoenjen 86 %
eventualnih specifinosti Zeniko-dobojskog kantona u odnosu na Kanton Sarajevo ili Federaciju BiH. Opi zakljuak analize
je da specifinosti nema te da mladi Zeniko-dobojskog kantona imaju vrlo sline probleme i potrebe kao i mladi Kantona Udata / oenjen 11 %
Sarajevo i openito Federacije BiH. Neto drugo 3%
Broj lanova domainstva
Osim spomenutih baza podataka, koriteni su i podaci iz sljedeih izvora: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne
i Hercegovine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Evropski statistiki ured (Eurostat), Federalno ministarstvo 1 1,3 %
obrazovanja i nauke, Meunarodna organizacija rada i Centralna informativna agencija. 2 7,6 %
3 25,2 %
Rezultati su prikazani u tabelama i grafikonima, te dodatno interpretirani kroz objanjenja u kraim tekstovima.
4 43,0 %
Istraivanjem je obuhvaeno sedam oblasti koje su od posebnog znaaja za mlade, a i sam dokument analize ima strukturu 5 16,3 %
koja prati sljedee tematske cjeline: 6+ 6,6 %
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

obrazovanje i nauka mladih;
rad, zapoljavanje i preduzetnitvo mladih;
socijalna briga mladih;
zdravstvena zatita mladih; Broj mladih rezultati Popisa stanovnitva 2013.2
kultura i sport;
aktivizam (uee, volontiranje i mobilnost) mladih; Od ukupnog broja mladih u dobi od 15 do 29 godina3 starosti koji ive na podruju Federacije Bosne i Hercegovine, skoro 17 %
sigurnost mladih. ih ivi u Zeniko-dobojskom kantonu. Iskazano u apsolutnim brojevima, to znai da od ukupno 476.986 mladih, koliko ih ima
na podruju FBiH, 80.106 mladih ivi na teritoriji ZDK.
Tabela 2: Broj mladih po kantonima
KARAKTERISTIKE UZORKA % mladih u

ukupnom
Ukupno Ukupno stanovnitvu
Tabela 1: Demografske karakteristike uzorka stanovnitvo 1519 2024 2529 mladih po kantonima
FEDERACIJA BOSNE I
2.219.220 161.881 150.902 164.203 476.986 21 %
Tip naselja HERCEGOVINE
Gradske sredine 40 % TUZLANSKI KANTON 445.028 32.263 31.620 33.046 96.929 22 %
Vangradske sredine 60 % KANTON SARAJEVO 413.593 26.388 25.484 31.933 83.805 20 %
Spol ispitanika ZENIKO-DOBOJSKI KANTON 364.433 27.674 25.340 27.092 80.106 22 %
Mukarci 46 % UNSKO-SANSKI KANTON 273.261 21.328 19.541 20.912 61.781 23 %
ene 54 % SREDNJOBOSANSKI KANTON 254.686 19.819 17.764 19.067 56.650 22 %
Radni status HERCEGOVAKO-
222.007 16.497 14.626 15.752 46.875 21 %
Zaposleni NERETVANSKI KANTON
Nezaposleni
Uenici i studenti 2 Konani rezultati Popisa 2013. objavljeni 1. 7. 2016.
3 Dostupna online baza podataka Popisa 2013. omoguava odabir dobnih kategorija stanovnitva po pojedinanim godinama ili po petogoditima.
Ostalo Iz praktinih razloga, u ovoj analizi odabran je prikaz po petogoditima, koji omoguava presjek dobne kategorije na 29 godina starosti, a ne na 30
godina, dokle se inae definira dobna kategorija mladih.
ZAPADNOHERCEGOVAKI Muko 11.430 893 782 836 2.511 22 %

94.898 7.379 6.886 6.575 20.840 22 %
KANTON ensko 11.716 852 781 768 2.401 20 %
KANTON 10 84.127 5.779 5.363 5.401 16.543 20 % OLOVO Ukupno 10.175 745 719 667 2.131 21 %
POSAVSKI KANTON 43.453 3.016 2.841 2.823 8.680 20 % Muko 5.084 360 399 369 1.128 22 %
BOSANSKOPODRINJSKI ensko 5.091 385 320 298 1.003 20 %
23.734 1.738 1.437 1.602 4.777 20 %
KANTON
TEANJ Ukupno 43.063 3.588 3.223 3.221 10.032 23 %
Izvor: Federalni zavod za statistiku Muko 21.376 1.908 1.603 1.641 5.152 24 %
ensko 21.687 1.680 1.620 1.580 4.880 23 %
USORA Ukupno 6.603 557 469 459 1.485 22 %
Unutar petogodinjih dobnih kategorija evidentiranih kroz Popis 2013. kod populacije mladih u Federaciji BiH najvie je onih
u dobi od 25 do 29 godina starosti, potom u dobi od 15 do 19 godina, te u dobi od 20 do 24 godine, no razlike u broju mladih Muko 3.266 274 243 235 752 23 %
po petogoditima nisu znaajne. ensko 3.337 283 226 224 733 22 %
VARE Ukupno 8.892 575 514 523 1.612 18 %
U ZDK najvie je mladih u dobnoj kategoriji od 15 do 19 godina, potom od 25 do 29, a najmanje je mladih u dobnoj kategoriji
Muko 4.373 303 273 295 871 20 %
od 20 do 24 godine, meutim razlike nisu visoke.
ensko 4.519 272 241 228 741 16 %
Iako se openito ne radi o znaajnim razlikama, u Zeniko-dobojskom kantonu ima vie mukaraca (51,44 % mukaraca) VISOKO Ukupno 39.938 2.828 2.752 2.935 8.515 21 %
nego ena kada govorimo o populaciji mladih. Na nivou pojedinih opina u ZDK, te razlike ak postaju i znaajne, poput opine Muko 19.705 1.473 1.392 1.448 4.313 22 %
Vare, gdje je za 4 % vie mukaraca nego ena, i opine Olovo, gdje je za 3 % vie mukaraca.
ensko 20.233 1.355 1.360 1.487 4.202 21 %
ZAVIDOVII Ukupno 35.988 2.919 2.503 2.702 8.124 23 %
Tabela 3: Broj mladih po opinama Zeniko-dobojskog kantona Muko 17.883 1.545 1.294 1.413 4.252 24 %
ensko 18.105 1.374 1.209 1.289 3.872 21 %
% mladih u
ZENICA Ukupno 110.663 7.985 7.463 8.475 23.923 22 %
Ukupno ukupnom
Ukupno 1519 2024 2529 mladih stanovnitvu Muko 54.660 4.133 3.820 4.354 12.307 23 %
ZDK Ukupno 364.433 27.674 25.340 27.092 80.106 22 % ensko 56.003 3.852 3.643 4.121 11.616 21 %
Muko 180.780 14.352 12.872 13.981 41.205 23 % EPE Ukupno 30.219 2.586 2.134 2.303 7.023 23 %
ensko 183.653 13.322 12.468 13.111 38.901 21 % Muko 15.335 1.332 1.066 1.230 3.628 24 %
BREZA Ukupno 14.168 889 964 1.036 2.889 20 % ensko 14.884 1.254 1.068 1.073 3.395 23 %
Muko 6.952 451 488 531 1.470 21 % Izvor: Federalni zavod za statistiku, Popis 2013.4
ensko 7.216 438 476 505 1.419 20 %
DOBOJ-JUG Ukupno 4.137 328 296 285 909 22 %
Muko 2.065 172 150 149 471 23 %
ensko 2.072 156 146 136 438 21 %
KAKANJ Ukupno 37.441 2.929 2.740 2.882 8.551 23 %
Muko 18.651 1.508 1.362 1.480 4.350 23 %
ensko 18.790 1.421 1.378 1.402 4.201 22 %
MAGLAJ Ukupno 23.146 1.745 1.563 1.604 4.912 21 %
4 Federalni zavod za statistiku [online]. Dostupno na: http://www.px-web.fzs.gov.ba [pristupljeno: 30. 4. 2017].
Obrazovanje i
nauka mladih
OBRAZOVANJE I NAUKA MLADIH Za petogodinji period (2011/12 2015/16) u Kantonu Sarajevo evidentiran je pad od 23 %, dok pad zabiljeen na nivou
Federacije BiH iznosi 16 %.
Vie detalja o broju uenika u srednjim kolama ZDK prikazano je u Tabeli 4.
Osnovne kole
Tabela 4: Opi podaci o srednjem obrazovanju za Zeniko-dobojski kanton
U kolskoj 2016/17. godini Zeniko-dobojski kanton biljei najnii broj upisane djece u prvi razred osnovne kole u proteklih
5 godina. U kolskoj 2016/17. godini u prvi razred osnovne kole upisano je 3.478 uenika. U poreenju s prolom kolskom
Svega Uenici Uenice % uenika % uenica
godinom, u tekuoj je upisano 525 uenika manje, odnosno 13,12 %.
14.491 7.384 7.107 51 % 49 %
1. Gimnazije
Grafikon 1: Broj uenika upisanih u prvi razred osnovne kole u Zeniko-dobojskom kantonu 3.602 1.330 2.272 37 % 63 %
2. Tehnike i srodne kole
5.000 7.117 3.573 3.544 50 % 50 %
4.500
4.041 4.003 3. Strune / strukovne kole
4.000 3.622 3.729
3. 478 3.417 2.297 1.120 67 % 33 %
3.500
3.000
4. Umjetnike kole
2.500 87 45 42 52 % 48 %
2.000 5. Vjerske kole
1.500
230 114 116 50 % 50 %
1.000
6. kole za djecu s posebnim potrebama
500
2012/13 2013/14 2014/15 2015/16 2016/17 38 25 13 66 % 34 %
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Izvor: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
Kod odabira kole primjetne su i razlike bazirane na spolu, tako da se djevojke radije upisuju u gimnazije, a mukarci u
strukovne kole.
Srednje kole
Broj uenika upisanih u srednje kole u Zeniko-dobojskom kantonu opao je za 16,91 % u odnosu na prethodnu
kolsku godinu i za 21,92 % u periodu od 2012/13. kolske godine. Visoko obrazovanje
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2016. godinu, na podruju Zeniko-dobojskog kantona smjeteno je 35 Kada govorimo o visokom obrazovanju, broj studenata upisanih na visokokolske ustanove u Zeniko-dobojskom kantonu jo
srednjih kola, koje u ukupnom broju upisanih srednjokolaca biljee priblino jednak broj mukaraca i ena. uvijek ne opada u tolikoj mjeri kao to je to sluaj sa srednjokolcima. U periodu 20142016. godine broj studenata opao je
za 6,5 %. No, broj srednjokolaca zasigurno je bolji pokazatelj promjena u broju mladih u ZDK pretpostavimo li da srednjokolci
to se tie petogodinjeg perioda, broj upisanih uenika u prvi razred srednje kole fluktuirao je u Zeniko-dobojskom kantonu upisani u neku od kola ZDK uglavnom i ive na podruju ovog kantona. Ista pretpostavka manje je primjenjiva na studente
s neto znaajnijim padom u aktuelnoj kolskoj godini. Poredei podatak o broju upisanih uenika u tekuoj kolskoj godini s jer na visokokolskim ustanovama ZDK studira i odreeni broj studenata iz drugih kantona.
podatkom od kolske 2012/13. uoava se da je broj upisanih uenika opao za ak 955 uenika ili 21,92 %.
U kolskoj 2013/14. godini na 8 visokokolskih ustanova u Zeniko-dobojskom kantonu evidentirano je 3.917 studenata,
Najvei gubitak biljee strune / strukovne kole, zatim gimnazije, umjetnike kole te tehnike i srodne kole. Vjerske kole od ega je 61 % ena, a u kolskoj 2015/16. godini na 8 visokokolskih ustanova evidentirano je 3.687 studenta s istim
zadravaju priblino jednak broj uenika. procentom ena (61 %). Broj ena upisanih na studije u ZDK procentualno je vei nego to je to sluaj u Kantonu Sarajevo,
gdje je udio ena u ukupnom broju studenata oko 58 %.

Teanj 462 461 231 230 1
Usora 43 42 18 24 1
U kolskoj 2015/16. odreeni fakulteti, poput Mainskog fakulteta, Fakulteta za metalurgiju i materijale i Pirotehnikog
fakulteta, imaju neto vei broj studenata nego to su imali u 2013/14. godini, dok Filozofski, Ekonomski, Pravni i Zdravstveni Vare 43 42 28 14 1
fakultet biljee pad. Najvei pad biljei Zdravstveni fakultet, koji ima duplo manje studenata u 2015/16. nego to je imao u Visoko 348 347 189 158 1
2013/14, a potom Pravni fakultet, sa skoro 31 % manjim brojem studenata u posmatranom periodu.
Zavidovii 310 308 166 142 2
Trenutni podaci o broju mladih upisanih u srednje kole i visokokolske ustanove svakako nisu prediktor buduih kretanja epe 258 256 136 120 1
u broju srednjokolaca i studenata. Relevantnije srednjorone prognoze moe dati broj djece upisane u prvi razred osnovne
kole, dok je dugorone prognoze opravdanije bazirati na stopama nataliteta.
Veoma znaajna varijabla koja se mora uzeti u obzir prilikom davanja prognoza o broju mladih u budunosti jeste i odlazak
Broj roene djece mladih iz zemlje. Ako se nastavi sveprisutni trend odlaska mladih ljudi iz zemlje, opravdano je za pretpostaviti kako e cijela
zemlja, a tako i ZDK, u dogledno vrijeme imati mnotvo problema koji e se generirati kroz nedovoljan broj stanovnika mlae
dobi.
Od 2010. do 2015. godine broj roene djece u Zeniko-dobojskom kantonu opao je za 15,76 %, iako 2015. biljei blagi
rast u odnosu na 2014. godinu. Broj ukupno roene djece u proteklih pet godina varira kroz poraste i padove u periodu od
2010. godine, no u konanici ipak ima trend opadanja. Usporedimo li i broj umrlih u ZDK, moe se zakljuiti da ukupan broj
stanovnika, posmatrano u kontekstu prirodnog kretanja stanovnitva, opada, jer je u 2015. godini za 67 osoba vei broj
umrlih nego roenih. Takoer, u 2015. godini zabiljeen je najvei broj mrtvoroene djece u posljednjih 5 godina. Pojedine
Prerano naputanje obrazovanja
opine, poput Usore, Varea i opine Doboj-Jug, imaju jako mali broj novoroenadi te e se, sasvim sigurno, suoiti s
Prema kriterijima Evropske unije, mladi u dobi izmeu 18 i 24 godine koji su najvie zavrili srednju trogodinju kolu i nisu
negativnim posljedicama starenja stanovnitva, odnosno vrlo je mogue da se ve suoavaju s takvim posljedicama.
nastavili dalje obrazovanje posmatraju se kao grupa mladih koja prerano naputa obrazovni sistem.
Tabela 5: Broj roene djece

Grafikon 2: Procent mladih koji su prerano napustili obrazovanje
Ukupno ivoroeni Mrtvoroeni

40%
36%
ukupno muki enski 35% 33%
2010. 3.990 3.980 2.008 1.972 10 30%
2011. 3.763 3.760 1.945 1.815 3 25%
21%
2012. 3.810 3.807 1.995 1.812 3 20% 19%
2013. 3.418 3.416 1.799 1.617 2 15% 13% 12%

11% 11%
10%
2014. 3.394 3.391 1.724 1.667 3 10% 8%
5%
2015. 3.458 3.438 1.782 1.656 20 5% 3%
Po opinama u 2015. 0%
Breza 106 106 54 52 - EU 28 BG RO SL HR GR D MK TR FBiH KS ZDK
2013 2016 2017
Doboj-Jug 51 51 23 28 -
Izvor: Eurostat (2016), Institut za razvoj mladih KULT
Grad Zenica 1.253 1.246 646 600 7
Kakanj 338 336 167 167 2
Procent mladih Zeniko-dobojskog kantona koji prerano naputaju obrazovni sistem za 9 % je vei od procenta na nivou
Maglaj 194 192 92 100 2
Kantona Sarajevo, te za 10 % nii od procenta pronaenog na nivou FBiH 2013. godine. Oko 21 % mladih ZDK koji prerano
Olovo 52 51 32 19 1
naputaju obrazovanje znaajno je vie od prosjeka EU28 te prosjeka evidentiranog u zemljama iz okruenja, poput Hrvatske
(3 %) i Slovenije (5 %).
Razlozi povezani s finansijama najei su uzrok zbog kojeg mladi naputaju obrazovanje. od kantona, a oko 3,5 % stipendiju prima iz nekog drugog izvora (firma ili neto drugo). Mjeseni iznosi stipendija najee
su oko 100 KM.
Kao razlozi koji su u vezi s finansijskim faktorima posmatraju se pronalazak stalnog zaposlenja i openiti finansijski razlozi.
Mladi Zeniko-dobojskog kantona su pronalazak stalnog zaposlenja i finansijske razloge navodili kao najee razloge za
nenastavljanje kolovanja, kao i mladi na nivou FBiH i na nivou Kantona Sarajevo.
Obrazovanje i zapoljavanje
Razlozi finansijskog karaktera ve odavno su prepoznati kao faktor koji najsnanije djeluje na mlade ljude kad je rije o odluci
o daljem kolovanju. U istraivanju provedenom 2008. godine na podruju BiH finansijski razlozi uoeni su kao najei I pored mnogobrojnih negativnih procjena obrazovnog sistema, mladi Zeniko-dobojskog kantona vjeruju kako e im
uzronik preranog naputanja obrazovanja. Isti sluaj zabiljeen je i 2013. u istraivanju provedenom na nivou Federacije obrazovanje koje su stekli ili jo uvijek stjeu u obrazovnom procesu u velikoj mjeri pomoi u daljem obrazovanju (43,6 %).
Bosne i Hercegovine. Dodamo li tome 36,4 % mladih koji smatraju da e im trenutno obrazovanje donekle pomoi u procesu daljeg obrazovanja,
Meutim, pojava na koju bi trebalo obratiti posebnu panju jeste znaajan porast u broju mladih koji obrazovanje ne nastavljaju dolazimo do zakljuka da 80 % mladih ima pozitivno miljenje o obrazovanju u koje su ukljueni u kontekstu toga koliko e
jer u tome ne vide smisao. Nemogunost pronalaska smisla u obrazovanju, kao znaajan faktor naputanja obrazovnog im ono pomoi da se i dalje obrazuju. Oko 6,6 % mladih smatra da im trenutno obrazovanje nee nikako pomoi u daljem
sistema, raste kroz godine u istraivanjima na svim nivoima (lokalni, kantonalni, entitetski). obrazovanju, a 6,9 % mladih smatra da e im neznatno pomoi. Primjetne su i razlike bazirane na spolu ene imaju pozitivnije
procjene nego mukarci. Takoer, mladi iz vangradskih sredina daju neto negativnije procjene.
Primjetne su i razlike temeljene na spolu i tipu naselja. Mladi iz vangradskih sredina ee navode razlog zbog obaveza u vezi
s poljoprivrednim poslovima kod kue (7,4 %) nego mladi iz gradskih sredina (2,1 %). Ovaj razlog je takoer ee prisutan
kod mukih ispitanika. ene ee navode razlog zbog obaveza u kui (kuanski poslovi). Pronalazak zaposlenja najvie je Grafikon 3: Procjena korisnosti steenog znanja u procesu daljeg obrazovanja
zastupljen kod mladih iz gradskih sredina, a nemogunost pronalaska smisla u obrazovanju je razlog za ak 39 % mukaraca.
Napomena: naputanje obrazovanja u ovom kontekstu odnosi se na naputanje bilo kojeg upisanog, a potom naputenog 60,0%
nivoa obrazovanja, a ne samo na pojavu preranog naputanja obrazovanja.
50,0% 48,3%
43,6%
40,0% 37,6% 36, 4% 37,6%

35, 4%
Tabela 6: Razlozi zbog kojih mladi naputaju obrazovanje
Mukarci
30,0%
Kanton Sarajevo ene

Razlozi ZDK 2017. FBiH 2013. 20,0%
2016. Ukupno
10,6%
10,0% 6,6% 7,1%6,7% 6,9%
Zbog finansijskih razloga 32 % 30 % 34 % 3,4%
0,0%
Nisam vidio/vidjela u tome neki smisao 28 % 33 % 25 % Nikako Neznatno Donekle U velikoj mjeri
Pronaao/la sam stalno zaposlenje 30 % 33 % 27 %

Zbog obaveza u vezi s poljoprivrednim poslovima kod kue 5% 1% 7%
Zbog obaveza u kui (kuanski poslovi) 5% 3% 5% Procjene su manje pozitivne kad je rije o procjeni korisnosti obrazovanja u svrsi zapoljavanja u struci jer su
mladi neto manje uvjereni da e im obrazovanje koje su stekli ili jo uvijek stjeu pomoi da se zaposle u struci.
Sva posmatrana istraivanja o mladima u BiH pokazuju dosljednost u miljenju mladih da im obrazovanje koje su stekli ili jo
uvijek stjeu nee pomoi da se zaposle u struci. Miljenje mladih ZDK dosta je slino onome koje imaju mladi na nivou FBiH
i Kantona Sarajevo, gdje 30 % mladih smatra da e im obrazovanje koje su stekli ili jo uvijek stjeu u velikoj mjeri pomoi da
Stipendiranje mladih se zaposle u struci. U ZDK takvo miljenje ima 27,5 % mladih, s oko 4 % vie ena s izraenim pozitivnim miljenjem.
Iako mladi naputaju obrazovni sistem najee zbog razloga finansijske prirode, 81 % mladih Zeniko-dobojskog Da e im obrazovanje donekle pomoi smatra oko 42 % mladih ZDK, to je neto pozitivniji rezultat od onog na nivou Kantona
kantona nema stipendiju. Sarajevo, gdje 36 % mladih ima isto miljenje, te neto negativniji rezultat od prosjeka FBiH, koji je oko 46 %. Onih koji
smatraju da im obrazovanje nee nikako pomoi da se zaposle u struci ili da e tek neznatno pomoi je oko 25 %. Na nivou
Od oko 17 % mladih koji primaju stipendiju, 9,5 % je onih koji stipendiju dobijaju od lokalnog nivoa vlasti, dakle od opine, 4 % Kantona Sarajevo takav odgovor ima 31 %, a na nivou FBiH istih odgovora je oko 20 %.
Grafikon 4: Miljenje mladih o tome u kojoj mjeri njihovo obrazovanje moe osigurati zaposlenje u struci Pored nedostatka praktine nastave i preopirnih nastavnih planova, koje mladi smatraju najveim problemima formalnog
obrazovanja, znaajan je i broj onih koji smatraju da je jedan od problema i nestrunost nastavnika.
50,0%
44,2%
45,0% 41,7%
38,8%
40,0%
35,0%
30,0%
29,4%
27,5%
Uee u neformalnom obrazovanju
25,3%
25,0% Mukarci
Obrazovanje se dijeli na formalno obrazovanje (ono koje se stjee u kolama) i neformalno obrazovanje, koje se stjee izvan
20,0% 18,2%
ene kole i formalnih obrazovnih institucija, odnosno izvan formalnog kolskog sistema.
13,9%
15,0% 11,7%
10,2% 9, 4% 10,6%
Ukupno
10,0% Veliki broj mladih koji pohaaju neformalno obrazovanje potvruje tvrdnju da neformalno obrazovanje mladima
5,0% prua prilike za stjecanje znanja i vjetina koje ne mogu dobiti u okviru formalnog obrazovanja.
0,0%
Nikako Neznatno Donekle U velikoj mjeri Kada govorimo o ueu mladih u neformalnom obrazovanju, s pravom moemo zakljuiti kako neformalno obrazovanje
nadoknauje odreene propuste formalnog obrazovanja. Miljenje mladih o neformalnom obrazovanju je pozitivno, i to je
podatak koji je konstantan u svim provedenim istraivanjima o poloaju i potrebama mladih.
Udio mladih ZDK koji su pohaali neki od programa obuke koji nije u programu redovnog obrazovanja je 59 %, to je za oko
10 % vie u poreenju s Kantonom Sarajevo, uz znaajnu razliku baziranu na spolu (oko 65 % ena i oko 52 % mukaraca).
Miljenje mladih o kvalitetu nastave Mladi ZDK najee pohaaju kurseve stranih jezika, prvenstveno engleskog i njemakog, te kurseve iz razliitih oblasti
informatike.
Kao najvei problem formalnog obrazovanja mladi navode nedostatak praktine nastave. Nezadovoljstvo mladih mogunostima
za uee u praktinoj nastavi prisutno je jo od 2009. godine jednakim intenzitetom, a navodi se i kao najvei problem Iako su nevladine i druge organizacije organizirale mnotvo programa iz domena neformalnog obrazovanja o razliitim
obrazovnog sistema i kod istraivanja na nivou FBiH iz 2013. godine i kod istraivanja u Kantonu Sarajevo. Osim toga, temama, mladi i dalje, u znaajnom procentu, izjavljuju kako bi eljeli u skorijoj budunosti pohaati neki trening ili kurs.
mladi su i dalje nezadovoljni preopirnim nastavnim planovima i programima. Za razliku od mladih u Kantonu Sarajevo, mladi Takav stav ima 63 % ena i 53 % mukaraca.
Zeniko-dobojskog kantona kao trei problem po znaaju navode nedostatak stipendiranja, a ne odnos nastavnika prema
ueniku.
Grafikon 5: Razlike temeljene na spolu kad je rije o ueu u neformalnom obrazovanju

Tabela 7: Najvei problemi formalnog obrazovanja
ta je najneophodnije izmijeniti na polju formalnog Gradske Vangradske Ukupno 70,0% 65,3%

Ukupno KS 63,1%
obrazovanja? sredine sredine ZDK
60,0% 51,7% 52,9%
Manjak prakse / praktinog pristupa u nastavi 32 % 23 % 23 % 27 %
50,0%
Preopirni nastavni planovi 14 % 15 % 15 % 23 %
40,0% Pohaali ikad
Odnos nastavnika prema ueniku / studentu 3% 4% 3% 12 %
Nedostatak stipendiranja posebno u visokom obrazovanju 9% 9% 9% 8% 30,0%
eljeli pohaati
Praksa naunoistraivakog rada koja nije u skladu s 20,0%
8% 4% 6% 8%
realnim potrebama u ekonomiji
10,0%
Nestrunost nastavnika i profesora 8% 8% 8% 8%
0,0%
Manjak dijaloga u uionici 1% 2% 2% 6%
Mukarci ene
Neadekvatna tehnika opremljenost 7% 4% 5% 3%

Rad, zapoljavanje
i preduzetnitvo
mladih
RAD, ZAPOLJAVANJE I PREDUZETNITVO Stope nezaposlenosti

MLADIH Stopa nezaposlenosti u pravilu se iskazuje kao udio nezaposlenih u radnoj snazi, te bi u tom kontekstu stopa nezaposlenosti
stanovnitva Zeniko-dobojskog kantona, a prema rezultatima popisa iz 2013. godine, iznosila 25,17 %. Za Kanton Sarajevo
u istom periodu stopa nezaposlenosti iznosila je 21,68 %. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 16.453 ih je bez radnog
Statistike o stopama nezaposlenosti stanovnitva dosta su neprecizne zbog postojanja velikog broja kontroliranih i iskustva, a 17.283 osoba je radilo ranije, a sada je nezaposleno.
nekontroliranih varijabli znaajnih za precizno odreivanje stope nezaposlenosti. S jedne strane, u nezaposlene osobe se
ne ubraja stanovnitvo koje ne radi, ali koje po osnovu nekih drugih kategorija ne spada u nezaposleno (penzioneri, osobe Meutim, nije poznato kakav je radni status jednog dijela stanovnitva koje se vodi kao ostali u kategoriji ekonomski
nesposobne za rad, uenici i slino), openito, stanovnitvo koje se vodi kao radno neaktivno. Zvanine statistike vode neaktivnog stanovnitva, a rije je o broju od 20.349 osoba.
se brojem osoba prijavljenih na biroe za zapoljavanje, pri emu je nepoznat broj osoba koje su nezaposlene, ali isto tako i
neprijavljene na zvanine zavode za evidenciju nezaposlenosti.
Grafikon 7: Ekonomski neaktivno stanovnitvo ZDK u poreenju s KS
Prema uputama Meunarodne organizacije rada (MOR), standardna meunarodna definicija nezaposlenosti obuhvata sve
osobe starije od dobne granice odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva koje su tokom referentnog perioda
4.145
bile bez posla, tokom tog perioda bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, te aktivno traile posao. Sva tri kriterija Nesposobni za rad
4.473
moraju biti zadovoljena istovremeno da bi se neka osoba smatrala nezaposlenom. Meutim, ovakva definicija ne tretira
obeshrabrene radnike osobe koje ele posao, raspoloive su za rad, ali ne rade i ne trae posao jer misle da ga ne mogu 20.699
Ostali
nai. Ove osobe ine neiskoriteni radni resurs, ali po definiciji ne ulaze u kategoriju nezaposlenih, i ta se pojava esto naziva 20.349
skrivena nezaposlenost. Ako bi se redefinirali kriteriji nezaposlenosti, ova grupa bi bila uvrtena u radnu snagu, odnosno 34.922
Lica koja obavljaju kune poslove
nezaposlene osobe. 57.535
ZDK
35.508
Dodamo li tome osobe koje su prijavljene na evidenciju nezaposlenih, ali su realno zaposlene u sivoj ekonomiji, dolazimo do Uenici i studenti 15+
28.467 KS
zakljuka da se stope nezaposlenosti uvijek izraunavaju na osnovu procjena, a ne stvarnog stanja.
Kad govorimo o mladima, jo je i tee ustanoviti stopu nezaposlenosti kod mladih jer u zvaninim statistikama dobna skupina 78.963
Penzioneri
mladih najee nije posebno evidentirana te su mladi uvrteni u ukupne brojke s drugim dobnim skupinama. 59.141
Prema podacima posljednjeg popisa stanovnitva, ZDK je 2013. godine imao strukturu radne snage kako je prikazano na 174.237
Grafikonu 6. Ekonomski neaktivni: ukupno
169.965
Grafikon 6: Radno sposobno stanovnitvo, radna snaga, zaposleni i nezaposleni 0 50.000 100.000 150.000 200.000
Izvor: Federalni zavod za statistiku (Popis stanovnitva 2013. g.)

Nezaposleni 33.736
Zaposleni
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosjean broj zaposlenih i nezaposlenih graana ZDK u 2015. godini
100.289
iznosio je kako je prikazano u Tabeli 8.
Radna snaga 134.025 Polovina, tanije est opina ZDK, ima vie nezaposlenih nego zaposlenih graana, dok je u drugih est opina obratno.
Ukupno je na podruju ZDK za 1.300 osoba vei broj zaposlenih nego nezaposlenih.
Radno sposobno stanovnitvo 303.990

Omjer zaposlenih i nezaposlenih stanovnika najpovoljniji je u opini Teanj, gdje je za 3.063 vei broj zaposlenih nego
nezaposlenih. U Zenici je za 1.502 vei broj zaposlenih nego nezaposlenih, u Brezi za 946, dok je u Visokom za 736 osoba
0 100.000 200.000 300.000 vie zaposlenih.
Izvor: Federalni zavod za statistiku (Popis stanovnitva 2013. g.)

Suprotno prethodno navedenim podacima, u Zavidoviima je 3.646 vie nezaposlenih nego zaposlenih graana, potom u
Maglaju 1.005 vie nezaposlenih te u Usori 195 vie nezaposlenih nego zaposlenih.
Kada govorimo o broju zaposlenih, najvei broj zaposlenih imaju Grad Zenica (24.338) i Teanj (10.654). dobojskog kantona iznosi preko 50 %.
Bez obzira na navedenu nepreciznost u iskazivanju stope nezaposlenosti stanovnitva i mladih, ona je zasigurno mnogo vea
Tabela 8: Zaposleni, nezaposleni i plae u ZDK po opinama i spolu (prosjek 2015) od stope nezaposlenosti koju imaju razvijena drutva. Stopa nezaposlenosti mladih 2015. godine na nivou EU-28 je 20,3 %.
Nezaposlenost je uzronik gotovo svih negativnih pojava u ivotu pojedinca, ali i drutva u cjelini. Zbog nezaposlenosti mladi
Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Netoplaa Brutoplaa se teko odluuju na osnivanje porodice, to se odraava na natalitet, primorani su ivjeti u zajednikim domainstvima,
u KM u KM najee s roditeljima, to ograniava mogunosti za osamostaljenjem i preuzimanjem pune odgovornosti za vlastiti ivot.
Ukupno ene Ukupno ene
Negativne posljedice dugorone nezaposlenosti na mentalno zdravlje su nemjerljive. U svom najgorem obliku, nezaposlenost
ZDK 71.079 27.152 69.779 35.443 718 1.088
uzrokuje i siromatvo, sa svim potekoama koje ono nosi.
Breza 2.918 684 1.972 1.222 836 1.270
Doboj-Jug 1.000 309 996 491 561 842
Kakanj 6.729 1.904 7.003 3.467 977 1.488
Zaposleni mladi
Maglaj 4.026 1.821 5.031 2.682 639 960
Olovo 1.916 852 1.941 944 592 887 Svaka peta zaposlena osoba u Zeniko-dobojskom kantonu mlaa je od 30 godina. Uee mladih (1929) u
Teanj 10.654 4.443 7.591 3.420 559 840 ukupno zaposlenom stanovnitvu ZDK je oko 20 %.
Usora 759 273 954 476 732 1.112

Meu zaposlenim stanovnicima Zeniko-dobojskog kantona tek svaka peta osoba pripada kategoriji mladih. Pojednostavljeno,
Vare 1.275 423 1.334 675 690 1.042 to znai da od ukupno 62.963 zaposlene osobe samo 12.304 su mladi.
Visoko 8.438 3.485 7.702 3.949 547 821
Zavidovii 3.768 1.515 7.414 3.468 633 954
Tabela 9: Udio mladih u ukupno zaposlenom stanovnitvu po kantonima (mart 2015)
Grad Zenica 24.338 9.182 22.836 12.220 837 1.277
epe 5.258 2.261 5.005 2.429 534 786
% mladih
Ukupno
% ena Od toga mladi u ukupno % ena
Izvor: Federalni zavod za statistiku zaposleni
zaposlenim
Federacija BiH Svega 390.047 64.569 17 %
Ipak, iz svih navedenih podataka nije mogue zakljuiti koliko iznosi stopa nezaposlenosti mladih Zeniko-dobojskog kantona. ene 158.768 41 % 27.050 17 % 42 %
No, u pravilu, stope nezaposlenosti mladih uvijek su znaajno vee nego stope nezaposlenosti odraslih. Unsko-sanski kanton Svega 26.590 4.143 16 %
ene 11.369 43 % 1.786 16 % 43 %
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti mladih (1524) u BiH za 2016. godinu iznosila je 54,45 %,
Posavski kanton Svega 5.143 1.001 19 %
dok je stopa nezaposlenosti odraslih iznosila 22,34 %. Omjer stope nezaposlenosti mladih naspram stope nezaposlenosti
odraslih (25+) vei je od dva, to u sutini znai da na svaku nezaposlenu odraslu osobu dolaze vie od dvije nezaposlene ene 2.133 41 % 420 20 % 42 %
mlade osobe. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (Anketa o radnoj snazi 2016), stopa nezaposlenosti u FBiH za Tuzlanski kanton Svega 73.360 10.847 15 %
2016. godinu iznosila je 25,6 % (25,4 % na nivou BiH).
ene 25.838 35 % 3.640 14 % 34 %
Zeniko-dobojski kanton Svega 62.963 12.304 20 %
Takoer, podaci o broju zaposlenih znaajno variraju i u mjerenjima zvaninih agencija ak i kada je rije o podacima
prikupljenim od iste institucije i u istom vremenskom periodu. Tako, naprimjer, u podacima o plaama stanovnitva ZDK ene 23.798 38 % 5.201 22 % 42 %
iz marta 2015. godine stoji da je broj ukupno zaposlenih u ZDK 71.079 (Tabela 8), dok u podacima o ukupno zaposlenom Bosanskopodrinjski
Svega
stanovnitvu po kantonima za ZDK za isti period stoji da je ukupno zaposlenih 62.963 (Tabela 9). Popis stanovnitva iz kanton 5.894 1.374 23 %
2013. godine evidentirao je 100.289 zaposlenih stanovnika u ZDK, gdje razliku u broju zaposlenih u odnosu na 2015. godinu
ene 2.606 44 % 544 21 % 40 %
moemo objasniti vremenskim razmakom od 2 godine te drugaijom metodologijom prikupljanja podataka.
Srednjobosanski kanton Svega 35.346 6.937 20 %
Uzmemo li u obzir podatke o stopi nezaposlenosti stanovnitva u BiH te sve navedene informacije o nainima ene 14.668 41 % 3.181 22 % 46 %
mjerenja stope nezaposlenosti, sa sigurnou se moe tvrditi da stopa nezaposlenosti mladih Zeniko-
Hercegovako-neretvanski Vare Svega 1.123 141 13 %

Svega
kanton 43.444 7.403 17 % ene 366 33 % 29 8% 21 %
ene 18.826 43 % 3.364 18 % 45 % Visoko Svega 7.359 1.737 24 %
Zapadnohercegovaki ene 3.109 42 % 701 23 % 40 %
Svega
kanton 15.387 4.230 27 %
Zavidovii Svega 3.213 596 19 %
ene 6.274 41 % 1.979 32 % 47 %
ene 1.269 39 % 328 26 % 55 %
Kanton Sarajevo Svega 113.483 15.274 13 %
Grad Zenica Svega 22.147 3.062 14 %
ene 49.905 44 % 6.471 13 % 42 %
ene 8.092 37 % 1.158 14 % 38 %
Kanton 10 Svega 8.437 1.056 13 %
epe Svega 4.586 1.353 30 %
ene 3.351 40 % 464 14 % 44 %
ene 1.996 44 % 650 33 % 48 %
Razlike bazirane na spolu su znaajne, u ukupno zaposlenom stanovnitvu imamo za oko 24 % vie zaposlenih mukaraca
Prikazano po pojedinim opinama ZDK, udio mladih u ukupno zaposlenom stanovnitvu je najmanji u opinama Kakanj (11
nego ena, dok je kod mladih omjer povoljniji za 15 % je vie zaposlenih mladih mukaraca u odnosu na ene. Openito, ene
%) i Vare (13 %) te Gradu Zenica (14 %), iako je u Zenici zaposlen najvei broj mladih (3.062). Najvei udio mladih u ukupno
su u loijem poloaju na tritu rada, bilo da se radi o ukupnoj populaciji ena ili o mladim enama.
zaposlenom stanovnitvu imaju opine epe (30 %) i Teanj (28 %).
Razlike po spolu su dosta velike, najmanji udio zaposlenih mladih ena je u opinama Breza, Vare i Kakanj, a najvei u
Tabela 10: Zaposleni mladi po opinama ZDK (mart 2015)
opinama Olovo, Maglaj i Zavidovii.
% mladih u ukupno
Ukupno zaposleni % ena Od toga mladi % ena Zaposleni mladi uglavnom rade u djelatnostima u kojima su prihodi nii, te su i znatno manje plaeni za posao
zaposlenim
koji rade nego to je to sluaj s odraslima.
ZDK Svega 62.963 12.304 20 %
ene 23.798 38 % 5.201 22 % 42 % Najvei broj mladih ljudi u ZDK zaposlen je u preraivakoj industriji i djelatnosti trgovine naveliko i namalo / popravak
motornih vozila i motocikala.
Breza Svega 2.637 588 22 %
ene 556 21 % 73 13 % 12 %
Procentualno, u odnosu na ukupno zaposlene u odreenoj djelatnosti, najvie mladih zaposleno je u djelatnostima umjetnost,
Doboj-Jug Svega 836 182 22 % zabava i rekreacija; administrativne i pomone uslune djelatnosti te preraivakoj industriji.
ene 276 33 % 53 19 % 29 %
Dosta niska procentualna zastupljenost mladih je u djelatnostima poslovanja s nekretninama, hotelijerstvu i ugostiteljstvu,
Kakanj Svega 6.037 649 11 %
javnoj upravi, te djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.
ene 1.613 27 % 173 11 % 27 %
Maglaj Svega 3.477 890 26 % Brutoplaa u djelatnosti koja procentualno upoljava najvie mladih (umjetnost, zabava i rekreacija) iznosi 971 KM, u
ene 1.628 47 % 526 32 % 59 % administrativnim djelatnostima je brutoplaa 1.077 KM, dok u djelatnosti s najveom brutoplaom, u iznosu od 2.215 KM
(proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija), udio mladih iznosi 5,22 %.
Olovo Svega 1.708 347 20 %
ene 744 44 % 234 31 % 67 % Pod djelatnou umjetnost, zabava i rekreacija registrirani su sljedei poslovi: kreativne, umjetnike i zabavne djelatnosti
Teanj Svega 9.213 2.593 28 % (izvoaka umjetnost, pomone djelatnosti u izvoakoj umjetnosti, umjetniko stvaralatvo, rad umjetnikih objekata);
ene 3.913 42 % 1.209 31 % 47 % biblioteke, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti (djelatnosti biblioteka i arhiva, djelatnosti muzeja, rad historijskih mjesta
i graevina te slinih znamenitosti za posjetitelje, djelatnosti botanikih i zoolokih vrtova i prirodnih rezervata); djelatnosti
Usora Svega 627 166 26 %
kockanja i klaenja; sportske, zabavne i rekreacijske djelatnosti (rad sportskih objekata, djelatnosti sportskih klubova, fitnes
ene 236 38 % 67 28 % 40 %
centri, ostale sportske djelatnosti, djelatnosti zabavnih i tematskih parkova i ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti).5
Neformalno trite rada
Broj mladih koji rade u okviru neformalnog trita rada u ZDK manji je od onog otkrivenog u istraivanju na nivou FBiH 2013.
Tabela 11: Zaposleni u ZDK prema vrsti djelatnosti (mart 2015)
godine, kad 24 % zaposlenih mladih nije imalo potpisan ugovor s poslodavcem koji bi regulirao njihovo zaposlenje. Najvie je
onih koji imaju ugovor na odreeno vrijeme.
% mladih
Ukupan broj Brutoplaa Od toga
Djelatnost u ukupno Iako se uoavaju promjene nabolje kad je rije o ukljuenosti mladih u neformalno trite rada, ne smije se zanemariti
zaposlenih u KM mladih
zaposlenim podatak da 19 % mladih ZDK i dalje radi nacrno.
Proizvodnja i snabdijevanje elektrinom
1.666 2.215 87 5,22 % Oko 16 % mladih ZDK ima neke druge vrste ugovora, poput ugovora o probnom radu, autorskih ugovora, ugovora sa
energijom, plinom, parom i klimatizacija
studentskim servisom, pripravnikih ugovora i slino, a oko 12 % mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje o tome na koji nain
Informacije i komunikacije 764 1.860 107 14,01 % je ureen njihov radni odnos.
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 880 1.672 102 11,59 %
Javna uprava i odbrana; Grafikon 8: Zaposleni mladi prema vrsti ugovora koji imaju s poslodavcem
4.410 1.644 272 6,17 %
obavezno socijalno osiguranje
Djelatnosti zdravstvene i socijalne zatite 4.285 1.557 399 9,31 % 40%

36%
Vaenje ruda i kamena 4.763 1.527 670 14,07 % 35%

30%
28% 29%
30%
Poslovanje nekretninama 145 1.227 5 3,45 % 25%
24%
25%
Poljoprivreda, umarstvo i ribolov 1.572 1.194 98 6,23 % 19%
20% 17% 17% ZDK
Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda,
1.194 1.134 125 10,47 % 15% KS
upravljanje otpadom; sanacija okolia
10%
Administrativne i pomone uslune djelatnosti 704 1.077 229 32,53 % FBiH
5%
Prijevoz i skladitenje 3.720 1.060 409 10,99 %
0%
Ostale uslune djelatnosti 606 1.060 11 1,82 % Nisam potpisao Ugovor o radu na Ugovor o radu na
ugovor neodreeni period odreeno
Obrazovanje 6.660 1.052 714 10,72 %
Strune, naune i tehnike djelatnosti 1.372 1.023 190 13,85 %
Umjetnost, zabava i rekreacija 366 971 127 34,70 %
Preraivaka industrija 22.411 809 6.096 27,20 %

Usklaenost obrazovanja s radnim mjestom
Trgovina naveliko i namalo; popravak motornih
9.628 754 2.043 21,22 %
vozila i motocikala Oko 40 % mladih Zeniko-dobojskog kantona nikako ne radi poslove za koje se kolovalo. Dodamo li tome i 19 %
mladih ija radna mjesta nisu ba u skladu s njihovim obrazovanjem, moemo zakljuiti da se vie od polovine
Graevinarstvo 3.150 683 491 15,59 %
mladih ZDK nije kolovalo za poslove na kojima radi.
Pruanje smjetaja, priprema i usluivanje hrane
2.783 651 129 4,64 %
(hotelijerstvo i ugostiteljstvo) Procent mladih ZDK koji smatraju kako ne rade posao za koji su se kolovali znaajno je vei od rezultata na nivou FBiH 2013.
godine, kad je 29 % mladih izjavilo kako ne radi poslove za koje se obrazovalo, te je za 3 % vei od prosjeka Kantona Sarajevo.
Izvor: Federalni zavod za statistiku Uzmemo li u obzir mlade koji nikako ne rade posao za koji su se kolovali i mlade ija radna mjesta nisu ba usklaena
s obrazovanjem koje su stekli, dolazimo do procenta od 59,2 % mladih koji rade poslove za koje se nisu obrazovali, to je
5 Slubeni glasnik BiH, br. 47/10, Klasifikacija djelatnosti BiH, 2010. posebno izraeno kod mukaraca.
Grafikon 9: 50,0% Udio mladih ZDK koji su svjedoili nekom obliku zlostavljanja na radnom mjestu jednak je brojki do koje je dolo istraivanje
43,7% 44,4%
Usklaenost 45,0% u FBiH 2013. godine, gdje je takoer 13 % mladih izjavilo kako je bilo svjedok/inja zlostavljanja na radnom mjestu. U Katonu
40,0%
obrazovanja s 40,0% Sarajevo taj udio je znatno vei, jer je 24 % mladih izjavilo kako je svjedoilo sluajevima zlostavljanja na radnom mjestu.
radnim mjestom 35,2% Razlike bazirane na spolu nisu znaajne, zlostavljanju povezanom s radnim odnosima podjednako svjedoe mukarci i ene.
35,0% 33,6%
Oko 14 % mladih iz ZDK ima potekoe u naplati naknade za svoj rad, jer navodi kako na svom poslu plau ne prima nikako ili
30,0%
25, 4% Ne uope ne prima redovnu plau. Znaajno je vei udio ena koje plau ne primaju nikako, dok je vie mukaraca koji plau ne primaju
25,0% 22,5%
redovno.Takoer, visok je procent mladih koji ne ele odgovoriti na pitanje o redovnosti primanja plae.
19,2% Ne ba
20,0%
14,8%
15,0% Da
10,0% Tabela 12: Redovnost plae
5,0%
Izvor: Institut za
razvoj mladih KULT 0,0% Primate li redovno svoju Gradske Vangradske
Mukarci ene Ukupno
Mukarci ene Ukupno plau? sredine sredine
Ne 9,3 % 4,2 % 2,9 % 10,9 % 6,4 %
Da, ali ne redovno 5,6 % 9,9 % 12,9 % 1,8 % 8,0 %
U prosjeku, oko 2 % mladih ne moe ocijeniti radi li posao za koji se kolovalo, a oko 5 % ih ne eli odgovoriti na ovo pitanje.
Da, redovno 75,9 % 73,2 % 74,3 % 74,5 % 74,4 %
Ne elim odgovoriti 9,3 % 12,7 % 10,0 % 12,7 % 11,2 %
Diskriminacija i zlostavljanje na radnom mjestu

Oko 13 % mladih ZDK je kroz radno iskustvo bilo svjedok/inja nekog oblika zlostavljanja na poslu, a koje je Percepcija mita i korupcije pri zapoljavanju
ostavilo posljedice na duevno i tjelesno zdravlje njih samih ili njihovih kolega ili kolegica.6
Kad je rije o kupovini radnih mjesta, oko 6 % mladih ZDK izjavljuje kako je bilo direktni/a svjedok/inja u takvim sluajevima,
Od toga, 6,6 % mladih zlostavljanju je svjedoilo rijetko, 1,4 % vrlo esto, a 5,2 % je odabralo samo odgovor da, bez a oko 61 % mladih navodi kako je ulo za takvu praksu, to je za oko 10 % izraenije u gradskim sredinama u odnosu na
naglaavanja je li bila rije o uestalim ili rijetkim sluajevima zlostavljanja. Oko 3,6 % mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje vangradske sredine. Rezultati su skoro isti kao i u Kantonu Sarajevo, nema znaajnijih razlika kada je rije o percepciji
o iskustvima u vezi sa zlostavljanjem na radnom mjestu. podmiivanja u svrhu zapoljavanja.
Grafikon 10:
50,0% Grafikon 11: Percepcija podmiivanja u svrhu zapoljavanja
45,1%
45,0%
Zlostavljanje na
80,0%
40,0%
radnom mjestu 67,1%
35,0% 70,0%
60,9%
60,0% 56,6%
30,0%
25,0% 50,0% Ne
20,0% 40,0% Da, bio/la sam direktni svjedok

33,3%
30,7%
15,0% 26,8%
30,0%
Da, uo/la sam
10,0% 6,6%
5,2% 20,0%
3,6%
5,0% 1, 4%
10,0% 6,0% 5,5% 5,7%
Izvor: Institut za
0,0%
razvoj mladih KULT
Ne Da, ali vrlo Da Da, vrlo esto Ne eli 0,0%
rijetko odgovoriti Gradske sredine Vangradske Ukupno
sredine

6 Oko 38 % mladih nije odgovaralo na ovo pitanje jer nikada nije bilo zaposleno.
Samo 6 % mladih smatra da prilikom zapoljavanja u javnom sektoru ne postoji praksa podmiivanja kako bi se
dobio posao, a 11,5 % je onih koji smatraju da takva praksa ne postoji u privatnom sektoru. U prosjeku, 5,8 %
Miljenje mladih o vlastitom biznisu
mladih nije eljelo odgovoriti na ovo pitanje.
Vie od polovine mladih rado bi pokrenulo vlastiti biznis. Veini njih u tome je potrebna podrka od samog poetka.
Oko 61 % mladih smatra da je praksa podmiivanja kako bi se dobio posao uestala pojava u javnom sektoru, a 41 % smatra
Tabela 13: Stav mladih prema pokretanju vlastitog biznisa
kako je tako i u privatnom sektoru. Da praksa podmiivanja postoji ali nije uestala smatra 27 % mladih kad je o javnom
sektoru rije i oko 41 % mladih kad se govori o privatnom sektoru.
Gradske Vangradske
Mukarci ene Ukupno
sredine sredine
70,0%
Grafikon 12: 61, 4% Ne, ni u kom sluaju 8,2 % 8,2 % 10,0 % 6,7 % 8,2 %
60,0%
Percepcija podmiivanja Ne, jer nemam osnovne uvjete 15,8 % 12,3 % 10,6 % 16,4 % 13,7 %
kako bi se dobio posao 50,0%
41,3% 40,7% Da, ali mi je potrebna podrka od samog
u javnom ili privatnom 53,4 % 58,4 % 55,3 % 57,4 % 56,4 %
40,0% Takva praksa postoji, poetka
sektoru ali nije uestala
27,3%
30,0% Da, jer imam osnovne uvjete za to 11,0 % 12,3 % 14,7 % 9,2 % 11,8 %
To je prisutno u
20,0% veini sluajeva Ne znam 10,3 % 7,3 % 8,2 % 8,7 % 8,5 %
10,0% Ne elim odgovoriti 1,4 % 1,4 % 1,2 % 1,5 % 1,4 %
Izvor: Institut za 0,0%

razvoj mladih KULT
Javni sektor Privatni sektor
Oko 55 % mukaraca i 57 % ena rado bi pokrenulo vlastiti biznis, ali je veini u tome potrebna podrka od samog poetka.
elja za pokretanjem vlastitog biznisa neto je izraenija kod mladih iz vangradskih sredina, a razlike bazirane na spolu
Preduzetnitvo mladih znaajne su zbog toga to su mukarci ee u prilici da ve imaju osnovne preduvjete za pokretanje vlastitog biznisa nego
to je to sluaj kod ena. Oko 14 % mladih ne bi pokrenulo vlastiti biznis, ali zbog toga to nema osnovne uvjete za to. Mladih
Tek 8 % mladih ZDK imalo je priliku uestvovati u odreenom poslovnom seminaru namijenjenom mladima. koji ni u kom sluaju ne bi pokrenuli vlastiti biznis je oko 8 %.
Mnogo je vie onih koji bi eljeli pohaati takve seminare, ak 73,8 %.
Procent mladih ZDK koji su imali priliku pohaati poslovni seminar za mlade je 8 %, i za 13,6 % je nii od procenta mladih
Kantona Sarajevo koji su imali priliku pohaati poslovni seminar za mlade. Od navedenih 8 % mladih koji su pohaali poslovni Vladini programi zapoljavanja
seminar ili trening, 81 % ih navodi kako im je seminar bio vrlo koristan ili koristan.
Nesrazmjernost izmeu broja mladih koji su uestvovali u poslovnom seminaru ili treningu za mlade i broja mladih koji bi Iako vladini programi podrke zapoljavanju mladih postoje ve due vrijeme u odreenom kontinuitetu, ini se da ne dopiru
eljeli uestvovati u takvom seminaru je velika. Oko 8 % mladih je nekada pohaalo odreeni poslovni seminar, dok je onih koji do mladih na najbolji nain, jer jo uvijek postoji oko 64 % mladih koji nikada nisu uli za neki vladin program zapoljavanja
namijenjen njima, to je za oko 8 % manje od procenta pronaenog u istraivanju na nivou FBiH iz 2013. godine i prosjeka
65+35
smatraju da bi im takav seminar koristio i koji bi ga eljeli pohaati gotovo 74 %.
Kantona Sarajevo. Tek 8 % mladih je imalo priliku biti korisnik nekog od tih programa, a 2,6 % mladih nije eljelo dati odgovor
na ovo pitanje.
80,0% 75, 4% 73,8%
Grafikon 13: Mladi koji 72,0%
su pohaali i mladi koji 70,0% Grafikon 14: Poznavanje
bi eljeli pohaati 60,0% vladinih programa
poslovni seminar za mlade zapoljavanja mladih
50,0%
33,9%
40,0% Pohaali ikad Ne
30,0%
ele pohaati 64,2%
20,0% Da
10,4% 8,3%
6,7%
10,0%
Izvor: Institut za
Izvor: Institut za 0,0%
razvoj mladih KULT
razvoj mladih KULT Mukarci ene Ukupno
Socijalna briga
mladih
SOCIJALNA BRIGA Grafikon 16: Ukupna mjesena primanja domainstva
Ne eli odgovoriti 43%
Novac i mladi Vie od 1600 KM 12%
ak 54 % mladih ena i 34 % mukaraca Zeniko-dobojskog kantona nije u mogunosti doprinositi kunom 1401-1600 KM 4%
budetu.
1201-1400 KM 10%
U ZDK je 25 % mladih koji su u mogunosti redovno doprinositi kunom budetu, to je isto kao u Kantonu Sarajevo, i 27 % Do 1200 KM 25%
onih iji doprinos postoji, ali je neredovan. Ovi rezultati bolji su od rezultata na nivou FBiH, kad je samo 17 % mladih moglo
redovno doprinositi kunom budetu. No, i dalje je najvie onih koji ne mogu doprinijeti kunom budetu, ak 45 %, bez Bez prihoda 2%
znaajne razlike u gradskim i vangradskim sredinama. Poloaj mladih djevojaka u ovom sluaju je nepovoljniji, jer njih 54 %,
0% 10% 20% 30% 40% 50%
u odnosu na 34 % mukaraca, ne moe doprinijeti kunom budetu. Oko 2 % mukaraca i 3,5 % ena nije eljelo odgovoriti
na pitanje.
Grafikon 15: Doprinos mladih kunom budetu

Oko 21 % djevojaka ne raspolae nikakvim linim mjesenim prihodima iz bilo kojeg izvora.
Kad govorimo o iznosima ukupnih mjesenih prihoda mladih ljudi, iz podataka u nastavku moe se vidjeti kako ih je najvie bez
Ukupno 45% 27% 25%
prihoda i s prihodima do 200 KM mjeseno, te da je znaajan procent mladih koji ne ele odgovoriti na ovo pitanje.
Grafikon 17: Ukupna mjesena potronja mladih ZDK

Ne
ene 54% 24% 18%
Da, ali ne redovno 27%
Ne eli odgovoriti 28%
Da, redovno 26%
5%
Mukarci 34% 32% 32%
801 do 1000 KM 5%
6%
6%
0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% 601 do 800 KM 6%
6%
9% Gradske sredine
401-600 KM 7%
11%
Udio mladih koji ne ele govoriti o novcu uvijek je dosta visok, to se evidentira odbijanjem u davanju odgovora na pitanje o Vangradske sredine
tome koliko iznose ukupna mjesena primanja domainstava u kojima ive ili koliko iznose njihova ukupna lina primanja. Oko 10%
201-400 KM 10% Ukupno
48 % mladih na nivou FBiH nije eljelo odgovoriti na pitanje o ukupnim prihodima domainstva, dok je u ZDK zabiljeen procent 10%
od 43 % kod odbijanja davanja odgovora na pitanje o prihodima domainstva.
15%
Do 200 KM 14%
Oko 41 % mladih ivi u domainstvima ija su ukupna mjesena primanja ispod 1.600 KM, od ega je 10 % u rasponu od 18%
1.201 do 1.400 KM, 13 % u rasponu od 801 do 1.200 KM te 10 % u rasponu od 401 do 800 KM. Uzmemo li u obzir podatak 18%
da najvei broj mladih ivi u domainstvima koja broje tri, etiri ili pet lanova, moemo zakljuiti da oni i njihove porodice Bez prihoda 18%
18%
raspolau dosta ogranienim finansijskim sredstvima.
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
Oko 1,7 % mladih ivi u domainstvima koja nemaju nikakve redovne mjesene prihode (2 % u vangradskim sredinama i 1,4
% u gradskim sredinama). Izvor: Institut za razvoj mladih KULT
Stoga se, kao logian nastavak relativno loe finansijske situacije kod populacije mladih, pojavljuje i podatak da veina mladih
ne moe kontinuirano (svakog mjeseca) utedjeti odreeni iznos novca. Takoer, veliki broj mladih ne eli odgovoriti na pitanje Procent mladih koji su se uspjeli stambeno osamostaliti je oko 7 %. Veina mladih, ak 76 %, ivi u stanu ili kui koji su u
o mogunostima tednje, a kod onih koji su odgovorili najvie je negativnih odgovora. vlasnitvu njihovih roditelja. Postoji znaajna razlika kod mladih u vangradskim i gradskim sredinama koji ive odvojeno od
roditelja kao podstanari, u gradskim sredinama taj procent iznosi 11 %, a u vangradskim 4 %.
Tabela 14: Mladi i tednja
Gradske Vangradske Samoprocjena ivotnog standarda

Mogunosti za tednju Mukarci ene Ukupno
sredine sredine
Svoj trenutni ivotni standard mladi Zeniko-dobojskog kantona uglavnom procjenjuju kao dobar (40,4 %). Da ima osrednji
Ne 54,3 % 59,7 % 57,4 % 57,7 % 57,6 %
ivotni standard smatra 36,6 % mladih. Onih koji smatraju da ive vrlo dobro je 18 %, a loe i vrlo loe je 4,5 %.
Da 34,1 % 29,1 % 28,4 % 33,5 % 31,1 %
Ne elim odgovoriti 11,6 % 11,2 % 14,2 % 8,8 % 11,3 %
Percepcija budunosti
U svim prethodnim istraivanjima pokazalo se kako mladi svoju budunost procjenjuju mnogo pozitivnije nego to procjenjuju
budunost drutva u cjelini zbog toga to osjeaju kako imaju vie utjecaja na vlastitu budunost, a da budunost drutva
ne mogu mnogo mijenjati.
Formiranje porodice i stambeni status mladih Ovakve stavove potvruju i mladi Zeniko-dobojskog kantona. Oko 34 % mladih ZDK svoju budunost vidi kao mnogo bolju
od sadanjosti, to je nie od prosjeka FBiH (41 %) i prosjeka Kantona Sarajevo (48 %). Da e njihova budunost biti malo
11 % mladih Zeniko-dobojskog kantona je vjenano, a 8 % ih ima djecu, to je neto vie od prosjeka FBiH, gdje bolja od sadanjosti smatra oko 32 % mladih, a istu budunost za sebe vidi 20 % mladih. Onih koji smatraju da e njihova
je 9 % mladih vjenano, a 7 % ima djecu, te jednako prosjeku Kantona Sarajevo. budunost biti malo ili mnogo gora od sadanjosti je 9 %.
Od navedenih 8 % mladih koji imaju djecu, 38 % ih ima jedno dijete, 47 % ima dvoje djece, 6 % troje djece, a 9 % ne eli Mnogo bolju budunost drutva vidi tek 13 % mladih ZDK, a oko 32 % mladih smatra da e budunost drutva biti malo bolja
odgovoriti. Znaajan pokazatelj socijalnog statusa mladih je i njihov stambeni status. Grafikon 18 pokazuje stambeni status od sadanjosti. Istu budunost za drutvo vidi 28 % mladih. Onih koji smatraju da e budunost drutva biti malo ili mnogo
mladih Zeniko-dobojskog kantona. gora od sadanjosti je 23 % mladih ZDK. Oko 4 % mladih nije dalo procjenu vlastite budunosti, a 5 % nije procjenjivalo
budunost drutva.
Grafikon 18: Stambeni status mladih ZDK Grafikon 19: Percepcija vlastite budunosti i budunosti drutva
90%
79% 7%
80% 76% Mnogo gora od sadanjosti
4%
71%
Gradske sredine Vlastita budunost
70%
16%
60% Vangradske sredine Malo gora od sadanjosti Budunost drutva
5%
50% Ukupno
28%
Ista kao sadanjost
40% 20%
30%
31%
Malo bolja od sadanjosti
20% 32%
11%
7% 7% 7% 7% 8% 6% 7%
10% 4% 3% 2% 2% 13%
Mnogo bolja od sadanjosti 34%
0%
Kao podstanar Kao podstanar U stanu/kui u U svom Neto drugo
sa roditeljima odvojeno od vlasnitvu stanu/kui 0% 10% 20% 30% 40%
roditelja roditelja
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT Izvor: Institut za razvoj mladih KULT
Zdravstvena
zatita
mladih
ZDRAVSTVENA ZATITA MLADIH Gojaznost

Prema rezultatima istraivanja Instituta za razvoj mladih KULT provedenog 2017. godine, prosjena visina mladih ZDK je
Sistematski pregled 170 cm i kree se u rasponu od minimalnih 130 cm do maksimalnih 200 cm. Prosjena teina iznosi 72 kg, u rasponu od
minimalnih 45 kg do maksimalnih 125 kg. Preciznih podataka o zastupljenosti gojaznosti kod populacije mladih u ZDK nema,
Oko 34 % mladih Zeniko-dobojskog kantona obavilo je sistematski pregled u posljednjih 12 mjeseci, to je ali prema podacima CIA-e iz 2014. godine, navodi se kako je Bosna i Hercegovina na 47. mjestu po pojavi gojaznosti odraslih
prosjek nii od prosjeka FBiH. na listi od 190 zemalja. Isti izvor navodi kako je 19,2 % odraslih u BiH pretilo, dok neki drugi izvori navode procent od 25
Tabela 15 pokazuje koliko redovno mladi ZDK obavljaju sistematski pregled u poreenju s podacima na nivou FBiH. Oko 34 %. No, razliite organizacije koje se bave mjerenjima ovih zdravstvenih pokazatelja imaju upozoravajue procjene za pojavu
% mladih ZDK obavilo je sistematski pregled u posljednjih godinu dana, sa znaajnim razlikama baziranim na spolu (40 % gojaznosti u BiH u budunosti kod svih dobnih skupina, te ukazuju na to da se ovim pitanjem treba ozbiljno baviti.
mukaraca i 28 % ena). Na nivou FBiH, u referentnih godinu dana, sistematski pregled obavilo je 43 % mladih, i to 46 %
mukaraca i 39 % ena.
Tabela 15: Uestalost obavljanja sistematskih pregleda mladih ZDK Zdravstvene usluge
Oko 21 % mladih ZDK ne zna postoje li u njihovim lokalnim zajednicama zdravstvene usluge koje su posebno
Mukarci ene Mukarci ene Total
SISTEMATSKI PREGLED Total ZDK organizirane i specifino namijenjene samo mladima. Onih koji tvrde da takvih usluga nema je 72 %, a tek oko 7
ZDK ZDK FBiH FBiH FBiH
% mladih zna za takve zdravstvene usluge.
U posljednjih mjesec dana 11 % 4% 7% 8% 3% 6%
U posljednja tri mjeseca 6% 6% 6% 9% 10 % 9% Na nivou FBiH 11 % mladih zna da u njihovim lokalnim zajednicama postoje usluge zdravstvene zatite specifino namijenjene
U posljednjih est mjeseci 14 % 5% 9% 14 % 10 % 12 % mladima, a na nivou Kantona Sarajevo taj procent iznosi 9 %. Procent mladih koji su koristili takve zdravstvene usluge je
zanemariv.
U posljednjih godinu dana 9% 14 % 12 % 15 % 16 % 16 %
72+7+21
Prije vie od godinu dana 20 % 21 % 21 % 20 % 19 % 20 % Grafikon 21: Zdravstvene usluge specifino namijenjene mladima
Ne sjeam se 22 % 25 % 24 % 25 % 25 % 25 %
Nikada 15 % 22 % 19 % 7% 12 % 9%
Ne elim odgovoriti 2% 3% 3% 2% 5% 3%

Ne
Od navedenih 34 % mladih koji su obavili sistematski pregled u posljednjih 12 mjeseci, njih 30 % je pregled izvrilo kao
21,1%
redovnu kontrolu, s tim da su djevojke neto vie osvijetene o tom pitanju, tako da je redovnu kontrolu radilo 34 % djevojaka Da
i 26 % mukaraca. Zbog posla ili za potrebe stjecanja vozake dozvole sistematski pregled je radilo 55 % mukaraca i 40
6,7%
% djevojaka, a zbog zdravstvenih problema sistematski pregled obavilo je oko 16 % mladih bez znaajne razlike bazirane na Ne znam
spolu. Rezultati prikazani u grafikonu u nastavku pokazuju razloge zbog kojih mladi u gradskim i vangradskim sredinama rade 72,3%
sistematski pregled.
46,8% 48,5% 47,8%

50,0%
Grafikon 20:
Razlozi obavljanja 40,0%
sistematskog pregleda 30,6%
29,8% 30,3%
30,0% Redovna kontrola
Zbog posla ili vozake Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

20,0% 17,2% 16,2%
14,9%
Zdravstveni problemi Zdravstvenim uslugama koje pruaju domovi zdravlja u njihovim lokalnim zajednicama 43 % mladih nije ni zadovoljno ni
10,0%
nezadovoljno, bez znaajnih razlika baziranih na spolu. Isto je i s nezadovoljstvom mladih zdravstvenim uslugama, gdje je oko
Izvor: Institut za 0,0% 28 % mladih u potpunosti nezadovoljno ili nezadovoljno (31 % ena i 25 % mukaraca). Zadovoljnih je 23 %, a u potpunosti
razvoj mladih KULT
Gradske Vangradske Ukupno zadovoljnih 2 % mukaraca i 1 % ena.
sredine sredine
Tabela 16: Stepen zadovoljstva mladih uslugama domova zdravlja Oko 29 % mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje o tome je li u posljednjih est mjeseci seksualne odnose imalo samo s
jednom ili vie razliitih osoba. Meu mladima koji jesu odgovorili na ovo pitanje vei je udio mukaraca koji su seksualne
Mukarci ene Total odnose imali s vie razliitih partnera (24,2 %) nego to je to sluaj kod ena (9,2 %).
Takoer, mladi u vangradskim sredinama ee mijenjaju seksualne partnere nego to je to sluaj u gradskim sredinama.
U potpunosti nezadovoljan/na 8% 8% 8%
Nezadovoljan/na 17 % 23 % 20 %
Ni zadovoljan/na ni nezadovoljan/na 43 % 44 % 43 % Tabela 18: Odgovori na pitanje: Jeste li u posljednjih 6 mjeseci imali intimni odnos s jednom ili vie osoba?
Zadovoljan/na 23 % 24 % 23 %
U potpunosti zadovoljan/na 2% 1% 2% Mukarci ene Total
Ne znam 5% 1% 3% S jednom osobom 42,9 % 67,7 % 53,2 %

S vie od jedne osobe 24,2 % 9,2 % 17,9 %
Ne elim odgovoriti 33,0 % 23,1 % 28,8 %
Zdravstveno osiguranje
Oko 48 % mladih ZDK osigurano je preko roditelja / staratelja. Oko 3,7 % mladih nema ili ne zna ima li zdravstveno
osiguranje, to je rezultat nii od podatka iz istraivanja na nivou FBiH, u kojem je pronaeno da 7 % mladih Bavljenje rekreativnim aktivnostima
nema zdravstveno osiguranje.
Mukarci u Zeniko-dobojskom kantonu posveuju mnogo vie vremena rekreativnim aktivnostima nego to to
Mladi uglavnom koriste javno zdravstveno osiguranje preko roditelja / staratelja (48 %), a preko biroa za zapoljavanje ine ene. Mladim djevojkama je potrebno osigurati odgovarajue rekreativne sadraje kako bi se vie ukljuile.
osigurano je oko 20 % mladih. Osiguranje koje uplauje poslodavac ima oko 22 % mladih, a dodatno osiguranje (privatno u
BiH ili inozemstvu) ima 2 % mladih. Vie od polovine mladih ZDK rekreativnim aktivnostima se bavi jednom sedmino ili vie puta u toku sedmice, ali sa znaajnim
razlikama baziranim na spolu, jer se 51 % mukaraca i 36 % ena rekreativnim aktivnostima bavi vie puta sedmino. Oko 18
% mukaraca i 27 % ena rekreativnim aktivnostima ne bavi se nikako, a rjee od jednom sedmino u rekreaciju se ukljuuje
15 % mukaraca i 21 % ena.
Intimni odnosi Procent mladih koji se bave rekreativnim aktivnostima raste u odnosu na prethodna istraivanja.
Oko 16 % mladih ne eli odgovarati na pitanja u vezi sa seksualnom aktivnosti. Intimni odnosi i seksualno
zdravlje jo uvijek su tabu teme meu mladima, to je praksa koju treba mijenjati. Grafikon 22: Bavljenje rekreativnim aktivnostima
Nelagoda prilikom pitanja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju prisutna je kod pitanja o seksualnoj aktivnosti mladih. Oko 60%
51%
16 % mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje je li seksualno aktivno ili ne.
50%
Iz odgovora ispitanika koji su odgovorili na pitanje o seksualnoj aktivnosti moe se zakljuiti kako su muki ispitanici 43%
seksualno vie aktivni (42,7 %) nego ene (26,3 %), te da intimne odnose upranjavaju s vie razliitih osoba nego to je to 40% 36%
sluaj kod ispitanica.
30% 27% Mukarci
23% 21%
Tabela 17: Seksualna aktivnost mladih 20% 18%
15% 15% 15%
18% ene
15%
10% Ukupno
Mukarci ene Total
Ne 36,8 % 62,1 % 50,4 % 0%
Jeste li seksualno aktivni? Da 42,7 % 26,3 % 33,9 % Nikako Vie puta Jednom Rjee od
sedmino sedmino jednom
Ne elim odgovoriti 20,5 % 11,6 % 15,7 % sedmino
Puenje 2 do 3 puta 14,5 % 11,4 % 12,8 %

4 do 6 puta 5,2 % 3,0 % 4,0 %
U prosjeku, 26 % mladih ZDK su svakodnevni puai, 20 % je onih koji pue do 30 cigareta dnevno i 6 % onih koji
7 do 10 puta 2,9 % 1,5 % 2,1 %
pue vie od 30 cigareta dnevno.
Vie od 10 puta 10,4 % 3,0 % 6,4 %
Kad govorimo o puenju, Bosna i Hercegovina je u svim istraivanjima uvijek znaajno iznad prosjeka zemalja lanica EU.
Mladi ZDK cigarete konzumiraju u znaajno manjem procentu nego mladi s podruja Kantona Sarajevo, gdje je pronaeno 41
% svakodnevnih puaa. Takoer, procent svakodnevnih puaa u ZDK nii je od prosjeka FBiH, gdje cigarete svakodnevno
konzumira oko 30 % mladih.
Grafikon 23: Postotak 80% 76% Konzumiranje opojnih droga

mladih puaa 70% 66% Gradske sredine
Mladi Zeniko-dobojskog kantona uglavnom navode kako ne konzumiraju opojne droge (85 % mukaraca i 93
60% Vangradske sredine % ena).
50%
Navedene podatke o konzumiranju opojnih droga treba posmatrati s rezervom jer je procent mladih koji konzumiraju opojne
40% droge vjerovatno vei od pronaenog. Prema izvjetajima federalnih institucija poput MUP-a i slino, procent mladih koji
30% 25% konzumiraju opojne droge je vei od navedenog te postoji mogunost da ispitanici u ovom istraivanju nisu bili spremni
iskreno odgovoriti na ovo pitanje iako je istraivanje bilo anonimnog karaktera.
20% 16%
10% 7% 6%
Izvor: Institut za 0% Tabela 20: Konzumiranje opojnih droga u referentnih mjesec dana
razvoj mladih KULT Ne puim Puim do 30 Puim vie od 30
cigareta dnevno cigareta dnevno
Mukarci ene Total
Ne konzumiram opojne droge 85,4 % 93,0 % 89,5 %
Konzumiranje alkoholnih pia Niti jednom 2,9 % 2,0 % 2,4 %
Oko 34 % mladih Zeniko-dobojskog kantona konzumiralo je alkohol jednom ili vie puta u posljednjih mjesec
Samo jedanput 1,2 % 2,0 % 1,6 %
dana.
Na nivou FBiH 42 % mukaraca i 25 % ena u referentnih 30 dana konzumiralo je alkoholna pia jednom ili vie puta, u ZDK 2 do 3 puta 1,2 % 1,5 % 1,3 %
procent je isti za mukarce (42 %), te neto vei za ene (27 %). Oko 3,5 % mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje.
U odnosu na svoje vrnjake iz zemalja lanica EU te zemalja iz okruenja, mladi u BiH alkohol konzumiraju dosta manje, 4 do 6 puta 2,9 % ,5 % 1,6 %
pogotovo kad je rije o enama.
7 do 10 puta 1,8 % 1,0 % 1,3 %
Tabela 19: Konzumiranje alkohola u referentnih mjesec dana Vie od 10 puta 1,2 % 0,0 % ,5 %
Ne elim odgovoriti 3,5 % 0,0 % 1,6 %

Mukarci ene Total
Ne pijem alkoholna pia 48,0 % 61,2 % 55,1 %
Niti jednom 5,8 % 9,0 % 7,5 %
Samo jedanput 8,7 % 8,5 % 8,6 %
Kultura
i sport
KULTURA I SPORT Na podruju ZDK odravaju se tri festivala, jedan pozorini u Zenici i dva multidisciplinarna u Maglaju i Zenici, koji su imali oko
34.000 posjetilaca ukupno u 2014. godini.
U ZDK su smjetena tri centra za kulturu, u Tenju, Visokom i Zavidoviima, koje je 2014. godine posjetilo oko 25.000
Zadovoljstvo podrkom kulturi posjetilaca. U ovom kantonu djeluje i 12 kulturno-umjetnikih drutava, koja broje neto vie od 1.000 lanova, a ije izvedbe
(uglavnom mjeovitog tipa) je pogledalo oko 40.000 gledalaca.
Tek je 12 % mladih Zeniko-dobojskog kantona zadovoljno podrkom lokalnih vlasti u kreiranju kulturnih Podaci ne ukljuuju sadraje dostupne u okviru privatnih drutava.
sadraja. Mladi u vangradskim sredinama manje su zadovoljni nego mladi u gradskim sredinama.
Kad je rije o zadovoljstvu mladih podrkom lokalnih vlasti razvoju i kreiranju kulturnih sadraja, mladi su uglavnom
nezadovoljni. Zadovoljnih i vrlo zadovoljnih mladih vrlo je malo. Zadovoljstvo podrkom sportu
Ni zadovoljstvo podrkom razvoju sporta nije vee. Mladi su uglavnom vrlo nezadovoljni i nezadovoljni podrkom lokalnih
Grafikon 24: Zadovoljstvo mladih podrkom kulturi vlasti, posebno kad je rije o podrci mladima da sami kreiraju sportske sadraje.
9%
Ne zna
13% Tabela 21: Zadovoljstvo mladih podrkom sportu
4%
Veoma zadovoljan
3%
Ni zadovoljan/
9% Vrlo Vrlo
Zadovoljan Nezadovoljan/ na ni Ne
8% nezadovoljan/ Zadovoljan/na zadovoljan/
Gradske sredine na nezadovoljan/ znam
na na
31% na
Ni zadovoljan ni nezadovoljan 31%
Vangradske sredine Podrkom lokalnih
21% vlasti kad je rije o 19,5 % 16,8 % 29,5 % 16,3 % 7,9 % 10 %
Nezadovoljan
19% razvoju sporta
25% Podrkom lokalnih
Vrlo nezadovoljan
27% vlasti vama da
19,9 % 18,5 % 29,8 % 8,3 % 3,5 % 19,9 %
kreirate sportske
0% 10% 20% 30% 40% sadraje
Nastavom fizikog
/tjelesnog odgoja
16,8 % 17,6 % 27,6 % 15,7 % 5,4 % 17%
u koli ili na
fakultetu
Oko 47 % mladih iz gradskih sredina i 45 % mladih iz vangradskih sredina nezadovoljno je podrkom koju dobija od lokalnih
vlasti onda kad sami ele kreirati kulturne sadraje, a 42 % mladih iz gradskih sredina te 41 % mladih iz vangradskih sredina Izvor: Institut za razvoj mladih KULT
nezadovoljno je kvalitetom medija kad je rije o vremenu posveenom kulturnim sadrajima.
U referentnih mjesec dana oko 59 % mladih nije nikako posjeivalo kulturne dogaaje, oko 81 % mladih navodi kako u istom Razlike bazirane na mjestu stanovanja i spolu nisu znaajne, podjednako su nezadovoljni mladi iz gradskih i vangradskih
periodu nije posjeivalo pozorite, a oko 67 % mladih nije ilo ni u kino. sredina, kao i mukarci i djevojke.
Na podruju ZDK postoji jedna atletska arena, jedna trim-staza, etiri otvorena bazena, po dva igralita za nogomet, koarku
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u ZDK su smjetena tri muzeja, u Zenici, Tenju i Visokom. Takoer, postoje i odbojku, jedno za ragbi i 10 za tenis, tri velike sportske dvorane, jedna srednja i jedna mala te pet teretana, dvije streljane,
dva pozorita, jedno profesionalno u Zenici, a drugo amatersko u Visokom, koja su izvela 215 predstava tokom 2014. godine, dvije kuglane i jedna skijaka staza.
a koje je pogledalo 151.200 posjetilaca. ZDK ima jedno kino, smjeteno u Zenici, koje je imalo 3.822 projekcije filmova 2014. Navedeni sadraji odnose se na podatke Federalnog zavoda za statistiku za 2014. godinu i ne ukljuuju sadraje dostupne
godine, a pogledao ih je 70.681 gledalac. u okviru privatnih drutava.
Aktivizam mladih
(uee, volontiranje
i mobilnost)
AKTIVIZAM MLADIH (UEE, Grafikon 26: Miljenje 45,0%

39,5%
mladih o tome koliko 40,0%
VOLONTIRANJE I MOBILNOST) mladi imaju utjecaja na

donoenje odluka koje
35,0%
30,0%
32,2%
ih se tiu na lokalnom nivou 25,0% 22,7%
20,0%
Zainteresiranost za politiku 15,0%
10,0%
3,5%
Zainteresiranost mladih ZDK za politiku slina je onoj koju su pokazali rezultati na nivou FBiH iz 2013. godine i 5,0% 2,2%
rezultati iz Kantona Sarajevo. Mladi su najvie zainteresirani za politiku na nivou Bosne i Hercegovine. 0,0%
Izvor: Institut za Uope nemaju Imaju malo Donekle imaju Imaju mnogo Ne elim
razvoj mladih KULT utjecaja utjecaja utjecaja utjecaja odgovoriti
Od postotka mladih koje politika zanima najvie je onih koje zanima politika na nivou BiH (47 %), te politika na lokalnom nivou
(45 %). Posebnu panju potrebno je obratiti na 55 % mladih koje ne zanima politika na lokalnom nivou s obzirom na injenicu
da se veina odluka znaajnih za ivot mladih ljudi donosi upravo na lokalnom nivou.
Zbog toga to smatraju kako nemaju utjecaja na donoenje odluka, mladi se uglavnom ne koriste razliitim
Mlade ZDK kao i mlade Kantona Sarajevo najmanje zanima politika u Republici Srpskoj, jer se 24 % mladih ZDK izjanjava kako
mehanizmima uea u donoenju odluka niti takve mehanizme smatraju uinkovitima.
ih politika u tom entitetu zanima u veoj ili manjoj mjeri, to je vie od podatka iz istraivanja na nivou FBiH (18 %). Politika
na nivou EU zanimljiva je za 31 % mladih.
Najmanje uinkovitim mehanizmom aktivnog uea smatraju lino kontaktiranje politiara, pisanje lanaka u novinama ili
na internetu te prisustvo javnim raspravama o opinskom budetu. Takoer u dosta visokom procentu mladi neefikasnim
Grafikon 25: Zainteresiranost mladih za politiku
smatraju i uee u javnim skupovima i demonstracijama.
80% 75%
68%
70% Tabela 22: Uee mladih u dobi izmeu 15 i 30 godina u odreenim oblicima aktivizma
60% 55% 56%
53%
50% 45% 47% Niti jednom 1 ili 2 puta 3 do 5 puta Vie od 5 puta
43%
40% Kontaktirali politiara 82 % 6% 4% 7%
31% Zanima
30% 24%
Prisustvovali javnom skupu 65 % 20 % 5% 9%
20% Ne zanima
Potpisali peticiju 69 % 21 % 5% 3%
10%
Uestvovali u javnim protestima 78 % 15 % 3% 2%
0%
Politika na Politika u Politika u Politika na Politika u Napisali lanak u novinama ili na internetu 79 % 9% 5% 6%
lokalnom RS FBiH nivou BiH EU
nivou Uestvovali na javnim raspravama o
78 % 11 % 4% 5%
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT opinskom budetu
Naini uea u donoenju odluka i mladi

Miljenje mladih da nemaju utjecaja na donoenje odluka koje ih se tiu na lokalnom nivou snano je prisutno u
svim do sada provedenim istraivanjima. Oko 72 % mladih Zeniko-dobojskog kantona miljenja je kako nema
Aktivni mladi
nimalo ili ima vrlo malo utjecaja na donoenje odluka na lokalnom nivou
Procent mladih Zeniko-dobojskog kantona koji su aktivni kroz lanstvo u organizacijama, bilo politikim ili
.
nepolitikim, priblian je procentu iz istraivanja na nivou FBiH i vei od procenta Kantona Sarajevo.
Tek 3,5 % mladih ZDK smatra kako mladi imaju mnogo utjecaja na donoenje odluka na lokalnom nivou. Da mladi imaju
donekle utjecaja smatra 22,7 % mladih.
Najvie mladih u ZDK uspjele su okupiti omladinske organizacije, politike stranke i organizacije za ljudska prava i humanitarnu
Mobilnost
pomo. Slijede ih omladinske organizacije politikih stranaka, potom religijske i profesionalne organizacije u istom procentu
od 10 % te okoline organizacije.
Tabela 23: lanstvo u organizacijama
ZDK 2017. KS 2016. FBiH 2013.

mladih
Omladinske organizacije ili asocijacije 32 % 26 % 33 %
Omladinske organizacije politikih stranaka 12 % 11 % 14 %
Religijske organizacije 10 % 5% 11 %
Politika stranka 17 % 15 % 17 %
Okoline organizacije 9% 5% 11 %
Ljudska prava ili organizacije za humanitarnu pomo 17 % 18 % 13 %
Profesionalne organizacije 10 % 5% 4%
Procent mladih koji nisu lanovi navedenih organizacija, ali su uestvovali u aktivnostima koje su organizacije organizirale ili
su radili za njih neto je vei od procenta mladih koji su lanovi.
MOBILNOST MLADIH Kad govorimo o razlozima radi kojih je ovoliko mladih spremno napustiti domove, najei razlog je privremeni rad u inozemstvu
(59 %), radi studija bi otilo 51 % mladih, a radi trajnog nastanjivanja u inozemstvu odselilo bi 47 % mladih.
Tabela 24: Razlozi radi kojih bi mladi napustili BiH ve sutra ako bi im se pruila prilika
Putovanja i mladi
Kako bih se trajno
Procent mladih Zeniko-dobojskog kantona koji su imali priliku putovati u druge gradove unutar BiH iznosi oko Radi studija Radi privremenog rada
nastanio/la tamo
90 %, to je vie od prosjeka Kantona Sarajevo (68 %) i procenta na nivou FBiH (83 %).
Sasvim sigurno 33 % 31 % 32 %
Od 90 % mladih koji su u posljednjih 12 mjeseci putovali u druge gradove unutar BiH najvie ih je putovalo u Sarajevo, Zenicu, Sigurno 18 % 28 % 15 %
Mostar, Tuzlu i Travnik. Nisam siguran/na 23 % 24 % 27 %
Mladi openito nemaju mnogo organiziranih prilika za putovanja. U relativno niskim procentima mladi ZDK bili su ukljueni u
Vjerovatno ne bih 8% 7% 10 %
studentske razmjene (4,4 %), ljetne kole (8,2 %), volonterske kampove (22,6 %), kole u prirodi (7,1 %), studijska putovanja
Sigurno ne bih 14 % 6% 12 %
(11,2 %), ekskurzije unutar entiteta (26,5 %), ekskurzije izvan entiteta (16,7 %) i ekskurzije u inozemstvo (27,3 %).
to se tie putovanja u inozemstvo, u posljednjih 12 mjeseci 54,8 % mladih imalo je priliku putovati u neke druge zemlje, to Ne elim odgovoriti 4% 4% 4%
je za 5 % vie od rezultata do kojeg je dolo istraivanje na nivou FBiH. Mladi ZDK najee su putovali u Hrvatsku, Austriju,
Njemaku, Srbiju i Crnu Goru. Najei razlozi putovanja su turistiki ili posjeta prijateljima i rodbini.
Oko 64 % mladih ZDK poznaje osobe iz susjedstva koje su u posljednjih 7 godina napustile zemlju, 53 % mladih ima lana iz
Odlazak iz zemlje ire porodice koji je napustio zemlju, a 31 % ima lana iz ue porodice koji je napustio zemlju u posljednjih 7 godina, to je
vie od prosjeka na nivou FBiH.
Oko 41 % mladih Zeniko-dobojskog kantona otilo bi u inozemstvo zauvijek, 35 % bi otilo na due vrijeme kad
bi im se za to pruila prilika, a 19 % ih je poduzelo i konkretne korake za odlazak iz zemlje.
Procent mladih ZDK koji bi zauvijek napustili zemlju kad bi im se za to ukazala prilika za 4 % je vei od prosjeka FBiH i Kantona
Sarajevo. Dodamo li tome jo 35 % mladih koji ne bi otili zauvijek, ali bi otili na due vrijeme te 6 % mladih koji ne znaju bi li
otili ili ne, dolazimo do podatka da u ZDK postoji tek 18 % mladih koji tu i ele ostati. INFORMIRANJE MLADIH
Grafikon 27: Spremnost mladih ZDK na odlazak u inozemstvo Oko 97 % domainstava u ZDK u kojima ive mladi posjeduje prikljuak za internet, tako da se mladi najee informiraju
upravo putem internetskih portala o svim temama koje ih zanimaju. Oko 80 % mladih koristi raunar i internet svakodnevno,
45% 41% a oko 14 % gotovo svaki dan. Koritenje interneta na nivou je koritenja u zemljama lanicama EU.
40%
35% U istraivanju provedenom na nivou FBiH 2013. godine evidentirano je da oko 92 % domainstava u kojima ive mladi
35% posjeduje prikljuak za internet. Udio mladih koji internet koriste svakodnevno vei je kod mladih ZDK nego to je zabiljeeno
30%
kod mladih na nivou FBiH (61 %).
25% Prilikom interpretacije ovih rezultata treba uzeti u obzir vremenski razmak od tri godine izmeu istraivanja provedenog na
20% 18%
nivou FBiH i istraivanja provedenog na nivou ZDK jer je koritenje interneta u velikoj mjeri uvjetovano razvojem infrastrukture
15% koja omoguava dostupnost interneta. U periodu od tri godine na tom polju desile su se znaajne promjene u infrastrukturi
10% u kontekstu dolaska velikog broja privatnih kompanija koje su proirile internetsku mreu, postavile konkurentne cijene
5% interneta, te samim tim omoguile da internet bude lake dostupan stanovnitvu. Takoer, znaajan je i utjecaj vee i lake
0% dostupnosti pametnih telefona na tritu te dostupnosti beinog interneta.
Ne bih iao/la na due Ne bih iao/la zauvijek, ali bih Iao/la bih zauvijek kad
vrijeme, ni zauvijek iao/la na due vrijeme bi mi se pruila prilika
Pretpostavka je da su drutvene mree najee koriteni izvor informiranja mladih.
30 % mladih nikada ne ita neke dnevne novine, a 41 % njih ne ita sedmine magazine. Na nivou FBiH 11 % mladih nikada
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT ne ita dnevne novine, a 21 % ih nikada ne ita sedmine novine.
Slobodno
vrijeme
SLOBODNO VRIJEME Iako 81 % mladih navodi kako nikako ne posjeuje kladionice, zabrinjavajui podatak je da 3 % mladih jednom sedmino
posjeuje kladionice / kockarnice, 3,5 % ih to radi tri do pet puta sedmino, a 6 % svaki dan. Oko 5,7 % mladih
kladionice posjeuje rjee od jednom sedmino, a 0,8 % mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje o posjetama kladionicama.
Ako saberemo brojeve svih mladih koji posjeuju kladionice bez obzira na uestalost posjeivanja kladionica, dolazimo do
Iskoritenost slobodnog vremena rizine brojke od 18,2 % mladih koji posjeuju kladionice. Kad govorimo o posjetama kladionicama, znaajne su razlike
temeljene na spolu jer su mukarci ei posjetioci kladionica s alarmantnih 32,5 % mladih mukaraca ZDK koji posjeuju
Na dnevnoj osnovi mladi ZDK najvie slobodnog vremena provode boravei u kafiima, potom u etnji, gledanju televizije i kladionice (11,2 % rjee od jednom sedmino, 4,7 % jednom sedmino, 6,5 % tri do pet puta sedmino i 10,1 % jednom
itanju knjiga, to je dosta slino rezultatima na nivou FBiH. Najzastupljeniji nain provoenja slobodnog vremena u svim dnevno). Oko 1,2 % mukaraca nije eljelo odgovoriti na pitanje, a 66,3 % navodi kako nikada ne posjeuje kladionice.
prethodnim istraivanjima, pa i ovome, je boravak u kafiu. Relativno mali broj mladih vrijeme provodi u vonji biciklom i igranju
raunarskih igrica, jer je te aktivnosti najvei broj mladih odabrao kao aktivnosti koje nikako nije obavljao u referentnom Rezultat je neto nii od rezultata iz istraivanja na nivou FBiH, gdje je evidentirano 37,6 % mladih mukaraca koji posjeuju
periodu. itanje knjiga takoer je aktivnost koju je 37 % mladih navelo kao aktivnost koju nije nikako obavljalo u referentnom kladionice, te Kantona Sarajevo, s rezultatom od 37 %.
periodu.
Oko 6 % djevojaka ZDK posjeuje kladionice, to je znaajno nie od procenta djevojaka na nivou FBiH koje posjeuju kladionice
Grafikon 28: Aktivnosti na koje su mladi troili dva ili vie sati dnevno (oko 12 % na nivou FBiH) i procenta na nivou Kantona Sarajevo, koji je oko 10 %.
80%
69%
70%
Grafikon 30: Uestalost posjeivanja kladionica kod mladih ZDK
60%
53%
12% 11%
50% 46%
10%
40%
33%
10%
30%
8%
20% 17% 7%
14% 6% 6%
6% Mukarci
10% 5%
4% 4% ene
0% 3%
Gledali TV Bili u kafiu itali knjige Igrali videoigrice etali Vozili bicikl 3%
2% 2% Ukupno
1% 1%
0%
Rjee od Jednom 3-5 puta Barem jednom
Na sedminom nivou mladi ZDK najee se i svakodnevno ukljuuju u aktivnosti pomaganja roditeljima u vezi s kunim jednom sedmino sedmino dnevno
poslovima, isto kao i mladi na nivou FBiH. sedmino
Barem jednom dnevno ili vie puta sedmino mladi idu u kupovinu, a u neto manjem ali ipak znaajnom procentu bave se
sportskim i rekreativnim aktivnostima, obavljaju vjerske obaveze te pomau roditeljima u poslovima u poljoprivredi ili biznisu.
Grafikon 29: Najee

37%
sedmine aktivnosti mladih Pomagali roditeljima u kui 24%
17%
23%
Ili u kupovinu 31%
27% Barem jednom dnevno
23%
3-5 puta sedmino
Vjerske obaveze 12%
13%
Jednom sedmino
9%
Sport/rekreacija 20%
24%
Izvor: Institut za
razvoj mladih KULT 0% 10% 20% 30% 40%
Identitet
mladih
IDENTITET MLADIH Nacionalna pripadnost znaajan je kriterij za odabir branog partnera, pogotovo za mlade ene, jer 55 % djevojaka ZDK ne bi
stupilo u brak s osobom druge nacionalnosti, to je za 1 % nie od procenta djevojaka na nivou FBiH i za 5 % vie od procenta
djevojaka na nivou Kantona Sarajevo koje ne bi stupile u brak s osobom druge nacionalnosti.
Regionalna pripadnost
Kod mukaraca taj procent iznosi 29 %, to je znaajno nie od rezultata na nivou FBiH (41 %) i Kantona Sarajevo (40 %).
Mladi Zeniko-dobojskog kantona najvie se osjeaju vezanim za religiju kojoj pripadaju, a potom za Bosnu i Dodamo li tome oko 19 % mladih ZDK koji nisu sigurni bi li ili ne bi stupili u brak s osobom druge nacionalnosti, preostaje oko
Hercegovinu, te za narod kojem pripadaju i opinu u kojoj ive. 41 % mukaraca i 22 % ena kojima nacionalna pripadnost ne bi bila prepreka za brak.
Jednako kao i mladi na nivou FBiH i Kantona Sarajevo, i mladi ZDK najmanje osjeaja pripadnosti gaje prema Evropskoj uniji u
odnosu na ostale ponuene odgovore, tek 6 % mladih osjea znaajnu privrenost Evropskoj uniji. Grafikon 32: Spremnost na brak s osobom druge nacionalnosti
70%
Grafikon 31: Odgovor mladih na pitanje koliko vezanim se osjeaju za pojedine elemente pripadnosti 59%
60% 55%
50%
80% 40% 41%
73% 40%
70% 32%
29% Ne
30% 25%
22% 22%
60% 56% 19% Da
20% 16%
11%
50% 45%
42% 42% 10% Nisam siguran/na
40% 38% Nikako
0%
32% 32%
27% 28% 27% 27% 27% Mukarci ene Mukarci ene
30% 25% Vrlo malo
20% 17% 16% Znaajno Izvan BiH Unutar BiH

11%
10% 6%
0%
Narod Religija Entitet Opina BiH Evropska Izvor: Institut za razvoj mladih KULT
unija
Nacionalna i regionalna pripadnost

Oko 19 % mladih Zeniko-dobojskog kantona nema prijatelje druge nacionalnosti s kojima se drui. Takoer,
nacionalna i religijska pripadnost vaan je kriterij za odabir branog partnera.
Za 87 % mladih nacionalnost i religija nisu bitan kriterij za odabir prijatelja, te oko 79 % mladih ZDK ima prijatelje druge
nacionalnosti s kojima se redovno drui. Na nivou FBiH ovi rezultati su malo nii, jer nacionalnost i religija nisu bitan kriterij
za odabir prijatelja za 80 % mladih FBiH, dok je procent mladih koji imaju prijatelje druge nacionalnosti s kojima se redovno
drue 74 %.
Oko 2 % mladih ZDK nije eljelo odgovoriti na pitanje o tome ima li prijatelje druge nacionalnosti s kojima se drui.
Sigurnost
mladih
SIGURNOST MLADIH poznaju nekoga ko je bio rtva nasilja nego to su navodili kako su oni lino bili rtva nekog od oblika nasilja.
Ove razlike su posebno primjetne kod onih vrsta nasilja o kojima je openito neugodnije govoriti, poput nasilja u porodici, nasilja
Kad govorimo o zadovoljstvu mladih sigurnosnom situacijom u mjestu u kojem ive, openiti je zakljuak da su mladi relativno na radnom mjestu ili seksualnog nasilja. Kod nekih drugih oblika nasilja, poput razbojnitva ili nasilja odreene ekstremistike
zadovoljni postojeim stanjem, iako u prosjeku oko 19 % mladih nije nimalo zadovoljno sigurnosnom situacijom. Ipak, ovaj grupe, razlike nisu bile toliko izraene.
rezultat znaajno je bolji od rezultata na nivou Kantona Sarajevo, gdje 28 % mladih nimalo nije zadovoljno sigurnosnom
situacijom.
Najvei je procent mladih koji su donekle zadovoljni stanjem sigurnosti u mjestu u kojem ive (63 % u gradskim sredinama Nasilje u porodici
i 62 % u vangradskim sredinama). Onih koji su zadovoljni u velikoj mjeri je 15 % i u gradskim sredinama i u vangradskim
sredinama. U prosjeku, oko 3 % mladih nije znalo ili nije eljelo odgovoriti na ovo pitanje. Tako je za nasilje u porodici u prosjeku oko 6 % mladih izjavilo kako je lino bilo rtva ovog oblika nasilja, dok je 14 % mladih
navelo kako poznaje nekoga ko je bio rtva nasilja u porodici.
Znaajne su i razlike bazirane na spolu, jer je procent djevojaka koje su zadovoljne sigurnosnom situacijom nii za 10 % u
poreenju s odgovorima mukih ispitanika. Zanimljiv podatak je da je za 1,5 % vei procent mukaraca nego ena koji navode kako su bili rtve porodinog nasilja,
odnosno 6,4 % mukaraca i 4,9 % ena izjavljuje kako je bilo rtva nasilja u porodici.
Grafikon 33: Zadovoljstvo sigurnosnom situacijom u mjestu stanovanja Takoer, za 1,8 % je vei procent mladih iz gradskih sredina koji navode kako su bili rtve nasilja u porodici (4,9 % mladih iz
vangradskih sredina i 6,7 % mladih iz gradskih sredina).
70%
63% 62%
60%
Grafikon 34: Nasilje u porodici
50%
40%
Vangradske sredine 4,9% 14,7%
Gradske sredine
30%
20% Vangradske sredine
19% 6,7% 13,2%
20% 15% 15% Gradske sredine
10% Lino su bili rtva
0% Poznaju nekoga ko je bio rtva

Nimalo Donekle U velikoj mjeri
ene 4,9% 14,2%

Mukarci 6,4% 13,9%
Razliiti oblici nasilja i mladi 0% 5% 10% 15% 20% 25%

Mladi su kroz upitnik odgovarali na dvije forme pitanja o prisutnosti razliitih oblika nasilja (nasilje u porodici, meuvrnjako
nasilje, nasilje na internetu, seksualno nasilje, nasilje na radnom mjestu, razbojnitvo, nasilje od partnera i nasilje odreene
ekstremistike grupe).
U prvoj formi pitanja mladi su se trebali izjasniti o tome jesu li oni lino bili rtva nekog od nabrojanih oblika nasilja, dok su u Meuvrnjako nasilje
drugoj varijaciji istog pitanja trebali navesti poznaju li nekoga ko je bio rtva nekog od navedenih oblika nasilja.
Pored razbojnitva, meuvrnjako nasilje najzastupljeniji je oblik nasilja kod mladih. Oko 8 % mladih bilo je
Rezultati ukazuju na dosljednost u tome da su mladi kod svakog oblika nasilja u znaajno veem procentu navodili kako rtva meuvrnjakog nasilja, a ak 29 % ih poznaje nekoga ko je bio rtvom ovog oblika nasilja.
O nasilju meu vrnjacima govorimo onda kad jedna ili vie osoba uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeuje drugu
osobu koja se ne moe odbraniti. Moe imati oblik prijetnji, fizikih povreivanja, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja Nasilje na internetu
i drugih negativnih oblika ponaanja.
Nasilje na internetu sve je uestaliji oblik nasilja i u mnogim zemljama predstavlja znaajan problem kod mladih. Relevantni
Meuvrnjako nasilje moe biti direktno (ruganje, poniavanje, vrijeanje, nareivanje i zahtijevanje podreenosti, podaci o uestalosti nasilja na internetu za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni, ali je sasvim sigurno da je ovaj oblik nasilja
naguravanje, udaranje, upanje i slino) i indirektno, kao to je namjerno iskljuivanje osobe iz grupnih aktivnosti, ogovaranje sve prisutniji.
i slino.
U dokumentu Smjernice za postupanje u sluaju nasilja nad djecom navodi se i pojam meuvrnjakog nasilja na internetu:
Najee se dogaa u kolskim sredinama na mjestima i u prilikama koje su izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba za razliku od obinog vrnjakog nasilja, koje se dogaa u koli ili na ulici, zbog mogunosti koje prua internet, rtva nasilja
(za vrijeme odmora, u kolskom dvoritu, toaletu ili u hodnicima). Moe se dogaati i u razredu, pred drugim uenicima, koji na internetu moe da doivi neprijatnosti tokom cijelog dana jer nasilnik, skrivajui se iza anonimnosti koju prua internet,
najee ne priskoe u pomo rtvi zbog straha ili nedostatka suosjeanja. esto bude nepoznat i teko se otkriva njegov identitet. Vrnjako nasilje na internetu podrazumijeva slanje poruka putem
interneta ili mobilnog telefona sa ciljem da povrijedi ili uznemiri neko dijete. Nasilje se manifestuje kroz tekstualne ili video
Nasilniko ponaanje djece, poznato i kao buling (bullying, eng. termin) se razlikuje od kratkotrajnih incidenata i svaa djece. poruke, fotografije ili pozive kojim se ire nasilni i uvredljivi komentari o vrnjaku. Drutvene mree koriste se kao sredstvo
Osnovna razlika je upravo u namjernoj elji da se drugom djetetu nanese zlo, kao i u ponavljanju takvog postupanja tokom za irenje nasilja jer omoguavaju da u kratkom vremenskom periodu veliki broj ljudi komentarie, vrijea ili vidi fotografiju
odreenog vremena i dominaciji sile na individualnom ili grupnom planu. Ovo nasilje se odnosi na razliite vrste ponaanja koje ili komentar. Prema nezvaninim podacima, danas u BiH najee susreemo vrijeanje vrnjaka preko Facebooka koje se
najee klasificiramo kao: verbalno (omalovaavanje, dobacivanje, prijetnje i ucjene i sl.), socijalno (ignorisanje, ogovaranje ogleda kroz maltretiranje od strane starijih uenika i uglavnom se odnosi na simbole navijakih grupa i sline tzv. fun teme.
i spletkarenje, izbjegavanje i sl.), psihiko (kraa, uzimanje i/ili iznuda novca, prijetei pogledi, praenje, oteenje imovine i U prosjeku, oko 3 % mladih ZDK navodi kako je bilo rtva nasilja na internetu. U Kantonu Sarajevo ovaj procent iznosi 8 %. Za
sl.) i fiziko/tjelesno (amaranje, udaranje rukama, nogama i predmetima, guranje, ruenje i sl.).7 1 % vei je udio mukaraca i mladih iz gradskih sredina koji su bili rtve ovog oblika nasilja.
Meuvrnjako nasilje znaajno je prisutnije u gradskim nego u vangradskim sredinama kad govorimo o mladima koji poznaju Kao i kod prethodnih oblika nasilja, i kod nasilja na internetu znaajno je vei broj mladih koji poznaju nekoga ko je bio rtva.
nekoga ko je bio rtva meuvrnjakog nasilja. Razlike bazirane na spolu neto su nie, ali je za 4 % vei procent mukaraca
koji su lino bili rtve meuvrnjakog nasilja.
Grafikon 36: Nasilje na internetu
Kada je rije o meuvrnjakom nasilju, rezultati Zeniko-dobojskog kantona su za 15 % do 20 % nii od rezultata dobijenih
u Kantonu Sarajevo.
Vangradske sredine 2% 9%
Grafikon 35: Meuvrnjako nasilje

Gradske sredine 3% 11%
Vangradske sredine 8% 27% Lino su bili rtva
Poznaju nekoga ko je bio rtva

Gradske sredine 7% 32%
ene 2% 9%
Lino su bili rtva
Poznaju nekoga ko je bio rtva

Mukarci 3% 10%
ene 7% 28%
0% 5% 10% 15%
Mukarci 9% 30%
0% 10% 20% 30% 40% 50%

Razbojnitvo
Skoro 9 % mladih bilo je rtvom razbojnitva, a u prosjeku oko 26 % mladih poznaje nekoga ko je bio rtvom ovog
7 Smjernice za postupanje u sluaju nasilja nad djecom, Bosna i Hercegovina, Vijee ministara, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i oblika nasilja.
Hercegovine (2013).
Pod razbojnitvom su se podrazumijevali oni oblici nasilja koji su ukljuivali krau linih predmeta, bilo da se radilo o krai van
kue ili stana ili o krai iz kue ili stana (obijanje i pljaka).
Seksualno nasilje
Mukarci i mladi iz gradskih sredina neto su ee rtve nasilja. Openito, u gradskim sredinama mladi poznaju vie sluajeva
Seksualno nasilje najmanje je zastupljen oblik nasilja kod mladih, a prema izjavama mladih ZDK, jer u prosjeku 0,3 % mladih
razbojnitva nego to je to zabiljeeno u vangradskim sredinama. Rezultati su znaajno nii od rezultata iz Kantona Sarajevo.
navodi kako je bilo rtva ovog oblika nasilja. Meutim, 5,6 % mladih navodi kako poznaje nekoga ko je bio rtva seksualnog
Oko 13 % mladih ZDK svjedoi da su oni lino ili lanovi njihove porodice bili rtva provale ili napada u posljednjih pet godina.
nasilja (6,6 % gradske sredine 4,9 % vangradske sredine i 5,2 % mukarci 5,9 % ene). S obzirom na to da je rije o jednom
U Kantonu Sarajevo taj prosjek iznosi 25 %.
od najteih oblika nasilja, preporuljivo je obratiti posebnu panju na pronaene rezultate.
Grafikon 37: Razbojnitvo

Grafikon 38: Mladi koji su bili rtve odreenih oblika nasilja

Nasilje ekstremistike grupe
Gradske sredine 11% 28% Nasilje od partnera
Lino su bili rtva Razbojnitvo
Poznaju nekoga Nasilje na radnom mjestu

ko je bio rtva KS
ene 7% 23% Seksualno nasilje
ZDK
Nasilje na internetu
Mukarci 10% 28%
Meuvrnjako nasilje
Nasilje u porodici
0% 10% 20% 30% 40% 50%
0% 5% 10% 15% 20% 25%

Nasilje na radnom mjestu

Grafikon 39: Mladi koji poznaju rtve odreenih oblika nasilja
Oko 1 % mladih ZDK navodi kako je lino bilo rtva nasilja na radnom mjestu, a 6 % ih navodi kako poznaje nekoga ko je bio
rtvom ovog oblika nasilja.
Nasilje ekstremistike grupe
Nasilje od partnera Nasilje od partnera
Razbojnitvo
Kad govorimo o nasilju od partnera, mladi izjavljuju kako oni lino uglavnom nisu rtvama ovog oblika nasilja jer u prosjeku
Nasilje na radnom mjestu
oko 1 % mladih navodi da jeste rtva nasilja od partnera, s neto veim udjelom mladih ena. Meutim, oko 13 % mladih iz
KS
gradskih sredina i 8 % mladih iz vangradskih sredina navodi kako poznaje nekoga ko je rtvom nasilja od partnera. Seksualno nasilje
ZDK
Nasilje na internetu
Nasilje odreene ekstremistike grupe Meuvrnjako nasilje
Nasilje u porodici
Pod nasiljem ekstremistike grupe podrazumijevalo se nasilje od bilo koje organizirane grupe, poput odreenih navijakih ili
religijskih grupa. 0% 10% 20% 30% 40%
U prosjeku 1 % mladih izjavljuje kako je bilo rtva nasilja od ovakvih grupa, a oko 5 % ih izjavljuje kako poznaje nekoga ko je
bio rtva. Izvor: Institut za razvoj mladih KULT
Povjerenje i zadovoljstvo u vezi s radom policijskih slubi Psihiko nasilje

Odgovori na pitanje o stepenu povjerenja u policijske slubenike vie su pozitivni nego negativni. Vie od polovine mladih ima Tema psihikog nasilja vrlo je sloena, i to iz vie razloga. U kontekstu postojeih zakona BiH i FBiH, psihiko nasilje definirano
donekle povjerenja u policijske slubenike, a oko 13 % njih povjerenje ima u velikoj mjeri. U prosjeku, oko 28 % je mladih koji je u mnogim zakonima, poput Krivinog zakona FBiH, Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, Porodinog zakona FBiH, Zakona
nemaju nimalo povjerenja u policijske slubenike. o zabrani diskriminacije BiH, Zakona o zatiti od nasilja u porodici FBiH, Zakona o radu FBiH i mnogih drugih zakona. Osim
toga, Bosna i Hercegovina je potpisnica mnogobrojnih meunarodnih konvencija koje zabranjuju psihiko nasilje.
Tabela 25: Povjerenje u policijske slubenike i slubenice Meutim, najvei problem psihikog nasilja jeste njegovo neprepoznavanje od rtve, a esto i od poinioca. Oteavajua
okolnost za nae podneblje je i to to se neki oblici tradicionalnih ponaanja koja imaju naznake nasilja smatraju normalnim.
Gradske Vangradske Ukupno Pored toga, i psihiko nasilje, kao i svaki drugi oblik nasilja, u kontekstu zakonskih radnji, potrebno je i dokazati, to je u
Mukarci ene Ukupno KS
sredine sredine ZDK sluajevima ovog tipa nasilja dosta teko.
Ne, nimalo 28,3 % 28,0 % 23,7 % 31,9 % 28,1 % 32,4 %

S druge strane, mnogobrojne studije dokazuju kako psihiko nasilje ostavlja daleko tee i dugotrajnije posljedice na zdravlje
Da, donekle 56,6 % 54,2 % 57,2 % 53,4 % 55,2 % 54,7 %
i kvalitet ivota rtve nego to je to sluaj s drugim oblicima nasilja.
Da, u velikoj mjeri 13,2 % 12,4 % 13,9 % 11,8 % 12,7 % 11,0 %
Ne znam 1,3 % 1,8 % 1,2 % 2,0 % 1,6 % 1,2 % U irokom spektru ponaanja koja spadaju u kategoriju psihikog nasilja nalazi se svaka primjena psihike prinude na fiziki ili
psihiki integritet druge osobe, svako postupanje koje moe prouzrokovati psihiku bol, prouzrokovanje straha, osjeaja line
Ne elim odgovoriti ,7 % 3,6 % 4,0 % 1,0 % 2,4 % 0,8 %
ugroenosti i povrede dostojanstva, potom verbalni napadi, vrijeanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi naini
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT grubog uznemiravanja, uhoenje i svi drugi slini oblici uznemiravanja, kao to su pokuaj kontroliranja neijeg ponaanja ili
izolacija osobe od drugih ljudi. U psihiko nasilje spadaju i razliiti oblici ekonomskog nasilja, poput finansijske kontrole, gdje
Zadovoljstvo radom policijskih slubi neto je nie od povjerenja u policijske slubenike. U potpunosti nezadovoljnih i nasilnik onemoguava rtvi da upravlja vlastitim finansijama, oduzima joj novac ili zabranjuje rad.
nezadovoljnih je vie nego zadovoljnih i u potpunosti zadovoljnih odgovora. Znaajan procent odgovora je u kategoriji
neopredijeljenih mladi koji su ni zadovoljni ni nezadovoljni radom policijskih slubi. Veina sluajeva psihikog nasilja dogaa se u krugu porodice i prijatelja, to dodatno oteava rtvi da takvo nasilje prepozna
i prizna, te u konanici na njega adekvatno reagira.
Tabela 26: Zadovoljstvo radom policijskih slubi U vremenu kad je tolerancija na fiziko nasilje izuzetno niska, psihiko nasilje je sve uestalije, te se esto naziva i batinama
21. stoljea. Djeca, mladi i ene posebno su ranjive kategorije kad je rije o psihikom nasilju.
Gradske Vangradske Ukupno

Mukarci ene Ukupno KS Oko 37 % mladih Zeniko-dobojskog kantona vjerovatno ne bi prepoznalo psihiko nasilje ili nije sigurno da bi
sredine sredine ZDK
prepoznalo ovaj oblik nasilja.
U potpunosti
7,9 % 17,9 % 13,4 % 14,2 % 13,8 % 17,3 %
nezadovoljan/na Tabela 27: Odgovori na pitanje Moete li prepoznati psihiko nasilje?
Nezadovoljan/na 28,3 % 13,8 % 20,3 % 19,1 % 19,7 % 21,0 %
Gradske Vangradske Ukupno
Ni zadovoljan/na ni Mukarci ene Ukupno KS
42,8 % 36,2 % 33,7 % 43,1 % 38,8 % 36,7 % sredine sredine ZDK
nezadovoljan/na
Da, sasvim sigurno 58,6 % 54,9 % 52,9 % 59,3 % 56,4 % 63,4 %
Zadovoljan/na 17,8 % 25,4 % 26,2 % 19,1 % 22,3 % 20,1 %
Nisam siguran/na da bih
29,6 % 31,7 % 32,6 % 29,4 % 30,9 % 25,2 %
U potpunosti prepoznao
2,6 % 3,1 % 4,1 % 2,0 % 2,9 % 2,3 %
zadovoljan/na Ne, vjerovatno ne bih
7,2 % 4,9 % 7,6 % 4,4 % 5,9 % 7,9 %
prepoznao/la
Ne znam ,7 % 1,8 % ,6 % 2,0 % 1,3 % 0,6 %
Ne znam 3,3 % 3,6 % 3,5 % 3,4 % 3,5 % 3,0 %
Ne elim odgovoriti 0,0 % 1,8 % 1,7 % ,5 % 1,1 % 1,9 %
Ne elim odgovoriti 1,3 % 4,9 % 3,5 % 3,4 % 3,5 % 0,6 %
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT Izvor: Institut za razvoj mladih KULT
Mladi iz gradskih sredina neto su sigurniji u to da bi mogli prepoznati psihiko nasilje. Kod mladih iz vangradskih sredina
najvei je procent onih koji nisu eljeli odgovoriti na pitanje. Takoer, mladi iz vangradskih sredina u manjoj mjeri poznaju Odgovor na nasilje
znaenja rijei mobing i buling kao specifinih oblika psihikog nasilja.
Kad bi vidjeli da se nad nekim vri nasilje, mladi bi uglavnom reagirali tako to bi nasilni sluaj prijavili nadlenim slubama.
Meutim, razlike temeljene na spolu su znaajne. Mukarci bi ee reagirali lino i direktno pokuali sprijeiti nasilje nego
Grafikon 40: Poznavanje Nije mi poznato znaenje 23% to bi odabrali opciju da sluaj prijave nadlenim slubama (50 % : 34 %), dok bi djevojke u procentu od 55 % sluaj prijavile,
navedenih pojmova 10%
pojmova mobing i buling a 25 % njih bi se i lino angairalo pokuavajui direktno sprijeiti nasilje.
Donekle mi je jasno 14% Gradske sredine
ta znae pojmovi 13% Grafikon 42: Reakcija na nasilje s obzirom na spol
Znam buling, 2%
ne znam mobing 50%
1%
50%
Znam ta je mobing, 15%
ne znam buling 16% 40%
34%
Prijavili sluaj nadlenim
Izvor: Institut za 42% 30%
Da, oba pojma jasna 25%
razvoj mladih KULT 59%
Reagovali lino i direktno
pokuali sprijeiti nasilje
20%
0% 20% 40% 60% 80%
10%
Globalne prijetnje 0%
Mukarci ene
U svjetlu sve intenzivnijih globalnih prijetnji, od kojih je najuestalija prijetnja terorizma, istraivanje je ukljuilo i pitanje u vezi
s povjerenjem mladih u sposobnost bh. drutva da adekvatno odgovori na takve prijetnje.
U prosjeku, 36 % mladih ZDK ne slae se s tvrdnjom da nae drutvo moe adekvatno odgovoriti globalnim teroristikim
Oko 4 % djevojaka ne bi uradilo nita jer se plai, za razliku od 2 % mukaraca istog stava. Priblino 1 % mukaraca i 2 %
prijetnjama, to je za 10 % nie od prosjeka Kantona Sarajevo. Znaajan je udio mladih koji nemaju izgraeno miljenje o ovom
djevojaka ne bi uradilo nita jer misli da ih se to ne tie.
pitanju, a nepunih 15 % mladih vjeruje kako nae drutvo moe adekvatno odgovoriti na globalne prijetnje terorizma. Oko 11
% mladih smatra kako nae drutvo uope i nema problem s terorizmom.
Percepcija nasilja nad enama i mukarcima

Grafikon 41: Slaete li se da nae drutvo moe adekvatno odgovoriti globalnim teroristikim prijetnjama?
Djevojke su, svakako, prema miljenju ispitanika, ee rtve nasilja nego mukarci, iako i kod ovog pitanja postoje znaajne
razlike bazirane na spolu. Djevojke smatraju da su ene rtve nasilja ee nego to su to mukarci, dok je za 17 % nii
40% 38%
36% 36% procent mukaraca koji misle isto.
35%
30%
30% Tabela 28: Percepcija nasilja nad enama i mukarcima
25%
20% Ukupno Ukupno
15% Mukarci ene
14%
12% Gradske sredine ZDK KS
15%
9%
10%
Da, nasilje se ee vri nad enama 70,2 % 87,6 % 79,6 % 68,1 %
Vangradske sredine
5% Ne, nasilje je jednako zastupljeno kod oba spola 18,1 % 8,4 % 12,9 % 25,5 %
0% Ne znam 7,0 % 2,5 % 4,6 % 5,8 %

Slaem se Niti se slaem Ne slaem se Nae drutvo nema Ne elim odgovoriti 4,7 % 1,5 % 2,9 % 0,6 %
niti ne slaem problem sa
terorizmom
ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA

POTREBA I PROBLEMA MLADIH
ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA
Institut za
MLADI.ORG
razvoj mladih KULT
Zeniko-dobojski
kanton
88 ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1

Analiza Zpotreba Zi Zproblema Zmladih Zna Zpodruyju ZZDK

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Analiza Zpotreba Zi Zproblema Zmladih Zna Zpodruyju ZZDK

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA POTREBA I PROBLEMA MLADIH ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA V1 1

ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA

Analiza rezultata istraivanja

Sadraj Zdravstveno osiguranje 50

3. RAD, ZAPOLJAVANJE I PREDUZETNITVO MLADIH 28 9. INFORMIRANJE MLADIH 65

Spisak tabela i grafikona

Tabela 1: Demografske karakteristike uzorka

NVO Nevladina organizacija Tabela 26: Zadovoljstvo radom policijskih slubi

1 R. V. Krejcie i D. W. Morgan, Tabela veliine uzorka.

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

Tabela 2: Broj mladih po kantonima

KARAKTERISTIKE UZORKA % mladih u

ZAPADNOHERCEGOVAKI Muko 11.430 893 782 836 2.511 22 %

Vie detalja o broju uenika u srednjim kolama ZDK prikazano je u Tabeli 4.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Izvor: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

gdje je udio ena u ukupnom broju studenata oko 58 %.

Tabela 5: Broj roene djece

Ukupno ivoroeni Mrtvoroeni

2013. 3.418 3.416 1.799 1.617 2 15% 13% 12%

40,0% 37,6% 36, 4% 37,6%

Kanton Sarajevo ene

Pronaao/la sam stalno zaposlenje 30 % 33 % 27 %

Zbog obaveza u vezi s poljoprivrednim poslovima kod kue 5% 1% 7%

Grafikon 5: Razlike temeljene na spolu kad je rije o ueu u neformalnom obrazovanju

ta je najneophodnije izmijeniti na polju formalnog Gradske Vangradske Ukupno 70,0% 65,3%

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

RAD, ZAPOLJAVANJE I PREDUZETNITVO Stope nezaposlenosti

Izvor: Federalni zavod za statistiku (Popis stanovnitva 2013. g.)

Radno sposobno stanovnitvo 303.990

Izvor: Federalni zavod za statistiku (Popis stanovnitva 2013. g.)

Usora 759 273 954 476 732 1.112

Hercegovako-neretvanski Vare Svega 1.123 141 13 %

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 880 1.672 102 11,59 %

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zatite 4.285 1.557 399 9,31 % 40%

Vaenje ruda i kamena 4.763 1.527 670 14,07 % 35%

Umjetnost, zabava i rekreacija 366 971 127 34,70 %

Preraivaka industrija 22.411 809 6.096 27,20 %

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

Diskriminacija i zlostavljanje na radnom mjestu

20,0% 40,0% Da, bio/la sam direktni svjedok

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

Izvor: Institut za 0,0%

SOCIJALNA BRIGA Grafikon 16: Ukupna mjesena primanja domainstva

Ne eli odgovoriti 43%

Novac i mladi Vie od 1600 KM 12%

Grafikon 15: Doprinos mladih kunom budetu

Grafikon 17: Ukupna mjesena potronja mladih ZDK

Gradske Vangradske Samoprocjena ivotnog standarda

ZDRAVSTVENA ZATITA MLADIH Gojaznost

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

46,8% 48,5% 47,8%

Zbog posla ili vozake Izvor: Institut za razvoj mladih KULT

Ne znam 5% 1% 3% S jednom osobom 42,9 % 67,7 % 53,2 %

Puenje 2 do 3 puta 14,5 % 11,4 % 12,8 %

Grafikon 23: Postotak 80% 76% Konzumiranje opojnih droga

Ne konzumiram opojne droge 85,4 % 93,0 % 89,5 %

Konzumiranje alkoholnih pia Niti jednom 2,9 % 2,0 % 2,4 %

Ne elim odgovoriti 3,5 % 0,0 % 1,6 %

AKTIVIZAM MLADIH (UEE, Grafikon 26: Miljenje 45,0%

VOLONTIRANJE I MOBILNOST) mladi imaju utjecaja na

ih se tiu na lokalnom nivou 25,0% 22,7%

Zainteresiranost za politiku 15,0%