ODJEL ZA INFORMATIKU
Kolegij: Logistika
1 Uvod ................................................................................................................................................ 3
2 Logistika i socijalne mree............................................................................................................... 4
3 Pajek ................................................................................................................................................ 5
3.1 O Pajeku .................................................................................................................................. 5
3.2 Rad s Pajekom ......................................................................................................................... 6
3.3 Primjer hrvatskih socijalnih mrea .......................................................................................... 8
3.3.1 Ostali primjeri................................................................................................................ 13
4 UCINET .......................................................................................................................................... 14
4.1 Dostupnost programa ........................................................................................................... 14
4.2 Specifikacija softvera ............................................................................................................ 14
4.3 Korisniko suelje UCINET-a.................................................................................................. 15
4.3.1 NetDraw ........................................................................................................................ 16
4.4 Primjer meunarodne socijalne mree................................................................................. 17
5 Zakljuak........................................................................................................................................ 19
6 Popis slika i tablica ........................................................................................................................ 20
2
1 Uvod
Dananji svijet pretpostavlja ukljuenje veine, ako ne i svih, postojeih konkurentnih poslovnih
subjekata, bilo velikih organizacija ili malih firmi, u jednu globalnu mreu. Tako se rad neke firme moe
promatrati kroz povealo, te se time fokusirati na primjerice, jedan lokalni lanac opskrbe; ili se
fokusirati na makrorazinu i ukljuiti mnogo vie imbenika koji poveavaju kompleksnost promatranja.
Kako u globaliziranom svijetu dananjice, zahtjevi za poslovanjem trae od organizacije stalnu potragu
za poboljanjem poslovanja, sama logistika poslovanja je kompleksnija. Logistika mrea nekog
poslovnog subjekta predstavlja dio globalne logistike mree koju mogu initi razni imbenici, ovisno
o fokusu promatranja: prijevoznici, skladitari, otpremnici, proizvodni subjekti, trgovci i ostali subjekti
iz pripadajueg sektora. Rad s takvim kompleksnim sustavima namee upotrebu raunalnih i
automatiziranih softvera.
U ovom seminarskom radu, bit e objanjeno kako su povezane logistika i socijalne mree, te potom
kroz rad u dva programska alata opisati i praktinu primjenu. Prvi dio se odnosi na rad u Pajeku,
besplatnom alatu za analizu mrea. Kroz dva dataseta: World Cities and Global Firms i hrvatske
mree poslodavaca, bit e opisan rad, te jednostavni logistiki izrauni. Drugi dio je posveen radu u
alatu UCINET, kojem je takoer opisano suelje, te rad kroz bazu zvanu International Organizations.
3
2 Logistika i socijalne mree
Socijalna mrea je pojam koji se koristi u drutvenim znanostima kod istraivanja odnosa izmeu
pojedinaca, grupa, organizacija ili drutava. Globalizacijom su se otvorila vrata ka nastajanju globalnog
trita materijala, usluga i proizvoda; javila se potreba za centralizacijom skladitenja zaliha i
centralizacijom informacija. U cjelokupnom procesu globalizacije, potreba za logistikom i logistikim
lancima je vea nego ikad prije. Koordinacija svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizikom,
informacijskom i organizacijskom pogledu zahtijeva sloenije planiranje i upravljanje.
Zato je uope vana analiza socijalnih mrea pitanje je koje se pretpostavlja u logistikom radu.
Mree se analiziraju prema teoriji grafova, dok su najee analizirane mree prometne mree, mree
organizacija i financijske mree. Uz pomo grafova moemo uoiti veze koje prije nisu mogle biti
uoene, moemo ispitati povezanost i optimizaciju puteva, te u konanici moemo uvidjeti na koji
nain struktura utjee na procese i usporediti razliite parametre ovisno o povezanosti vorova.
Softver za analizu mrea najee se sastoji od paketa baziranog na grafikom korisnikom suelju ili
paketa za skriptne programske jezike. GUI paketi su jednostavniji za uenje dok se skriptni alati mogu
lake proirivati. Najkoriteniji i najpoznatiji GUI softveri za analizu mrea su: NetMiner, UCINET, Pajek,
GUESS, ORA, Cytoscape, Gephi, SocNetV i muxViz. Neki od navedenih programskih alata imaju i
podrku za skriptne jezike poput Pythona i statistikog programskog jezika R.
4
3 Pajek
Pajek, softver za analizu socijalnih mrea, je jedan od besplatnih (eng. freeware) alata koji se
mogu nai na dananjem tritu. Pajek olakava kvantitativnu ili kvalitativnu analizu socijalnih mrea,
opisujui znaajke mree numerikim ili vizualnim prikazom. Pomou alata moemo prouavati
socijalne strukture i identificirati lokalne i globalne obrasce, locirati utjecajne entitete i istraiti
dinamiku mree. 1 U sljedeim poglavljima bit e opisan sam alat, te rad u njemu koristei javne baze
podataka ali i one runo izraene.
3.1 O Pajeku
Pajek (slovenska rije za pauka) je softver izraen za operacijski sustav Windows, te slui za
analizu i vizualizaciju velikih mrea. 2
1
https://en.wikipedia.org/wiki/Social_network
2
http://edutechwiki.unige.ch/en/Pajek
5
Koritenje Pajeka ne zahtijeva prethodno znanje statistike, administracije sistema niti programiranja,
no od korisnika trai osnovno poznavanje modela rudarenja podataka, te dakako, poznavanje termina
socijalnih mrea i mrea openito.
Kreator Pajeka navodi kako je glavna motivacija za izradu ovog programskog alata bila izrada alata koji
e se posebno baviti kolaboracijskim mreama, organskim molekulama u kemiji, genealogijama,
Internet mreama i rudarenjem podataka. 3
Mree (eng. Networks) zadana ekstenzija je .net. Mree mogu biti predstavljene na razliite
naine: koristei povezane bridove (poglavlje 3.3), koristei matrice ili pak neki od ostalih
ekstenzija poznatih alata kao to su UCINET
Particije (eng. Partitions) prikazuju koji vrh pripada kojoj klasi vrhova, ekstenzija je .clu
Permutacije (eng. Permutations) redistribucija vrhova, ekstenzija je .per
Klasteri (eng. Clusters) podskup vrhova (primjerice, jedna klasa od particije), ekstenzije .cls
Hijerarhije (eng. Hierarchies) hijerarhijski poredani vrhovi, ekstenzija je .hie
Vektori (eng. Vectors) za svaki vrh pohranjuju numeriku vrijednost, ekstenzija je .vec
3
Mrvar, A., & Batagelj, V. Programs for Analysis and Visualization of Very Large Networks (5.01 ed.). Slovenia;
University of Ljubljana; 2017
6
Uz glavni prostor, Pajek otvara i prozor izvjetaja (eng. Report Window) koji daje izvjetaje uitavanja
objekta i izvjetaje izrauna.
Iz repozitorija skupova podataka, skinut je jedan koji e ukratko objasniti suelje. 4 Mrea pod imenom
World Cities and Global Firms od autora P.J. Taylora i D.R.F. Walkera 5 prikazuje distribuciju ureda
45 firmi, kroz razliite sektore poslovanja raunovodstvo, oglaavanje, bankarstvo, zakonodavstvo u
55 velikih gradova svijeta. Mrea je konstruirana kroz matricu, gdje vrijednosti svakog polja variraju
od 0 do 3; svaki broj reprezentira vrijednost usluge firme u gradu. 45 ureda + 55 gradova daje 101 vor
gdje je grad povezan s uredom. vorovi su klasterirani u ukupno 5 razliitih klastera.
4
http://vladowiki.fmf.uni-lj.si/doku.php?id=pajek:data:index
5
http://www.lboro.ac.uk/gawc/
7
3.3 Primjer hrvatskih socijalnih mrea
U prethodnom poglavlju, rad s programskim alatom Pajek je prikazan kroz zadanu mreu iz
slubene baze podataka. Ovo poglavlje se bavi izradom vlastitih mrea za potrebe seminara. Prva
mrea se sastoji od imena kompanije, zajedno sa poslovnim partnerima kroz godinu 2016.
Prvi korak je bio u Microsoft Office alatu Excel napraviti u prvom stupcu imena firmi, te u drugom
njihove poslovne partnere. Slika 5 prikazuje dio baze podataka koja slui za izradu mree.
U slubenom alatu imenom Excel2Pajek, podrane od Pajek autora, konvertirana je .xls datoteka u
.net datoteku koja oznaava mreu.
Slika 6 prikazuje proces konverzije. Nakon uitavanja datoteke koja je prikazana na prethodnoj slici,
oznaen je radni list sa podacima (eng. worksheet) , zatim smo odredili koji je koji stupac (prema prvom
nazivu reda). Ignorirali smo prvi red, budui da on predstavlja imena stupca, a ne podatke koji nam
8
trebaju kao vorovi u grafu. Oznaili smo budui graf kao 1-mode network (najblii prijevod bi bio
jednoobjektna mrea). Jednoobjektna mrea u ovom sluaju predstavlja samo jednu vrstu zapisa,
konkretno, da li je firma1 poslovala sa firmom2. Dvoobjektna mrea (eng. 2-mode network) je
bipartitan skup podataka koji u ovom sluaju se moe iskljuiti. Takoer, mrea je neusmjerena.
Neusmjerena mrea predstavlja odnos izmeu vorova; primjer, nije vano da li je HEP poslovao s
Konzumom ili Konzum s Hepom jer u konanici poslovanje ukljuuje obje strane.
vorovi to jest vrhovi (eng. vertices) su prvi u datoteci, te ih sveukupno ima 20. Svaki vor zahtijeva i
svoj redni broj kako bi ga program lake spojio sa bridovima (eng. edges).
9
Slika 8 Uitavanje mree u Pajek
10
Kako zadani prikaz moe esto biti i teak za donoenje zakljuka, Pajek nudi i ostale prikaze kao to
su prikazi na temelju energije. Energija 6 je prikaz u kojem vorovi sa najviim brojem bridova dolaze
u sredinu prikaza, dok oni sa manjim su smjeteni u vanjskom dijelu. Pajek nudi dva prikaza:
Kamada-Kawai
Fruchterman Reingold
Takoer, algoritmi nude i modifikaciju prikaza: prvi i zadnji vrh fiksirani su u suprotnim uglovima ili
odabrani vrhovi su fiksirani u sredini prikaza. Za sljedei prikaz odabran je slobodan raspored.
Slika 11 prikazuje mreu hrvatskih firmi koja u svom sreditu ima dva vora, HEP i INA. Razlog tomu je
broj poslovanja s ostalim firmama. Ove dvije firme imaju najvei broj poslovanja u 2016. godini za
razliku od VIPneta ili PBZ-a.
6
Automatsko oblikovanje rasporeda pomou ugraenih funkcija.
11
U logistike svrhe, korisno je i imati izraune. Primjerice, alat moe izraunati dva najblia vora, te ih
po izraunu oboja s istim bojama. Slika 12 prikazuje duljinu izmeu dva najblia vora, te ih je na
prikazu grafa obojao drugim bojama (u ovom sluaju uta boja).
12
3.3.1 Ostali primjeri
Kao ilustrativni primjer, prethodno opisanim postupkom izraena je mrea gradovi i velikih
poslovnica. Rijeka i Zagreb su promatrani gradovi, a poslovnice su uzete velike hrvatske firme. Iz slika
13 je jasno kako 3 firme Pik, JGL, Konzum imaju velike poslovnice u oba grada, dok ostali vrhovi to
jest, ostale firme imaju veliku poslovnicu u samo jednom gradu.
Slian primjer je prikazan na slici 14. Rijeka i Zagreb su promatrani gradovi, dok su ovog puta uzeti u
obzir sjedita, a ne poslovnice. Logino je da svaka firma ima sjedite u jednom gradu, zato i dvije
komponente odvojenosti.
13
4 UCINET
UCINET je softverski paket za analizu drutvenih mrea kao i drugih podataka sa jednim ili dva
modula. Razvili su ga Lin Freeman, Martin Everett i Steve Borgatti. Ima mogunost itanja i zapisivanja
razliitih tekstualnih i Excel datoteka. Maksimalni broj vorova kojim moe sadravati je 32 767 (sa
nekim iznimkama), iako se postupak usporava ve kad dosegne brojku izmeu 5000 i 10000 vorova. 7
Metode analize drutvenih mrea ukljuuju elementarnu teoriju grafova i permutacija na bazi
statistike analize, identifikaciju podgrupa, centralne mjere itd. UCINET paket sadri jake matrice
analize rutine poput matrica algebre i multivarijatne statistike. Integriran je s NetDraw programom za
crtanje dijagrama drutvenih mrea. Takoer, program moe eksportati podatke u Mage i Pajek.
7
https://sites.google.com/site/ucinetsoftware/home
14
4.3 Korisniko suelje UCINET-a
UCINET je program kojim se upravlja iskljuivo preko korisnikog suelja. To znai da nije
potrebno pamtiti sintaksu za razliite naredbe, nego je dovoljno pomou menu-a odabrati koju vrstu
analize elimo napraviti.
Ekran se sastoji od trake izbornika u kojoj su grupirani File, Data, Transform, Tools, Network, Visualize,
Options i Help pomou kojih je mogue odabrati radnju koju elimo.
Ispod trake izbornika nalazi se 9 gumbova kojim je zapravo bre pristupiti radnji koju elimo. Gumbi
su redom:
Exit button
Excel Matrix Editor
Matrix Editor
DL Editor uvoz tekstualnih podataka iz tablica
Edit Text File
Display UCINET Dataset
Command line interface
Visualize Network with NetDraw (quickstart)
Visualize Network with NetDraw
Na dnu ekrana prikazana je putanja do glavnog direktorija odakle se itaju i spremaju podaci.
15
4.3.1 NetDraw
Ukoliko elimo grafiki prikazati vorove, potrebno je na poetnom prozoru UCINET-a kliknuti
na gumb Vizualize Network with NetDraw. U novom prozoru nam se otvara poetni zaslon NetDraw-
a. Suelje sadrava mnotvo gumbova kojim moemo uitati file, ureivati vorove, mijenjati boju i
veliinu vorova, dodavati i brisati oznake itd.
U nastavku je dan prikaz mree podataka nastale spajanjem dva standardna UCINET dataseta Krack-
High-Tec i High-Tec-Attributes.
16
4.4 Primjer meunarodne socijalne mree
U UCINETU uz pomo Excel Matrix Editora potrebno je uitati .xls datoteku i spremiti je kao UCINET
dataset sa ekstenzijom .##h kako bi mogli u Net Draw programu nacrtati graf.
Prilikom uitavanja dataseta otvara nam se prozor prikazan u nastavku. Moemo odabrati koji format
datoteke otvaramo i o kojem se tipu podataka radi (jednoobjektna, dvoobjektna mrea ili atributi
vorova). U ovom primjeru dovoljno je odabrati File format Ucinet, a za Type of Data 1-Mode
Network(s).
17
Klikom na OK poinje nam se iscrtavati mrea. Crveni kruii predstavljaju gradove, a plavi kvadratii
meunarodne organizacije.
Vano je napomenuti da su iz grafa izuzeti vorovi bez veza i vorovi koji su bili povezani jednom
vezom. Takoer, radi preglednosti, iskljuene su oznake organizacija i gradova. Iz grafa se da iitati
da su organizacije koje imaju bolju povezanost sa svijetom smjetene u sredinu mree, dok
organizacije koje imaju loiju povezanost su smjetene na rub mree. Isto tako, gradovi u kojima je
smjeteno vie organizacija su smjeteni u sredinu mree, a oni koji su povezani s manje organizacija
su na rubovima.
18
5 Zakljuak
Koritenjem alata Pajek i UCINET koji su relativno raunalno ne zahtjevni, a daju brze rezultate
kompleksnih izrauna, dolazimo do novih saznanja vezanih uz promatranu socijalnu mreu.
19
6 Popis slika i tablica
20