1.

OPE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Mirjana Poli-Bobi, red. prof. 1.6. Godina studija 3
Afirmacija hispanskoamerike 4
1.2. Naziv predmeta 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)
knjievnosti u svijetu
Dr sc. Ivana Krpan, via asistentica 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e- 2P+1S
1.3. Suradnici
(izvoenje nastave na seminaru) uenje)
1.4. Studijski program (preddiplomski, Preddiplomski studij 35
1.9. Oekivani broj studenata na predmetu
diplomski, integrirani)
Obvezatni 1.10. Razina primjene e-uenja (1, 2, 3 razina), 1
1.5. Status predmeta
postotak izvoenja predmeta on line (maks. 20%)
2. OPIS PREDMETA
Razjasniti promjenu: kolonijalna knjievnost nacionalne knjievnosti u novostvorenim republikama odnos prema
zajednikom okviru hispanskoamerika knjievnost. Opisati mIjene u odnosu hispanskoamerikih knjievnih sredina prema
hispanskom naslijeu i ulozi knjievnosti u istodobnoj gradnji nacionalnih identiteta. Objasniti pojave u knjievnosti
uzrokovane slijeenjem europskih uzora s jedne te samosvojnost nacionalnih knjievnosti s druge strane. Predstaviti i
2.1. Ciljevi predmeta
razjasniti promjenu odnosa prema vlastitom kulturnom naslijeu svih hispanskoamerikih sredina u poetku XX stoljea.
Predstaviti vremensku koincidenciju takva stava s interesom za kulturnu drugost u europskim sreditima kulture i razjasniti
utjecaj takva duha epohe na afirmaciju hispanskoamerike knjievnosti kao vanog dijela knjievnosti Zapada u tijeku XX.
stoljea.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije Poloen kolegij Hispanskoamerika knjievnost i europska periodizacija
potrebne za predmet
Student e moi opisati i objasniti razvoj knjievnih vrsta i dominantnih stilova u hispanskomarikoj knjievnosti. Student e
razviti vjetine uenja nune za snalaenje u knjievno-povijesnim pojavama hispanskog kulturnog kruga i za nastavak studija u
2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima podruju knjievnosti na vioj razini studiranja. Student e postati kadar samostalno analizirati tekstove iz danog razdoblja u
predmet pridonosi knjievno-povijesnoj dimenziji te u smislu analize samih tekstova. Student e biti kadar interpretirati relevantne podatke iz
hispanskih knjievnosti te ih moi koristiti u irem sagledavanju kulturnih i drutvenih pojava. Student e moi primijeniti
nauenu knjievnu kritiku aparaturu i temeljne spoznaje o knjievno-stilskim formacijama i tumaenju knjievnih djela.
Student e moi pokazati poznavanje i razumijevanje niza knjievno-povijesnih pojava u hispanskoamerikoj knjievnosti u
danom razdoblju. Takoer e moi uspostaviti kritiki odnos izmeu hispanskoamerike knjievnosti i ostalih, navlastito
europskih knjievnosti. Pokazat e sposobnost prepoznati i vrednovati relevantne primarne i sekundarne izvore informacija i
2.4. Oekivani ishodi uenja na razini predmeta (4-
adekvatno ih koristiti u procesu razvijanja znanja i tumaenja tekstova, te ih moi prenijeti na druga srodna podruja i
10 ishoda uenja)
probleme. Student e moi pokazati sposobnost koritenja znanja s podruja hispanskoamerike povijesti kulture XIX. i prve
polovice XX. stoljea na ranije poloenim predmetima. Bit e kadar izraziti sve navedeno usmeno i pismeno na panjolskom
jeziku, u skladu s profesionalnim standardima i konvencijama akademskog pisanja.
Programi stvaranja nacionalnih kulturnih identiteta u XIX. stoljeu kao prevladavajua tematika nacionalnih knjievnosti.
Udaljavanje hispanskoamerikih knjievnosti od panjolske, tj. poluotone knjievnosti kao uzora. Posebnosti pojedinih
nacionalnih knjievnosti. Svijest o potencijalima vlastitog kulturnog naslijea kod hispanskoamerikih umjetnika na poetku
XX. stoljea. Osobitosti hispanskoamerikih avangardnih autora i njihova recepcija u Europi. Lokalno nasuprot univerzalnom u
pripovjednoj i oglednoj prozi.
2.5. Sadraj predmeta detaljno razraen prema
satnici nastave
Teme:

Predavanje 1:
XIX. stoljee: nastanak novih drava; Rat i knjievnost ruku pod ruku.
Predavanje 2:
Nacionalne knjievnosti u slubi formiranja nacionalnih identiteta, te politikih i ideolokih borbi i previranja.

Predavanje 3:
Neoklasicizam u pjesnitvu i romantizam u romanu; Otkrivanje amerikog egzotinog elementa zahvaljujui europskom
zanimanju za predkolumbovsku kulturnu batinu.

Predavanje 4:
MIjeanje narodne, usmene i uene tradicije: gauko pjesnitvo. itanje i tumaenje ulomaka: Jos Hernandez, Martn Fierro
(Ida).

Predavanje 5:
Kraj XIX. stoljea. Dominacija modernistikog senzibiliteta. itanje i komentar teksta: Rubn Daro, Azul.

Predavanje 6:
Nastajanje novog hispanoamerikanizma/latinoamerikanizma: Rod i Mart, Ariel i Nuestra Amrica (itanje i komentar
ulomaka); Justo Sierra i mesticizam meksike kulture.

Predavanje 7:
Pripovjedna proza: uspon romana; pripovijetka paradigmatski anr hispanskoamerike knjievnosti.

Predavanje 8:
Prijelaz stoljea: duh nove epohe, gubitak vjere: u Boga, u Europu kao uzor, nadomjetanje vjere kulturom.

Predavanje 9:
Kozmopolitizam i avangarda 20.-ih i 30.-ih godina. Europska umjetnost otkriva Hispansku Ameriku.

Predavanje 10:
Regionalizam i binarna opozicija civilizacija/divljatvo (civilizacin/barbarie) u pripovjednoj prozi s poetka XX. stoljea. itanje
ulomaka romana Doa Brbara Rmula Gallegosa.

Predavanje 11:
Vrste romana: kostumbristiki roman, roman o diktatorima, roman meksike revolucije, i dr. itanje i tumaenje ulomaka
romana i pripovjedaka:
Manuel Gutirrez Njera, Despus de las carreras, Mariano Azuela, Los de abajo, Rmulo Gallegos: Doa Brbara, J. Eustasio
Rivera: La vorgine

Predavanje 12:
Tzv. novi hispanskoameriki roman kad poinje? Povijest pristupa temi i njezina uvjetovanost trinim uspjehom nekolicine
u svijetu.

Predavanje 13:
Ogledna proza i nacionalni identiteti. Tematske koincidencije ogledne i pripovjedne proze. Ulomci: Juan Rulfo: Pedro Pramo,
Guillermo Cabrera Infante: Tres tristes tigres
 predavanja 2.7. Komentari:
samostalni zadaci
seminari i radionice
multimedija i mrea
vjebe
2.6. Vrste izvoenja nastave: laboratorij
on line u cijelosti
mentorski rad
mjeovito e-uenje
(ostalo upisati)
terenska nastava
Studenti na svakom predavanju dobivaju male zadatke: provjeru odreenih podataka o knjievnim djelima, itanje kraih
tekstova sekundarne literature i sl. Na svakom predavanju u tijeku rada provjerava se njihova pripremljenost, tj. obavljanje
zadatka. Takoer moraju pripremiti dijelove tekstova primarne literature navedenih u sadraju. Na seminarima studenti
2.8. Obveze studenata
moraju pripremati svaki od tekstova za seminar po prethodno dogovorenom rasporedu te sudjelovati u nastavi tako da trae
pojanjenja za sve dijelove teksta koje sami nisu bili u stanju dobro razumjeti. Pismena provjera razumijevanja i analize
tekstova na seminaru provjerava se pismeno nakon zavrenog itanja pojedinog teksta.
Pohaanje nastave 1 Istraivanje Praktini rad

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni
broj ECTS bodova odgovara bodovnoj Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
vrijednosti predmeta): 1
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
(seminar)
Pismeni ispit 2 Projekt (Ostalo upisati)
Uvjeti za pristupanje ispitu su redovito pohaanje nastave na predavanjima i seminarima (najvie 3 izostanka) te poloene
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata pismene provjere na seminaru. Ocjena rada na seminaru tvori 30% ocjene na predmetu, a aktivnost na satu do 15%, ovisno o
tijekom nastave i na zavrnom ispitu kvaliteti aktivnosti. Zavrni ispit sastoji se od pismenog ispita na kojem student u duim odgovorima na sloena pitanja
pokazuje kako je ovladao graom propisanom za ispit.
Broj primjeraka Dostupnost putem
Naslov
u knjinici ostalih medija
Primarna literatura:
1. Jos Hernandez: Martn Fierro (Ida)
2. Manuel Gutirrez Njera: Despus de las carreras
3. Rmulo Gallegos: Doa Brbara
4. Juan Rulfo: Pedro Pramo
5. J. E. Rod, Ariel
6. Jos Mart, Nuestra Amrica
7. Manuel Gutirrez Njera, Despus de las carreras
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i
8. Mariano Azuela, Los de abajo
putem ostalih medija)
9. J. Esutasio Rivera: La vorgine

Sekundarna literatura (samo dijelovi koji obrauju knjievnost XIX. i prvu

polovicu XX. stoljea):
1.Franco, Jean: Historia de la literatura hispanoamericana a partir de la
independencia (Spanish American Literature since Independence, Ernest Benn
Ltd. London 1973.)Ariel, Barcelona, 2002.
2. Goi, edomil (ur.): Historia y crtica de la literatura hispanoamericana (sv.
III.), Crtica, Barcelona, 1988.
3. Fernndez, Teodosio, Millares, Selena, Becerra, Eduardo: Historia de la
 literatura hispanoamericana, Editorial Universitas, Madrid, 1995.
4.Poli Bobi Mirjana: Raanje hispanskoamerikog svijeta, Naklada Ljevak,
Zagreb 2008.
5. Poli Bobi, Mirjana: skripta na stranici Odsjeka za romanistiku:
www.ffzg.hr/khk/

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave Fernando Ansa: Identidad cultural de Iberoamrica en su narrativa. Gredos, Madrid, 1986.
prijedloga studijskoga programa) Donald Shaw: Nueva narrativa hispanoamericana (boom, posboom, posmodernismo), Ctedra, Madrid, 1999.
2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju Interaktivnost na predavanju i seminaru.
stjecanje izlaznih kompetencija
2.14. Ostalo (prema miljenju
predlagatelja)