Anda di halaman 1dari 2

ARAPSKA OSVAJANJA U EUROPI

Kako bi uspjeno razumjeli irenje islama u VII. st. moemo samo njegovo irenje
usporediti s invazijama barbara, najvie Germana na Rimsko carstvo. No ono bitno to
razlikuje Germane od Arapa je to to su Germani odnosno gotovi svi barbarski narodi bili
impresionirani Rimom,n jihovom kulturom,tradicijom,civilizacijsko-tehnolokom napretku i
teili su tome da budu kao Rim drugim rijeima, Rimsko carstvo im je bilo uzor i nitko ( uz
iznimku Vandala,no i oni su nakon nekog vremena takoer prihvatili romejski stil ivljenja)
od germanskih naroda nije elio unititi sjaj i rasko Rima ve suprotno eljeli su nastaviti,
prihvatiti rimsku kulturu. Biti car Rimskog carstva bila je velika ast, toga su bili svjesni i
Germani. S druge strane Arapi malo pomalo primaju novu vjeru te fanatino prihvaaju
pohoditi, invazirati Arapski poluotok, sjever Afrike pa kasnije i Europu. Vjera u novog,
jedinoga Boga je toliko snana da su bili spremni poduzeti bilo to u boje ime. Jedan od
prvih arapskih napada na europsko kopno zbio se 675.g., ali ih je odbila vizigotska flota1
Kartaga, koja je netom prije bila pod Gotima, pada pod Arape 697. g. a do 708. g. pada i
itava sjeverna Afrika. Preko Gibraltara je lako prijei na Pirinejski poluotok, vojska pod
vodstvom Tarika 711. osvaja gotovo cijelu Hispaniju uz iznimku pokrajine Galicije. Navodno
je arapska osvajaka vojska brojila oko 12 000 vojnika,od kojih su samo 300 bili Arapi a
ostatak ponajvie Berberi pa ak i pokoreni Vizigoti.2 Osvajanju Hispanije prethodila je
710.g. kada je kralj Toleda Ahila kojega je svrgnuo Rodrigo,vojvoda Betike, bjei u Maroko,
gdje trai pomo od Arapa.3 Taj in nestabilnosti pogoduje Arapima te sam poluotok ubrzo
biva osvojen. 713. g. Musa, namjesnik sjeverne Afrike u Toledu proglaava suverenitet kalifa
iz Damaska.4 Arapska osvajanja okreu se prema sjeveru. 720. g. zauzimaju Narbonnu, ne
dugo zatim opsjedaju Toulouse zadajui rane franakom carstvu. Vojvoda Eudes Akvitanski
odbija ih 721.g., no ubrzo zatim slijedi arapska ofenziva, pada grad Carcasonne, te prodiru do
grada Autuna kojeg pljakaju 725.g. Nove pljakake pohode poduzima 732.g. emir
panjolske Abd ar Rahman koji kod Pamplone prelazi Pirineje i kree na Bordeaux. Poraeni
Eudes sklanja se kod Karla Martela. Sa sjevera kree franaka ofenziva, dolazi do bitke kod
Poitiersa.5 Abd ar Rahman je ubijen. No nedugo zatim,zapovjednik Narbonne Jusef Ibn Abd
ar Rahman zauzima Arles 735.g. Godine 737. Arapi zauzimaju Avignon i ire svoja
pustoenja do Lyona i Akvitanije. Karlo Martel ponovo kree na njih.

11
Henri Pirrene,Karlo Veliki i Muhamed,Zagreb 2006. str.130.

2
Ivo Goldstein,Borislav Grgin Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,Zagreb,2008. Str 105.
3
Henri Pirrene,Karlo Veliki i Muhamed,Zagreb 2006. str.130.
44
Henri Pirrene,Karlo Veliki i Muhamed,Zagreb 2006. str.130.
5
Op.a kod samog Poitiersa zbila se i slavna bitka u kojoj Klodvig pobjeuje Vizigote
Zauzima Avignon i napada Narbonnu. Uspijeva pobijediti arapsku vojsku ali ne i vratiti sam
grad. 739.g. slijedi ofenziva Arapa u Provansu. Pipin ih tjera iz Provanse 752.g. ali bez
uspjeha pokuava vratiti Narbonnu koja je vraena tek 759.g. U meuvremenu Arapi se sve
vie okreu Mediteranu i istoku. Slijedi opsada Carigrada 718.g. Pohodi protiv Sicilije
720.g.,727.g.,728.g.,730.g.,732.,733.g. te 753.g.,no zaustavljaju se 827.g. kada Siadet Allah
pokuava osvojiti Sirakuzu. U kolovozu 831.g. zauzimaju Palermo nakon jednogodinje
opsade. 843.g. zauzeta je Mesina, Napuljanci pri tome pomau Arapima. Sirakuza pada
878.g., nakon dugotrajne herojske obrane. Bizantsko carstvo bori se kako bi spasilo junu
Italiju i Siciliju. Karlo Veliki ratuje s muslimanima na granicama panjolske. 778.g. njegova
vojska doivljava poraz kod Zaragoze. Nakon poraza kod Roncevauxa, Karlo Veliki osniva
panjolsku marku koja je bila vana njegovom sinu Ludoviku u namjeri da zauzme
Barcelonu. Iako ne toliko uspjean na Pirinejskom polutoku za razliku od vanhispanskih
krajeva gdje je dosta uspjeniji, na otoiu Pantelleria nailazi na neuspjeh gdje redovnike
zatou Arapi i prodaju ih u roblje6 Papa Leon III. moli Karla da da osvoji Korziku. Nareuje
dodatno utvrivanje gradova na talijanskim obalama. Saracenska flota u oluji 813.g. gubi 100
brodova to usporava njihove pohode. Nakon smrti Karla Velikog situacija se pogorala u
franako-arapskim sukobima.828.g. Bonifacije Toskanski prodire sve do afrikih obala s
malom flotom kako bi zatitio Korziku i Sardiniju. Gradovi poput Brindisia i Taranta su
opustoeni i teko stradali. 841.g. Arapi pustoe Anconu. Lotar pokuava vratiti Bari. 849.g.
Amalfi, Gaeta i Napulj osnivaju savez protiv Saracena na nagovor pape Leona IV. koji ujedno
i sam blagosljiva savez. 883.g. u gusarskim napadima opatija Montecassin je razorena i
spaljena. Konani mir na burnom Mediteranu nastupa 916.g. kada Ivan X.,car, knezovi june
Italije i bizantski car prisile Napulj da odustanu od saveznitva sa Saracenima.

ZAKLJUAK:

Svojim relativno brzo pokrenutim osvajanjima, Arapi stvaraju nemir i kaos po Mediteranu.
Iako osvajaki nastrojeni,treba napomenuti da to rade iskljuivo zbog vjerskih razloga,vode
sveti rat,tj dihad protiv nevjernika jer im je to dana zadaa. Unato njihovoj poznatoj
bezkompromisnosti koja ih je krasila u jednom trenutku Harun al Raid s Karlo Velikim
uspijeva stvoriti kompromis te je smatran jednim od sposobnijih kalifa. Naizgled, smatrani
barbarskim narodom oni to ine upravo suprotnim ponajvie u kulturnom smislu pa i
znanstvenom. Bilo kako bilo na tetu ili korist nekim drugim narodima, Arapi su ostavili svoj
bitan doprinos na Mediteranu te njegovom okruju.

6
Henri Pirrene,Karlo Veliki i Muhamed,Zagreb 2006. str.134.