Anda di halaman 1dari 22

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini uiteljski studij

GLAZBOTERAPIJA
DIPLOMSKI RAD

Predmet: Metodika glazbene kulture


Mentorica: doc. dr. sc. Jasna ulenti Begi
Studentica: Tena Duran
Matini broj: 2091
Modul: C (engleski jezik)

Osijek
srpanj, 2015.
Cilj rada
prikazati razliite pristupe i metode u
glazboterapiji

prikazati primjenu glazboterapije u


radu s djecom s posebnim potrebama
Glazboterapija
to je glazboterapija?
popularna metoda lijeenja
nain postizanja obnove, odravanja i poboljanja
zdravlja
razonoda i prevencija

Glazboterapija
koritenje (sluanje ili izvoenje) glazbe s ciljem
uspostavljanja komunikacije
Metode
receptivne (pasivne)
terapeut sam odreuje glazbu, ovisno o
situaciji i osobi, rukovoen vlastitom
intuicijom

aktivne
improvizacijski modeli koji se zasnivaju
na aktivnom pristupu i glazbenoj
improvizaciji
Receptivne Aktivne metode:
metode:

Pozadinska glazba Orffova metoda


glazboterapije
Bonny metoda
Glazbena psihodrama
voene imaginacije i Eksperimentalna
glazbe (BMVIG) improvizacijska glazboterapija
Metoda Musica Metaforika glazboterapija
Medica Kreativna glazboterapija
Paraverbalna glazboterapija,
Razvojni terapijski odnos
Slobodna improvizacijska
glazboterapija
Receptivne metode
glazboterapije
Pozadinska glazba

oputanje
improvizacija plesnih pokreta
vlastiti doivljaj
problemi s izraavanjem emocija
razdoblja tiine

instrumentalna glazba Mozart efekt


Bonny metoda voene
imaginacije i glazbe (BMVIG)

sluanje glazbe u relaksiranom stanju


jedinstvenost verbalna sugestija i
interakcija
posebno uinkovita za rtve zlostavljanja
lijeenje poremeaja linosti i kontrola
boli
Metoda Musica Medica
transmisija glazbe putem slualica i recepcija
vibracija kroz vibracijske sonde
smanjuje nepoeljna ponaanja
kod pojedinaca s autizmom
lijeenje razliitih bolesti od oteenja mozga,
afazija, mentalnih potekoa, bolja koordinacija
pokreta i ravnotee te stimulacije govora
Aktivne metode glazboterapije
Orffova metoda glazboterapije
Carl Orff
provoenje aktivnosti u nenatjecateljskoj
atmosferi
interaktivno i multisenzorno djelovanje
oputanje i koncentracija, razvoj osjetilne
percepcije, koordinacija i stimulacija
sredinjeg ivanog sustava te poboljanje
funkcije mozga
Glazbena psihodrama
koristi glazbene improvizacije za olakavanje
grupnog zagrijavanja i poveanje osobnog
angairanja
ciljevi: osposobiti pojedinca da razvije spontanost i
kreativnost
veza izmeu glazboterapije i psihodrame
tehnike: glazbena zamjena uloga, glazbeni dijalog,
glazbeni zakljuci, glazbeno izraavanje, tehnike
prodiranja i izbijanja, glazbena prazna stolica i
monodrama te glazbena podjela
Eksperimentalna improvizacijska
glazboterapija

model grupne terapije koji ukljuuje glazbu i


ples
ciljevi: samoizraavanje i kreativnost; razvoj
individualne slobode unutar grupe; razvoj
grupnih vjetina; poboljanje fizikih, socijalnih,
emocionalnih, kognitivnih, duhovnih i kreativnih
sposobnosti
Metaforika glazboterapija

primjenjiva u radu s odraslim osobama u


zajednici
kombinacija glazbe i psihoterapije
izvorno zamiljena kao oblik individualne
terapije
ciljevi: svjesnost, kontakt, spontanost
i intimnost u odnosu sebe s drugima
Kreativna glazboterapija
(Nordoff-Robbinsova metoda glazboterapije)

izvorno osmiljena za djecu s posebnim


potrebama
ciljevi: razviti samoizraavanje, poboljati
komunikaciju i meuljudske odnose, izgraditi
stabilniju linost, poveati osobne meuljudske
slobode i kreativnost te otkloniti patoloke
obrasce ponaanja
bazirana na waldorfskoj pedagogiji; euritmija
Paraverbalna glazboterapija

koritenje neverbalnih i verbalnih


komunikacijskih kanala i razliitih
ekspresivnih medija
cilj: zadovoljiti ekspresivne,
komunikacijske i terapijske potrebe
pacijenata
Razvojni terapijski odnos

terapija za djecu s tekim emocionalnim ili


psihikim poremeajima
kombinacija glazbene terapije, terapije igrom i
verbalne psihoterapije prema razvojnim
fazama
cilj: razvoj interpersonalnih odnosa kroz
neverbalne i verbalne naine
individualni pristup
Slobodna improvizacijska
glazboterapija

sveobuhvatni pristup terapije glazbom


koritenjem razliitih glazbenih aktivnosti
slobodne improvizacije
ciljevi: samooslobaanje, uspostavljanje
odnosa s okolinom te razvojni rast
individualno ili grupno provoenje
Zakljuak

glazba - ljudski um, emocije i tjelesne


funkcije
neuroznanost
daljnja istraivanja - bolje koritenje
glazbe u svakodnevnom ivotu kao i u
medicini
LITERATURA
Bakota, K., Obad, D., Koec, G. (2010). Ispitivanje uinka glazbe na ponaanje i
kreativnost uenika s tekoama u razvoju. U Blai, D. (ur.). 4. kongres hrvatskih
logopeda s meunarodnim sudjelovanjem - Logopedija i izazovi novog vremena -
zbornik saetaka (str. 44). Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Preuzeto s:
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=458265, 29.5. 2015.
Breitenfeld, D., Majsec Vrbani, V. (2010). Kako pomoi djeci glazbom?
Paedomusicotherapia. Zagreb: Ruke.
Demarin, V. (2006). Mozart Efekt. U Pezelj, T., Genc, G. (ur). Medicina, znanost i
umjetnost - knjiga radova (str. 9-15). Zagreb: Hrvatski odbor Europskog udruenja
Medicine umjetnosti. Preuzeto s: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=267689, 1.6.2015.
Duffy, B., Fuller, R. (2000). Role of Music Therapy in Social Skills Development in
Children with Moderate Intellectual Disability. Journal of Applied Research in
Intellectual Disabilities, 13(2), 77-89. Preuzeto
s: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1468-3148.2000.00011.x/abstract,
1.6.2015.
Gojmerac, I., Zei, S. (2013). Plesno-muzika terapija za djecu sa posebnim
potrebama. Putokazi, 1(1), 37-46. Preuzeto s: http://fdzmb.org/putokazi/wp-
content/uploads/2013/07/37-46-%C4%8Dlanak-4.pdf, 4.6.2015.
Kardum, A. (2009). Teleoloke i metodike pretpostavke i specifinosti glazbene
terapije za djecu s autizmom u odnosu prema glazbenoj kulturi u redovitoj koli.
Metodiki ogledi, 15(2), 87-95. Preuzeto s: http://www.hrfd.hr/documents/08-kardum-
pdf.pdf, 10.6.2015.
Lathan-Radocy, W. B. (2002). Pediatric Music Therapy. Springfield: Charlie C.
Thomas Publishers Ltd. Preuzeto s: http://www.biomedcentral.com/1472-
6882/10/39/, 10.6.2015.
Pehli, I., Hasanagi, A., Jusufovi, N. (2012). Terapijska vrijednost muzike u
inkluzivnom radu s osobama s mentalnom razvojnom tekoom prikaz sluaja. U
Arnaut, M. (ur.). Zbornik radova Pedagokog fakulteta u Zenici (str. 83-92). Zenica:
Univerzitet u Zenici, Pedagoki fakultet u Zenici. Preuzeto s:
http://www.pf.unze.ba/nova/zbornici/PF_X.pdf, 1.6.2015.
Perry, J. C., Banon, E., Ianni, F. (1999). Effectiveness of Psychotherapy for
Personality Disorders. Am I Psychiatry, 156(9), 1312-1321. Preuzeto s:
http://ajp.psychiatryonline.org/doi/abs/10.1176/ajp.156.9.1312, 1.6.2015.
Sacks, O. (2012). Muzikofilija - prie o glazbi i mozgu. Zagreb: Algoritam.
Strong, J. (1998). Rhythmic Entrainment Intervention: A Theoretical
Perspective. Originally published in Open Ear Journal, 2. Preuzeto s:
https://www.stronginstitute.com/resources/rhythmic-entrainment-intervention-a-
theoretical-perspective.html, 3.6.2015.
Sui, G. (2014). Glazboterapija i dijete s posebnim potrebama. Preuzeto s:
http://www.ffst.unist.hr/images/50013806/G.%20Sucic%20Glazboterapija%20i%20dij
ete%20s%20posebnim%20potrebma.docx., 03.07.2015.
krbina, D. (2013). Art terapija i kreativnost. Zagreb: Veble Commerce.
Tarabi, B. N. (2014). Od etvorke do petice - Poremeaji povezani s traumom i
stresom. Preuzeto s: http://tarabic.blogspot.com/2014/02/od-cetvorke-do-petice-
poremecaji.html, 3.6.2015.
Zrili, S., Kota, T. (2008). Specifinosti rada sa slijepim djetetom u vrtiu i koli s
posebnim naglaskom na slunu percepciju. Magistra Iadertina, 3(3), 171-186.
Preuzeto s: http://hrcak.srce.hr/35626, 3.6.2015.
Hvala Vam na pozornosti!