Lek Tira

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Odjel za odgojne i obrazovne znanosti
PETRA RIBARI
SUVREMENI METODIKI PRISTUP BAJKAMA U

RAZREDNOJ NASTAVI
Diplomski rad
Pula, 2015.
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Odjel za odgojne i obrazovne znanosti
PETRA RIBARI
SUVREMENI METODIKI PRISTUP BAJKAMA U

RAZREDNOJ NASTAVI
Diplomski rad
JMBAG: 0303021530, redoviti student

Studijski smjer: Integrirani preddiplomski i diplomski
sveuilini uiteljski studij
Predmet: Metodika nastave hrvatskog jezika II.

Mentor: doc. dr. sc. Marko Ljubei
Pula, lipanj 2015.
2
IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI
Ja, dolje potpisana Petra Ribari, kandidatkinja za magistru primarnog obrazovanja

ovime izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat iskljuivo mojega vlastitog rada, da se
temelji na mojim istraivanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao to to pokazuju
koritene biljeke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Diplomskog rada nije napisan
na nedozvoljen nain, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada
kri bilo ija autorska prava. Izjavljujem, takoer, da nijedan dio rada nije koriten za koji
drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokokolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.
Studentica: Petra Ribari
____________________
Pula, lipanj 2015.
3
SADRAJ
1. UVOD 6
2. TEORIJSKI PRISTUP 8
2.1. Definicija i razvoj bajke .. 8
2.2. Kompozicija i osobine stila i jezika 11
2.3. Likovi . 12
2.4. Teme ... 12
2.5. Pedagoki spor 13
3. BAJKA U RAZREDNOJ NASTAVI . 15
3.1. Programsko odreenje bajke .. 15
3.2. Ustrojstvo nastavnog sata ... 20
3.2.1. Pripremanje uenika/uenica za itanje bajke . 20
3.2.2. Interpretativno itanje bajke 23
3.2.3. Provjeravanje doivljaja .. 23
3.2.4. Prepriavanje teksta . 23
3.2.5. Analiza teksta (interpretacija) .. 24
3.2.6. Uopavanje .. 25
3.2.7. Pripremanje uenika/uenica za interpretativno itanje i druge oblike
samostalnog stvaralakog rada .... 26
3.2.8. Zadavanje zadataka za samostalan rad kod kue . 27
4. SUVREMENI METODIKI PRISTUP ... 28
4.1. Metodiki sustavi nekada i danas .. 28
4.2. Multimedijski sustav ... 31
4.2.1. Zvukovni zapisi 31
4.2.2. TV i film ... 32
4.2.3. Raunalo i internet ... 33
4.2.4. Mobilni telefon ..... 35
4.3. Komunikacijski sustav 36
5. PRIMJERI METODIKIH MODELA U OBRADI BAJKE . 38
5.1. Primjer metodikog modela u obradi bajke Pepeljuga Charlesa Perraulta 38
5.1.1. Prvi sat .. 39
5.1.2. Drugi sat ... 40
4
5.1.3. Trei sat .... 45
5.1.4. etvrti sat . 45
5.1.5. Peti sat .. 46
5.2. Primjer metodikog modela u obradi bajke Plesna haljina utog maslaka Sunane
krinjari .... 47
5.2.1. Prvi sat . 48
5.2.2. Drugi sat .. 50
5.2.3. Trei sat ... 53
6. ZAKLJUAK . 54
7. SAETAK ... 56
8. SUMMARY . 57
9. POPIS LITERATURE ... 58
5
1. UVOD
Bajka se, iako poznata kao jedna od najstarijih oblika usmenog narodnog stvaralatva,
dugi niz godina djeci itala s oprezom zbog pedagokog spora o njezinoj odgojnoj ulozi.
Nerijetko se od zastupnika tog miljenja znalo uti kako knjievno djelo mora prikazivati
stvarne, odnosno realne, ivotne situacije, a naroito kada je rije o djeci mlae kolske dobi.
S vremenom svako se miljenje o negativnom utjecaju bajke u potpunosti prevladalo i nijedno
nije uspjelo sprijeiti uvoenje bajke u nastavani plan i program za osnovnu kolu. Dok se s
poetka bajkama u nastavnom procesu pristupalo s ciljem usvajanja to veeg broja
knjievnopovijesnih injenica i podataka iz autorove biografije, ime su se kod uenika
razvijale samo reproduktivne sposobnosti i pamenje, a ne analitike sposobnosti, estetski
smisao i kritiki stav; danas se bajkama pristupa neto suvremenijim metodikim sustavima.
Uenike se podie na viu razinu sudjelovanja u nastavanom procesu, ime uitelj/uiteljica
vie nema ulogu samo predavaa nego i organizatora nastavanog procesa, a uporabom
najsuvremenijih sredstva i pomagala, kao i lanaca komunikacijskih situacija s razliitim
oblicima i metodama rada, nastavni se proces u potpunosti oplemenjuje i ini zanimljivijim.
U ovome e se radu pod naslovom Suvremeni metodiki pristup bajkama u razrednoj

nastavi, pokuati objasniti pristup bajkama u razrednoj nastavi kroz neke od najsuvremenijih
metodikih sustava nastave knjievnosti. Suvremenim se metodikim sustavima
uitelji/uiteljice danas sve vie koriste, a uenici ih rado prihvaaju naroito kada je rije o
uporabi najsuvremenijih nastavnih sredstava i pomagala i razliitih oblika i metoda rada.
Rad se sastoji od teorijskog i praktinog dijela u kojemu moemo vidjeti primjere

metodikih modela u obradi bajke kroz dva suvremena metodika sustava multimedijski i
komunikacijski sustav. Nakon uvoda, bavit emo se teorijskim pristupom gdje emo objasniti
definiciju i razvoj bajke, od njezinih samih poetaka do danas, te navesti bitne karakteristike
bajke kao to su kompozicija i osobine stila i jezika, likove i teme koje se kroz bajku provlae,
ali i pedagoki spor o odgojnoj ulozi bajke. U treem dijelu, koji je takoer teorijskog tipa,
promatrat emo programsko odreenje bajke kroz prva etiri razreda osnovne kole i
ustrojstvo nastavnog sata za interpretaciju bajke kroz osam faza. etvrtim dijelom prikazati
emo razvoj ka suvremenim metodikim sustavima nastave knjievnosti u kojima se bajka
sve ee obrauje i detaljno razraditi dva suvremena metodika sustava multimedijski i
6
komunikacijski. Peti je dio rada praktinog tipa i predstavlja primjere metodikih modela u
obradi dviju bajki u multimedijskom i komunikacijskom sustavu nastave knjievnosti,
odnosno primjere priprema za sat obrade bajke kroz te sustave. U tim emo se modelima
susresti s primjerenim strukturama sati s obzirom na uporabu raznih suvremenih medija i
nastavnih situacija.
Iako na prijedloge struktura sati suvremenih metodikih sustava nastave knjievnosti,

u strunoj literaturi, jo uvijek teko nailazimo, njihova bi primjena u nastavi, s obzirom na
suvremeno drutvo i svijet u kojem ivimo, trebala postati sve uestalija.
7
2. TEORIJSKI PRISTUP
2.1. Definicija i razvoj bajke
Bajka predstavlja jedan od najstarijih oblika usmenog narodnog stvaralatva koji i

nakon nekoliko tisua godina jo uvijek potie razvoj djeje mate, ispunjava djetetovu
potrebu za arolijom, oblikuje djetetovu osobnost, obraa se njegovom nesvjesnom koristei
slike i simbole, upozorava ga i daje odgovore na brojne ivotne nevolje. Svrstava se u
jednostavne oblike prozne vrste zajedno s mitovima, legendama i zagonetkama. Pretpostavlja
se da su svi ti oblici nekada nastali u narodu i kao takvi se dugi niz godina usmeno prenosili s
koljena na koljeno, i koji su se, vjerojatno zbog stvaralake moi jezika, jednostavnog stila
pisanja i uporabe udesnosti u pojavama i likovima iz svakodnevnog ivota, jo danas
zadrale u narodu i uvrstile se u pisanu knjievnost. U tim se oblicima odraavao cjelokupni
drutveni ivot naroda koji je izraavao svoje potekoe i probleme i traio rjeenja za njih.
Oni su veoma vaan dio povijesti knjievnosti iz razloga to su upravo iz njih proizali svi oni
sloeni oblici, primjerice roman, pa ih stoga moemo shvatiti i kao pretknjievne vrste
(naravno, u smislu suvremenog pojma knjievnosti), ili kao vrste na razmeu poezije i
proze1.
Te iste bajke, koje su danas uvrtene u djeju knjievnost, nekad uope nisu bile
namijenjene djeci iz razloga to katkad nisu prikazivale stvarnu sliku svijeta i stvarne zbiljske
likove, to se smatralo pogrenim utjecajem za razvoj djeteta. Meutim, djeca su ovu
knjievnu vrstu doekala rairenih ruku i prihvatila je kao namijenjenu iskljuivo njima. esto
se meu djecom, ali i u narodu, izraz bajka izjednaava s pojmom pria, no pritom valja
razjasniti kako se pojam pria upotrebljava kao termin nadreen jednostavnim proznim
oblicima: bajci, mitu, legendi, sagi, zagonetki, poslovici, vicu.
Rije bajka dolazi od glagola bajati, to znai vraati, odnosno arati, ali jo uvijek
znamo naii i na zastarjeli naziv gatka koji je nastao prema istoznanom glagolu gatati.2
U Teoriji knjievnosti3 bajka se definira kao osobita knjievna vrsta u kojoj se udesno
i nadnaravno isprepliu sa zbiljskim na takav nain da izmeu prirodnog i natprirodnog,
1
Solar, M. (1997). Teorija knjievnosti. Zagreb: kolska knjiga, str. 207.
2
Pintari, A. (1999). Bajke. Pregled i interpretacija. Osijek: Matica Hrvatska
3
Solar, M. (1997). Teorija knjievnosti. Zagreb: kolska knjiga
8
stvarnog i izmiljenog, mogueg i nemogueg, nema pravih suprotnosti. Nadalje Solar navodi
kako se bajka po nainu izraavanja, ponavljanjima i varijacijama motiva, pribliava poeziji, a
zbog njezinih ostalih stilskih osobina, kao to su odsutnost psiholoke karakterizacije,
ustaljenost likova i tipova ponaanja, udesnost, polarnost dobra i zla, te nesputanost mate,
smatra strogo odreenom knjievnom vrstom. Solarova definicija bajke danas se esto
upotrebljava, ali postoje i brojne druge definicije.
Tako primjerice, Milan Crnkovi kao bitnu odrednicu bajke istie udesnost i govori
kako ono u bajci ivi kao da je stvarno i daje joj osnovno obiljeje. Ivo Zalar bajku definira
kao knjievnu vrstu u kojoj nema dugih opisa i oznaka mjesta i vremena, a u kojoj su
zastupljenost metamorfoze, odnosno preobrazbe likova, natprirodnih bia,
jednodimenzionalnost likova i jednostavnost stila prianja gotovo neizostavni. Po Karlu
Justus Obenaueru bajka je vrsta s jasnom strukturom i ralanjenou na vie epizoda sa
sretnim zavretkom i ostvarenjem djejih elja, a Stjepko Teak pie da se ne bi pogrijeilo
uzme li se termin bajka za sve prie u kojima se slika svijeta izgrauje na nestvarnim,
nadnaravnim elementima i u kojima je, kao u animiranom filmu, sve mogue bez
udotvorstva.4
Bajka se kao knjievna vrsta do danas mnogo razvijala i mijenjala, pa tako s obzirom
na vrijeme nastanka i nain pisanja moemo rei da razlikujemo tri vrste bajke:
1. narodnu bajku,
2. umjetniku bajku,
3. fantastinu priu ili suvremenu bajku.
Narodna bajka danas esto nosi i naziv klasina bajka, iz razloga to je to bila poetna
struktura bajke i to se kao takva dugo zadrala. Takvu bajku bitno obiljeavaju natprirodna
bia (vjetice, vile, zmajevi), udesni predmeti (arobno zrcalo, letei ilim) i nemogua
dogaanja (pretvorba abe u kraljevia). Radnja obino poinje in media res, odnosno u
sredite zbivanja, a poeci i zavreci su stereotipni (Bio jednom jedan; ivjeli su sretno sve
do svoje smrti.). Vremenski i prostorno su neodreene, sadre optimistian ton i strogu
polarizaciju likova dobri bivaju nagraeni, a zli kanjeni. Globalna je tema sukob dobra i
zla, karakteri nisu precizno opisani niti to se tie fizikog izgleda niti psiholoke
karakterizacije, a radnja je zgusnuta niu se dogaaji i epizode bez opisa. Svoj puni procvat
4
9
narodna bajka doivljava s pojavom brae Grimm, Jacoba i Wilhelma, dvojice njemakih
revnih sakupljaa bajki. Mnoge poznate bajke, kao to su Crvenkapica, Snjeguljica i
Trnoruica, djeca irom svijeta upoznaju upravo putem njihovih verzija. Oni su, osim to su
biljeili i obraivali narodne bajke, bili i prvi koji su ih poeli sustavno teoretski prouavati.5
Meutim, u sudaru s civilizacijom narodna je bajka doivjela brojne promjene. Od

mnogih varijacija jedne bajke, autori bi izabrali onu najljepu i najbolju, zatim bi u nju dodali
neke dijelove iz drugih varijanti koji bi im se svidjeli i inili se uspjelima, te ih na kraju
jezino i stilski prilagodili vremenu u kojem ive. Na taj je nain nastala nova vrsta bajke
umjetnika bajka. Najvei je pomak u razvoju umjetnike bajke uinio Hans Christian
Andersen, to mu je donijelo naslov kralja bajki. Struktura njegovih bajki isprva je bila
slina narodnoj, ali je narodne motive s vremenom zamijenio motivima iz vlastitog ivota,
oistio ih od grubosti, dodao im lirske opise i emotivan ton pripovijedanja. Uveo je nove
zanimljive likove, kao to su personificirane biljke i stvari, urbanu tematiku i socijalnu
problematiku. Mnoge njegove bajke sadre tugu, tragine zavretke i ironiju. Otra su kritika
svijeta i drutva pa iz njih nestaje optimizam koji je bio prisutan u narodnim bajkama.
Najvea promjena u strukturi bajke nastala je pojavom Lewisa Carrolla koji je stvorio
novi tip bajke kojemu je dao i novo ime fantastina pria (engl. fantasy, udesno), unijevi
u nju motiv podsvjesnog, a gdje je pojam fantastino neto to neoekivano prodire u stvarni
svijet izazivajui u njemu pomutnju6. Lewis Carroll u svojim bajkama sjedinjuje zbiljski,
udesni i podsvjesni svijet, a potpuno odbacuje mitove i legende, to se najjasnije vidi u
njegovom slavnom djelu Alica u zemlji udesa. Fantastina pria esto se izjednauje s
pojmom suvremena bajka. Suvremena bajka je pria koja govori o tenjama naeg vremena s
ljudskim, ivotinjskim ili izmiljenim likovima uz elemente basne, alegorije i znanstvene
fantastike 7 , ali sadri iste motive (zbiljsko, udesno i podsvjesno) koji su prisutni i u
fantastinoj prii, pa se fantastina pria i suvremena bajka mogu shvatit kao istoznanice. U
tim su bajkama glavni likovi djeca koja imaju osobine sve djece svijeta kao to su:
radoznalost, dobrota, matovitost, plemenitost, grubost i neposlunost.
Velikih autora bajki je mnogo, a svoje prie svi izgrauju na temeljima bajki brae
Gimm, Andersena ili Carrolla. Dok neki svoje prie stvaraju po uzoru na jednog od
5
Teak, D. (1998). Bajke (antologija). Zagreb: Divi
6
Ibid., str. 7.
7
http://os-veliko-trgovisce.skole.hr/upload/os-veliko-trgovisce/images/static3/1104/File/KNJI%C5%BDEVNOST.doc,
27. veljae 2015.
10
navedenih autora, drugi uzimaju od svakoga poneto pa je ponekad, pri preciznom
odreivanju vrste, teko odrediti hoe li se djelo svrstati u klasinu bajku, umjetniku bajku
ili fantastinu priu. Suvremene fantastine prie katkad doseu duinu i do nekoliko stotina
stranica zbog ega ih se esto proglaava i romanima.
U Hrvatskoj sakupljaa i autora bajki ima mnogo, a meu najistaknutijima su: Ivana
Brli-Maurani, Vladimir Nazor, Grigor Vitez, Nada Ivelji, Sunana krinjari, Dubravko
Horvati, Ljudevit Bauer, Zvonimir Balog i Zvijezdana Odobai. Od navedenih autora
narodnoj se bajci ponajvie priklonila Ivana Brli-Maurani, dok su se ostali autori vie
usmjerili prema umjetnikoj i suvremenoj bajci, iako im neka djela sadre elemente klasine
bajke.
2.2. Kompozicija i osobine stila i jezika
Bajke imaju vrstu kompoziciju koja se temelji na ponavljanju. Ponavljanju se uvodne

i zavrne reenice, radnje i dijalog. Uvod ne postoji, a ako postoji vrlo je kratak i sadri jednu
do dvije reenice u kojima se obavjetava o mjestu, vremenu, likovima, a ponekad i o
moralnim osobinama likova.8 Mnoge bajke poinju majinom ili oevom smru ili junakom
koji je puten na milost i nemilost onima koji nedovoljno cijene njega i njegove sposobnosti,
zlostavljaju ga ili mu ugroavaju ivot. Vrhunac radnje je sukob izmeu dobrih i zlih likova iz
kojega dobri izlaze kao pobjednici. Zakljuak je najee sretnog zavretka i u njemu se istie
kako su dobri likovi nagraeni a zli kanjeni i kako je junak s poetka prie svladao sva
iskuenja i usprkos njima ostao vjeran sebi i postao svoj vladar. Upravo taj sretan zavretak
ohrabruje dijete da se upozna i nosi sa svojim emocijama, pokazujui u emu je smisao borbe
za postizanjem samoostvarenja na putu odrastanja. Vrijeme i mjesto su neodreeni, a fabula je
ispriana jednostavnim reenicama to znai da nema opirnih opisa, a samim time ni
zaustavljanje radnje.
Bajke su pisane jednostavnim stilom i jezikom koji je razumljiv djeci. Jezik, iako
jednostavan, obiluje slikovitim izrazima koji su djeci neophodni za razvijanje mate. Ta
izvorna svjeina i vrednota jezika bajki, uspjela se sauvati ak i u prijevodima istih.
8
11
2.3. Likovi
Likovi u bajkama najee su odrasli. Prema socijalnom stanju mogu biti bogati
(kraljice i kraljevi, kraljevne i kraljevii, bogati trgovci) i siromani (ribari, siromaan
trgovac, drvosjea, mlinar), a prema svijetu iz kojeg dolaze zbiljski i nadnaravni.9 Svi su ti
likovi polarizirani na dobre i zle, to znai da nisu istodobno i dobri i zli kao to to moe biti u
ljudskoj stvarnosti. To je zato to polarizacija dominira djetetovim duhom, pa e tako
prikazivanje karakternih oprenosti djetetu omoguiti lake shvaanje razlika.10
Nadnaravnim likovima pripadaju vile, vjetice, patuljci i zmajevi. Vile su gospodarice

magije, a mogu biti dobre i zle. Vrlo su uvredljive i osvetoljubive, ine pakosti i smiljaju
razne podvale ali ih se moe nadmudriti. Vjetice su gotovo uvijek zle, opisane kao
nepobjedive s nadnaravnim moima i mogunou letenja na metli, kao i zmajevi koji su
najee prikazani kao uvari skrivenog blaga. S druge strane, postoje patuljci i ovjeuljci
koji nisu simbol zla i koji imaju arobne moi. Oni su u bajkama uglavnom dobroudni,
vrijedni i snalaljivi. Biljke i ivotinje takoer mogu biti likovi u bajkama, mogu pomagati u
svladavanju zla (npr. golubovi pomau Pepeljugi) ali mogu biti i zle (npr. vuk u Crvenkapici).
2.4. Teme
Bajke priaju i svjedoe kako je siromaan postao bogat, kako je pravda pobijedila
nepravdu, ljubav mrnju, a poniznost bahatost. 11 Ve iz ove same reenice zakljuujemo
kako su bajke pune optimizma i vjere u dobro, to je djeci u dananjem svijetu itekako
potrebno. Pobjeda koja je u konanici uvijek prisutna, nije samo pobjeda nad drugima ve i
pobjeda nad samim sobom i nad pokvarenou. Ono to je bitno jest to to su u svakoj toj
borbi dobra i zla prisutni likovi koji su slini nama samima, pa je samim time u dobro i lake
povjerovati ako zlo mogu oni pobijediti, zato ne bih mogao i ja? Dakle, bajke su u prvom
planu slika moralnih ljudskih postupaka u kojima je, kao tema, najee prisutna borba dobra
i zla izmeu realnih i nadnaravnih likova u dvorcima, skromnim kuicama, umama,
peinama, ili nekom drugom mjestu radnje koje odreuje sam autor.
9
Ibid.
10
Visinko, K. (2005). Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija. Zagreb: kolska knjiga, str. 38.
11
Pintari, A. (1999). Bajke. Pregled i interpretacija. Osijek: Matica Hrvatska, str. 13.
12
Neizostavno je napomenuti kako bajke esto obiluju i religioznim temama. Razlog tome
je taj to su one nastale u razdobljima kada je religija bila najvaniji dio ivota. Meutim,
bajke koje veim dijelom imaju religiozne sadraje, danas su zanemarene i manje poznate
javnosti. Unato tome, jo ih uvijek u manjoj mjeri nalazimo u bajkama koje djeca i danas
itaju.
Koje god tematike bajka bila, uvijek sadrava neke elemente koje tu tematiku dodatno
upotpunjuju. Rije je o uvjetu, nagradi, kazni, arobnim predmetima i rijeima, te simbolici
brojeva. Uvjetom nestaje zaaranost likova i pronalazi se ljubav, nagradu zasluuju samo
dobri likovi, kazna se zasluuje pakosnim i zlim postupcima, arobni predmeti i rijei pomau
dobrima a kanjavaju zle, a brojevi ne izraavaju samo koliinu nego ideje i sile i njihova je
mo vea nego mo rijei a najei brojevi koji se javljaju jesu broj tri, sedam, dvanaest,
etrdeset i sto.
2.5. Pedagoki spor
U pedagokoj literaturi zabiljeen je spor o odgojnoj ulozi bajke. Naime, izraeno je

miljenje prema kojemu bajka negativno djeluje u odgoju djece jer im prenosi nestvaran
svijet ispunjen okantnim ili idealiziranim situacijama, budi u djeci osjeaj straha i
nelagodnosti i odvodi ih od stvarnoga ivota.12 Do tog je miljenja dolo zbog pretpostavke
pojedinih zastupnika koji govore kako knjievno djelo mora prikazivati iskljuivo stvarne,
odnosno realne, ivotne situacije.
S druge strane nailazimo na pobornike tog miljenja koji tvrde kako bajka umirujue
djeluje na procese formiranja osobe i nastajanja ega, te kako je ona i prije postojanja
psihoanalize13, uspjeno rjeavala odnose djece i roditelja. Neki pisci i pripovjedai smatraju
da bajke imaju terapeutski odnosno ozdravljujui potencijal i da kao takve djeluju na
zahtjevne situacije i zahtjevna ponaanja u ivotu djeteta. Prema tome miljenju one mogu
pruiti nadu i ohrabrenje u suoavanju sa ivotnim tekoama te pomoi sluatelju u
pronalaenju izlaza iz njih14.
12
Rosandi, D. (2005). Metodika knjievnog odgoja. Zagreb: kolska knjiga, str. 476.
13
Metoda koja nastoji protumaiti normalne psihike i psihoneurotike pojave iz podsvjesnih duevnih procesa.
14
Perrow, S. (2010). Bajke i prie za laku no. Velika Mlaka: Ostvarenje, str. 46.
13
Shvaajui kako se bajkom u djetetu budi pjesniki doivljaj i ushiuje djeja mata, u
metodici nastave knjievnosti ipak je prevladano miljenje o negativnom utjecaju bajke.
Odreujui svoj stav prema bajci, prema njezinoj odgojnoj ulozi, metodiari izraavaju
ovakvo miljenje:
Bajke imaju golemo odgojno znaenje. One su uvijek pedagogine u najboljem

smislu te rijei; ue skromnosti, nesebinosti, pristojnosti, ismjehuju poroke, iskazuju
narodnu mudrost sakupljenu kroz stoljea. Pounost bajke nije nametljiva,
neprirodna, jer se njezina zamisao izraava u zanimljivoj fabuli, u profinjenoj
kompoziciji, u svijetlim i jasnim slikama. Dramatinost zbivanja i ivopisnost likova
pogoduje slikovitom vienju svijeta, razvija fantaziju, budi stvaralake interese.
Jezik je bajke jednostavan, ali bogat specifinim slikovitim izrazima, obogauje jezik
uenika/uenica, uvodi itatelje u narodne dragocjenosti, pribliava ih narodnom
duhu.15
Neizostavno je odmalena uiti dijete kako je bajka pria u kojoj je sve mogue i kako
se kao takva ne moe poistovjetiti s naim stvarnim svijetom, te ga upozoriti kako je
prethodila tehnikim i znanstvenim otkriima, a sve to uz razgovor i objanjavanje svake
bajke koju ono ita. Isti zadatak trebali bi imati i uitelji. Odabirom dobre i umjetniki
vrijedne bajke te detaljnim razgovorom o istom, izbjegavaju se one minimalne negativnosti
koje, po nekim miljenjima, prijete djeci.
Nijedno ranije spomenuto navedeno negativno miljenje, nije sprijeilo uvoenje

bajke u nastavni plan i program za osnovnu kolu.
15
Kustareva, Nazorova i dr. u: Rosandi, D. (2005). Metodika knjievnog odgoja. Zagreb: kolska knjiga, str. 477.
14
3. BAJKA U RAZREDNOJ NASTAVI
3.1. Programsko odreenje bajke
Hrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga obrazovanja i najue je

povezan sa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavna komunikacija ostvaruje
hrvatskim jezikom.
Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uenike za jezinu komunikaciju

koja im omoguuje ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i ukljuivanje u
cjeloivotno uenje. Ostvarivanje svrhe i zadaa nastave hrvatskoga jezika ukljuuje
ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi:
razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi

jezika u svim funkcionalnim stilovima;
razvoju literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i kulture;
stvaranju zanimanja i potrebe za sadrajima medijske kulture;
osvjeivanju vanosti znanja hrvatskoga jezika;
razvijanju potovanja prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj knjievnosti i
kulturi.16
Program hrvatskog jezika uspostavlja etiri nastavna podruja:
1. hrvatski jezik,
2. knjievnost,
3. jezino izraavanje,
4. medijsku kulturu.
Svako nastavno podruje iskazuje svoje sadraje i zadae u vrstoj meusobnoj

povezanosti s drugim podrujima.
Nastava knjievnosti u osnovnoj koli, posebice u razrednoj nastavi, ima svoje

posebnosti. Temelji se na odabiru knjievnih tekstova koji su dostupni doivljajno-
spoznajnim mogunostima uenika toga uzrasta, to znai da se ne uspostavlja
16
Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Hrvatski jezik, MZOS, Zagreb, kolovoz 2006., str. 25.
15
knjievnopovijesna organizacija gradiva. Gradivo se, kako navodi Rosandi17, strukturira u
tematske krugove koji sadre izbor reprezentativnih, primjerenih knjievnih tekstova: proznih,
pjesnikih i dramskih.
Kako se pri izboru knjievnih tekstova uvijek vodi rauna o dobi uenika, u niim
razredima osnovne kole prevladavaju krae narodne umjetnike prie, bajke, basne, pjesme i
prie iz djejeg ivota. Uvaavajui pedagoko-psiholoki kriterij, u nastavne programe
paljivo su odabrani i uvrteni primjeri iz usmene narodne knjievnosti. Tako je u
programima knjievnosti, naroito u prva etiri razreda, izmeu ostalih knjievnih vrsta, u
velikoj mjeri zastupljena i bajka.
Bajke se najvie obrauju u okviru obvezne i izborne lektire, a prema sadanjem

Nastavnom planu i programu 18 najvie su zastupljene u drugom i treem razredu osnovne
kole, to vidimo u tablici 1. Meutim, iskusan e nastavnik paljivo odabrati vrijednu bajku i
izvan tih okvira i ponuditi ih uenicima ili kao kolsko ili kao domae tivo, te je interpretirati
kad god nae razloga za to.
Tablica 1: Popis bajki u okviru lektire od prvog do etvrtog razreda osnovne kole
Razred Bajka
Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor)
I.
Zvonimir Balog: Male prie o velikim slovima
Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara
Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina utog maslaka
Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
Hans Christian Andersen: Bajke (izbor)
II.
Karel apek: Potarska bajka
Carlo Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh
Nada Ivelji: Boina bajka
Ela Peroci: Djeco, laku no (izbor)
Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, Kraljevi uperak, Maak u izmama, Pepeljuga ili
Ljepotica i zvijer od Mme Leprice de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim
imenom)
17
Rosandi, D. (2005). Metodika knjievnog odgoja. Zagreb: kolska knjiga
18
Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Hrvatski jezik, MZOS, Zagreb, kolovoz 2006.
16
Vladimir Nazor: Bijeli jelen
III.
Dubravko Horvati: Griki top
Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu
Nada Ivelji: estinski kiobran
Hrvatske narodne bajke
Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili ipolino
James Matthew Barrie: Petar Pan
Frank Lyman Baum: arobnjak iz Oza
IV. Ivana Brli-Maurani: Rego i uma Striborova
Od navedenih bajki, u obveznu lektiru spadaju Bajke brae Grimm koje se itaju u
prvom razredu, Bajke H. C. Andersena koje se itaju u drugom razredu, te Rego i uma
Striborova Ivane Brli-Maurani koje su svrstane u etvrti razred osnovne kole. U treem
razredu nijedna bajka nije izdvojena kao obvezna lektira. Djela navedenih autora (brae
Grimm, H. C. Andersena i Ivane Brli-Maurani) ve se dui niz godina svrstavaju u
obveznu lektiru i uvijek u iste razrede, za razliku od drugih neobveznih bajki, primjerice
Petra Pana, autora J. M. Barria, koji se prije itao u etvrtom razredu, a koji se sada svrstava
u trei razred ili Alice u zemlji udesa, autora Lewisa Carrolla koja se prema nastavnom planu
i programu itala u etvrtom razredu a koje sada u popisu lektire uope nema.
Neke se bajke s ovog popisa lektire mogu obraivati i u okviru medijske kulture
obzirom da su Nastavnim planom i programom 19 dani i filmovi koji se mogu gledati
usporedno s obradom bajke, to vidimo u tablici 2. Neki od navedenih naslova odgovaraju
naslovima s popisa lektire, a neki se u popisu lektire ne nalaze ali spadaju u filmove istog
anra koji su poznati i rado gledani meu uenicima, kao to su Shrek i udesna uma.
Tablica 2: Popis filmova
Razred Popis filmova

M. Jovi i S. Fabrio: Pale sam na svijetu
I. N. Kostelac: Crvenkapica
19
Ibid.
17
M. Lovri: Runo pae
Lj. Joji: Kraljevna na zrnu graka
II.
W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio
V. Fleming: arobnjak iz Oza

M. Blaekovi: Pali
III.
A. Adamson, V. Jenson: Shrek
M. Blaekovi: udesna uma

IV.
Iz tablice 2 moemo zakljuiti kako se najvie filmova nudi u drugom i treem razredu
to je i logian slijed usporedimo li je s tablicom 1 iz koje smo prethodno zakljuili kako je
zastupljenost bajke, u okviru lektire, u tim istim razredima najvea.
Bajke se u razrednoj nastavi, osim u okviru obvezne i izborne lektire, obrauju i kroz
itanke. U tom sluaju rije je o kraim bajkama ili ulomcima duih bajki koje mogu i ne
moraju biti s popisa obvezne ili izborne lektire. Koje e bajke u itanci biti sadrane ovisi o
nastavnom planu i programu i autoru koji itanku kreira, a kojim e se redoslijedom itati
ponekad moe odluiti i sam uitelj u skladu s odgojno-obrazovnom svrhom i zadaama
svrha i zadae nastave knjievnosti smjerokazi su u izboru djela za svaki razred i za svaki
nastavni sat 20 . Osim itanke u odgojno-obrazovni proces ukljuuju se i ostala nastavna
sredstva i pomagala kao to su asopisi, novine, rjenici, enciklopedije, radio, televizija i
raunalo.
U raznim oblicima rada bajka moe posluiti i kao sadraj rada u slobodnim
aktivnostima. Tako primjerice u literarnim druinama uenici itaju, interpretiraju i piu
bajke; u dramskim druinama bajke se mogu dramatizirati i izvoditi na improviziranim
pozornicama; knjiniarska druina moe organizirati izlobu zbirka poznatih autora bajki te
knjievne veeri posveene bajki i njenim autorima; a filoloke sekcije mogu prouavati jezik
bajke.
Bajku treba koristiti na razliite naine i u raznovrsne odgojno-obrazovne svrhe, u

svim podrujima djelatnosti kako bi uenik razvio i obogatio:
govorni izraz,
20
Lagumdija, N. (2000). Basna u osnovnokolskoj nastavi knjievnosti. Zagreb: HENA COM, str. 38.
18
leksik,
stvaralako prepriavanje i pripovijedanje,
interpretativno itanje,
interpretativno itanje po ulogama,
sve oblike igre po ulogama (dramatizacija).
Obradom bajke ostvaruju se i programske zadae koje uenik usvaja po razinama od

poetka osnovnog kolovanja do zavretka etvrtog razreda. Iz programskih zadaa, koje su
prikazane u tablici 3, a koja je sastavljena prema pregledu programskih sadraja Dragutina
Rosandia21 , vidljivo je kako su rasporeeni knjievnoteorijski pojmovi vezani uz bajku i
kako se ti isti pojmovi po razinama u razrednoj nastavi usvajaju.
Tablica 3: Programske zadae
Razred Programske zadae

Fabula: mjesto i vrijeme radnje dogaaja (na razini prepoznavanja)
I. Likovi: osnovne osobine glavnog lika (dobar lo, hrabar plaljiv, i sl.)
Vrsta: pria (na razini prepoznavanja)
Fabula: redoslijed dogaaja (na razini prepoznavanja i imenovanja)
Likovi: glavni i sporedni
II.
Vrsta: bajka (na razini prepoznavanja)
Fabula: povezanost dogaaja s mjestom, vremenom i likovima

Lik: izgled i govor (osnovna obiljeja)
Vrsta: bajka (na razini prepoznavanja i imenovanja)
III.
Sastav/ Kompozicija: razgovor, opis, pripovijedanje (na razini prepoznavanja i
imenovanja)
Fabula: kronoloki slijed dogaaja (na razini prepoznavanja); elementi fabule
uvod, zaplet, rasplet
Lik: odnosi meu likovima
IV. Vrsta: bajka (osnovna obiljeja)
Sastav/ Kompozicija: dijalog i monolog (na razini prepoznavanja); opis i
pripovijedanje (prepoznavanje i imenovanje)
21
19
Iz dane se tablice moe zakljuiti kako bi do kraja etvrtog razreda svi uenici trebali
znati prepoznati i definirati bajku kao knjievnu vrstu, shvatiti tijek dogaaja, znati ralaniti
fabulu po elementima, znati objasniti odnose meu likovima i opisati njihov izgled, postupke,
slinosti i razlike, znati opisivati vanjski i unutarnji prostor, te razlikovati dijalog i monolog,
kao i govor lika i pievog pripovijedanja.
3.2. Ustrojstvo nastavnog sata
Prema Dragutinu Rosandiu 22 , interpretacija bajke na nastavnom satu ostvaruje se

kroz sljedeih osam faza:
1. pripremanje uenika/uenica za itanje bajke,

2. interpretativno itanje bajke,
3. provjeravanje doivljaja,
4. prepriavanje teksta,
5. analiza teksta (interpretacija),
6. uopavanje,
7. pripremanje uenika/uenica za interpretativno itanje i druge oblike
samostalnoga stvaralakog rada,
8. zadavanje zadataka za samostalan rad kod kue.
3.2.1. Pripremanje uenika/uenica za itanje bajke
Ovisno o tematskoj usmjerenosti bajke, organizira se razgovor u kojem

uenici/uenice izraavaju svoja iskustva, doivljaje i spoznaje, a kao ishodite uzima se tema
koja je u suglasju s temom bajke. Taj razgovor moe biti motivacijski ili kontrolni.
Uenici/uenice mogu iznijeti doivljaj straha ili ponaanje ljudi u odreenim situacijama iz
svog iskustva a u kojima se oituje hrabrost. Upravo ovakvim osmiljavanjem iskustva
olakava se prijelaz u svijet bajke u kojoj je na drugaiji nain i drugim sredstvima izraen
doivljaj straha, junaki pothvat, i sl.
22
Ibid., str. 480-486.
20
Motivacija uenika neizostavan je dio svakog sata. Moe se primjerice ostvariti
metodom poticajne rijei, pri emu uitelj/uiteljica izgovara poticajnu tematsku rije (npr.
strah, junatvo, dobrota) a uenici/uenice usmeno ili pismeno iznose asocijacije koje
povezuju uz tu poticajnu rije. Kada se dobije krug asocijacija, uitelj/uiteljica ih komentira i
najavljuje svijet bajke u kojem se neke od tih asocijacija pojavljuju i u drugaijem obliku i
kontekstu.
Budui da se u bajkama pojavljuje personifikacija kao karakteristino stilsko sredstvo,

u pripremnoj se fazi moe izvesti vjeba personificiranja, kojom uitelj/uiteljica motivira
uenike/uenice za stvaralatvo, to moe izgledati ovako:
U igri ste esto poeljeli biti neka druga osoba (pilot, svemirski putnik, pomorac,
slavni glumac, dravnik, kralj). Kako biste se ponaali u ulozi osobe u koju biste se
eljeli preobraziti?;
Stvarima ste u tim igrama kadto pridavali obiljeja ivih bia. Zamislite da progovori
vaa najdraa igraka, cvijet, stablo, voda, planina! O emu bi progovorile, kako bi se
ponaale da su ive?23
Vjeba personificiranja uenicima/uenicama moe biti zadana i za domai rad na satu koji
prethodi obradi bajke, pa se u pripremnoj fazi mogu itati odabrani sastavci koji najavljuju
fantastini svijet bajke.
Prije itanja bajke mogu se promatrati ilustracije koje prikazuju karakteristine

prizore vezane uz bajku, a na temelju kojih uenici/uenice pismeno ili usmeno izraavaju to
na njima vide, iznosei samo bitne podatke, a zatim se najavljuje tekst bajke uz koji se vezuju
prethodno prikazane ilustracije.
U bajkama u kojima se kao glavni likovi pojavljuju ivotinje, pripremanje za doivljaj

bajke provodi se ovim metodama:
dijalokom metodom,
metodom pokazivanja,
metodom samostalnog izlaganja uenika/uenice.
23
Ibid., str. 480.
21
Dijalokom metodom provodi se razgovor o karakteristikama ivotinja, njihovom ponaanju i
ovjekovom odnosu prema njima. Metodom pokazivanja pokazuje se neki crte ili slika
ivotinje u prirodnom ili karikiranom obliku, nakon ega ih uenici/uenice analiziraju
izraavajui osjeaje koje karakteristike tih ivotinja u njima bude. Metoda samostalnog
izlaganja uenika/uenice odnosi se na izlaganje o pojedinim ivotinjama koje je utemeljeno
na njihovom osobnom iskustvu ili na informacijama koje su pronali na internetu, u
enciklopedijama ili nekim drugim izvorima informacija.
Ako se u bajci pojavljuju natprirodna bia, razgovara se o tome kako su

uenici/uenice u ranom djetinjstvu, sluajui prie odraslih, doivljavali i zamiljali vjeticu,
vilu ili neka druga udovina bia. Od tih se iskustava kree dalje u objanjavanje narodnog
vjerovanja i povezanosti bajke s razliitim tipovima takvog vjerovanja.
Obzirom da uenici rado gledaju crtane filmove, u pripremnoj se fazi moe razgovarati
o likovima crtanih filmova koji su po svojim karakteristikama i postupcima slini onima iz
bajki, a moe se provesti i gledanje filma koji je raen na predloku bajke, a ija analiza slui
kao motivacija za itanje teksta.
itanju bajke prethodi i objanjavanje nepoznatih rijei, pojmova i izraza. Ako se

bajka ne ita u cjelini, stvaralakim prepriavanjem iznosi se sadraj bajke do onog dijela
radnje koji e biti interpretativno proitan. U sluaju da su uenici/uenice kod kue bajku ve
proitali u cijelosti, u pripremnoj se fazi provjerava kako su je doivjeli, koje su situacije
najvie zaokupile njihovu panju i koji su im se likovi najvie svidjeli ili ih zainteresirali. U
tom sluaju uenici/uenice bi trebali obavljati odreene predradnje stvarati plan za
kompoziciju bajke; slagati pravilna redoslijed dogaaja; uspostaviti odgovarajue odnose
izmeu ilustracija, filmova i teksta; klasificirati likove; pripremiti plan za analizu lika; ispirati
iz teksta karakteristine podatke (jezine ili stilske); postaviti teze koje se odnose na idejni
smisao bajke ili karakterne osobine likova; i sl.
Rjeavanje zadataka objektivnog tipa jo je jedan oblik pripreme uenika/uenica koji

moe prethoditi itanju. U njima su obuhvaeni najpoznatiji likovi iz narodne bajke s kojima
su se uenici/uenice upoznali, karakteristine situacije iz poznatih bajki i stilski postupci.
Takvim se provjeravanjem moe utvrditi pripremljenost za primanje novog teksta.
22
3.2.2. Interpretativno itanje bajke
Interpretativnim itanjem bajke uenici/uenice doivljavaju njezin svijet i emotivno

se angairaju. Pri interpretativnom itanju bajke pozornost se obraa na njezine knjievne
znaajke. Bajku najee ita, odnosno pripovijeda, uitelj/uiteljica, ali to ne mora uvijek biti
tako pa se sluanje uitelja/uiteljice moe zamijeniti sluanjem teksta uz interpretaciju nekog
glumca (snimke na kaseti, snimke na CD-u, snimke s internet stranice, radio emisije).
3.2.3. Provjeravanje doivljaja
Nakon interpretativnog itanja, koje izaziva odreeni tip reakcije, slijedi provjeravanje
doivljaja koje se provodi usmeno ili pismeno. Dijalokom metodom provjerava se koje je
osjeaje, asocijacije i misli odreeni tekst pobudio, a u pisanom se obliku doivljaj moe
izraziti navoenjem jedne rijei, nizom rijei (sintagmama) ili kraim vezanim tekstovima
koji predoavaju osjeaje, predodbe i asocijacije uenika/uenica. U provjeravanju doivljaja
moe se primijeniti i orijentacijska anketa. To je anketa kojom se provjerava krug doivljaja i
zapaanja uenika/uenice. Bez obzira radilo se provjeravanje doivljaja usmeno, pismeno ili
putem ankete, uvijek ih se na posljetku iznosi usmeno, dopunjava ih se, ispravlja i dovodi u
odgovarajui sustav.
3.2.4. Prepriavanje teksta
Kada uenici/uenice izraze svoje doivljaje i zapaanja vezana uz proitanu bajku,

pristupa se prepriavanju teksta. Odabiru se razliiti tipovi prepriavanja:
prepriavanje blisko tekstu,

stvaralako prepriavanje,
izborno prepriavanje,
saeto prepriavanje,
prepriavanje vezano uz ilustracije.
Od navedenih tipova prepriavanja, najee se koriste prva dva, a prepriavanje se moe

osloniti i na kompozicijsku shemu, to znai da uenici sluei se shemom slijede razvoj
23
radnje. Ovaj se postupak provodi kako bi uenici samostalno obuhvatili bajku u cjelini i
osamostalili se u govornom izraavanju. Prepriavanje najee prethodi analizi teksta jer
prua mogunost interpretacije bitnih elemenata (npr. likova, slika, jezika, stila), ali se moe
pojaviti i u ostalim fazama nastavnog sata.
3.2.5. Analiza teksta (interpretacija)
Ovaj dio nastavnog sata nazivamo i analitikom fazom. Ona se posveuje sredinjem
problemu: likovima, kompoziciji, idejnoj usmjerenosti, jeziku, stilu i karakteristikama bajke
kao knjievne vrste.
U ovoj se fazi smjenjuju razliite metode i postupci kako bi uenici/uenice bili to

vie angairani u radu na tekstu i kako bi razvijali sposobnost zapaanja, zamiljanja i
prosuivanja. Moda najvaniju ulogu u analitikoj fazi nastavnog sata ima dijaloka metoda.
Tom se metodom uenicima/uenicama omoguuje da izraze svoja zapaanja o likovima i
njihovim postupcima, situacijama i stavovima pri emu se rabe problemska pitanja pitanja
kojima se pokree misaoni svijet uenika/uenice i razvija mo zapaanja i zakljuivanja.
Osim dijaloke metode, koristi se i metoda objanjavanja uenicima/uenicama se
objanjavaju postupci likova, stilska sredstva, leksik, frazeologija djela i karakteristike bajke
kao knjievne vrste.
Govorne metode (dijaloka i monoloka) povezuju se s metodom rada na tekstu,

odnosno pojavljuju se u kombinaciji s tom metodom. to znai da za sve tvrdnje koje
uenik/uenica iznesu komentirajui ili objanjavajui, moraju pronai argument u tekstu, tj.
citirati dio teksta koji to potvruje.
Neizostavan dio ovog dijela sata jest i itanje teksta koje moe biti glasno izborno i
tiho usmjereno. Glasno izborno itanje teksta se pojavljuje kod objanjavanja stilskih
postupaka uenici/uenice najprije u tekstu pronalaze odreenu stilsku karakteristiku,
imenuju je, objasne i na posljetku glasno proitaju (npr. stereotip iz bajke: Bio jedan car, pa
imao tri sinaImao nekakav bogat ovjek jedinca sina24 uenici imenuju pojavu koju
su zapazili i glasno proitaju tekst). itanje se moe izvoditi i u sebi za zadatkom, nakon ega
24
Ibid., str. 484.
24
se iznosi rjeenje tog zadatka. U tom sluaju rije je o tiho usmjerenom itanju, a ono prethodi
itanju na glas i izgovoru.
U analitikoj fazi primjenjuju se i postupci koji uenike/uenice uvodi u

interpretativno itanje. To su primjerice pripremne vjebe, ilustracije i pismeni zadaci.
Pripremne vjebe slue produbljivanju doivljaja teksta i razvijanju sposobnosti zamiljanja
odreenih situacija u tekstu, postupaka likova, njihova izgleda i govora, na nain da se
uenici/uenice pokuaju zamisliti u nekoj zadanoj situaciji i opisati izgled lika iz te situacije,
njegove postupke, borbu s drugim likovima, i sl. Ilustracijama uenici mogu zamiljati
pojedine epizode iz teksta i na taj nain obogatiti vizualni doivljaj bajke. Manje bitnim ne
smatraju se ni pismeni zadaci kojima se takoer dobiva detaljna analiza teksta, a koji
obuhvaaju: odgovore na pitanja, popunjavanje tablica vezanih uz karakteristike likova,
objanjavanje postupaka i razliite komentare o jezinoj i stilskoj karakterizaciji teksta.
3.2.6. Uopavanje
U ovoj se fazi nastavnog sata sreuju rezultati analize, to znai da se stvaraju

zakljuci i usustavljuju sadraji prema odreenim kriterijima na osnovu svih elemenata koje
su uenici/uenice uoili u prethodnoj fazi (elementi koji se odnose na likove, kompoziciju,
idejni svijet, jezine i stilske znaajke). Oituju se i reproduktivne i produktivne aktivnosti.
Uenici/uenice reproduciraju najvanije zakljuke i knjievne termine koje su usvojili, a
produktivni karakter izlaganja dolazi do izraaja u preoblikovanju sadraja i drukijem
redoslijedu izlaganja.
Osim navedenih aktivnosti, primjenjuju se i oblici usmenog i pismenog izraavanja.

Od usmenih oblika primjenjuju se: odgovori na pitanja, samostalno izlaganje uenika/uenice,
usmene recenzije i komentari; a od pismenih se oblika primjenjuju: odgovori na pitanja,
rjeavanje nastavnih listia, popunjavanje anketnih listia, rjeavanje kontrolnih zadataka,
sastavljanje odgovora iz deformiranih reenica, nadopunjavanje reenica nekim temeljnim
pojmovima koje se uenici/uenice usvojili u analitikoj fazi, sistematizacija sadraja, i sl.
25
3.2.7. Pripremanje uenika/uenica za interpretativno itanje i druge oblike
samostalnog stvaralakog rada
Neki od postupaka za pripremu uenika na interpretativno itanje sadrana su i

opisana i u prijanjim fazama nastavnog sata. Meutim, osim navedenih postupaka postoje i
drugi koji razvijaju osjeaj za izraavanje vrednote pjesnikog jezika, a to su: obiljeavanje
pauze, odreivanje tipa intonacije, ritma, intenziteta govora i boje glasa. Da bi interpretativno
itanje bilo zadovoljeno, kod uenika je potrebno pokuati razviti sve te postupke. Da bi se to
postiglo tekst se ralanjuje na manje jedinice i svaka se od tih jedinica analizira posebno to
moe pomoi da se uoe vrijednosti i nedostaci itanja. Nakon obavljenih predradnji na
tekstu, uenici/uenice pokuavaju interpretativno itati tekst pri emu pokazuju stupanj
suivljenosti s tekstom, te logiku i emocionalnu izraajnost govora. Dobro je na posljetku
itanje uenika usporediti i s itanjem glumaca upotrebljavajui razna auditivna sredstva, od
kojih nastavnici, kako istraivanja pokazuju25, danas najvie upotrebljavaju radijske emisije,
zvune itanke i knjievnost na CD-ROM-u.
Kao posebna vrsta interpretativnog itanja moe se provesti i itanje po ulogama i

dramatizacija teksta. Najee je rije o usmenoj dramatizaciji, a njoj obavezno prethodi
pismena dramatizacija odnosno stvaranje plana za usmenu dramatizaciju. Uenici/uenice
tekst bajke prenose u dramski oblik na nain da izdvajaju lica i dijaloko-monoloke dionice,
a u didaskalije unose elemente koji objanjavaju likove i dogaaje. Ovim zadatkom do
izraaja dolazi sposobnost uenika/uenice za preoblikovanja teksta to je njima zanimljiv ali
zahtjevan posao i zbog toga se ne moe u potpunosti provoditi s uzrastom uenika ije pisanje
nije na razini automatizacije. Dramatizacija teksta moe se povezati i s nastavom likovne
kulture pa uenici/uenice koji/koje pokazuju likovni smisao mogu ilustrirati likove i
odreene situacije, te osmisliti svoj nacrt za kostime i scenu. Osim dramatizacije, na
predloku teksta poznatih bajki, uenici/uenice mogu napisati i scenarij za film ili pokuati
likovno oblikovati likove iz bajke za crtani film. Smatra se da pjesniki i fantastini elementi
iz bajke mogu itekako poticati najrazliitije oblike djejeg stvaralatva.
25
Ek, M. (2010). Nastavna sredstva kao izvor literarnog znanja. ivot i kola (ur: Pintari, A. i dr.). 24 (2/2010), 156-168.
26
3.2.8. Zadavanje zadataka za samostalan rad kod kue
Za domai rad uenici/uenice dobivaju zadatke usmenog i pismenog karaktera. Od

usmenih su zadataka najei: prepriavanje teksta, interpretacija likova, usporedna
karakterizacija likova, samostalno iznoenje fabule, objanjavanje stilskih i jezinih obiljeja
teksta, izlaganje idejnih stavova bajke i sl. Dok se od pismenih zadataka rado zadaju:
odgovori na pitanja, pismena karakterizacija likova, pismeni plan kompozicije, saeto
prepriavanje, objanjavanje epizoda i komentiranje jezinih i stilskih elemenata. Svi
navedeni zadaci usmjereni su na produbljeniji oblik interpretacije teksta, meutim tekst bajke
moe posluiti i kao inspiracija uenika/uenica za samostalne pismene sastavke kojima
uenici mogu izraziti svoje doivljaje straha, neoekivane susrete, opisati nestvarne likove ili
oblikovati neke uzbudljive dijelove bajke. Osim zadataka usmenog i pismenog karaktera,
uenicima/uenicama se mogu zadati i zadaci likovnog karaktera od kojih je najei
samostalno ilustriranje nekog dijela bajke, meutim osim toga mogu se analizirati ilustracije,
prikupljati izdanja narodnih bajki i pripremati izlobe istih s njihovim najpoznatijim
ilustracijama.
27
4. SUVREMENI METODIKI PRISTUP
4.1. Metodiki sustavi nekada i danas
Interpretacija bajke na nastavnom satu najee se ostvaruje kroz prethodno navedenih

osam faza, meutim unoenjem novih i suvremenijih sredstava i pomagala, povezivanjem sata
knjievnosti s drugim predmetima, kao i drugaijim pristupom djelu, bajka se moe
interpretirati i na drugaiji nain. Izvoenje nastavnog procesa moe biti raznoliko
upotrebljavamo li razne, naroito suvremene, metodike sustave nastave knjievnosti.
Suvremenim metodikim pristupom nastava se moe oplemeniti i uiniti zanimljivija.
Metodiki sustavi nastave knjievnosti proizlaze iz koncepcije obrazovnih i odgojnih

ciljeva te nastave, njezine kulturoloke i drutvene funkcije. U oblikovanju metodikih
sustava oituje se shvaanje sadraja nastave, organizacijskih oblika, poloaja
uenika/uenica i uitelja/uiteljica te postupaka kojim se ostvaruju odgojni i obrazovni
ciljevi. 26 Drugim rijeima, metodiki je sustav zamisao izvoenja nastavnog procesa,
odnosno nastavnog sata. U povijesti nastave knjievnosti oblikovani su razliiti metodiki
sustavi, a kod nas ih je u metodiku teoriju uveo i razradio Dragutin Rosandi, no oni su u
stalnom razvoju pod utjecajem razliitih teorija uenja i pouavanja.
S poetka su se metodiki sustavi, prema svojoj usmjerenosti, najee razvrstavali u

sljedeih pet skupina:
1. dogmatsko-reproduktivni,
2. reproduktivno-eksplikativni,
3. interpretativno-analitiki,
4. problemsko-stvaralaki,
5. korelacijsko-integracijski.27
U tim se metodikim sustavima obraivala i bajka. Prva dva metodika sustava, dogmatsko-
reproduktivni i reproduktivno-eksplikativni, najstariji su metodiki sustavi u nastavi
knjievnosti koji su nastali u dalekoj prolosti i kao takvi se dugi niz godina zadrali i koristili
u nastavni knjievnosti, kao i u obradi bajke. Danas kada ih se prouava i pria o njima,
26
27
Rosandi, D. (1986). Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolska knjiga
28
nerijetko im se pridaje naziv stara kola to podrazumijeva stari oblik izvoenja nastavnog
procesa, odnosno nastavnog sata koji se danas u nastavi rijetko koristi. Pa je tako primjerice u
dogmatsko-reproduktivnom sustavu temeljni sadraj inila povijest knjievnosti i u manjoj
mjeri teorija knjievnosti. Uenici/uenice morali su usvajati knjievnopovijesne injenice i
podatke iz autorove biografije, navoditi bibliografske podatke, prepriavati sadraje
knjievnih djela i citirati gotove sudove o knjievnim djelima i piscima, a teorija knjievnosti
se prouavala deduktivno ili formalistiki, neovisno o knjievnome tekstu. Drugim rijeima,
cilj takve nastave bio je da uenik/uenica zapamti to vei broj knjievnih injenica bajke
(biografskih, bibliografskih, knjievnopovijesnih, sadrajnih) i doslovno ih ponavlja.
Rosandi je istaknuo kako takva nastava razvija reproduktivne sposobnosti i pamenje, ali ne
razvija analitike sposobnosti, estetski smisao, kritiki stav prema pojavama koje se
prouavaju. 28 Naime, zadatak nastavnika u ovome sustavu bio je predavati knjievne
sadraje i prenositi gotove sudove, a nerijetko je i nametao vlastite, dok ih je uenik morao
usvajati i vjerno reproducirati. Njihovo se znanje na posljetku mjerilo koliinom usvojenih
injenica i informacija. Reproduktivno-eksplikativni sustav nastave bio je neto napredniji od
dogmatsko-reproduktivnog. Njime se teilo za afirmacijom uenikove samostalnosti, odnosno
za uporabom vlastitih rijei, u iznoenju knjievnih sadraja uenik je mogao prepriavati
sadraj bajke unosei u njega vlastite rijei i objanjavajui odreene knjievne pojave u
danom tekstu. Meutim, ovim se sustavom jo uvijek nije odmaknulo od dominantne uloge
nastavnika on je i dalje sredinja linost nastavnog procesa, odnosno predava i tuma
knjievnih pojava, dok je uenikov udio u tumaenju knjievnog djela potisnut u drugi plan.
Nakon ova dva sustava, u kojima su uenici/uenice bili samo pasivni sluatelji s
minimalnom mogunou iznoenja osobnih stavova, razvila su se sljedea tri sustava:
interpretativno-analitiki, problemsko-stvaralaki i korelacijsko-integracijski, koji su uenike
konano podignuli na viu razinu sudjelovanja u nastavnom procesu. Tako je u
interpretativno-analitikom sustavu uenik/uenica podignut na razinu estetskog subjekta, to
znai da sudjeluje u interpretaciji bajke zajedno s uiteljem/uiteljicom, te izraava svoja
zapaanja i sudove o bajci, ime se razvila knjievna senzibilnost, aktivan odnos prema
knjievnom djelu, kritiki stav i zanimanje za itanje bajke. Drugim rijeima, uitelj/uiteljica
vie nije predavaica/predava, ve organizatorica/organizator nastavnog procesa, to znai da
se nastavni proces ostvaruje u dvosmjernoj komunikaciji. Iako je taj sustav uveo odreene
28
29
promjene, tek je posljednjim dvama metodikim sustavima s navedenog popisa, problemsko-
stvaralakim i korelacijsko-integracijskim, ostvaren korak vie ka suvremenijem pristupu
nastavi knjievnosti, dajui uenicima mogunost samostalnog rjeavanja nekog zadanog
knjievnog problema i traenja izlaza iz problemske situacije koju postavlja uitelj, ili
mogunost povezivanja sadraja bajke sa srodnim predmetima (likovna kultura, glazbena
kultura) u zajedniki didaktiki sustav.
Danas je taj popis metodikih sustava proiren neto suvremenijim metodikim

sustavima nastave knjievnosti koji se sve vie koriste u nastavnom procesu, kao i u samoj
obradi bajke, pa suvremenu klasifikaciju, prema Dragutinu Rosandiu29, sveukupno ini devet
sustava:
1. dogmatsko-reproduktivni,
2. reproduktivno-eksplikativni,
3. interpretativno-analitiki,
4. problemsko-stvaralaki,
5. korelacijsko-integracijski,
6. komunikacijski,
7. otvoreni,
8. multimedijski,
9. timski.
Suvremenim se metodikim sustavima uitelji/uiteljice sve svie koriste, a uenici ih rado

prihvaaju. injenica je da uenici/uenice nerijetko osjete zasienje u nastavnom procesu, a
naroito u itanju i obradi lektire kojoj pripadaju i bajke. U tom sluaju uitelj/uiteljica moe
izabrati neki suvremeniji pristup bajci i time sat obrade bajke uiniti zanimljivijim i
poeljnijim, imajui na umu kako su upravo oni ti o kojima ovisi hoe li dijete bajku prihvatiti
i njegovati je, kao i zavoljeti je itati i sluati. Primjeri dvaju takvih sustava i nain obrade
bajke u okviru istih, dani su u sljedeim poglavljima.
29
30
4.2. Multimedijski sustav
Multimedijski sustav je oblik suvremene nastave knjievnosti koji ukljuuje razliite

medije kojima se prenose knjievno-znanstvene i umjetnike poruke. Rije je o vizualnim i
auditivnim te elektronikim medijima. 30 To znai da se tijek sata obrade bajke u ovome
sustavu moe organizirati, odnosno podijeliti, na dijelove koji se mogu obraivati kroz jedan
ili vie od sljedeih medija:
knjigu, udbenik i itanku;

zvukovne zapise (kaseta, radijske emisije, CD-ROM);
TV i film;
raunalo i internet;
mobilni telefon.
Knjiga, udbenik i itanka prvi su mediji s kojima se uenici/uenice u procesu kolovanja

susreu. Knjigu na satu obrade bajke uitelj/uiteljica mora uvijek imati u rukama, bez obzira
posluili se nekim od drugih medija ili ne, jer se time kod uenika razvija poticaj na itanje.
Meutim, klasino itanje bajke iz knjige ili udbenika mogu upotpuniti ili potpuno zamijeniti
i neki drugi mediji.
4.2.1. Zvukovni zapisi
Jedan od estih oblika zvukovnih zapisa koji se pojavljuje u nekim vieizvornim

udbenicima jest takozvana zvuna itanka. To je posebno didaktiko sredstvo za nastavu
knjievnosti koje uenicima prenosi knjievno-umjetniku rije u govornoj interpretaciji
scenskih umjetnika i koje, izmeu ostalog, sadri bajke. Zvukovni se zapisi bajki mogu
ukljuiti u razliite faze nastavnog sata mogu zamijeniti uiteljiino/uiteljevo itanje bajke,
a u zavrnoj fazi mogu posluiti kao sveani zavretak interpretativnog procesa. Ona kao
takva korespondira s udbenikom i drugim nastavnim sredstvima (radnim listovima,
videokasetom, knjievnim nastavnim filmom, CD-ROM-om).
Slino kao i zvuna itanka, mogu se upotrebljavati i razni drugi zvukovni zapisi kao
to su radijske emisije, kasete i knjievnost na CD-ROM-u.
30
Ibid., str. 209.
31
4.2.2. TV i film
U nastavni se proces obrade bajke mogu ukljuiti i TV i film. Pritom je najee rije
o bajkama u adaptaciji crtanih filmova na TV-u ili videokaseti i DVD-u, iako se u istu svrhu
mogu upotrijebiti i snimke (inserti) kazalinih predstava. To su suvremena audiovizualna
tehnika sredstva koja uenici/uenice gotovo uvijek rado prihvaaju, a obzirom da ivimo u
svijetu snanog razvitka filmske industrije, uporabu tih medija nikako ne bi smjeli iskljuiti.
Uenicima/uenicama koji ne vole itati ili koji zadanu bajku nisu proitali, upravo gledanje
filma moe biti snaan poticaj za itanje, a uenicima/uenicama koji redovito itaju moe
posluiti za usporedbu s knjievnim djelom.
Tako je u Metodici nastave filma 31 ponueno par postupaka povezivanja kolske

lektire i filma, od kojih se za obradu bajke u razrednoj nastavi najee upotrebljavaju
sljedea dva postupka:
1. itanje i obrada bajke gledanje i obrada filma usporedba bajke i filma

(slinosti i razlike);
2. gledanje i obrada filma itanje i obrada bajke razgovor o razlikama.
Prvi je postupak koristan ukoliko se eli dublje ui u istraivanje obiju umjetnosti, a drugi je
poeljan ako uenike treba filmom motivirati na itanje bajke. Koji god postupak odabrali,
uoavamo se da na kraju svakog provodi usporedba knjievnog djela i filma, odnosno
razgovor o slinostima i razlikama. Pritom se mogu usporeivati: mjesto i vrijeme radnje,
struktura fabule (redoslijed dogaanja) i likovi (analiza). Uenicima/uenicama se prije
gledanja filma mogu dati upute na to obratiti pozornost, kako bi im kasnije usporeivanje
sadraja tih dvaju medija bilo olakano, a nakon gledanja filma, u sluaju dobre
raspoloenosti za stvaralatvo i igru, mogu se zadati i stvaralaki oblici rada kao to su:
crtanje, gluma, pisanje novog svretka filma, pisanje novog dijaloga, sluanje filmske glazbe,
simuliranje snimanja, i slino.
Naslovi bajki koje se mogu gledati jesu oni, prethodno u radu spomenuti, koji se
nalaze u okviru medijske kulture32, ali uitelj/uiteljica ponekad moe izbrati i neku drugu
filmsku adaptaciju bajke ukoliko je smatra vrijednom i korisnom.
31
Teak, S. (2002). Metodika nastave filma na opeobrazovnoj razini. Zagreb: kolska knjiga
32
4.2.3. Raunalo i internet
Jedni od najsuvremenijih medija koji se u obradi bajke mogu koristiti jesu raunalo i
internet. Ukoliko uionica ima raunalo i projektor, kao i slobodan pristup internetu, nastava
se moe itekako oplemeniti.
Tako raunalo moe posluiti za koritenje Power Point programa u kojemu

uitelji/uiteljice mogu izraivati prezentacije i prikazivati ih preko projektora. Power Point
prezentaciju moe se ukljuiti u proces obrade bajke na vie naina: njome se istovremeno
mogu prikazivati ilustracije i tekst bajke, pa se u tom sluaju interpretativno itanje
uitelja/uiteljice iz knjige moe zamijeniti itanjem s prezentacije; mogu se prikazivati samo
ilustracije koje se izmjenjuju dok uitelj/uiteljica prepriava sadraj bajke; pritom se moe
ubaciti i neki video isjeak ili zvuni zapis kako bi se dodatno doarala neka scena iz prie, a
itanje i prepriavanje teksta katkad moe biti popraeno i nekom glazbom u pozadini. Osim
za interpretaciju bajke, Power Point moe posluiti i u zavrnom dijelu sata, ili na satu
ponavljanja, kao kviz ili igra kojom se moe provjeriti uenikovo razumijevanje bajke i
njihova zainteresiranost za isto.
Raunalo se takoer moe koristiti i za prikazivanje igranog ili animiranog filma

pomou DVD playera koji je ugraen u osobno raunalo i projektora, ali i za gledanje filmova
i sluanje sadraja bajke u interpretaciji scenskih umjetnika putem internet stranica. Pritom se
uionica moe zamraiti ime se stvara efekt kino dvorane.
Osim navedenih programa koji se nude na raunalu a koji mogu pomoi na satovima
obrade bajke, raunalo moe posluiti i za uporabu digitalnih udbenika koji sve te prethodno
spomenute video i audio zapise, kvizove ili fotografije sadre na jednome mjestu, a ija bi
uporaba u budunosti mogla biti neizostavna. Stoga se izdavake kue danas sve vie
usmjeruju ka kreiranju istih. U Hrvatskoj prva softverska platforma za multimedijske
digitalne udbenike jesu Profil klik digitalni udbenici, izdavake kue Profil. Oni
predstavljaju znaajan iskorak u usporedbi s dosadanjim rjeenjima za multimedijske
sadraje donosei nove mogunosti korisnicima korisnici mogu pristupiti svojem Profil klik
naslovu s bilo kojeg raunala ili tableta (povezivanjem s internetskom vezom ili koritenjem
besplatne aplikacije u koju se koriteni udbenici pohranjuju i time omoguuju ponovno
32
Pale sam na svijetu, Crvenkapica, Runo pae, Kraljevna na zrnu graka, Snjeguljica i sedam patuljaka, Pinokio,
arobnjak iz Oza, Pali, Shrek, udesna uma.
33
koritenje i bez povezivanja s internetskom vezom). Sadraj udbenika utemeljen je na
poznatome, preglednome i metodiki osmiljenome obliku tiskanoga izdanja. Snalaenje je u
digitalnome udbeniku jednostavno i lako jer se korisnik njime moe sluiti paralelno s
tiskanim izdanjem. 33 Jedina je razlika, u usporedbi s tiskanim izdanjem, ta to digitalni
udbenici sadre edukativne multimedijske sadraje i alate za dodavanje korisnikog sadraja
(slika 1). U edukativne multimedijske sadraje spadaju videozapisi, zvukovni zapisi,
interaktivni objekti i kvizovi, slikovni prilozi i fotografije, dokumenti (prezentacije, tekstualni
dokumenti, tablice), poveznice na internet stranice i poveznice na sadraj unutar knjige. Svaki
od tih sadraja ima svoju jedinstvenu oznaku koja je smjetena pored teksta u udbeniku, a
ijim se odabirom (klikom mia) zapoinje s koritenjem.
Slika 1. Izgled stranica digitalnog udbenika s oznakama multimedijskih sadraja i alatima za

dodavanje korisnikog sadraja
U obradi bajke, digitalni se udbenici mogu koristiti tijekom cijelog sata ili samo u jednom
dijelu sata, a mogu posluiti kao:
33
http://www.digitalniudzbenici.hr/profilklik.html, 14. travnja 2015.
34
sredstvo za motivaciju (slikovni prilozi i fotografije ili videozapisi koji se u tu
svrhu nude),
potpuna zamjena za tiskano izdanje udbenika (neobavezno donoenje i
koritenje tiskanog izdanja),
zamjena za uiteljevo/uiteljiino itanje (zvukovni zapisi u interpretaciji
scenskih umjetnika),
kreativan oblik ponavljanja nauenog (kvizovi),
poticaj na oblike samostalnog stvaralakog rada (zadaci za domau zadau).
Za vrijeme koritenja digitalnih udbenika, panja se uenika usmjerava na razredno platno ili
zid koji je za to prilagoen. Ako je razred tehniki opremljen za takav oblik rada, ovaj medij
moe itekako oplemeniti nastavu i uiniti je zanimljivijom, a u kojoj e se mjeri digitalni
udbenici ukljuiti u proces obrade bajke, ovisi o prihvaenosti ovog medija od strane
uitelja, kao i o njihovoj osobnoj volji.
4.2.4. Mobilni telefon
Iako se posljednjih nekoliko godina propitivala svrha koritenja mobilnog telefona u

nastavi, ustanovilo se kako moe biti pozitivan alat za uenje. Naime, moe posluiti za
koritenje aplikacija koje se koriste ciljano za nastavni proces, a koje pomau uenicima da
gradivo prihvate na sebi interesantan i prikladan nain, dok uiteljima/uiteljicama moe
posluiti kao sredstvo koje pomae da to bre, lake i zanimljivije prenesu potrebna znanja i
zadatke.
Aplikacije koje su osmiljene na temu bajki obino sadre audio i video zapise nekih
naslova bajki ili kratke kvizove o istima, koji se mogu ukljuiti u tijek sata kao motivacija,
zamjena za uiteljevo itanje ili sredstvo za ponavljanje, a koje uenici/uenice mogu koristiti
individualno, u paru ili u manjim grupama (ovisno o koliini mobilnih telefona prisutnih na
nastavi). Meutim, takvih je aplikacija na hrvatskom jeziku, naalost, jako malo, stoga se na
uporabu mobilnog telefona u obradi bajke moemo minimalno osloniti.
35
4.3. Komunikacijski sustav
Komunikacijski sustav utemeljuje se na teoriji didaktike i literarno-estetske

komunikacije 34 . Pritom didaktika komunikacija obuhvaa oblike i metode koji se
primjenjuju u nastavi, to je prikazano shematskim prikazom (slika 2). Iz shematskog prikaza
vidljivo je kako se u ovome sustavu nastavni proces ostvaruje kao lanac komunikacijskih
situacija u kojima se pojavljuju razliiti oblici rad pojedinaca, skupine, parova, te okrugli
stol; a osim razliitih oblika primjenjuju se i razliite nastavne situacije kao i razliita
nastavna sredstva.
Slika 2. Shematski prikaz didaktike komunikacije35
34
35
Ibid., str. 207.
36
Knjievni se sadraj u ovome sustavu obrauje tako da se ralani na sadrajne cjeline
koje se ukljuuju u nastavne (komunikacijske) situacije s raznim, prethodno prikazanim,
oblicima i metodama rada. Bez obzira na oblik i metodu rada, zadatak uenika je da
komunikacijske situacije poveu u lanac koji se na kraju zatvara u sintetiziranu cjelinu, dok je
uiteljeva uloga pomo u organiziranju tih nastavnih situacija i nadziranje njihovog
povezivanja u cjelinu.
37
5. PRIMJERI METODIKIH MODELA U OBRADI BAJKE
Metodiki modeli koji e se prikazati u sljedeim poglavljima osmiljeni su u prethodno

razraenim metodikim sustavima multimedijskom i komunikacijskom sustavu. U
multimedijskom sustavu prikazano je djelo Pepeljuga, Charlesa Perraulta koje se po
nastavnom planu i programu obrauje u drugom razredu osnovne kole; dok je u
komunikacijskom sustavu prikazano djelo Sunane krinjari, Plesna haljina utog maslaka,
koje se obrauje u prvom razredu osnovne kole.
5.1. Primjer metodikog modela u obradi bajke Pepeljuga Charlesa Perraulta
Obrada lektirnog djela Pepeljuga Charlesa Perraulta osmiljena je i prikazana kroz pet
nastavih sati obzirom da e uenici u okviru tih sati sluati interpretaciju bajke uporabom
raunala i internet stranice, prepriavati tekst bajke pratei kompozicijsku shemu prikazanu
Power Point prezentacijom, gledati istoimeni, najsuvremeniji, igrani film i uoiti razlike
izmeu knjige i filma, te u konanici ostvariti potrebne programske zadae za drugi razred
osnovne kole (v. Tablica 3).
Budui da se radi o pet nastavnih sati, struktura nastavnog sata nastaje iz dvije razliite
strukture sata: sata obrade bajke i sata obrade igranog filma. Struktura obrade bajke provodi
se kroz, prethodno u radu spomenutih, osam faza (v. 3.2.), a obzirom da se sat obrade igranog
filma nadovezuje na posljednje faze sata obrade bajke, moe se uspostaviti sljedea struktura
sata:
1. pripremanje uenika/uenica za sluanje bajke

2. sluanje bajke
3. provjeravanje doivljaja
4. prepriavanje teksta
5. analiza teksta (interpretacija)
6. pripremanje uenika/uenica za gledanje igranog filma
7. prikazivanje igranog filma
8. usporeivanje knjievnog djela i filma
38
Kao to je prethodno spomenuto, ta je struktura sata podijeljena na pet nastavnih sati to je
prikazano tablicom 4, od kojih su prvi i drugi sat, te trei i etvrti sat zamiljeni kao blok sat.
Tablica 4: Struktura nastavnih sati za obradu bajke Pepeljuga u multimedijskom sustavu
1. pripremanje uenika/uenica za sluanje bajke

1. sat
2. sluanje bajke
2. sat
6. pripremanje uenika/uenica za gledanje igranog
filma
3. sat
7. prikazivanje igranog filma
4. sat
5. sat
8. usporeivanje knjievnog djela i filma
5.1.1. Prvi sat
Sat zapoinje pripremanjem uenika za sluanje bajke, odnosno motivacijskim

razgovorom o tome vjeruju li oni u postojanje dobrih vila i arolija. Primjeri pitanja mogu biti
sljedei:
Vjerujete li u postojanje dobrih vila? Zatvorite oi i pokuajte ih zamisliti! Kako one u

vaoj mati izgledaju? Jesu li lijepe? Kako su odjevene? Znaju li letjeti? Znaju li
priati? Jesu li drueljubive? Nosi li vila iz vae mate koji neobian predmet u svojoj
ruci? Kakav je to predmet? Jeste li ikada poeljeli da vam svojim arobnim tapiem
ostvari neku elju? Koja bi to elja bila?
39
Nakon dobivenih odgovora, uenike se iznenadi arobnim tapiem kojeg je uitelj/uiteljica
prethodno sam/sama izradio/izradila. Neke od uenika proziva se pred plou i trai da arobni
tapi prime u ruke, zamisle to bi na ovome svijetu eljeli promijeniti, zamahnu njime i
glasno izgovore svoje arobne rijei, dok ostatak uenika moe proizvoditi zvuk arobnog
tapia. Po zavretku izvoenja radnje, uitelj/uiteljica najavljuje obradu bajke Pepeljuga
govorei kako e danas moi uti kako je jedna dobra vila svojim arobnim tapiem pomogla
Pepeljugi i iz kakve ju je nevolje i tuge izbavila.
U nastavku sata provodi se sluanje bajke (audio zapisa) u interpretaciji glumca Nike
Marinovia, na uiteljima dostupnoj internet stranici36. Za sluanje audio zapisa potrebno je
prethodno pripremiti raunalo i provjeriti pristup internetu ili eljeni audio zapis preuzeti na
raunalo. Od uenika se trai da se udobno smjeste i posluaju priu u trajanju od 15 minuta.
Audio zapis pritom treba biti dovoljno glasan da ga svi uenici mogu jednako dobro uti i da
ih ne ometaju zvukovi iz okoline.
Nakon odsluanog audio zapisa, provodi se provjeravanje doivljaja dijalokom

metodom uitelj/uiteljica provjerava koje je osjeaje, asocijacije i misli bajka u njima
pobudila, te koji im se dio prie posebno dojmio i zato. Primjeri pitanja mogu biti sljedei:
Jeste li uivali sluajui ovu bajku? Koji vam se dio prie posebno svidio? Zato?
Jeste li suosjeali s Pepeljugom? U kojem dijelu prie ste bili najuzbueniji, a u kojem
najtuniji? Zato?
5.1.2. Drugi sat
Nakon provjeravanja doivljaja o djelu, sat se nastavlja saetim prepriavanjem teksta

na nain da uitelj/uiteljica Power Point prezentacijom od etiri stranice (slideova) prikazuje
kompozicijsku shemu po kojoj uenici slijede razvoj radnje i prepriavaju tekst (slika 3, slika
4, slika 5, slika 6). Pritom se u prepriavanje teksta ukljuuje sve uenike.
36
http://lektire.skole.hr/audio/pepeljuga-ili-staklena-cipelica, 6. svibnja 2015.
40
Slika 3. Izgled prve stranice
1. enidba plemia za najoholiju enu na

svijetu
2. Zle polusestre Pepeljugi zadaju najtee

kuanske poslove
3. Kraljevi prireuje ples i poziva sve

otmjene ljude
4. Pepeljuga priprema polusestre

i maehu za ples
Slika 4. Izgled druge stranice
41
5. Uplakana Pepeljuga eli na ples
6. Dolazak dobre vile
7. Dobra vila svojim arobnim tapiem

priprema Pepeljugu za ples
8. Ples s kraljeviem
9. Povratak kui
Slika 5. Izgled tree stranice
10. Drugi ples s kraljeviem i izgubljena

cipelica na povratku kui
11. Kraljevieva potraga za onom kojoj

pristaje izgubljena cipelica
12. enidba kraljevia i Pepeljuge
Slika 6. Izgled etvrte stranice
42
Kada uenici saeto prepriaju tekst, slijedi analiza teksta (interpretacija).
Uitelj/uiteljica vodi dijalog s uenicima postavljajui pitanja kao to su:
Biste li znali prepoznati koja je ovo vrsta prie?

to je bajka?
to je nestvarno u ovoj bajci?
Koji se sve likovi spominju u ovoj prii?
Kako izgleda Pepeljuga?
Kako se polusestre i maeha odnose prema Pepeljugi?
Tko je Pepeljugi dao takvo ime?
Kako je dobra vila pomogla Pepeljugi?
Koliko je dugo potrajala arolija u noi kada je Pepeljuga otila na ples u
kraljeviev dvor?
Po emu je kraljevi prepoznao da je Pepeljuga djevojka s kojom se eli vjenati
i provesti ostatak svog ivota?
to se na posljetku dogodilo zlim polusestrama i maehi? Jesu li i one na kraju
prie sretne kao i Pepeljuga?
to si nauio/nauila iz ove prie?
Nakon provedenog razgovora uenicima se podijeli nastavni listi kojeg rjeavaju

individualno, a ija se tonost provjerava usmeno kada svi zavre s rjeavanjem istog. Pitanja
s nastavnog listia razliitog su tipa nadopunjavanja, povezivanja i opisivanja:
1. Glavni lik iz bajke je __________________.
2. Sporedni likovi iz bajke su _______________, ________________,

________________ i _________________.
3. Pepeljuga ivi s ________________ i _________________.
4. Napii tko se u to pretvorio:

bundeva _________________
43
mievi _________________
takor _________________
guteri _________________
5. Likove iz bajke spoji s odgovarajuim opisom:
Pepeljuga Ohole, zle i podrugljive djevojke. Stalno

su pred ogledalom i stalno se ureuju
iako su rune.
maeha
Zla i nepravedna ena koja
poniava svoju pastorku.
polusestre Kerka plemia koji se po drugi puta

oenio. Dobra je, strpljiva i vrlo lijepa
iako radi najgore kuanske poslove.
kraljevi
Pepeljugina kuma koja

Pepeljugu pretvara u
dobra vila princezu.
Mladi plemike krvi koji

prireuje ples za otmjene
ljude. Najvea vrlina mu
je upornost.
44
6. Napii pouku ovog djela.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________.
Nakon rjeavanja nastavnog listia, dolazi se do posljednje faze drugog nastavnog

sata, i prvog blok sata, odnosno do pripreme uenika za gledanje animiranog filma.
Uenicima se najavljuje gledanje igranog filma Pepeljuga (2015) u produkciji Walt Disney
Pictures, u trajanju od dva kolska sata, te ih se podijeli u etiri grupe gdje e svaka za
vrijeme gledanja posebnu panju usmjeriti na jedno od sljedeih elemenata:
glavni lik (izgled, osobine i ponaanje),

sporedne likove (izgled, osobine i ponaanje),
izgled Pepeljugine kue i izgled dvorca,
pretvorbu bundeve, ivotinja i Pepeljuge u koiju, ljude i princezu.
Tako e nakon gledanja filma moi odrediti slinosti i razlike izmeu knjievnog djela i
igranog filma.
5.1.3. Trei sat
Nakon pripreme uenika na usmjereno gledanje filma, slijedi prikazivanje filma kroz
dva nastavna sata, odnosno kroz drugi blok sat. Uitelj/uiteljica prethodno preuzima film s
nekih od dostupnih internet stranica, te priprema raunalo, projektor i veliko platno za
prikazivanje filma. Uionica se zamrai ime se stvara efekt kino dvorane, a od uenika se
trai da se udobno smjeste, opuste i aktivno sudjeluju u gledanju filma usmjeravajui panju
na prethodne, po grupama, zadane elemente. Nakon pripreme potrebnih sredstava i pomagala,
i pripreme uenika, zapoinje se s prikazivanjem filma Pepeljuga.
5.1.4. etvrti sat
Prikazivanje filma Pepeljuga se nastavlja i zavretkom sata privodi kraju.
45
5.1.5. Peti sat
Sat zapoinje usporeivanjem knjievnog djela i filma na nain da se ploa podijeli na

dvije polovice na lijevoj se polovici ispisuju slinosti izmeu knjievnog djela i filma, a na
desnoj polovici razlike (slika 7), uz iznoenje dojmova o istom.
Pepeljuga
Charles Perrault
SLINOSTI RAZLIKE
Slika 7. Plan ploe
Slinosti i razlike na ploi ispisuje uitelj/uiteljica, a odreuju se razgovorom s

uenicima. Ukoliko je uenicima teko prisjetiti se svih slinosti i razlika pomae im se
potpitanjima. Nakon to se na ploi ispiu sve slinosti i razlike, uenici ih prepisuju u svoje
biljenice, te im se zadaje zadaa za samostalan rad kod kue nacrtati najdrau scenu iz
prethodno prikazanog filma.
46
5.2. Primjer metodikog modela u obradi bajke Plesna haljina utog maslaka Sunane
krinjari
Obrada lektirnog djela Plesna haljina utog maslaka Sunane krinjari, osmiljena je i
prikazana kroz tri nastavna sata. Razlog tome ja taj to je kroz ta tri sata, osim klasinog
sluanja interpretacije bajke, prepriavanja i analize teksta, zamiljeno i provoenje posebne
vrste interpretativnog itanja itanje po ulogama i dramatizacija teksta u uionici i izvan nje,
pa se s obzirom na to moe uspostaviti sljedea struktura sata:
1. pripremanje uenika/uenica za itanje bajke

2. interpretativno itanje bajke
6. pripremanje uenika/uenica za interpretativno itanje po ulogama i
dramatizaciju teksta
7. dramatizacija bajke
Zamiljena podjela te strukture na tri nastavna sata prikazana je tablicom 5.
Tablica 5: Struktura nastavnih sati za obradu bajke Plesna haljina utog maslaka u
komunikacijskom sustavu
1. pripremanje uenika/uenica za itanje bajke

2. interpretativno itanje bajke
1. sat 3. provjeravanje doivljaja
2. sat 6. pripremanje uenika/uenica za interpretativno

itanje po ulogama i dramatizaciju teksta
3. sat 7. dramatizacija bajke
47
5.2.1. Prvi sat
Sat zapoinje pripremanjem uenika/uenica za itanje bajke, odnosno motivacijom

koju ini sluanje izvedbe Valcer vijea, Petra Iljia ajkovskog, i razgovor. Uenici sjednu
na pod, na prethodno pripremljene jastuie za sjedenje, zamire i zamisle da se nalaze na
livadi, a uitelj/uiteljica opisuje livadu:
Nalazite se na velikoj livadi prepunoj cvijea, daleko od sviju kua i ljudi. Sunce je
obasjava svojim arkim zrakama. Cvijee se oblai u svoje raskone haljine i
zapoinje sveani ples. Gotovo svaki cvijetak na livadi plee, ili u kolu ili sa svojom
druicom ili sam, i svi su cvjetovi sretni i nasmijani
Po zavretku opisivanja mjesta na kojemu su se uenici zamislili, puta se izvedba Valcer

cvijea, dok uenici, i dalje mirei, zamiljaju taj ples cvijea. Nakon odsluane izvedbe
provodi se razgovor o zamiljenom, a primjeri pitanja mogu biti sljedei:
Jeste li uspjeli zamisliti cvijee koje plee? Kako izgledaju njihove plesne haljine?
Jesu li raskone, pozlaene ili moda arene? Koji je cvijet u vaoj mati imao
najljepu haljinu?
Nakon provedenog razgovora uitelj/uiteljica najavljuje obradu bajke Plesna haljina utog
maslaka govorei kako e danas posluati tko je u ovoj prii, na velikom godinjem plesu
cvijea, imao najljepu haljinu.
U nastavku sata provodi se interpretativno itanje bajke u interpretaciji

uitelja/uiteljice, na nain da uitelj/uiteljica sjedi nasuprot uenika koji sjede na podu kako
bi je svi uenici mogli jasno uti. Nakon toga slijedi provjeravanje doivljaja dijalokom
metodom kojom se provjeravaju dojmovi i osjeaji koje je bajka u njima pobudila, a primjeri
pitanja mogu biti sljedei:
Je li vam se svidjela ova pria? Kako ste se osjeali sluajui je, sretno, tuno ili
zabrinuto? Koji vam se dio prie posebno svidio? Zato?
Nakon provedenog razgovora, uitelj/uiteljica na plou postavlja papire na kojima su

oslikani dijelovi prie, ali razbacanim redoslijedom. Zadatak uenika je da dolazei pred
plou, jedan po jedan, sloe dijelove prie tako da pokazuju pravilan i kompletan redoslijed
dogaaja, te da gledajui u isto glasno prepriaju odreeni prizor. Na taj se nain provodi
48
sljedea etapa sata prepriavanje teksta vezano uz ilustracije, koja je neophodna kako bi se
u nastavku sata provela i posljednja etapa analiza teksta (interpretacija). Analiza teksta se
provodi tako da se uenike postavi u parove koji e zajedno rjeavati nastavne listie sa
sljedeim pismenim zadacima:
1. OBOJI TOAN ODGOVOR!
U KOJEM GODINJEM DOBU CVIJEE PRIREUJE SVOJ RASKONI PLES?
U PROLJEE U JESEN LJETI ZIMI
MJESTO RADNJE JE:
JARAK POLJANA LIVADA PARK
2. KOJI SE LIKOVI SPOMINJU U PRII? NAPII NEKE.
KUKCI CVJETOVI
49
3. LIKOVE POVEI S NJIHOVIM OSOBINAMA:
tuan sretan i lijep
MASLAAK PAUK
zloban
K
usamljen
star uplakan
5.2.2. Drugi sat
Na drugi nastavni sat donosi se napisani igrokaz koji osmiljava uitelj/uiteljica, te se

razred dijeli u grupe od po osam uenika, koliko je i likova u igrokazu zamiljeno i ukljueno,
i svakome se ueniku iz grupe dodjeljuje jedna uloga, s napomenom da se za pripovjedaa
izabire uenike koji su odlini itai. Radom u grupama, uz pomo uiteljice, provodi se
pripremanje uenika/uenica za interpretativno itanje po ulogama i dramatizaciju teksta
koju e uenici cijeli sat uvjebavati i na kraju sata izvesti pred razredom to e ujedno biti
vjeba za dramatizaciju istog izvan uionice, na livadi, koja e se provesti na sljedeem satu
hrvatskog jezika kao dio izvanuionike nastave.
Pritom je zamiljeno da se prije dramatizacije bajke na livadi, s uenicima provede sat

likovne kulture na kojemu e izraivati likove potrebne za dramatizaciju oslikati ih na
tvrdom papiru, izrezati i zalijepiti na tapie kako bi ih mogli vrsto drati za vrijeme glume.
Osim toga, uenicima se zadaje da kod kue uvjebaju tekst za svoju ulogu kako bi
dramatizacija bila to uspjenija.
Primjer igrokaza je sljedei:
PRIPOVJEDA:
Svake godine cvijee prireuje raskoan ples. Rue, ljubice, visibabe i tulipani kroje
svoje arene haljinice.
(Jedan po jedan cvijet dolazi na livadu, predstavi se i ode.)
50
RUA: (oholo)
Ja sam rua! Kraljica cvijea! Moja je haljina za ples ve spremna. Ove u godine biti
najljepa na plesu!
LJUBIICA: (ponosno)
I ja u ove godine zablistati na plesu! Imati u prekrasnu ljubiastu haljinu!
VISIBABA: (plee i govori)
A ja u doi odjevena u bijelo kao vila ili mlada nevjesta!
TULIPAN: (ponosno)
Vi se ne prestajete hvaliti! to ako ba ja budem najljepi na plesu?
PRIPOVJEDA:
Dok se svi cvjetovi hvale svojim haljinama i vesele plesu, jedan maslaak, u svojoj
izgaenoj suknji, sjedi u jarku i plae.
BOJA OVICA: (hoda livadom i trai tko to plae)
Maslaku, pa to ti plae! Zato plae? Svi se raduju, a ti si tuan.
MASLAAK: (uplakanim glasom)
Haljina mi je izgaena i ne miriem lijepo kao drugo cvijee, a tako bih rado elio otii
na ples!
BOJA OVICA: (zamiljeno)
Hm Pozvati u sve kukce i pitati ih za savjet. Sigurno e ti netko od njih pomoi.

Nemoj plakati!
51
PAUK: (odluno)
Ja u ti pomoi! Ne elim vie biti zao kao prije! Istkat u ti njenu i prozranu haljinu
kakvu nema niti jedan cvijetak.
PRIPOVJEDA:
Stari je pauk neumorno radio itavu no i ujutro je haljina bila gotova.
PAUK: (ponosno)
Evo, mali maslaku, haljina je zavrena! Odjeni je i bit e prekrasan, a svaki cvijet na
plesu morat e ti se diviti.
MASLAAK: (oduevljeno)
Pa ja ne mogu vjerovati! Haljina je jednostavno arobna! Mnogo si me usreio, paue.

Hvala ti na pomoi!
PRIPOVJEDA:
I u svojoj prozranoj, pauinastoj haljinici maslaak ode na ples.
LJUBIICA: (uzvikuje s divljenjem)
Pogledajte, pa to je maslaak! Kako ima prekrasnu haljinu!
TULIPAN: (uzvikuje)
ini mi se da je veeras maslaak najljepi!
VISIBABA: (zamiljeno)
Zaista je prekrasan
RUA: (uzvikuje)
Doi, dragi prijatelju i zaplei s nama!
SVI: (glasno uzvikuju)
Zaplei s nama!
52
(Maslaak im prilazi, svi se uhvate u kolo i pleu.)
PRIPOVJEDA:
Glazba je te noi bila krasna, ivotinje su se umirile sluajui slavujevu pjesmu, pa i

posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslaak je bio sretan i radostan.
5.2.3. Trei sat
Na posljednjem se satu izvodi dramatizacija bajke na livadi kao dio izvanuionike

nastave. Uenici sa sobom nose likove koji su im potrebni za dramatizaciju, a koje su
prethodno izradili na satu likovne kulture, i napisani igrokaz kojim se za vrijeme
dramatizacije mogu koristiti ukoliko ga nisu nauili napamet. Odredi se dio livade na kojemu
e se izvoditi igrokaz i prva se grupa uenika pripremi za dramatizaciju pripovjeda sjedne
pored mjesta na kojem e igrokaz odvijati, a ostali se uenici iz grupe (glumci) poredaju po
redoslijedu izvoenja uloga. Dok prva grupa uenika izvodi igrokaz, ostali uenici sjede
nasuprot njih i gledaju izvoenje. Nakon toga, na isti se nain provodi i dramatizacija s
drugim grupama uenika. Po povratku u kolu, zid ili razredno pano uionice moe se ukrasiti
tim likovima iz prie s kojima se igrokaz izvodio.
53
6. ZAKLJUAK
Ovim smo radom, na primjerima metodikih modela, vidjeli mogue suvremene

metodike pristupe bajkama u razrednoj nastavi. Uporabom suvremenih metodikih sustava
moe se stvoriti nova, uenicima zanimljivija a uiteljima ponekad olakana, nastavna
situacija.
Teorijskim dijelom nastojali smo prikazati programsko odreenje bajke u razrednoj

nastavi, ustrojstvo nastavnog sata i suvremene metodike sustave nastave knjievnosti, kako
bi u konanici praktinim dijelom rada prikazali primjere moguih artikulacija sati u dvama
suvremenim sustavima nastave knjievnosti multimedijskom i komunikacijskom. Na
temelju tih primjera moemo zakljuiti kako je primjena multimedijskog sustava danas
neophodna s obzirom na svijet u kojem ivimo. Javlja se snaan razvitak tehnologije koji
rezultira promjenom drutva; gubi se navika itanja knjiga, pa tako i onih lektirnih sadraja, a
uenici nerijetko osjete i zasienje u nastavnom procesu. Upravo zbog toga suvremeni mediji,
TV i film, raunalo i internet, i mobilni telefon, predstavljaju spas u nastavnom procesu
inei ga zanimljivijim i poeljnijim uenicima. Razni filmovi, audio i video zapisi, mogu biti
snaan poticaj na itanje, a nerijetko uporaba raunalnih i mobilnih aplikacija, osim
zanimanja za isto, mogu razvijati i intelektualne sposobnosti uenika. Iz tih bi razloga uporaba
medija u nastavnom procesu trebala biti neizostavna, a jedina prepreka koja bi uvoenje
medija u nastavni proces mogla sprijeiti jest neopremljenost kola potrebnim sredstvima i
pomagalima ili, rjee, nezainteresiranost nekih uitelja za isto. Usko povezano s ranije
spomenutom promjenom drutva uope, mijenjaju se i one mlae generacije, uenici, kojima
trajanje kolskih sati postaje predugo, naporno i dosadno, iz ega moemo zakljuiti kako je i
primjena komunikacijskog sustava u nastavnom procesu takoer neophodna. Stvaranjem
lanca komunikacijskih situacija u kojemu se izmjenjuju razliiti oblici rada, razliite nastavne
situacije i nastavna sredstva, nastava postaje dinaminija i poeljnija. Osim toga, radom u
paru, skupini ili okruglim stolom, kod uenika se razvija uvaavanje tueg miljenja,
organizacija u radu i suradnja. Tako smo u ovome radu mogli vidjeti kako se radom u skupini
s najmlaim uzrasnom uenika moe provesti i dramatizacija teksta bez obzira to njihovo
pisanje jo uvijek nije na razini automatizacije.
54
U suvremenom metodikom pristupu bajkama uitelj vie nije samo predava ve
organizator i voditelj nastavnog procesa priprema sva potrebna nastavna sredstva i
pomagala, postavlja uenike u razne oblike rada, nadgleda ih i daje potrebne upute. Time
njegova uloga nije umanjena ve jednim dijelom olakana, isto kao to je i uenicima neke
zadatke lake odraditi u grupama i paru ili lake predoiti uporabom medija. Iz toga moemo
zakljuiti kako je prihvaenost suvremenih metodikih pristupa bajki obostrana i kako bi s
obzirom na to takvu nastavu trebalo sve vie provoditi.
55
7. SAETAK
Bajka kao jedan od najstarijih oblika usmenog narodnog stvaralatva, vaan je dio
povijesti knjievnosti i kao takva se dugi niz godina razvijala i mijenjala. Iako se kroz povijest
provlailo miljenje o njezinom negativnom utjecaju na odgoj djeteta, ipak je uvedena u
nastavni plan i program za osnovnu kolu. U razrednoj nastavi bajka se obrauje kroz sva
etiri razreda osnovne kole a najvie u drugom i treem razredu kao dio obvezne ili izborne
lektire. Za obradu bajke postoji odreena struktura sata dana kroz osam faza: pripremanje
uenika/uenica za itanje bajke, interpretativno itanje bajke, provjeravanje doivljaja,
prepriavanje teksta, analiza teksta (interpretacija), uopavanje, pripremanje uenika/uenica
za interpretativno itanje i druge oblike samostalnoga stvaralakog rada, i zadavanje zadataka
za samostalan rad kod kue; a ona se moe djelomino mijenjati koristimo li neke od
suvremenih metodikih sustava nastave knjievnosti, kao to su primjerice multimedijski i
komunikacijski sustav. Uporabom tih sustava nastava se moe olakati, oplemeniti i uiniti
zanimljivija, te u konanici potaknuti uenike na itanje bajki i itanje lektire uope.
56
8. SUMMARY
Fairy tale, as one of the oldest forms of oral folk literature, is an important part of
literary history, which has been developing and changing over the course of years. Although
there was a prevailing opinion about its negative influence on the upbringing of children, it
found its place in the elementary school curriculum. During the classroom teaching period
fairy tale is tackled in each of the four grades of elementary school, especially in the second
and third grade, as a part of compulsory or optional reading assignment. The appropriate class
structure in fairy tale analysis includes eight different steps: preparing students for reading
fairy tales, interpretative reading, experience analysis, retelling of the text, text analysis
(interpretation), generalization, preparing students for interpretative reading and other forms
of individual creative tasks, and giving assignments for individual work at home. This
structure can be partially changed when other contemporary methodological systems in
teaching literature are used, such as multimedia and communicative systems. By using these
systems the teaching process can be enriched and made easier and more interesting, and,
eventually, they can encourage students to read fairy tales and reading assignments in
general.
57
9. POPIS LITERATURE
1. Bettelhaim, B. (2000). Smisao i znaenje bajki. Cres: Poduzetnitvo Jaki

2. Been, A. (2008). Metodika znanost o pouavanju nastavnog predmeta. Zagreb:
Uiteljski fakultet u Zagrebu i Profil
3. Ek, M. (2010). Nastavna sredstva kao izvor literarnog znanja. ivot i kola (ur:
Pintari, A. i dr.). 24 (2/2010), 156-168.
4. Filipovi, M. (1988). Rjenik stranih rijei. Zagreb: Zadruna tampa
5. http://lektire.skole.hr/audio/pepeljuga-ili-staklena-cipelica, 6. svibnja 2015.
6. http://os-veliko-trgovisce.skole.hr/upload/os-veliko-
trgovisce/images/static3/1104/File/KNJI%C5%BDEVNOST.doc, 27. veljae 2015.
7. http://www.academia.edu/4953986/Upotreba_mobilnih_tehnologija_u_nastavi, 21.
travnja 2015.
8. http://www.digitalniudzbenici.hr/profilklik.html, 14. travnja 2015.
9. http://www.razredna-nastava.net/, 25. svibnja 2015.
10. Lagumdija, N. (2000). Basna u osnovnokolskoj nastavi knjievnosti. Zagreb: HENA
COM
11. Miki, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa
12. Nastavni plan i program za osnovnu kolu, MZOS, Zagreb, kolovoz 2006.
13. Perrault, C. (2006). Bakine prie ili prie iz drevnih vremena. Zagreb: kolska knjiga
14. Perrow, S. (2010). Bajke i prie za laku no. Velika Mlaka: Ostvarenje
15. Pintari, A. (1999). Bajke. Pregled i interpretacija. Osijek: Matica Hrvatska
16. Rosandi, D. (1975). Problemska, stvaralaka i izborna nastava knjievnosti. Sarajevo:
Svjetlost
17. Rosandi, D. (1986). Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolska
knjiga
18. Rosandi, D. (2005). Metodika knjievnog odgoja. Zagreb: kolska knjiga
19. Solar, M. (1997). Teorija knjievnosti. Zagreb: kolska knjiga
20. krinjari, S. (2004). Plesna haljina utog maslaka. Zagreb: Golden marketing-
Tehnika knjiga
21. Teak, D. (1998). Bajke (antologija). Zagreb: Divi
22. Teak, D., Teak, S. (1997). Interpretacija bajke. Zagreb: Divi
58
23. Teak, S. (2002). Metodika nastave filma na opeobrazovnoj razini. Zagreb: kolska
knjiga
24. Visinko, K. (2005). Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija. Zagreb:
kolska knjiga
59

Lek Tira

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Lek Tira

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za odgojne i obrazovne znanosti

SUVREMENI METODIKI PRISTUP BAJKAMA U

SUVREMENI METODIKI PRISTUP BAJKAMA U

JMBAG: 0303021530, redoviti student

Predmet: Metodika nastave hrvatskog jezika II.

Pula, lipanj 2015.

Ja, dolje potpisana Petra Ribari, kandidatkinja za magistru primarnog obrazovanja

Studentica: Petra Ribari

Pula, lipanj 2015.

U ovome e se radu pod naslovom Suvremeni metodiki pristup bajkama u razrednoj

Rad se sastoji od teorijskog i praktinog dijela u kojemu moemo vidjeti primjere

Iako na prijedloge struktura sati suvremenih metodikih sustava nastave knjievnosti,

2.1. Definicija i razvoj bajke

Bajka predstavlja jedan od najstarijih oblika usmenog narodnog stvaralatva koji i

Meutim, u sudaru s civilizacijom narodna je bajka doivjela brojne promjene. Od

2.2. Kompozicija i osobine stila i jezika

Bajke imaju vrstu kompoziciju koja se temelji na ponavljanju. Ponavljanju se uvodne

Nadnaravnim likovima pripadaju vile, vjetice, patuljci i zmajevi. Vile su gospodarice

2.5. Pedagoki spor

U pedagokoj literaturi zabiljeen je spor o odgojnoj ulozi bajke. Naime, izraeno je

Bajke imaju golemo odgojno znaenje. One su uvijek pedagogine u najboljem

Nijedno ranije spomenuto navedeno negativno miljenje, nije sprijeilo uvoenje

3.1. Programsko odreenje bajke

Hrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga obrazovanja i najue je

Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uenike za jezinu komunikaciju

razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi

Program hrvatskog jezika uspostavlja etiri nastavna podruja:

Svako nastavno podruje iskazuje svoje sadraje i zadae u vrstoj meusobnoj

Nastava knjievnosti u osnovnoj koli, posebice u razrednoj nastavi, ima svoje

Bajke se najvie obrauju u okviru obvezne i izborne lektire, a prema sadanjem

IV. Ivana Brli-Maurani: Rego i uma Striborova

Tablica 2: Popis filmova

Razred Popis filmova

V. Fleming: arobnjak iz Oza

M. Blaekovi: udesna uma

Bajku treba koristiti na razliite naine i u raznovrsne odgojno-obrazovne svrhe, u

Obradom bajke ostvaruju se i programske zadae koje uenik usvaja po razinama od

Tablica 3: Programske zadae

Razred Programske zadae

Fabula: povezanost dogaaja s mjestom, vremenom i likovima

3.2. Ustrojstvo nastavnog sata

Prema Dragutinu Rosandiu 22 , interpretacija bajke na nastavnom satu ostvaruje se

1. pripremanje uenika/uenica za itanje bajke,

3.2.1. Pripremanje uenika/uenica za itanje bajke

Ovisno o tematskoj usmjerenosti bajke, organizira se razgovor u kojem

Budui da se u bajkama pojavljuje personifikacija kao karakteristino stilsko sredstvo,

Prije itanja bajke mogu se promatrati ilustracije koje prikazuju karakteristine

U bajkama u kojima se kao glavni likovi pojavljuju ivotinje, pripremanje za doivljaj

Ako se u bajci pojavljuju natprirodna bia, razgovara se o tome kako su

itanju bajke prethodi i objanjavanje nepoznatih rijei, pojmova i izraza. Ako se

Rjeavanje zadataka objektivnog tipa jo je jedan oblik pripreme uenika/uenica koji

Interpretativnim itanjem bajke uenici/uenice doivljavaju njezin svijet i emotivno

3.2.3. Provjeravanje doivljaja

3.2.4. Prepriavanje teksta

Kada uenici/uenice izraze svoje doivljaje i zapaanja vezana uz proitanu bajku,

prepriavanje blisko tekstu,

Od navedenih tipova prepriavanja, najee se koriste prva dva, a prepriavanje se moe

3.2.5. Analiza teksta (interpretacija)

U ovoj se fazi smjenjuju razliite metode i postupci kako bi uenici/uenice bili to

Govorne metode (dijaloka i monoloka) povezuju se s metodom rada na tekstu,

U analitikoj fazi primjenjuju se i postupci koji uenike/uenice uvodi u

U ovoj se fazi nastavnog sata sreuju rezultati analize, to znai da se stvaraju

Osim navedenih aktivnosti, primjenjuju se i oblici usmenog i pismenog izraavanja.

2. Sporedni likovi iz bajke su _, __,

3. Pepeljuga ivi s i _.