Gospodarski Razvoj Hrvatke I Islanda Od 2000. Do 2015.

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
Gospodarski razvoj Hrvatke i Islanda od 2000. Do 2015.
Economic development of Croatian and Iceland, 2000-2015.
DIPLOMSKI RAD
OPATIJA, 2016.
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
Gospodarski razvoj Hrvatske i Islanda od 2000-2015.
Economic development of Croatian and Iceland, 2000-2015
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Nacionalna ekonomija Student: Katarina Strinavi

Mentor: Prof. dr. sc. B. Blaevi Matini br.: 1791 DO 13
Studij: izvanredni student
Smjer: Menadment u hotelijerstvu
OPATIJA, svibanj 2016.

SAETAK
Ovim se radom fokusiram na analizu i usporedbu gospodarskog razvoj Hrvatske i

Islanda u razdoblju od 2000. do 2015. godine, te na vrlo bitne karakteristike kao i
specifinosti koje obiljeavaju razvojne procese dviju drava. Unato znatnim
razlikama po pitanju geografskog poloaja i demografske slike Hrvatske i Islanda
komparacijom analize stanja monetarne politike, BDP-a, investicijske klime i glavnih
obiljeja razvoja gospodarskih djelatnosti dolazim do bitnih odrednica njihovog
budueg razvoja. Stoga sam rad podijelila na etiri glavna poglavlja gdje se u svakom
detaljno osvrem na analizu pojedinih podruja. S obzirom na nedovoljnu dostupnost
relevantnih podataka za pisanje diplomskog rada, smatram da sam uspjeno uspjela
obraditi teme usporedbe razvoja gospodarstva dviju drava u navedenom razdoblju.
Islanani su se izvukli iz gospodarske krize, spasili svoju valutu, minimalizirali su
utjecaj MMF-a i na taj nain osigurali gospodarski prosperitet, Hrvatska potpuno
suprotnim nainom eli oporaviti svoje gospodarstvo, konstantnim zaduivanjima u
inozemstvu s vrlo nepovoljnim kreditima koji e se vraati generacijama. Unato
ogromnim razlikama u procesu razvoja dviju zemalja, smatram da bi Island mogao
posluiti kao vrlo pozitivan primjer za rjeavanje sveukupne krize u Hrvatskoj. Na
kraju je dan osvrt na diplomski rad u cjelini.
Kljune rijei: razvoj; MMF; analiza; gospodarstvo;

SADRAJ
UVOD ........................................................................................................................... 3
1. OSNOVNA OBILJEJA HRVATSKE I ISLANDA............................................... 5
1.1. Osnovna obiljeja Hrvatske .............................................................................. 5
1.1.1. Geografska i reljefna obiljeja................................................................ 5
1.1.2. Povijesne znaajke .................................................................................. 7
1.2. Osnovna obiljeja Islanda ................................................................................. 9
1.2.1. Geografskoprirodne znaajke ............................................................... 9
1.2.2. Povijesna obiljeja ................................................................................ 11
2. DEMOGRAFSKA KRETANJA I ZAPOSLENOST U
HRVATSKOJ I ISLANDU....................................................................................... 14
2.1. Demografska kretanja u Hrvatskoj i Islandu................................................ 14
2.2. Trite rada u Hrvatskoj i Islandu ................................................................. 19
2.2.1. Zaposlenost stanovnitva u Hrvatskoj i Islandu ................................... 21
2.2.2. Nezaposlenost stanovnitva u Hrvatskoj i Islandu ............................... 27
3. KOMPARATIVNI ANALIZA STANJA GOSPODARSTVA
HRVATSKE I ISLANDA OD 2000. DO 2015. GODINE ...................................... 30
3.1. BDP.................................................................................................................... 30
3.2. Razvojna obiljeja gospodarskih djelatnosti................................................. 34
3.2.1. Poljoprivreda i ribarstvo ....................................................................... 34
3.2.2. Industrijska proizvodnja ....................................................................... 39
3.2.3. Graevinarstvo ...................................................................................... 40
3.2.4. Turizam i ugostiteljstvo ........................................................................ 42
3.2.5. Trgovina na malo .................................................................................. 45
3.2.6. Prijevoz ................................................................................................. 48
3.2.7. Bankarstvo i financijske institucije....................................................... 51
3.3. Ekonomski odnosi s inozemstvom .................................................................. 52
3.4. Osnovni agregati cijena ................................................................................... 61
3.5. Investicijske aktivnosti .................................................................................... 65
4. BUDUE ODREDNICE GOSPODARSKOG RAZVOJA
HRVATSKE I ISLANDA ......................................................................................... 69
4.1. Razvoj gospodarstva Hrvatske u budunosti ................................................ 69
4.2. Gospodarski razvoj Islanda u budunosti ..................................................... 70
ZAKLJUAK ............................................................................................................ 73
LITERATURA .......................................................................................................... 75
2
UVOD
Gospodarski razvoj Republike Hrvatske i Islanda meusobno se bitno razlikuju u

razdoblju od 2000. do 2015. godine kao rezultat razliitog poetnog stanja. Dok je za
Republiku Hrvatsku karakteristian izlazak iz planskog gospodarstva popraen pretvorbom i
privatizacijom, te ratnim dogaanjima tijekom 1990ih godina, to utjee na pad BDPa, rast
nezaposlenosti, zaustavljanje hiperinflacije i uspostava stabilnosti cijena i dr., Island biljei
rast BDPa, punu zaposlenost i visoki standard. Meutim, gospodarski sustav ovih dviju
drava ima i neke slinosti, a to je prvenstveno osjetljivost malih otvorenih trinih
gospodarstava na dogaanja u okruenju, posebice na globalnoj razini. Svjetska financijska
kriza koja je zapoela krajem 2007. godine, a kasnije se pretoila u svjetsku gospodarsku
krizu imala je snaan utjecaj na financijski sektor Islanda, kao i na gospodarski razvoj Islanda
i Republike Hrvatske u godinama koje slijede.
U skladu s navedenim aktualizira se pitanje gospodarskog razvoja Republike Hrvatske

i Islanda u razdoblju od 2000. do 2015. godine. Problem istraivanja je sljedei: unato
pozitivnim uincima skandinavskog modela gospodarskog razvoja u literaturi nema dostatnih
saznanja o njegovoj primjeni i uincima u Islandu, kao ni komparativnog prikaza
gospodarskog razvoja visokorazvijenih malih trinih gospodarstava i gospodarstava u
tranziciji, poput Republike Hrvatske. Komparativni prikaz gospodarstva Republike Hrvatske i
Islanda omoguuje dolaenje do spoznaja o problemima gospodarskog sustava tranzicijske
zemlje kakva je Hrvatska i skandinavskog modela gospodarskog razvoja primijenjenog u
Islandu, kao i odgovore malih trinih gospodarstava na izazove okruenja.
Predmet istraivanja je na objektivan i sustavan nain istraiti gospodarski razvoj

Republike Hrvatske i Islanda u razdoblju od 2000. do 2015. godine, te na temelju provedenog
istraivanja ukazati na budue odrednice gospodarskih sustava ovih dviju drava.
Temeljna radna hipoteza diplomskog rada je sljedea: gospodarski razvoj malih

otvorenih gospodarstava treba biti temeljen na izvozu. Komparativni prikaz razvijenog
islandskog gospodarstva i gospodarstva Republike Hrvatske moe ukazati na sve slabosti s
kojima se gospodarski sustav Republike Hrvatske suoava te dati smjernice razvoja
gospodarstva u skladu sa islandskim modelom.
Svrha i cilj diplomskog rada je istraiti temeljne znaajke gospodarskog razvoja

Republike Hrvatske i Islanda, te ukazati na snage i slabosti koje su u razdoblju od 2000. do
3
2015. godine pratili razvoj gospodarstava ovih dviju drava.
Diplomski rad je utemeljen na dostupnoj bibliografskoj grai eminentnih autora na

podruju ekonomije i gospodarstva u kojima se teorijski obrauju znaajke gospodarstva, ali i
analizira gospodarski razvoj Republike Hrvatske i Islanda. Takoer su koriteni relevantni
statistiki podaci nacionalnih ureda koji se odnose na geografske, demografske i gospodarske
znaajke Republike Hrvatske i Islanda. Podaci su obraeni uz koritenje odgovarajuih
metoda znanstvenog istraivanja, kao to su: povijesna metoda, metoda deskripcije, metoda
kompilacije, metoda komparacije, metoda klasifikacije, metoda indukcije i dedukcije, metoda
analize i sinteze, te razliite statistike metode (metoda baznih i verinih indeksa i sl.).
Sadraj diplomskog rada je podijeljen u etiri poglavlja.
U prvom poglavlju su predstavljena osnovna obiljeja Hrvatske i Islanda, kroz

deskriptivni prikaz geografskih i reljefnih obiljeja. Takoer je dan osvrt na povijesni razvoj
Hrvatske i Islanda.
Drugo poglavlje se odnosi na demografska kretanja i zaposlenost u Hrvatskoj i

Islandu. Komparativnim prikazom daje se uvid u broj stanovnika navedenih drava, kao i
opa obiljeja trita rada (zaposlenost i nezaposlenost).
U treem poglavlju su prikazani rezultati komparativne analize stanja gospodarstva

Hrvatske i Islanda u razdoblju od 2000. do 2015. godine. Pri tome su analizirani BDP,
razvojna obiljeja gospodarskih djelatnosti, ekonomski odnosi s inozemstvom, osnovni
agregati cijena i investicijske aktivnosti.
Budue odrednice gospodarskog razvoja Hrvatske i Islanda predmet su istraivanja u

etvrtom poglavlju. Na temelju provedene analize sadanjeg stanja daju se odrednice
gospodarskog razvoja u budunosti.
Na kraju diplomskog rada je zakljuak, kao sinteza rezultata istraivanja po pojedinim

poglavljima.
4
1. OSNOVNA OBILJEJA HRVATSKE I ISLANDA
Kako bi se dao to detaljniji prikaz gospodarskog razvoja Hrvatske i Islanda, potrebno

se uvodno osvrnuti na osnovna obiljeja ovih drava, kao to su geografska i reljefna obiljeja
te povijesna obiljeja, to je predmet istraivanja ovog dijela diplomskog rada.
1.1. Osnovna obiljeja Hrvatske
Republika Hrvatska je europska drava, smjetena na prijelazu iz srednje u

jugoistonu Europu, povrine 56.538 km2. U sadanjem teritorijalnom smislu to je vrlo mlada
drava, koja svoju samostalnost biljei od 1991. godine, kada se izdvojila iz zajednice bivih
jugoslavenskih republika. Glavni grad je Zagreb. Gospodarski razvoj Republike Hrvatske u
velikoj mjeri je povezan s njezinim geografskim i reljefnim obiljejima, ali i s razvojem
tijekom povijesti. Ona spaja srednjoeuropske, sjeverne i zapadnoeuropske te alpske i
podunavske europske zemlje s Mediteranom i jugoistonom Europom i Bliskim istokom1, to
joj daje vaan geoprometni poloaj. Hrvatskom prolaze tri Paneuropska prometna koridora
(V. koridor s ograncima V.b i V.c, VII. koridor i X. Koridor), a cestovnim i eljeznikim
pravcima iz smjera zapadne Europe prema jugoistoku i Mediteranu te prometni pravci koji
panonske zemlje, Rusiju i Ukrajinu, preko Zagreba povezuju s Jadranom i europskim
Mediteranom.
1.1.1. Geografska i reljefna obiljeja
U geografskom smislu Hrvatska obuhvaa juni dio Panonske nizine i najvei dio
podruja du Jadranskog mora, izmeu kojih se kao spona prostire ue planinsko podruje
Like i Gorskog kotara. Po prostornoj veliini najznaajnije dijelove Republike ini
podunavskoposavsko i jadransko podruje, a manjim dijelom planinskodinarsko podruje,
to Republici daje panonskomediteransko obiljeje. Dakle, na osnovi prirodnih
karakteristika prostora, u Republici Hrvatskoj mogu se izdvojiti tri velike
1
Bilen, M., Buar, K., Osnove turistike geografije, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 115.
5
prirodnogeografske cjeline:2 panonsko podruje (obuhvaa Slavoniju koja zauzima 18,7%
povrine Hrvatske), podruje sredinje Hrvatske (peripanonsko podruje, teite naseljenosti i
gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, obuhvaa 34% povrine Republike Hrvatske) i
jadransko podruje (prostire se na 47,4% ukupne povrine Republike Hrvatske). Izmeu
navedenih regija postoje bitne razlike u reljefnom, klimatskom i pedolokom pogledu, a to
utjee i na gospodarsku razvijenost pojedinih regija.
U reljefnom pogledu Hrvatska je preteno nizinska zemlja. Oko 53,4% teritorija su

nizine, oko 25,6% breuljci, a oko 21% gorsko i planinsko podruje (gorski ili dinarski
prostor). Panonsko i primorsko podruje meusobno su spojeni preteno krkim gorskim
podrujem. Nizinsko podruje obuhvaa panonski prostor (manjim dijelom) i peripanonski
prostor (veim dijelom). Hrvatska ima oblik potkove, a najui dio kojeg ine Gorski kotar i
Lika, preteno krko gorsko podruje, spaja nizinsko (peripanonski i panonski) i jadransko
podruje. Jadransko podruje je najveim dijelom istonojadranski prostor s otocima. Obala
Republike Hrvatske je duga 5.835 km, a sainjava je 1.246 otoka, otoia, hridi i grebena.
Teritorij Republike Hrvatske je veim dijelom graen od sedimentnih stijena, a

najzastupljenije su karbonatne stijene vapnenac i dolomit.3 Znatna je zastupljenost i klastinih
naslaga, kao to su: lapori, glineni kriljevci, bree i konglomerati. Veoma je mali udio
eruptivnih stijenja. Hrvatske planine su dio Dinarida, a najvei vrh je Dinara (1.831 m).
Vanjski Dinaridi se odlikuju krkim reljefom (obuhvaaju oko 45,5% podruja Republike
Hrvatske). Kr je razvijen u podruju Gorskog kotara, Like, Banije, Korduna, Istre, Dalmacije
sa Zagorom i otocima.4 To podruje je u velikoj mjeri graeno od dolomita i vapnenaca, sa
znaajnim udjelom rasjeda. Pukotine u vapnencu stvaraju mreu podzemnih kanala i upljina
koje na pojedinim mjestima doseu dubinu ispod razine mora, pa su du cijele obale prisutne
podmorske vrulje (voda koja pod tlakom izbija iz morskog dna). Voda koja ponire du rasjeda
stvara ponore, na ijem se dnu pojavljuju povremeni ili stalni vodeni tokovi. Neke jame,
poput Crvenog jezera, potpuno su ispunjene vodom. Otkriveno je oko 6.000 jama.
Mnogobrojne su i pilje, ponori, ponikve i dr. reljefni oblici.
Hrvatska je bogata vodnim tokovima. Rijeke pripadaju slivu Crnoga (62%) i
2
Bari, V. i dr., Hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Politika kultura
nakladnikoistraivaki zavod, Zagreb, 1998., str. 100.
3
Hrvatska enciklopedija, online izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
http://www.enciklopedija.hr/ (11.01.2016.)
4
Ibid.
6
Jadranskoga (38%) mora.5 Crnomorskom slivu pripadaju gotovo sve vee rijeke, poput
Dunava, Save, Drave, Une i dr., dok Jadranskom slivu pripadaju Zrmanja, Mirna, Cetina,
Krka i Neretva, te niz manjih rijeka. Jezera su uglavnom smjetena u primorju, a najvee
Vransko jezero obuhvaa povrinu od 30,7 km2. Posebno su zanimljiva Plitvika jezera koja
su 1949. godine proglaena nacionalnim parkom. Osim prirodnih rijeka i jezera, za potrebe
vodoopskrbe stvorena su umjetna jezera.
Vei dio Hrvatske ima umjereno kontinentalnu klimu. Planinska klima je

karakteristina za planinsko podruje Gorskog kotara i Like, a sredozemna klima za primorje.
Podruje sjevernog Jadrana (Hrvatsko primorje i Istra) imaju prijelaznu submediteransku
klimu, kao i prostor Dalmatinske zagore.
Hrvatsku karakterizira i velika bioloka raznolikost biljnog pokrova, kao odraz

ekolokih prilika i geolokih promjena tijekom prolosti. U Hrvatskoj je 944 strogo zatienih
biljnih vrsta.6 Bioloka raznolikost i bogatstvo hrvatske flore moe se zorno prikazati brojem
vrsta papratnjaa, golosjemenjaa i kritosjemenjaa u Hrvatskoj u odnosu na druge drave:
Maarska priblino 2.200 vrsta, Austrija 2.900 vrsta, Slovenija i vicarska 3.000 vrsta,
Njemaka 3.300 vrsta, Francuska 4.200 vrsta, Italija 5.600 vrsta, Hrvatska 4.000 vrsta.7
Raznolik je i ivotinjski svijet, pa su u Hrvatskoj zastupljeni gotovo svi predstavnici
europskih kopnenih ivotinja, a veliki znaaj imaju i slatkovodna i morska fauna.
Tako velika reljefna, pedoloka, klimatska i dr. raznolikost peripanonskog, panonskog

prostora, gorskog i jadranskog prostora ukazuje na regionalnu razliitost Hrvatske. Unutar tih
geografskih prostora prisutna je i regionalna razliitost pod utjecajem fizikogeografskih
struktura, a posebice kulturnogeografskim procesima. Regionalne razliitosti ujedno
Hrvatskoj daju mogunost razvoja razliitih gospodarskih djelatnosti u pojedinim regijama za
koje za odreenu gospodarsku djelatnost postoje realni preduvjeti.
1.1.2. Povijesne znaajke
Povijest dravnog prostora Hrvatske moe se pratiti od 9. stoljea, od kada su granice

tog prostora mijenjane uslijed razliitih dogaanja tijekom povijesti. Prvi kralj Tomislav
5
Ibid.
6
Dravni zavod za prirodu, Strogo zatiene vrste, http://www.dzzp.hr/vrste/strogo-zasticene-divlje-
vrste/strogo-zasticene-vrste-747.html (9.01.2016.)
7
Hrvatska encilopedija, online izdanje, op. cit.
7
(okrunjen 925. godine) ujedinio je Hrvatsko Kraljevstvo, koje se do tada sastojalo od dvije
neovisne kneevine (Dalmatinsku Hrvatsku i Panonsku Hrvatsku).8 Posljednji hrvatski kralj
Zvonimir umro je 1089. godine, a u sljedeih devet stoljea Hrvatska nije imala svog vladara,
ve je bila pod vlau vladara drugih drava. Na kraju 11. Stoljea sjeverna granica se
mijenja, a ugarski kraljevi zauzimaju hrvatske krajeve juno od Drave. U 12. i 13. stoljeu
mijenja se i juna granica; dalmatinski gradovi potpadaju pod Mleane, a u Hrvatskoj ostaju
samo Split i Trogir. Prisutne su i povremene promjene istone granice. Venecija je
dalmatinskom obalom vladala do 1797. godine (izuzev Dubrovnika). Osmanskim osvajanjima
dolazi do suavanja hrvatskog dravnog prostora, koji se dodatno smanjuje nakon Zrinsko
frankopanske urote u 17. stoljeu. Mirom u Srijemskim Karlovcima, 1699. godine, hrvatska
se granica na istoku pomaknula na crtu Sljunj Novi Kostajnica Dubica, a vraena je i
Slavonija, te Srijem 1718. godine. Rijeka i dio Gorskog kotara pripojeni su Hrvatskoj 1776.
godine, te vei dio Vojne krajine. No, pad Mletake Republike 1797. godine znaio je i
austrijsku vlast u Dalmaciji do 1805. godine, a potom i vlast Napoleona I. do 1813. godine te
ponovno vraanje pod austrijsku vlast, do 1918. godine. Hrvatskougarska nagodba iz 1868.
godine prestaje vaiti zavretkom I. svjetskog rata, te Hrvatska kao sastavni dio Drava
Slovenaca, Hrvata i Srba ulazi u dravnu zajednicu s Kraljevinom Srbijom Kraljevinu Srba,
Hrvata i Slovenaca, koja 1929. godine dobiva naziv Kraljevina Jugoslavije. Nakon II.
Svjetskog rata Hrvatska je republika unutar SFRJ, u ijem sastavu ostaje do neovisnosti 1991.
godine.
Nakon to je odran referendum o neovisnosti, Hrvatska vlada je 25. lipnja 1991.

godine proglasila razdruivanje od SFRJ, ali je ta odluka stavljena u tromjeseni moratorij
zbog pritiska meunarodne zajednice. Dana 8. listopada 1991. godine Hrvatski sabor je donio
Odluku o raskidnu dravnopravnih saveza. Meutim, u Hrvatskoj je ve u rujnu iste godine
zapoeo Domovinski rat, koji traje do 1995. godine. To je razdoblje stagnacije i pada
gospodarskih aktivnosti, pretvorbe i privatizacije drutvenog vlasnitva, oblikovanja novog
zakonskog okvira, kao i drugih mjera kojima se stvaraju pretpostavke za trino gospodarstvo.
U gospodarskom smislu to razdoblje karakterizira pad BDPa, rast nezaposlenosti, rast
inflacije, promjene u monetarnom i fiskalnom sustavu i dr. Nakon zavretka Domovinskog
rata i uspostave sigurnosnih uvjeta koje ohrabruju inozemne investitore, Hrvatska biljei trend
gospodarskog rasta.
8
Pavlievi, D., Kratka politika i kulturna povijest Hrvatske, Hrvatski informativni centar, Zagreb,
1998., str. 7.
8
1.2. Osnovna obiljeja Islanda
Island je mali vulkanski otok, ali i samostalna republika. Republika Island je

najzapadnija europska zemlja, povrine 102.819 km2, smjetena izmeu Grenlandskog mora i
Sjevernoatlantskog oceana na Arktiku. U usporedbi s Republikom Hrvatskoj Island je po
povrini gotovo dvostruko vei. I dok je Republika Hrvatska relativno mlada drava, Island
biljei gotovo 100godinju neovisnost, od 1. prosinca 1918. godine. Glavni grad je
Reykjavik, smjeten na jugozapadnoj obali zemlje.
1.2.1. Geografskoprirodne znaajke
Island je smjeten, kako je prethodno istaknuto, u sjevernom dijelu Atlantskog oceana

u blizini Artikog kruga. Na maloj je udaljenosti od Grenlanda, oko 287 km, kotske 800 km
i Norveke 970 km. Od ukupne povrine Islanda (102.819 km2), oko 100.250 km2 je kopno, a
2.750 km2 je voda.9 S geolokog stajalita, Island je veoma mlada drava, jo uvijek u fazi
svog vlastitog stvaranja. Najizrazitije znaajke islandskog pejzaa su: aktivni vulkani, zelene
doline, ledenjaci, crne pjeane plae i rijeke. Iako vrlo dostupni, oni su i dalje ostaju
netaknuti ljudskom civilizacijom. Najvei dio otoka graen je od bazalta tercijarne starosti,
koji je pokriven mlaom lavom i vulkanskim princima.10 U reljefu Islanda razlikuju se tri
regije. Uz obalu, koja je duga 4.988 km, razvedenu fjordovima (Borgar, Breii, Skaga, Pistil i
dr.), pruaju se nizine. Od najveeg je znaenja za gospodarstvo Islanda nizina na
jugozapadnom dijelu otoka, koja se odlikuje plodnou i gustoom naseljenosti. Obalnu
nizinu prema unutranjosti otoka zamjenjuje stepeniasti ravnjak (Fjeld), nenaseljen i slabo
pokriven panjacima. Na oko 3/4 otoka prostire se najvii planinski dio otoka, prosjene
visine 980 m, na kojem se ispinju gorski vrhunci (vulkan Hekla 1.491 m) i ledeni pokrovi
(ledenjaci), a koji su ostali iz pleistocena.11 Unato imenu otoka, led prekriva samo 11,5%
povrine otoka, ali i dalje predstavlja najvei ledenjak u Europi. Predstavlja izvor iste vode i
9
Nations Encyclopedia, Republic of Island, http://www.nationsencyclopedia.com/economies/
Europe/Iceland.html (14.01.2016.)
10
Hrvatska enciklopedija, svezak 3, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1999., str. 202.
11
Ibid., str. 202.
9
simbol je istoe (nezagaenosti) islandskih proizvoda. Najvei ledenjak je Vatnajkull
povrine 8.400 km2. Jugoistoni planinski dio Islanda okomitim se odsjecima sputa prema
obalnoj nizini i obali otoka do 500 m.
Island se odlikuje recentnom vulkanskom djelatnou, izvorima vrue vode i

gejzirima. Najvei izvor vrue vode je Deilartunguhver (Borgarfjrur) koji u sekundi izbaci
250 l vrue vode. Iz postglacijalnoga razdoblja datira oko 200 vulkana. Godine 1963.
podmorskom vulkanskom erupcijom nastao je jugozapadno od otoja Vestman otok Surtsey
(1,6 km2), a vulkan na njemu nazvan je Surtum.12 Kao rezultat povremenih erupcija vulkana
prekrivenih ledenjacima dolazi do velikih poplava uzrokovanih otapanjem leda. Prisutni su i
esti potresi, ali oni rijetko nanesu veu tetu.
Rijeke imaju kratak tok, s mnogim vodopadima i brzacima. Hrane se vodom koja
nastaje otapanjem ledenjaka, koji uzrokuju poplave tijekom srpnja i kolovoza (juno od
Vatnajkulla).
Na klimu Islanda uvelike utjee ogranak Golfske struje koji tee du june i zapadne
obale. To donosi blaga atlantska strujanja u dodiru s hladnijim arktikim zraenjima. Klima
Islanda je oceanska, s hladnim ljetima i blagim zimama. Srednja godinja temperatura kree
se od 2,0oC do 5,7oC u nizinama.13 U sijenju je srednja temperatura zraka izmeu 1,5oC na
sjeveru i 1,2oC na jugu, a u srpnju izmeu 10,9oC na sjeveru i 1,2oC na jugu.14 Zbog
geografske irine, solarna visina nije velika te postoje velike razlike u duljini dana tijekom
ljeta i zime. Na najsjevernijem dijelu zemlje, ponono sunce se vidi sredinom ljeta, a noi su
istovremeno svijetle u drugim dijelovima zemlje (tablica 1).
Tablica 1. Duljina dana u ljetnom i zimskom solsticiju
Mjerna postaja Ljetni solsticij Zimski solsticij
Vestmannaeyjar 20 sati 37 min. 4 sata 30 min.

Reykjavik 21 sat 9 min. 4 sata 8 min.
Akureyri 23 sata 32 min. 3 sata 05 min.
Grimsey 24 sata 2 sata 13 min.
Izvor: Einarsson, M. A., Climate of Iceland, u: Van Loon, H. (ur.), World Survey of
Climatology: 15 Climates of the Oceans, Einarsson, Amsterdam, 1984., str. 673.
12
Ibid., str. 203.
13
Einarsson, M. A., Climate of Iceland, u: Van Loon, H. (ur.), World Survey of Climatology: 15 Climates
of the Oceans, Einarsson, Amsterdam, 1984., str. 673.
14
Hrvatska enciklopedija, op. cit., str. 203.
10
Jak vjetar prisutan je osobito tijekom zime, a juni oceanski vjetar donosi oborine.
Oborine su gotovi iste tijekom cijele godine. Najmanje oborina u mjernoj postaji Reykjavik
15
ima u svibnju (43,8 mm, 9,8 dana), a najvie u oujku (81,8 mm, 14,4 dana). Koliina
oborina ima trend opadanja od juga (oko 2.200 mm godinje) prema sjeveru (470 mm).16 U
unutranjosti u viim predjelima prevladava otra planinska klima, a snijeg je prisutan tijekom
cijele godine. Velika koliina naoblake, takoer, je jedna od klimatskih obiljeja Islanda, a
prisutne su i este magle i kie.
Obraenih povrina u Islandu je samo oko 0,1% povrine, a najvei dio neobradivog
zemljita kojeg ine ledenjaci, izljevi lave te pjeane pustopoljine, obuhvaa 76% povrine
otoka. Na panjake i livade otpada 22,7%, a na ume 1,2% povrine otoka. Vidljivo je, dakle,
da Island u usporedbi s Hrvatskom ima vrlo malo povrina koje omoguavaju poljoprivrednu
proizvodnju.
1.2.2. Povijesna obiljeja
Iako je Island poznat ve starim Grcima i Rimljanima, nema arheolokih nalaza koji bi
svjedoili o naseljenosti ovog otoka u dalekoj prolosti. Prvi nalazi ukazuju na prisutnost
irskih redovnika krajem 8. stoljea i poetkom 9. stoljea. Do tog razdoblja otok je poznat pod
latinskim nazivom Ultima Thule. Prema podacima u Knjizi o naseobinama iz 12. stoljea prvi
stalni stanovnici doli su na otok 874. godine, te su se naselili na mjestu koje je nazvano
Reykjavik. U istoj se knjizi spominje i dolazak vie od 400 doseljenika, koji su sa svojim
obiteljima doplovili na otok. Kao posljedica politikih sukoba u Norvekoj, posebice nakon
bitke kod Hafursfjrura (oko 875. godine) dolazi do emigracije na Island. Kolonizacija u 9. i
10. stoljeu dovodi na otok doseljenike iz Irske, Norveke i kotske te s Hebridskih,
Orkneyskih i Shetlandskih otoka. Do 930. godine vladari su uspostavili formalno vladanje
(Althing), koje se ujedno smatra jednim od najstarijih parlamenata u svijetu. Krajem 10.
stoljea na otok dolaze kranstvo zbog utjecaja norvekog kralja Olefa Tryggvasona. Za to je
vrijeme Island ostao neovisan, pa je to razdoblje povijesti Islanda poznato kao Old
Commonwealth. Unutarnji sukobi u 13. stoljeu dovode do slabljenja snage Islanda, pa Island
15
Informacije se temelje na izraunu klimatskih promjena u 30godinjem razdoblju (1961.-1990. godine).
The World Meteorological Organization, http://www.worldweather.org/097/c00189.htm (11.01.2016.)
16
Hrvatska enciklopedija, op. cit., str. 203.
11
postaje podreen Norvekoj putem Starog saveza (1262.-1264.), to je utjecalo na kraj
Commonwealtha. Norveka je, pak, bila ujedinjena sa vedskom (1319. godine), zatim s
Danskom (1363. godine), pa se na kraju sve nordijske zemlje ujedinjuju u jedan savez, u
Kalmarska uniju (1397.-1523.), ali u tom savezu Island potpada pod vlast Danske. Danska
uvodi strogi trgovinski monopol u 17. i 18. stoljeu, na tetu islandskog gospodarstva.17
Tijekom danske vladavine otok poinje sve vie propadati. Samouprava koja je bila sauvana
tijekom norveke vladavine, ukinuta je, a althing gubi na svom znaenju. Mnogobrojni nameti
unitavaju islandsko gospodarstvo. Osiromaena zemlja dodatno je bila pogoena prirodnim
katastrofama. Tijekom tog razdoblja broj stanovnika Islanda opada. Buenje svijesti o
neovisnosti Islanda poinje u 19. stoljeu, a u nakon Prvog svjetskog rata (1. prosinca 1918.
godine), Island postaje neovisna drava, ali ostaje s Danskoj u personalnoj uniji. Iako je Island
bio neutralan na poetku II. svjetskog rata, Velika Britanija ga je u strahu od njemake
okupacije, zaposjela. S obzirom da su veze s Danskom (koju su Nijemci okupirali u travnju
1940. godine), izvrnu vlast na otoku 12. travnja 1940. godine preuzima Islandsko
ministarstvo. Neovisnost Republike Island proglaena je plebiscitom 16. travnja 1944. godine.
Nakon drugog svjetskog rata Island je bio jedan od osnivaa Ujedinjenih naroda, a njegovo
gospodarstvo, u prvom redu, zahvaljujui ribolovu (iako ugroen sukobima s drugim
narodima) biljei ubrzanu stopu gospodarskog rasta. Godine 1958. Island u cilju zatite svog
ribarstva proiruje teritorijalne vode, pa dolazi u sukob s Velikom Britanijom. Sukobi izmeu
Velike Britanije i Islanda u razdoblju izmeu 1958. i sredine 1970ih godina nazivaju se i
bakalarskim sukobima (engl. Cod Wars). Prvi je sukob izazvan proirenjem ribolovne granice
Islanda za 4 do 12 milja izvan teritorijalnih voda Islanda. Drugi sukob je trajao od 1972. do
1973. godine, a izazvan je proirenjem ribolovne zone do 50 milja. Trei sukob je potenciran
proirenjem zone ribolova s 50 milja na 200 milja, 1975. godine. Velika Britanija nije priznala
autoritet Islanda nad tim podrujem te je nastavila loviti unutar spornog podruja. Godine
1979. proglaen je gospodarski pojas (u irini od 200 milja). Godine 1982. potpisan je
sporazum. U listopadu 2008. godine islandski bankarski sustav je propao, to je utjecalo na
traenje velikih kredita Islanda od Meunarodnog monetarnog fonda i prijateljskih drava. U
godinama koje slijede islandsko gospodarstvo se stabilizira, i biljei trend rasta.
17
History of Iceland, http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ac03
(7.01.2016.)
12
13
2. DEMOGRAFSKA KRETANJA I ZAPOSLENOST U
HRVATSKOJ I ISLANDU
Gospodarski razvoj Republike Hrvatske i Islanda nije mogue analizirati bez analize
demografskih kretanja i zaposlenosti. Stanovnitvo je osnovni initelj, ali i cilj gospodarskog
razvoja. Ono ima proizvodnu i potronu funkciju u gospodarstvu svake zemlje. Znanja koja
ovjek stjee, umijea kojima ovladava, uz psihofiziko i genetsko naslijee, te brojnost
stanovnitva (sa svim strukturnim karakteristikama te brojnosti) u porastu (stagnaciji ili padu),
temeljne su pretpostavke gospodarskog razvoja. To je tzv. proizvodna funkcija naroda
(ovjeanstva). Navike stvaranja i mogunosti (financijske) zadovoljenja potreba, tj. brojnost
puanstva (sa svim strukturnim karakteristikama te brojnosti) u porastu (stagnaciji ili padu)
temeljni su okvir tzv. unutarnjeg trita (kupovne snage) jednog naroda (ovjeanstva).18
Stanovnitvo je, dakle, vrstim sponama vezano uz gospodarski i drutveni ivot jedne zemlje.
Ono je izvor najvanijeg imbenika proizvodnje radne snage, te osjetno determinira tempo
gospodarstva, utjeui na njegov smjer i strukturu. Ono ima ulogu proizvoaa i potroaa roba
i usluga. Dok u proizvodnji sudjeluje samo aktivni dio stanovnitva, u potronji sudjeluje
ukupno stanovnitvo (ekonomski aktivno i uzdravano). Stanovnitvo, prema tome, ulazi u
ekonomski proces u dvostrukoj ulozi, u ulozi proizvoaa (odreujui ukupni radni potencijal
jedne zemlje) i istovremeno, u ulozi potroaa (odreujui demografske dimenzije unutarnjeg
trita i bitne karakteristike strukture ukupne, a posebno osobne potronje).
2.1. Demografska kretanja u Hrvatskoj i Islandu
Demografska kretanja u Hrvatskoj i Islandu u proteklih sto godina bila su pod

razliitim utjecajima. No, poseban utjecaj na demografska kretanja imale su razliite
gospodarske karakteristike, kao to su BDPpc i ivotni standard. Za gospodarski razvoj vana
je potroaka komponenta na koju utjee brojnost stanovnitva, ali i njegova kupovna mo. U
2015. godini u Islandu je ivjelo 329.100 stanovnika.19 Hrvatska je prema popisu stanovnitva
iz 2011. godine imala 4.284.880 stanovnika.20 S obzirom na brojnost stanovnitva i Republiku
Hrvatsku i Island vidljivo je da je rije o veoma uskim tritima, pa i jednim od najmanjih
18
Bari, V. i dr., op. cit., str. 21.
19
Island, http://www.iceland.is/the-big-picture (15.01.2016.)
20
Popis stanovnitva 2011., http://www.dzs.hr (17.01.2016.)
14
trita u Europi. To znai da se ni u Hrvatskoj ni u Islandu ne moe razvijati industrija ija
masovna proizvodnja iziskuje relativno velika potrona tijela, oslanjajui se prvenstveno na
unutarnje trite. Stoga je i gospodarstvo Islanda uglavnom orijentirano na izvoz, a u
Hrvatskoj je potroaki potencijal daleko od njegovog punog izraaja, zbog niske kupovne
moi stanovnitva, koja suuje trite u odnosu na njegovu brojnost. Kretanje broja
stanovnika u Hrvatskoj i Islandu u razdoblju duem od jednog stoljea prikazana je u tablici
2.
Tablica 2. Kretanje broja stanovnika Hrvatske 1857.-2011. i Islanda,
Broj Indeksi Indeksi

stanovnika Stanovnici na Broj Stanovnici na
1857. = verini 1 km2 stanovnika 1857. = verini 1 km2
100 indeksi 100 indeksi
1857. 2.181.499 100 38,6 65.786 100,0

1869. 2.398.292 109,9 109,9 42,4 69.700 105,9 105,9
1880. 2.506.228 114,9 104,5 44,3 71.981 109,4 103,3
1890. 2.854.558 130,9 113,9 50,5 70.581 107,3 98,1
1900. 3.161.456 144,9 110,8 55,9 77.967 118,5 110,5
1910. 3.460.584 158,7 109,5 61,2 84.528 128,5 108,4
1921. 3.443.375 157,8 99,5 60,9 94.436 143,6 111,7
1931. 3.785.455 173,5 109,9 67,0 108.629 165,1 115,0
1948. 3.779.858 173,2 99,9 66,9 135.935 206,6 124,1
1953. 3.936.022 180,4 104,1 69,6 148.978 226,5 109,6
1961. 4.159.696 190,7 105,7 73,6 177.292 269,5 119,0 1,8
1971. 4.426.221 203,0 106,4 78,3 204.834 311,4 115,5 2,1
1981. 4.601.469 210,9 104,0 81,4 229.327 348,6 112,0 2,3
1991. 4.512.652 206,9 98,1 79,8 255.866 388,9 111,6 2,6
2001. 4.437.460 203,4 98,3 78,5 283.361 430,7 110,7 2,8
2011. 4.284.880 196,4 96,6 75,7 318.452 484,1 112,4 3,2
2015.* 4.225.316 193,7 98,6 329.100 500,3 103,3 3,2
* procjena
Izvor: Izrada studentice prema: SLJH2014, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
Zagreb, 2015., str. 111., Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.) i Iceland
Population density, http://knoema.com/atlas/Iceland/Population-density
(18.01.2016.)
Podaci u tablici pokazuju da je u razdoblju od 1857. do 2015. godine broj stanovnika u

Hrvatskoj gotovo dvostruko povean. Zabrinjava pad broja stanovnika u razdoblju od 1981.
do 2015. godine. U tom razdoblju je broj stanovnika smanjen za 376.153 ili za 8,2%. Iako su
ratna dogaanja poetkom 1991. godine bila glavnim uzrokom smanjenja broja stanovnika
izmeu popisa stanovnitva u 1981. i 2001. godini, tome je svakako potpomogla i
gospodarska situacija koju obiljeava pad BDPa i rast nezaposlenosti. U 2001. godini broj
stanovnika Hrvatske u odnosu na 1991. godinu je smanjen za 75.192 ili za 1,7%, a smanjenje
broja stanovnika nastavljeno je i u sljedeem razdoblju. Procjenjuje se da je broj stanovnika u
2015. godini bio manji za 59.564 u odnosu na 2011. godinu to se moe pripisati
15
gospodarskoj recesiji u Hrvatskoj u kojoj je sedmu godinu za redom zabiljeen pad BDPa.
Island je u razdoblju od 1987. do 2015. godine poveao broj stanovnika sa 65.786 na 329.100
ili za vie od 400 postotnih bodova. U cijelom razdoblju Island biljei rast stanovnitva u
godinama meupopisa, osim u 1890. godini, kada je broj stanovnika smanjen za 1,9%. Za
razliku od Hrvatske u kojoj se uinci svjetske gospodarske krize pretau u gospodarsku krizu
u nacionalnim granicama, a koja prerasta u recesiju, pa i broj stanovnitva u takvim uvjetima
ima trend smanjenja, Island unato snanoj bankarskoj krizi u 2009. godini biljei rast broja
stanovnika ili sa smanjenjem tog rasta. Dok je u razdoblju izmeu dva popisa (2001. i 2011.
godine) broj stanovnika imao rast za 12,4%, u 2015. godini broj stanovnika biljei rast od
3,3% u odnosu na 2011. godinu. Kriza bankarskog sustava utjecala je i najveom migracijom
stanovnitva s Islanda od 1887. godine, te smanjenjem broja stanovnika.
Prosjena gustoa stanovnitva u Republici Hrvatskoj znatno je poveana u razdoblju
od 1857. do 2015. godine, s 38,6 st./km2 na 75,7 st./km2, to je dvostruko poveanje gustoe.
U odnosu na druge zemlje u okruenju, Sloveniju sa 102,4 st/km2, Austriju sa 103,4 st./km2,
Italiju s 208,5 st./km2 i dr., Hrvatska ima znatno manju gustou naseljenosti (75,7 st./km2), te
je blia manje razvijenim zemljama Europske unije (Bugarska 66,5 st./km2, Rumunjska 86,6
st./km2).21 Island je jedna od najslabije naseljenih zemalja Europe, s prosjenom gustoom
naseljenosti tek neto veom od 3 st./km2. Stanovnitvo Islanda je u prosjeku mlae od
stanovnitva Republike Hrvatske. Srednja dob stanovnitva Islanda je 37,1 godinu, a
stanovnitva Hrvatske 41,7 godina.22
Na porast stanovnitva utjeu etiri komponente kretanja stanovnitva: natalitet,

mortalitet, imigracija i emigracija.23 Pokazatelji prirodnog kretanja stanovnitva su natalitet i
mortalitet stanovnitva, u uem smislu, dok u irem smislu oni obuhvaaju i fertilitet,
nupcijalitet, divorcijalitet, te mortalitet dojenadi.24 Ovi pokazatelji nisu odreeni samo
biolokim procesima, ve i nizom gospodarskih, sociolokih, psiholokih i kulturnih
imbenika koji odreuju ope uvjete ivota na pojedinom stupnju razvoja. Zato se ove
veliine mogu shvatiti i kao svojevrsni pokazatelji gospodarskog razvoja pojedinog podruja.
U kontekstu ovog diplomskog rada kretanje broja stanovnitva u Republici Hrvatskoj i
Islandu istrauju se s obzirom na natalitet i mortalitet (tablica 3) te vanjske migracije
stanovnitva.
21
Podaci gustoe naseljenosti za 2014. godinu prema: World Data Atlas, http://knoema.com (17.01.2016.)
22
SLJH2014, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2015., str. 113.
23
Wertheimer Baleti, A., Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999., str. 204.
24
Ibid., str. 204.
16
Tablica 3. Prirodni prirast stanovnitva u Republici Hrvatskoj i Islandu
Broj osoba u Republici Hrvatskoj Broj osoba u Islandu
Godina ivoroenih umrlih prirodni ivoroenih umrlih prirodni
prirast prirast
1985. 62.665 52.067 10.598 3.856 1.652 2.204
1986. 60.226 51.740 8.436 3.881 1.598 2.283
1987. 59.209 53.080 6.129 4.193 1.724 2.469
1988. 58.525 52.686 5.839 4.673 1.818 2.855
1989. 55.651 52.569 3.082 4.560 1.716 2.844
1990. 55.409 52.192 3.217 4.768 1.704 3.064
1991. 51.829 54.832 3.003 4.533 1.796 2.737
1992. 46.970 51.800 4.830 4.609 1.719 2.890
1993. 48.535 50.846 2.311 4.623 1.753 2.870
1994. 48.584 49.482 898 4.442 1.717 2.725
1995. 50.182 50.536 354 4.280 1.923 2.357
1996. 53.811 50.636 3.175 4.329 1.879 2.450
1997. 55.501 51.964 3.537 4.151 1.843 2.308
1998. 47.068 52.311 5.243 4.178 1.821 2.357
1999. 45.179 51.953 6.774 4.100 1.901 2.199
2000. 43.746 50.246 6.500 4.315 1.828 2.487
2001. 40.993 49.552 8.559 4.091 1.725 2.366
2002. 40.094 50.569 10.475 4.049 1.822 2.227
2003. 39.668 52.575 12.907 4.143 1.826 2.317
2004. 40.307 49.756 9.449 4.234 1.824 2.410
2005. 42.492 51.790 9.298 4.280 1.837 2.443
2006. 41.446 50.378 8.932 4.415 1.903 2.512
2007. 41.910 52.367 10.457 4.560 1.943 2.617
2008. 43.753 52.151 8.398 4.835 1.987 2.848
2009. 44.577 52.414 7.837 5.026 2.002 3.024
2010. 43.361 52.096 8.735 4.907 2.020 2.887
2011. 41.197 51.019 9.822 4.492 1.986 2.506
2012. 41.771 51.710 9.939 4.533 1.955 2.578
2013. 39.939 50.386 10.447 4.326 2.154 2.172
2014. 39.566 50.839 11.273 4.375 2.049 2.326
Izvor: Izrada studentice prema: SLJH2014, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
Zagreb, 2015., str. 111., Prirodno kretanje stanovnitva u 2014., Statistika izvjea,
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, br. 1542/2015., str. 16., Statistics
Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Podaci u tablici 3 pokazuju da Hrvatska od 1991. godine ima negativan prirodni

prirast stanovnitva (s izuzetkom u 1996. i 1997. godini), a broj ivoroenih je u 2014. godini
bio ak za 11.273 manji od broja umrlih. Natalitetna stopa iznosila je u 2014. godini 9,3/1.000
stanovnika (u 2013. natalitetna stopa je bila 9,4), a mortalitetna 12,0/1.000 stanovnika (u
2013. godini mortalitetna stopa 11,8).25 Za razliku od Republike Hrvatske, Island je u
razdoblju od 1985. do 2014. godine imao pozitivan prirodni prirast stanovnitva, te se u
cijelom razdoblju zadrao iznad 2.000. U 2014. godini broj ivoroenih je bio vei za 2.326
od mrtvoroenih. Meutim, i u Islandu je primjetan pad nataliteta u razdoblju od bankarske
krize. U 2009. godini broj ivoroenih iznosio je 5.026, dok je u do 2014. godine smanjen na
25
Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2014. godini, Hrvatski zavod za zdravstvo, Zagreb, 2015., str. 3.
17
4.375 ili za 13%. Na razini cijele Europe prisutan je trend pada nataliteta, no usporedbom s
prosjekom Europske unije (10,3), Hrvatska ima znatno niu stopu.26 To ukazuje na potrebu
donoenja efikasne demografske politike.
Osim nataliteta i mortaliteta, migracijska kretanja su takoer jedan od pokazatelja porasta

stanovnitva. Migracijska kretanja u razdoblju od 2005. do 2014. godine u Republici Hrvatskoj
ukazuju da se pozitivan migracijski saldo prisutan do 2008. godine zamjenjuje negativnim
migracijskim saldom u 2009. godini, a negativna kretanja migracijskog salda prisutna su do 2014.
godine s tendencijom njegova poveanja (tablica 3).
Tablica 4. Vanjska migracija stanovnitva Republike Hrvatske, 2005.-2014. godine

Godina Republika Hrvatska Migracijski saldo Island
Doseljeni iz Odseljeni u Migracijski Dravljani Strani Ukupno
inozemstva inozemstvo saldo Island dravljani
2005. 14.230 6.012 8.218 118 3.742 3.860
2006. 14.978 7.692 7.286 280 5.535 5.255
2007. 14.622 9.002 5.620 167 5.299 5.132
2008. 14.541 7.488 7.053 477 1.621 1.144
2009. 8.568 9.940 1.472 2.466 2.369 4.835
2010. 4.985 9.860 4.875 1.703 431 1.272
2011. 8.534 12.699 4.165 1.311 93 1.404
2012. 8.959 12.877 3.918 936 617 319
2013. 10.378 15.262 4.884 36 1.634 1.598
2014. 10.638 20.858 10.220 760 1.873 1.113
Izvor: Izrada studentice prema: Migracija stanovnitva Republike Hrvatske u 2014.,

Priopenje, br. 7.1.2., Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2015.,
str. 1. i Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Podaci u tablici 4 pokazuju pozitivan migracijski saldo u Republici Hrvatskoj do
2008. godine, to znai da je vie ljudi doseljeno iz inozemstva nego to ih je odseljeno u
inozemstvo. U 2009. godini, meutim, pozitivni migracijski saldo je zamijenjen negativnim,
te do 2014. godine on ima tendenciju rasta. U razdoblju od 2009. do 2014. godine u Hrvatsku
je doseljeno 52.052 ljudi, dok je odseljeno njih 81.496, to znai da je u tom razdoblju
Hrvatska imala negativan migracijski saldo od gotovo 30 tisua odseljenog stanovnitva.
lanstvom u Europsku uniju u srpnju 2014. godine, stvorene su mogunosti hrvatskim
graanima za nesmetano zapoljavanje u drugim dravama lanicama Europske unije. To je
ujedno i utjecalo na rast broja odseljenog stanovnitva. Broj odseljenih u inozemstvo povean
je u 2014. godini za vie od pet tisua u odnosu na 2013. godinu, a migracijski saldo je
iznosio vie od deset tisua. Za razliku od Hrvatske, negativni migracijski saldo u Islandu je
znatno manji. Dravljani Islanda imali su godinju vanjsku migraciju do 2009. godine izmeu
26
Ibid., str. 6.
18
sto i petsto, a stranih je dravljana godinje useljeno vie od pet tisua u 2007. i 2008. godini.
U 2009. godini je ukupno 11.000 ljudi iselilo, a gotovo 6.000 ljudi imigriralo, ostavljajui
neto negativni saldo migracije od 4.835.27 Devet od deset migranata iz Islanda preselilo je u
druge europske zemlje. Najvei broj imigranata (2.8000) otili su u Poljsku. Oko 38%
preselilo se u druge skandinavske zemlje, a njih oko 75% u Norveku i Dansku. Svaka od tih
dviju drava primila je oko 1.500 imigranata iz Islanda. vedska, Njemaka i Lihtentajn,
SAD i Velika Britanija primile su vie od 250 imigranata iz Islanda. Iz Poljske je doao u
Island i najvei broj imigranata u 2009. godini, njih 1.200. Treina svih imigranata u Islandu
dolo je iz drugih skandinavskih zemalja i autonomnih skandinavskih teritorija.28 Takvi
migracijski brojevi posljednji su put zabiljeeni 1887. godine, kada je migracijski saldo
iznosio 2.229. U sljedeim godinama, do 2012. godine, nastavljen je trend negativnog
migracijskog salda, posebice kod dravljana Islanda. No, u 2013. godini oporavak
gospodarstva Islanda rezultira pozitivnim migracijskim saldom pod utjecajem doseljavanja
stranih dravljana u Island.
Temeljem navedenog moe se uoiti da Hrvatsku u odnosu na Island znatno vie

pogaaju negativni gospodarski trendovi koji se reflektiraju na smanjenje broja stanovnitva,
a to ima i povratni negativni efekt na gospodarstvo.
2.2. Trite rada u Hrvatskoj i Islandu
Temeljni imbenik svake proizvodnje je ljudski rad. Openito, trite se definira kao
ekonomski prostor, ija je najopenitija odredba da predstavlja mjesto gdje se razmjenjuju
proizvodi i usluge putem novca, redovit odnos izmeu ponude i potranje, mjesto na kojem se
formiraju cijene.29 U skladu s navedenom definicijom mogue je dati i odreenje pojma
trita rada. To je mjesto gdje se razmjenjuje ljudski rad i kapital (intelektualni) putem novca
(nadnica). Na tritu rada formiraju se cijene rada. U pravilu: to je radna snaga vjetija i
kvalificiranija za obavljanje nekog posla, tim je vea njena vrijednost i cijena.30 Dakle,
kvalificiranost, obrazovanost i vjetina kadrova odnosno radne snage, bitna je komponenta
njezine vrijednosti. Trite rada u suvremenim uvjetima gospodarenja treba biti sinonim za
trite znanja i sposobnosti. Trite rada je susret ponude i potranje rada. Na njemu se
susree ponuda rada, raznih zanimanja, stupnja obrazovanja i potranje za njima. Sve
27
Iceland lost almost 5000 people in 2009, High Nord, Journal of Nordregion, br. 1/2010., str. 18.
28
Ibid., str. 18.
29
Kovaevi, B., Osnove ekonomije, Mikrorad, Zagreb,1999., str. 213.
30
Ibid., str. 213.
19
zaposlene i nezaposlene osobe zajedno ine radnu snagu i radni resurs.31
Trite rada u Hrvatskoj i Islandu pod utjecajem je razliitih imbenika. Posebno se to

odnosi na dogaanja na podruju Europe. itavo razdoblje nakon II. svjetskog rata do
demokratskih promjena karakteriziraju dva paralelna razvojna tijeka europskih drava. Dok se
u istonoj Europi razvijala planska ekonomija u kojoj je fokus bio na ubrzani industrijski rast
kojim bi ona za dvostruko krae razdoblje od zapadnih europskih drava dostigla razinu
industrijske razvijenosti drava lanica Europske unije. Poetak tranzicije u Europi, krajem
1980ih i poetkom 1990ih godina bio je, dakle, obiljeen dupliranom gospodarskom
strukturom. Zapadne drave Europe, meutim, uslijed visoke produktivnosti, visoke razine
tehnoloke razvijenosti, razvijenosti trinih institucija i dr. bila je u znatnoj prednosti u
odnosu na istone zemlje Europe, to je ujedno utjecalo i na velike razlike u razvijenosti
istonih i zapadnih europskih zemalja. Meutim, istone drave imaju i prednosti, koje se
posebice oituju u trokovnim pogodnosti, posebice u cijeni rada. Stoga poetkom 1990ih
godina poduzea zapadnih drava poinju ulagati u istone drave, preuzimanjem poduzea
istonih drava, to dozvoljava restrukturiranje tih poduzea.32 Meutim, orijentacija
gospodarstva na trino gospodarstva, utjecala je na smanjenje konkurentnosti industrije u
odnosu na onu koju je imala u planskom gospodarstvu, to je imalo neoekivano dugotrajan
nepovoljan uinak na trita rada u svim tranzicijskim zemljama. Openito uzevi, trite rada
je sueno za prosjeno 3040% u tranzicijskim zemljama u 1990.im godinama.33 Oko 20%
radno sposobnog stanovnitva naputa trite rada i odlazi u (privremenu) mirovinu, vraa se
obiteljskom gospodarstvu i dr. Rezultat je dugotrajna neravnotea na tritu rada i
negativna via potranja. Uzroci za to su slini u gotovo svim tranzicijskim dravama, pa i
u Republici Hrvatskoj. Takvo stanje utjee i na migraciju stanovnitva iz istonih u zapadne
drave Europe. Osim tranzicijskih procesa poetkom 1990ih godina na zaposlenost i
nezaposlenost i u Hrvatskoj i u Islandu znaajan utjecaj ima gospodarska kriza.
Svjetska ekonomska kriza, takoer, ima znaajan utjecaj na trite rada u Republici
Hrvatskoj. Efekti svjetske ekonomske krize manifestirali su se u Hrvatskoj krajem 2008.
godine zaustavljanjem rasta, a potom i znaajnim smanjenjem proizvodnje i potronje te
padom BDP-a za vie od 60% na godinjoj razini. Sve je to u konanici utjecalo na smanjenje
potranje za radnom snagom uz istovremeni rast ponude.
31
Drui, I., Sirotkovi, J., Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Politika kultura, Zagreb, 2002., str. 234.
32
Ibid., str. 265.
33
Ibid., str. 265.
20
U ovom dijelu diplomskog rada istrauje se zaposlenost i nezaposlenost stanovnitva u
Republici Hrvatskoj i Islandu.
2.2.1. Zaposlenost stanovnitva u Hrvatskoj i Islandu
Prema definiciji Dravnog zavoda za statistiku, zaposleni su sve osobe koje su

zasnovale radni odnos s poslodavcem, na odreeno ili neodreeno vrijeme, neovisno o duljini
radnog vremena i vlasnitvu pravne osobe34. U zaposlene su ukljueni i pripravnici
(vjebenici), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga
odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. Takoer su obuhvaene i osobe koje rade u
vlastitom trgovakom drutvu, poduzeu, obrtu ili slobodnoj profesiji.
Proces tranzicije iz predtranzicijskog na trini nain gospodarenja doveo je do

znaajnih promjena u socijalnoj, politikoj i ekonomskoj infrastrukturi svih zahvaenih
zemalja, pa i Republike Hrvatske.35 Posebice se oitovao u smanjenju broja zaposlenih. Novi
preokret na tritu rada oekivao se od novostvorenog privatnog sektora. Meutim, nova
radna mjesta stvarana su samo u privatnim poduzeima u podruju usluga i trgovine ije su se
kvalifikacijske potrebe bitno razlikovale od kvalifikacijskih potreba dravnog sektora. Rast
privatnog sektora samo je djelomino nadoknadio opadanje zaposlenosti u dravnom sektoru,
koji se nije mogao prilagoditi novim trinim uvjetima. Iako nije dao oekivane rezultate u
kreiranju novih radnih mjesta privatni sektor je utjecao na poveanje efikasnosti proizvodnje i
kvalitete proizvoda i usluga. Kao rezultat procesa realokacije i restrukturiranja, trokovi
poduzea postaju kljuna determinanta poslovanja. Velike zalihe radnika stvorene u
dravnim poduzeima tijekom planskog sustava stvarale su preveliko optereenje za sama
poduzea, te se jedini izlaz pronalazio u njihovom otputanju. Na taj nain prezaposlenost
odnosno skrivena nezaposlenost planskog sustava prerasta u otvorenu nezaposlenost trinog
sustava koja se naglo iri, iako razliitim intenzitetom. Pad stope zaposlenosti zaustavljen je u
1997. godini, i u daljnjem razdoblju biljei pozitivan trend. Meutim, globalna kriza koja je
zahvatila svijet u 2008. i posljedice recesije u Republici Hrvatskoj, imale su za rezultat pad
stope zaposlenosti u Republici Hrvatskoj u 2009., a takav trend nastavljen je i u godinama
koje slijede, do 2015. godine.
34
SLJH2011., http://www.dzs.hr (11.01.2016.)
35
Obadi, A., Makroekonomika tranzicijskog trita rada S posebnim osvrtom na Hrvatsku, Politika
kultura, Zagreb, 2005., str. 23.
21
Broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj dosee svoj maksimum u 1987. godini
(1.670.000), a u razdoblju do 2015. godine ne dosee tu razinu zaposlenosti. U 2015. godini
broj zaposlenih iznosio je 1.292.77836, to je u odnosu na 2008. godinu smanjenje za 16,8%
(slika 2).
36
Zaposleni prema djelatnostima sijeanjprosinac 2015., Priopenje, br. 9.2.1/12, Dravni zavod za
statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 1.
22
Slika 1. Ukupan broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj, 1990.2015.
1800 47%
1600 46%
1400 46%
45%
1200
45%
1000
44%
800
44%
600
43%
400 43%
200 42%
0 42%
1990.
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno zaposlenih (u tisuama) Udio ena u ukupnoj zaposlenosti
Izvor: Izrada studentice prema: SLJH-2007., http://dzs.hr (7.01.2016.), Gospodarska kretanja

2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12, 2015., str. 52., Zaposleni
prema djelatnostima sijeanjprosinac 2015., Priopenje, br. 9.2.1/12, Dravni zavod
za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 1.
Iz podataka na slici 1 jasno je vidljiva dinamika rasta i pada broja zaposlenih u

Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2010. godine prema administrativnim izvorima.
Najniu razinu zaposlenosti Republika Hrvatska je imala u 1997. godini, kada je ukupan broj
zaposlenih iznosio 1,187 milijuna. Porast broja zaposlenih uoava se u sljedeoj godini, a s
manjim oscilacijama pada u 2000. godini, tendencija rasta broja zaposlenih nastavljena je do
2008. godine kada broj zaposlenih iznosio 1,555 milijuna. U razdoblju do 2015. godine moe
se uoiti smanjenje broja zaposlenih iz godine u godinu. Godine 2015. u Hrvatskoj je bilo
1,292 mil. zaposlenih, to je u odnosu na 2014. godinu smanjenje za 3,8%.
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od 59,2% u 2014. godini prema Anketi o radnoj snazi
najnia je u usporedbi sa zemljama Europske unije (tablica 2). Znatno vea je stopa
zaposlenosti u Islandu, koja je u 2014. godini iznosila 83,5%, to je i znatno vea stopa od
planirane na razini Europske unije (75,5%).
Tablica 5. Prosjena stopa zaposlenosti u zemljama EU-28, 2008.-2014. godine
23
u%
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Cilj

EU28 70,3 69,0 68,6 68,6 68,4 68,4 69,2 75
Belgija 68,0 67,1 67,6 67,3 67,2 67,2 67,3 73,2
Bugarska 70,7 68,8 64,7 62,9 63,0 63,5 65,1 76
eka Republika 72,4 70,9 70,4 70,9 71,5 72,5 73,5 75
Danska 79,7 77,5 75,8 75,7 75,4 75,6 75,9 80
Njemaka 74,0 74,2 74,9 76,5 76,9 77,3 77,7 77
Estonija 77,1 70,0 66,8 70,6 72,2 73,3 74,3 76
Irska 72,2 66,9 64,6 63,8 63,7 65,5 67,0 69
Grka 66,3 65,6 63,8 59,6 55,0 52,9 53,3 70
panjolska 68,5 64,0 62,8 62,0 59,6 58,6 59,9 74
Francuska 70,5 69,5 69,3 69,2 69,4 69,5 69,9 75
Hrvatska 64,9 64,2 62,1 59,8 58,1 57,2 59,2 62,9
Italija 62,9 61,6 61,0 61,0 60,9 59,7 59,9 67
Cipar 76,5 75,3 75,0 73,4 70,2 67,2 67,6 75
Latvija 75,4 66,6 64,3 66,3 68,1 69,7 70,7 73
Litva 72,0 67,0 64,3 66,9 68,5 69,9 71,8 72,8
Luksemburg 68,8 70,4 70,3 70,1 71,4 71,1 72,1 73
Maarska 61,5 60,1 59,9 60,4 61,6 63,0 66,7 75
Malta 59,2 59,0 60,1 61,6 63,1 64,8 66,4 70
Nizozemska 78,9 78,8 76,8 76,4 76,6 75,9 75,4 80
Austrija 73,8 73,4 73,9 74,2 74,4 74,6 74,2 77
Poljska 65,0 64,9 64,3 64,5 64,7 64,9 66,5 71
Portugal 73,1 71,1 70,3 68,8 66,3 65,4 67,6 75
Rumunjska 64,4 63,5 64,8 63,8 64,8 64,7 65,7 70
Slovenija 73,0 71,9 70,3 68,4 68,3 67,2 67,7 75
Slovaka 68,8 66,4 64,6 65,0 65,1 65,0 65,9 72
Finska 75,8 73,5 73,0 73,8 74,0 73,3 73,1 78
vedska 80,4 78,3 78,1 79,4 79,4 79,8 80,0 80
Velika Britanija 75,2 73,5 73,5 73,5 74,1 74,8 76,2
Island 85,3 80,6 80,4 80,6 81,8 82,8 83,5
Izvor: Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/data/statistics-a-z/abc (11.01.2016.)
Podaci u tablici pokazuju da je stopa zaposlenih na razini EU28 u razdoblju od 2008.

do 2014. godine smanjena, sa 70,3 na 69,2%. Najnie stopa zabiljeena je u 2012. i 2013.
godini, a u 2014. godini osjea se osjetni oporavak. Cilj je na razini EU28 postii stopu
zaposlenosti od 75%. Niu stopu zaposlenosti od Hrvatske (59,2%) u 2014. godini ima samo
Grka (53,3%). Stopa zaposlenosti u Islandu je u 2009. godini smanjena za oko 5% u odnosu
na 2008. godinu, a istu razinu je zadrala do 2012. godine kad je vidljiv oporavak i rast stope
zaposlenosti, koja u 2014. godini dosee stopu od 83,5%, te u usporedbi sa zemljama
lanicama EU28 ostvaruje znatno veu stopu od najvee stope ostvarene u EU28, a odnosi
se na vedsku (80,0% u 2014. godini). Razlika meu spolovima pokazuje da je kriza posebno
24
utjecala na tradicionalne muki dominantne profesionalne skupine, kao to su obrtnici,
kvalificirani radnici u graevinarstvu i industriji te poljoprivredi i ribarstvu.37
Island ima dugu tradiciju visoke stope sudjelovanja stanovnitva na tritu rada (vie
od 80% stanovnitva od 16 do 74 godine je aktivno na tritu rada). Analiziranjem stope
aktivnosti u Islandu prikazane kroz spolne razlike dovodi do zakljuka da je smanjenje
aktivnosti stanovnitva poslije bankarske krize bilo vee kod mukaraca, nego kod ena.
Stopa aktivnosti mukaraca smanjena je sa 87,6% u 2007. godini na 84,7% u 2009. godini,
dok je stopa aktivnosti ena smanjena sa 78,8% u 2007. na 77,3% u 2009. godini.38 Kretanje
broja zaposlenih u Islandu u razdoblju od 2005. do 2015. godine vidljivo je iz podataka na
slici 2.
Slika 2. Kretanje broja zaposlenih u Islandu, 2005.-2015. godine

stanje 31. prosinca
190.000
185.000
180.000
175.000
170.000
165.000
160.000
155.000
150.000
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Izvor: Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Podaci na slici 2 pokazuju rast broja zaposlenih u Islandu u razdoblju od 2005. do

2007. godine sa 161.800 na 175.200 ili za 8,3%. U 2008. godini, meutim, kako je ve vie
puta istaknuto bankarska kriza, uzrokuje kolaps bankarskog sektora i pad gospodarskih
aktivnosti, to je za posljedicu imalo pad broja zaposlenih. U 2008. godini broj zaposlenih je
smanjen za 1,6%, a trend smanjenja nastavljen je i u 2009. godini kad je broj zaposlenih
iznosio 164.600, te je u odnosu na 2007. godinu bio manji za gotovo 20.000 zaposlenih ili za
6,1%. Meutim, u 2010. godini dolazi do poboljanja gospodarske situacije u zemlji i rasta
broja zaposlenih, te je takav trend zadran do 2013. godine, kada broj zaposlenih iznosi
37
Assessment of the Labour Market in Iceland, Danish Technological Institute, Aarhus, 2011., str. 39.
38
Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
25
176.800, to ujedno odraava i najveu zaposlenost od 2005. godine. S manjim padom broja
zaposlenih u 2014. godini, od 0,6% u odnosu na 2013. godinu, trend rasta broja zaposlenih
nastavljen je u 2015. godini, s ostvarenih 184.900 zaposlenih.
Razina zaposlenosti (i nezaposlenosti) u Republici Hrvatskoj je ciklikog karaktera

kroz godinu, kao posljedica potreba za zaposlenima tijekom ljetne sezone u turizmu. Island,
takoer pokazuje diferenciranu stopu zaposlenosti tijekom godine (slika 3).
Slika 3. Zaposlenost u Republici Hrvatskoj i Islandu po mjesecima 2015. godine

u tis.
1.600.000
1.400.000
1.200.000
1.000.000 Republika
Hrvatska
800.000
Island
600.000
400.000
200.000
0
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Izvor: Izrada studentice prema: Zaposleni prema djelatnostima sijeanjprosinac 2015.,

Priopenje, br. 9.2.1/19.2.1/12, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
Zagreb, 2016., str. 1. i Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Iz slike 3 moe se broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj poveava u razdoblju od

svibnja do kolovoza, a potom se smanjuje od rujna do travnja. Prosjena zaposlenost u etiri
mjeseca (svibanjkolovoz) koja je u 2014. godini iznosila 1.354.147 bila je vea od prosjene
zaposlenosti u ostalim mjesecima za ak 92.053 zaposlena (1.262.094). Poveana aktivnost
ugostiteljstva i hotelijerstva te drugih djelatnosti koje su direktno ili indirektno povezane s
turizmom tijekom turistike sezone utjeu na poveanu potranju za radnom snagom. Island,
takoer pokazuje oscilacije zaposlenih iz mjeseca u mjesec, iako manjim intenzitetom u
odnosu na Republiku Hrvatsku. Najmanji broj zaposlenih u 2014. godini ostvaren je u sijenju
(176.800), a najvei u lipnju (196.400). Razlog tome moe se traiti u djelatnostima koje
imaju sezonsko poslovanje, poput tradicionalnih djelatnosti, kao to je ribolov.
Iz komparativnog prikaza zaposlenosti stanovnitva u Hrvatskoj i Islandu vidljivo je
26
da je zaposlenost u Hrvatskoj biljei jednu od najniih stopa u Europskoj uniji, dok
istovremeno Island tradicionalno biljei visoku stopu zaposlenosti.
2.2.2. Nezaposlenost stanovnitva u Hrvatskoj i Islandu
Nezaposlenost u Hrvatskoj na poetku 1990tih godina bila je posljedica strukturnih

promjena gospodarstva, likvidacija i steaja poduzea, otputanja zaposlenih, razmjerno
smanjenih mogunosti zapoljavanja, ali i prostorne i profesionalne neusklaenosti ponude i
potranje rada. Broj nezaposlenih u 1991. godini porastao je za 87.842 osobe, a stopa
nezaposlenosti na ak 13% iste godine u odnosu na 1990. godinu. Od tada stopa
nezaposlenosti pokazuje daljnju uzlaznu tendenciju; 1993. iznosila je 14,8%; 1944. i 1995.
14,5%; 1996. porasla je na 15,9%; 1997. porasla je na 17,6%, a 1999. je porasla na 19,3%.39
U sljedeim godinama nezaposlenost dalje raste, te svoj maksimum dosee u 2002. godini,
kada iznosi 389.741 ili vie nego dvostruko vie u odnosu na 1990. godinu.40 Nezaposlenost
je zaustavljena, a uzlazni trend aktivnosti gospodarstva rezultirao je smanjenjem broja
nezaposlenih. Meutim, svjetska gospodarska kriza koja je imala velike negativne uinke na
hrvatsko gospodarstvo, te se dodatno uz krizu gospodarstva u nacionalnim granicama,
pretvorila u gospodarsku recesiju, dovodi do rasta broja nezaposlenih. Najmanji broj
nezaposlenih zabiljeen je u 2008. godini, a u 2009. godini ve je zabiljeena stopa rasta od
11,2%, uz nastavak trenda rasta. U 2015. godini broj nezaposlenih je iznosio 285.906, te je
drugu godinu za redom zabiljeeno smanjenje broja nezaposlenih. U odnosu na 2014. godinu
broj nezaposlenih smanjen je za 12,9% (tablica 5).
Tablica 6. Registrirane nezaposlene osobe u Republici Hrvatskoj i Islandu, 2005.2015.
Republika Hrvatska Republika Island
Godina Ukupno Verini ene Ukupno Verini ene

indeks indeks
2005. 308.739 180.796 4.300 2.000

2006. 291.616 94,4 175.097 5.000 116,3 2.400
2007. 264.448 90,7 161.966 4.100 82,0 1.900
2008. 236.741 89,5 147.201 5.500 134,1 2.200
2009. 263.174 111,2 156.059 13.100 238,2 4.800
39
Analitiki prilog, Banka financijskoposlovni mjesenik, Zagreb, br. 2/2001., str. 110.
40
Podaci prema: SLJH2005., http://www.dzs.hr (11.01.2016.) i SLJH2011., http://www.dzs.hr
(11.01.2016.)
27
2010. 302.425 114,9 165.620 13.700 104,6 5.800
2011. 305.333 101,0 163.925 12.700 92,7 5.300
2012. 324.324 106,2 172.245 10.900 85,8 4.900
2013. 345.112 106,4 182.042 9.900 90,8 4.500
2014. 328.187 95,1 174.702 9.200 92,9 4.300
2015. 285.906 87,1 155.208 7.600 82,6 3.700
Izvor: Izrada studentice prema: Mjeseni statistiki bilten, Hrvatski zavod za zapoljavanje,
Zagreb, br. 12/2015., str. 10. i Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Nezaposlenost u Islandu, kako je vidljivo iz podataka u tablici 5 ima dinamiku rasta i

pada s manjim oscilacijama u razdoblju do 2008. godine. U 2009. godini dolazi do drastinog
porasta broja nezaposlenih, koji se vie nego udvostruio, a u 2010. godini nastavljen je trend
rasta broja nezaposlenih. Meutim, od 2011. godine broj nezaposlenih se smanjuje te u 2015.
godini dosee razinu od 7.600. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj
ene participiraju s 54,3% u 2015. godini, to je u odnosu na 2005. godinu smanjenje, kada su
ene sudjelovale u ukupnom broju nezaposlenih s udjelom od 58,6%. Udio nezaposlenih ena
u ukupnom broju nezaposlenih ima manji udio u Islandu u odnosu na Hrvatsku, te je u 2015.
godini iznosio 48,7%, a u odnosu na 2005. godinu kada je iznosio 46,5%, poveao se za neto
manje od dva posto. Stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj je znatno vea od stope
nezaposlenosti u Islandu (slika 4).
28
Slika 4. Stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj i Islandu, 2005.-2015. godine
25%
20%
Republika
15% Hrvatska
Island
10%
5%
0%
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Izvor: Izrada studentice prema: Mjeseni statistiki bilten, Hrvatski zavod za zapoljavanje,
Zagreb, br. 12/2015., str. 10. i Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Pozitivne tendencije kod nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, kako je prethodno

istaknuto, izraenije zapoinju sredinom 2002. godine i taj je trend zadran do 2009. godine, kada
stopa nezaposlenosti ponovno ima rast koji je prisutan do 2013. godine. Oporavak gospodarstva u
2014. i 2015. godine posebice pod utjecajem pozitivnih turistikih rezultata rezultirao je i
smanjenjem stope nezaposlenosti koja je u 2015. godini iznosila 17,7%, te je bila na razini iz
2011. godine. Dok je u Republici Hrvatskoj prisutna visoka stopa nezaposlenosti, ona je u Islandu
izrazito niska. U 2007. godini iznosila je svega 2,3%. Najveu stopu nezaposlenosti Island je imao
u 2010. godini (7,6%), no, reformskim mjerama u sljedeim godinama stopa nezaposlenosti se
smanjuje i u 2015. godini iznosi 4,0%. Niska stopa zadrana je i u odnosu na prosjek EU28
(9,4% u 2015. godini)41.
Temeljem navedenog moe se zakljuiti da nezaposlenost ima tendenciju kretanja kao

i gospodarski ciklusi. Kad je proizvodnja smanjena, potranja za radom pada i stopa
nezaposlenosti se poveava, to znai da nezaposlenost raste u recesiji, a pada tijekom
ekspanzije.
41
Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/data/statistics-a-z/abc (11.01.2016.)
29
3. KOMPARATIVNI ANALIZA STANJA GOSPODARSTVA
HRVATSKE I ISLANDA OD 2000. DO 2015. GODINE
Hrvatsko gospodarstvo je u proteklom razdoblju bilo optereeno procesom tranzicije,

promjenama u vlasnikoj strukturi, ratnim dogaanjima, stagnacijom gospodarstva i dr., a
negativna kretanja u gospodarstvu dodatno je produbila svjetska gospodarstva kriza, koja je
imala negativne reperkusije na gospodarstvo svih europskih drava, pa i Islanda. Stanje
gospodarstva Hrvatske i Islanda istrauje se u ovom dijelu diplomskog rada kroz analizu
osnovnih makroekonomskih pokazatelja, kao to su bruto domai proizvod, ekonomski
odnosi s inozemstvom, inflacija, investicije i dr.
3.1. BDP
U razdoblju od 2000. do 2008. godine u Republici Hrvatskoj se biljei relativno

visoka stopa rasta BDP-a, prosjeno 4,2%. Na temelju ekonomskih varijabli pomou kojih se
moe ocijeniti kretanje ukupne potranje i s druge strane ukupne proizvodnje dobara i usluga,
dolazi se do zakljuka o znatnom usporavanju rasta BDP-a u 2008. godini u odnosu na 2007.
godinu. Stopa rasta iznosi 2,1%, to je ispod prosjeka prethodnog desetljea.42 U 2009. godini
zabiljeen je pad stope BDP-a, a takav trend zadran je est godina za redom, do 2014. godine
(tablica 7). Razdoblje od 2009. do 2014. godine smatra se razdobljem gospodarske recesije.
Tendencije kretanja BDPa na poetku tog razdoblja bila su prvenstveno pod utjecajem
dogaanja na globalnoj razini, ali i specifinosti domaeg trita.43 Pad izvoza roba i usluga,
uz pad domae potranje, za posljedicu je imao i smanjenje proizvodnje roba i usluga, ali i
realnog pada ukupnog uvoza. U 2009. godini realna stopa rasta BDPa iznosila je 6,9%, no
ve u 2010. godini moe se uoiti oporavaka i pad BDPa za 1,7%. Tek u 2015. godini,
meutim, dolazi do gospodarskog oporavka i rasta BDPa, to se u najveoj mjeri moe
pripasati dobroj turistikoj sezoni, izvozu usluga, a utjecaj rasta robnog izvoza potaknut
lanstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji bio je neto manji. Pri tome je zaostao
doprinos domae potranju rastu gospodarskih aktivnosti, a najvei je utjecaj imala osobna
potronja kao rezultat izmjena poreza na dohodak na poetku 2015. godine, zatim bruto
42
Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12, 2015., str. 1.
43
Gospodarska kretanja 2010., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 1., 2010., str. 5.
30
investicije u fiksni kapital, a najmanji utjecaj se pripisuje dravnoj potronji.44 Rast
proizvodnje roba i usluga bio je potaknut rastom ukupne potranje, pri emu je najvei
doprinos uoen u preraivakoj industriji, zatim u djelatnostima obuhvaenim trgovinom,
prijevozom i skladitenjem te u ugostiteljstvu. Rast domae potranje utjecala je i na rast
uvoza roba i usluga.
Tablica 7. BDP Republike Hrvatske i Islanda, 2000.2015. godine

Republika Hrvatska Island
BDP, tekue BDP realne stope BDP, tekue BDP realne stope
cijene u mil. EUR rasta u % cijene u mil. EUR rasta u %
2000. 23.637 3,0 8.867 4,7
2001. 25.538 3,8 9.200 3,8
2002. 28.112 5,4 10.032 0,5
2003. 30.265 5,0 10.307 2,7
2004. 33.009 4,1 11.093 8,2
2005. 36.034 4,3 13.484 6,0
2006. 39.745 4,9 13.628 4,2
2007. 43.390 5,1 15.565 9,5
2008. 47.543 2,1 10.720 1,5
2009. 44.781 6,9 9.205 4,7
2010. 44.876 1,7 9.995 3,6
2011. 44.922 0,3 10.535 2,0
2012. 43.959 2,2 11.057 1,2
2013. 43.516 1,1 11.634 4,4
2014. 43.045 0,4 11.938 2,0
2015. 43.921 1,6 15.075 4,0
Izvor: Gospodarska kretanja 2009., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 4, 2009., str.
1., Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12,
2015., str. 1, Hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr (4.02.2016.) i Statistics
Analiziranjem kretanja BDPa Islanda u razdoblju od 2000. do 2008. godine moe se

uoiti trend rasta, s prosjenom stopom rasta neto veom nego u Hrvatskoj, od 4,6%. Ako se
izuzme 2008. godina, stopa rasta je iznosila gotovo 5%. Island je prvi u Europi osjetio
drastine efekte svjetske financijske krize, a umjesto da se u svrhu spaavanja posrnulih
banaka, bankama poklone sredstva za namirenje dugova iz dravne blagajne, nije zaustavljen
pad banaka, ve ih se pustilo da propadnu. Dug triju najveih banaka (Landsbanki, Glitnir i
Kaupthing) iznosio je 85 mlrd. US$. Kako bi se oporavio Island je uzeo pomo
Meunarodnog monetarnog fonda i pozajmicu iz skandinavskih zemalja, dopustio devalvaciju
44
Gospodarska kretanja 2015., op. cit., str. 7.
31
krune i uveo kontrolu kapitala.45 Od kraja 2008. godine banke na Islandu sustavno su
opratale islandskim kuanstvima zajmove u visini 13% dravnog BDP-a, a islandska
kuanstva dobila su oprost dugova koji su prelazili 110% vrijednosti doma, tj. nekretnine.
Zajmovi vezani uz stranu valutu proglaeni su nezakonitima. Dravne banke preuzele su
odgovornost za svoje graane. Samo tri godine, potom, islandsko gospodarstvo je pokazivalo
znakove oporavka od razmjerno najveeg kraha u povijesti. U 2015. godini Island je ukinuo
kontrolu kapitala to bi trebalo imati pozitivan utjecaj na rast gospodarstva te vraanje
meunarodnim financijskim tritima. Razdoblje od 2011. do 2015. godine obiljeeno je
stopom rasta BDPa od 1,2% (2012. godine) do 4,4% (2013. godine). Rastu BDPa
prvenstveno je pridonio turizam i ribarstvo. Bolji pregled kretanja stope BDP-a u Republici
Hrvatskoj i Islandu prikazan je slikom 5.
Slika 5. Kretanje realne stope BDP-a u Republici Hrvatskoj, 2000.-2015. godine

u%
12
10
8
6 Republika
4 Hrvatska
2
Island
0
-2
-4
-6
-8
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
U ukupnom svjetskom BDPu Island sudjeluje s 0,03%, a Hrvatska s 0,09%.46

Analiziranjem BDPpc Hrvatske i Islanda moe se uoiti znatno manji BPDpc u Hrvatskoj u
odnosu na Island. Hrvatska je u 2015. godini ostvarila tek 10.400 eura dok je on u Islandu
iznosio 45.500 eura. Ipak se moe uoiti odreeni pomak, ako se uzme u obzir da je BDPpc. u
45
Handbaka, A., Neoekivani oporavak prve rtve krize, http://www.jutarnji.hr/island-je-2008--pustio-da-
banke-propadnu--a-sada-raste-brze-nego-ikad-prije/1369728/ (28.01.2016.)
46
Trading Economics, http://www.tradingeconomics.com/iceland/gdp (28.01.2016.)
32
2004. godini u Hrvatskoj iznosio 7.800 eura, pa je vidljivo poveanje za 33,3%. Meutim, u
odnosu na druge drave lanice EU28, Hrvatska je na samom zaelju, a nii BDPpc u 2015.
godini imale su samo Rumunjska (8.000 eura) i Bugarska (6.100 eura). Hrvatski BDPpc u
prosjeku EU28 sudjelovao je u 2014. godini s tek 37,1%, iako je povean u odnosu na 2004.
godinu kad je iznosio 34,8%. Island svojim BPDpc premauje prosjek EU28 u 2014. godini
za 43,6% (slika 6).
Slika 6. BDP per capita izabranih drava u prosjeku BDPa per capita za EU27 u 2000. i
2009. godini
u EUR
60.000
50.000
40.000 Republika
Hrvatska
30.000
Island
20.000
EU28
10.000
0
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Izvor: Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/data/statistics-a-z/abc (11.01.2016.)
Zakljuno se moe istaknuti da je situacija na globalnom, ali i na domaem tritu u

razdoblju od 2000. do 2014. godine bitno utjecala na rast odnosno pad BDP-a u Hrvatskoj i
Islandu.
33
3.2. Razvojna obiljeja gospodarskih djelatnosti
Kako bi se dao to detaljniji pregled gospodarstva Hrvatske i Islanda potrebno je

ukazati na razvojna obiljeja najvanijih gospodarskih djelatnosti. Pri tome se u ovom dijelu
diplomskog rada istrauje poljoprivreda, industrijska proizvodnja, graditeljstvo, turizam i
ugostiteljstvo, trgovina na malo, prijevoz te bankarstvo i financijske institucije.
3.2.1. Poljoprivreda i ribarstvo
Hrvatska se opredijelila poljoprivredu, kao i cijelo gospodarstvo, razvijati na trinim

naelima, pa je u skladu s tim cilj razvoja poljoprivrede podmirivanje odnosno zadovoljenje
agregatne potranje za poljoprivrednim proizvodima, i to uz to je mogue nie ukupne
trokove.47 U proteklom razdoblju dolo je do niza promjena koje su bitno djelovale na razvoj
poljoprivrede. Tijekom protekla dva desetljea poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj prati
stagnacija, pa i nazadovanje. Takvo stanje u poljoprivrednoj proizvodnju u nesuglasju je s
prirodnim potencijalima Hrvatske i tehnolokim inovacijama, kojima raspolae suvremena
poljoprivreda. To se odnosi na sve regije Hrvatske, a posebno one u kojima je lociran najvei
dio trine proizvodnje (posebno Slavoniju). Unato tome poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo
je vaan dio hrvatskog gospodarstva s udjelom u BDPu od oko 3,6% u 2014. godini (5,3% u
2000. godini).48 Rast poljoprivredne proizvodnje pokazuje trend rasta i pada iz godine u
godinu za razdoblje od 2000. do 2014. godine (tablica 8). Najvei pad poljoprivredne
proizvodnje vidljiv je u 2003. godinu u odnosu na 2002. godinu, kada je iznosio 10%, dok je
najvei rast poljoprivredne proizvodnje vidljiv u 2004. i 2008. godini u odnosu na prethodne
godine, s rastom od 8%. Smanjenje poljoprivredne proizvodnje posebice se uoava u
razdoblju od 2009. do 2014. godine, kao rezultat prvenstveno pada biljne proizvodnje.
47
Drui, I. i dr., Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Politika
kultura, Zagreb, 2003., str. 294.
48
34
Tablica 8. Verini indeksi poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, 2000.-2014.
Poljoprivreda Biljna proizvodnja Stoarstvo

ukupno
2000./1999. 90 85 95
2001./2000. 108 112 103
2002./2001. 108 109 107
2003./2002. 90 78 104
2004./2003. 108 129 90
2005./2004. 106 103 107
2006./2005. 104 105 103
2007./2006. 98 97 98
2008./2007. 108 117 99
2009./2008. 100 97 104
2010./2009. 91 91 93
2011./2010. 97 96 102
2012./2011. 90 88 93
2013./2012. 106 117 91
2014./2013. 92 90 95
Izvor: SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2016., str. 277.
U usporedbi s EU28, hrvatska poljoprivreda ostvaruje veoma skromne rezultate, bilo

da je rije o strukturnim i proizvodnim pokazateljima ili o ekonomskim pokazateljima. Razina
udjela Hrvatske u EU28 za veinu glavnih pokazatelja (vrijednost proizvodnje, BDP,
poljoprivredna gospodarstva i dr.) ne prelazi 2%.49
Iako oko 78% povrine Islanda nema mogunosti za poljoprivrednu proizvodnju, te se

tek oko 1% povrine zemlje koristi za poljoprivredu, poljoprivredna proizvodnja je vitalan dio
islandskog gospodarstva, sudjelujui s oko 1% u BDPu i zapoljavajui vie od 16% radne
snage Islanda. Iako je riba glavni izvozni proizvod, Island proizvodi krumpir, repu, goveda i
ovce. Unato bogatim hranjivim tvarima, vulkanska tla su uinila tradicionalnu proizvodnju
na Islandu iznimno tekom. No, s druge strane takav teren i promjenjivi klimatski uvjeti
korisni su islandskoj poljoprivredi na razliite naine. Izolacija terena utjecala je na
odravanje istoe islandske prirode i proizvodnje. Takvo je okruenje utjecalo na
usporavanje industrijalizacije i sprijeilo prekomjerno iskoritavanje prirodnih resursa.
49
Jurii, ., Hrvatska poljoprivreda u zajednikoj poljoprivrednoj politici Europske unije: sadanjost i
sutranjica, Civitas Crisiensis Radovi Zavoda za znanstvenoistraivaki i umjetniki rad Koprivniko
krievake upanije u Krievcima, Krievci, br. 1, 2014., str. 208.
35
Promjenjivi i hladni vremenski uvjeti, uz hidrografske pogodnosti utjecali su na zaustavljanje
irenja plijesni, parazita i drugih neeljenih posjetitelja na Islandu. Osim toga, ispod
vulkanskog tla, nalazi se bogata geotermalna energija koja je pozitivno utjecala na
poljoprivrednu proizvodnju. Ti jeftini, obnovljivi izvori energije, zajedno s velikim rezervama
vode, otvorili su jo uvijek neistraene mogunosti. Veliki udio islandskih poljoprivrednih
proizvoda uzgaja se u zatvorenom prostoru, staklenicima koji se automatski zagrijavaju
geotermalnom energijom, podrani elektrinim svjetlom koji dopunjuje nisku razinu suneve
svjetlosti tijekom zimskih mjeseci. Tradicionalni usjevi na otvorenom su mrkva, rabarbara,
repa, kupus, poriluk, krumpir, cvjetaa i kelj, a posljednjih godina su nadopunjeni organskom
uljanom repicom i jemom. Poljoprivredna proizvodnja se uglavnom temelji na stoarskoj
proizvodnji s ovcama i mljekarskom industrijom. Vrijednost poljoprivrednog outputa izraena
u proizvoakim tekuim cijenama u razdoblju od 2007. do 2015. godine pokazuje trend rasta
(tablica 9).
Tablica 9. Poljoprivredni output Islanda, proizvoake cijene, 2007.-2015.
Tekue cijene, u mil. EUR Verini indeks
2007. 270,3
2008. 328,8 121,6
2009. 372,0 113,1
2010. 378,7 101,8
2011. 431,7 114,0
2012. 482,7 111,8
2013. 507,8 105,2
2014. 543,3 107,0
2015. 554,8 102,1
Izvor: Izrada studentice prema: Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Temeljem navedenog moe se uoiti da Island ima veu iskoritenost svojih

poljoprivrednih povrina u odnosu na Hrvatsku, unato znatno nepovoljnijim pedolokim i
klimatskim karakteristikama zemlje.
Ribarstvo je vana gospodarska grana i Hrvatske i Islanda. No, Island u znatno veom
mjeri iskoritava riblji fond, a riba je, kako je ve istaknuto, najvaniji izvozni proizvod
Islanda. Neka od najbogatijih ribolovnih podruja sjevernog Atlantika nalaze se oko Islanda,
gdje se susreu hladne i tople morske struje s obalom otoka, stvarajui idealne uvjete za riblji
fond. Ribolov je u Islandu, kao i u Hrvatskoj tijekom stoljea bio bitan dio povijesti i kulture
36
ovih dviju drava. Ulov i proizvodnja morske ribe u Hrvatskoj i Islandu prikazani su u tablici
10.
Tablica 10. Ulov i proizvodnja morske ribe u Hrvatskoj i Islandu, 2000.-2014. godine
u tonama verini indeks u tonama verini indeks
2005. 44.111 1.668.927
2006. 52.037 118,0 1.322.914 79,3
2007. 51.819 99,6 1.395.716 105,5
2008. 60.187 116,1 1.283.078 91,9
2009. 66.619 110,7 1.129.621 88,0
2010. 63.252 95,0 1.063.467 94,1
2011. 81.400 128,7 1.148.869 108,0
2012. 72.714 89,3 1.448.548 126,1
2013. 85.713 117,9 1.362.790 94,1
2014. 88.847 103,7 1.076.874 79,0
Izvor: Izrada studentice prema: SLJH-2010, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
2011., str. 271., SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2016.,
Podaci u tablici 10 pokazuju porast ulova i proizvodnje morske ribe u Hrvatskoj u

razdoblju od 2005. do 2014. godine s iznimkom u 2010. i 2012. godini kada je u odnosu na
prethodnu godinu ostvaren pad. U 2014. godini je ulov i proizvodnja morske ribe porasla za
vie od dvostruko. Za razliku od Hrvatske, Island je u razdoblju od 2005. do 2014. godine
smanjio proizvodnju ribe, i to za 34%. U proizvodnji ribe zaposleno je oko 2,7% radnog
stanovnitva Islanda, a riba i riblji proizvodi sudjeluju s vie od 45% u ukupnom izvozu
Islanda.50 Vidljivo je, dakle, da islandsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o ribljem fondu
te ulovu i proizvodnji ribe.
Znaaj djelatnosti poljoprivrede, umarstva i ribarstva u BDPu Hrvatske i Islanda

moe se uoiti iz udjela u BPDa (slika 7).
Slika 7. Udio djelatnosti poljoprivrede, umarstva i ribarstva u BDPu Hrvatske i Islanda,

2000.-2014. godine
50
Iceland in figures 2012., Statistics Iceland, Reykjavik, 2013., str. 14.
37
10
9
8
7 Republika
6 Hrvatska
5
4 Island
3
2
1
0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2016., str. 289. i Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
Iz podataka na slici 7, vidljivo je da je udio poljoprivrede, umarstva i ribarstva

smanjen u razdoblju od 2000. do 2014. godine i u Republici Hrvatskoj i u Islandu, ali je to
smanjenje vee u Islandu (2,1%) u odnosu na Republiku Hrvatsku (1,7%). Najniu stopu
udjela ove djelatnosti u BDPu Island je imao u 2007. godini kada je iznosila 5,1%. Razlog
tome moe se traiti u smanjenju ulova i proizvodnje ribe, s obzirom da ribarstvo ima
dominantno mjesto u djelatnosti poljoprivrede, umarstva i ribarstva te sudjeluje s 5,2% u
2015. godini. Stoga ribarstvo ima i znaajan utjecaj na sudjelovanje djelatnosti poljoprivrede,
umarstva i ribarstva u BDPu Islanda.
38
3.2.2. Industrijska proizvodnja
Industrijska proizvodnja obuhvaa rudarstvo i vaenje, preraivaku industriju te

opskrbu elektrinom energijom, plinom i vodom, u prosjeku. U razdoblju od 1990. godine u
hrvatskom je gospodarstvu prisutan snaan proces deindustrijalizacije. Udio industrijske
proizvodnje u BDPu smanjen je s 1/3 poetkom razdoblja na manje od 1/5 u 2014. godini.
Posljedica je to velikim dijelom agresije i ratnih razaranja gubitka trita, tranzicije, ali
dijelom i propusta u politici pretvorbe i privatizacije kao i tendencije rasta uslunog sektora
na raun proizvodnje. Udio industrijske proizvodnje u razdoblju od 2000. do 2008. godine
pokazuje tendenciju smanjenja, te u 2008. godini ima najniu stopu, od 16,6%. U 2009.
godini je vidljivo zaustavljanje deindustrijalizacije i rast industrijske proizvodnje na udio od
18,3% BDPa. U 2013. i 2014. godini, meutim, ponovno je zabiljeeno smanjenje udjela
industrijske proizvodnje u BDPu (tablica 11).
Tablica 11. Stopa rasta industrijske proizvodnje i udio industrijske proizvodnje u BDPu
Republike Hrvatske, 2000.-2014. godine
Udio u BDPu, u % Stopa rasta, u % Udio u BDPu, u %
2000. 20,3 1,7 17,5
2001. 19,4 6,0 19,5
2002. 18,7 5,4 17,2
2003. 18,3 4,1 16,0
2004. 18,9 3,7 15,7
2005. 18,0 4,6 14,2
2006. 17,5 4,1 15,5
2007. 17,0 4,9 13,2
2008. 16,6 1,2 17,5
2009. 17,0 9,2 17,8
2010. 17,4 1,4 20,4
2011. 17,9 1,2 20,7
2012. 18,3 5,5 19,4
2013. 17,9 1,8 19,0
2014. 17,9 1,2 17,8
2015. 2,7 18,3
Izvor: Izrada studentice prema: Gospodarska kretanja 2010., Hrvatska gospodarska komora,
Zagreb, br. 1, 2015., str. 1. i Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska
komora, Zagreb, br. 11/12, 2015., str. 84. i Statistics Iceland, http://www.statice.is
(18.01.2016.)
39
Industrijska proizvodnja je u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2008.
godine imala uzlaznu putanju, s prosjenom godinjom stopom od oko 4%. U 2009. godini
ona pokazuje drastian pad u odnosu na 2008. godini, i to za 9,2%, a pad je nastavljen i u
razdoblju do 2013. godine iako po manjoj stopi. Nakon pet godina negativne stope rasta
industrijske proizvodnje u 2014. i 2015. godini zabiljeen je rast industrijske proizvodnje, te u
2015. godini on iznosi 2,7%. Rast ukupne industrijske proizvodnje u 2015. godini rezultat je
poveanja proizvodnje u rudarstvu i vaenju (4,2%) te preraivakoj industriji (4,8%).51
Industrijska proizvodnja u Islandu ima slian udio u BDPu kao to je to sluaj u

Republici Hrvatskoj, iako s niom poetnom stopom u 2000. godini. Najniu stopu udjela u
BDPu industrijska proizvodnja je imala u 2007. godini kada je iznosila 13,2%, a u sljedeim
godinama, do 2015. godine ima uzlazan trend s dinamikom rasta i pada, te u 2015. godini
dosee stopu od 18,3%. Okosnica industrijskog sektora je nekoliko kljunih industrija:
prerada ribe, proizvodnja aluminija, energetika (hidro i geotermalna energija), proizvodnja
vune i dr. Industrijski sektor Islanda je u protekla dva desetljea proao kroz velike promjene.
Inovacije su bile stimulirane, prvenstveno liberalnom poslovnom klimom i rapidnim rastom
znanosti i tehnologije, posebice informacijske i komunikacijske tehnologije. To je osiguralo
islandskoj industriji brojne mogunosti za kreiranje razliitih radnih mjesta u novim i
zahtjevnijim podrujima, te joj dalo aktivnu i profitabilnu ulogu u meunarodnoj trgovini.
Posebno je potrebno istaknuti da Island za svoje energetske potrebe u gotovo 100% udjelu
koristi obnovljive izvore energije. Od ukupne proizvodnje 18.122 GWh elektrine energije,
Island je u 2014. godine iz hidroelektrana proizvela 71% elektrine energije, iz geotermalnih
izvora 28,9%, a tek 0,1% iz nafte i vjetra.52 Za razliku od Islanda, Hrvatska svoje potrebe za
energijom u najveem udjelu dobiva iz neobnovljivih izvora.
Zakljuno se moe istaknuti da industrija i u Hrvatskoj i u Islandu ima veliki znaaj za

gospodarstvo ovih zemalja.
3.2.3. Graevinarstvo
Graevinska aktivnost na poetku 21. stoljea imala je dinamian rast, to je utjecalo

je na poveanje udjela graevinarstva u BDPu Republike Hrvatske. U 2007. godini
51
52
Energy statistics in Iceland 2014., Orkustofnun, National Energy Authority, Reykjvik, 2015., str. 4.
40
graevinarstvo je svoj udio s 4,1% u 2000. godini povealo na 7,2%. Meutim, dogaanja na
globalnoj razini u 2008. godini imala su negativan uinak i na graevinarstvo, te dolazi do
stagnacije i pada graevinske aktivnosti. U 2014. godini graevinarstvo je u strukturi BDPa
sudjelovalo s 4,3%. U Islandu su nakon 2000. godine smanjenje graevinske aktivnosti, te je
udio graevinarstva u BDPu s 9,2% smanjen na 8,3% u 2001. godini, a razina udjela od
8,0% zadrana je do 2004. godine kad dolazi do njegovog rasta. Takav trend zadran je do
2006. godine kada ujedno dosee svoj maksimum od 11,4%. U daljnjem razdoblju
graevinske aktivnosti su znaajno smanjene to rezultira i smanjenjem udjela graevinarstva
u BDPu te on u 2011. godini dosee svoju najniu razinu, od 4,3%. Oporavak gospodarstva
u sljedeim godinama rezultira i poveanjem gospodarske aktivnosti i rastom udjela
graevinarstva u BDPu, te u 2015. godini on dosee razinu od 5,9%, ali jo uvijek znatno
manju nego to je bio u 2000. godini (slika 8).
Slika 8. Udio graevinarstva u BDPu Hrvatske i Islanda, 2000.-2015. godine

u%
12
10
8 Republika
Hrvatska
6
Island
4
0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Zagreb, br. 11/12, 2015., str. 84. i Statistics Iceland, http://www.statice.is
(18.01.2016.)
Rast graevinske aktivnosti u Islandu od 2012. do 2015. godine upuuje na rast

investicija i povratak stranih investitora. U 2015. godini graevinska aktivnost u Republici
Hrvatskoj je bila nia za 1,0% nego u 2014. godini. Pad graevinske aktivnosti upuuje na
nedovoljnu investicijsku aktivnosti privatnog sektora, posebice stanogradnje, ali i zastoja u
infrastrukturnim investicijama javnog sektora, pa i na nedostatno koritenje potencijala
41
raspoloivih sredstava i europskih fondova.53
Posebno je potrebno istaknuti da graevinarstvo ima tendenciju praenja rasta BDPa,

no odreeni utjecaj na razvoj ove djelatnosti imaju i politika drave i njezine odluke.54 Na
svjetskom graevinskom tritu biljei se u razdoblju nakon 2008. godine spor oporavak, a
Europa je u 2012. godini imala negativnu stopu rasta graevinske industrije. Opa je
usmjerenost Europe, u skladu s njenom energetskom strategijom, na infrastrukturu i
energetiku, a najvee mogunosti rasta otvorene su zemljama u razvoju, kao to je Hrvatska.
Zakljuno se moe istaknuti da je izostanak investicija i u Hrvatskoj i u Islandu,

posebice, nakon 2008. godine, rezultirao smanjenjem gospodarske aktivnosti. Meutim, dok
je u Islandu vidljivo poboljanje gospodarske aktivnosti, ono u Hrvatskoj i dalje ima
tendenciju smanjenja.
3.2.4. Turizam i ugostiteljstvo
Turizam je vaan segment gospodarstva i Hrvatske i Islanda, to je vidljivo s obzirom

na udio djelatnosti smjetaja i prehrane u BDPu i zaposlenosti. U strukturi BDPa Republike
Hrvatske, turizam sudjeluje s oko 34%, dok je njegov udio turizma u BDPu Islanda manji
te se do 2011. godine kretao ispod 2%, a od 2011. godine ima trend rasta i u 2015. godini
dosee razinu od 3,3% (slika 9).
53
54
Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020., Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske,
Zagreb, 2014., str. 217.
42
Slika 9. Udio djelatnosti smjetaja i prehrane u BDPu Republike Hrvatske i Islanda, 2000.-
2015. godine
5
4,5
4
3,5 Republika
3 Hrvatska
2,5
2 Island
1,5
1
0,5
0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2011., str. 211., SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2016.,
U ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj, zaposleni u turizmu ine udio od

6,1% (2014. godine), a u Islandu je njihov udio vei od 10% (10,4% u 2015. godini) u
ukupnom broju zaposlenih.
Republika Hrvatske je u 2014. godini raspolagala s 977.414 kreveta, to je poveanje

u odnosu na 2013. godinu za 5,6%. Analiziranjem kretanja broja kreveta u razdoblju od 2009.
do 2014. godine moe se uoiti porast broja kreveta za 7.688 ili za 7,4%. Rekonstrukcija
smjetajnih kapaciteta u svrhu poboljanja njihove kvalitete rezultirala je smanjenjem broja
smjetajnih kapaciteta u pojedinim godinama. U odnosu na Republiku Hrvatsku, Island
raspolae sa znatno manjim brojem smjetajnih kapaciteta, to je i razumljivo s obzirom na
njegovu veliinu. U 2014. godini Island je raspolagao s 38.674 krevetom u komercijalnim
turistikim objektima, to je poveanje u odnosu na 2013. godinu za 12,9%. Od 2009. godine
smjetajni kapaciteti Islanda poveani su za oko 7.500 kreveta ili za 28,2% (tablica 12).
43
Tablica 12. Broj kreveta u turistikim smjetajnim kapacitetima u Republici Hrvatskoj i
Islandu, 2009.-2012. godine
Broj kreveta Verini indeks Verini indeks
2009. 969.726 26.721

2010. 909.951 93,8 28.183 105,5
2011. 934.564 102,7 30.161 107,2
2012. 880.170 94,2 31.750 105,3
2013. 925.773 105,2 34.265 107,9
2014. 977.414 105,6 38.674 112,9
Izvor: SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 289. i
Unato znaajnim iskoracima u smjeru razvoja selektivnih oblika turizam, turizam

Republike Hrvatske jo uvijek karakterizira masovnost i sezonalnost. Dinaminiji razvoj
turizam Hrvatske doivljava nakon 1996. godine, kada su stvoreni preduvjeti za siguran
boravak gostiju u Hrvatskoj, odnosno kada su otklonjene ratne operacije te stvoren imid
Hrvatske kao sigurne destinacije. U razdoblju od 2003. do 2015. godine broj turistikih
noenja u Republici Hrvatskoj ima uzlaznu putanju. Rast turistikog prometa biljei i Island
(tablica 13).
Tablica 13. Turistika noenja u Republici Hrvatskoj i Islandu, 2000.-2014. godine
u mil. Verini indeks u mil. Verini indeks

2003. 46,6 1,17
2004. 47,8 102,6 1,25 106,8
2005. 51,4 107,5 1,30 104,0
2006. 53,0 103,1 1,44 110,8
2007. 56,0 105,7 1,55 107,6
2008. 57,1 102,0 1,61 103,9
2009. 55,0 96,3 1,84 114,3
2010. 49,2 89,5 1,77 96,2
2011. 60,4 122,8 1,93 109,0
2012. 62,7 103,8 2,17 112,4
2013. 64,8 103,3 2,66 122,6
2014. 66,5 102,6 3,29 123,7
Iz podataka u tablici 13 moe se uoiti porast broja turistikih noenja u Republici

Hrvatskoj u razdoblju od 2003. do 2014. godine za 42,7%. Rast broja turistikih noenja
44
prekinut je u 2009. i 2010. godini kao rezultat globalne gospodarske krize i smanjenja
turistikih putovanja na globalnoj razini. Island je u istom razdoblju poveao broj turistikih
noenja za 181,1%, te je prosjeni godinji rast iznosio oko 15%. I Republika Hrvatska i
Island najvei broj turista prime tijekom ljeta (lipanjkolovoz). U 2014. godini je oko 42%
posjetitelja dolo u Island tijekom ljetnih mjeseci, uz razmjerno blagi pad u odnosu na 2012. i
2013. godinu uz porast za vie od 4% u zimskim mjesecima. Najvei broj turista dolazi iz
srednje i june Europe, a slijede i druga podruja, Sjeverna Afrika, Velika Britanija,
skandinavske zemlje i dr. Hrvatsku tradicionalno najvie gostiju posjeuje iz Njemake,
Italije, Slovenije i Austrije.
Hrvatska je u 2014. godini od turistikih prihodi od meunarodnih turistikih dolazaka

ostvarila 9,9 mlrd. USD, to je u odnosu na 2013. godinu poveanje za 3,3%, a u odnosu na
2010. godinu poveanje za 6,6%. Meunarodni turistiki prihodi ostvareni u Islandu rastu u
razdoblju od 2010. do 2014. godine po znatno veoj stopi, koja se kretala od 15,1% (2012.
godine) do 33,7% (2010. godine). U 2014. godini ostvareno je 26,1% vie meunarodni
turistiki prihodi u odnosu na 2013. godinu.
Tablica 14. Meunarodni turistiki prihodi u Republici Hrvatskoj i Islandu, 2010.-2014.
u mil. USD Verini indeks u mil. USD Verini indeks
2010. 8.259 561

2011. 9.211 111,5 750 133,7
2012. 8.812 95,7 863 115,1
2013. 9.555 108,4 1.077 124,8
2014. 9.866 103,3 1.358 126,1
Zakljuno se moe istaknuti da Republika Hrvatska i Island imaju znaajne prirodne

potencijale koji im omoguuju razvoj turizma, a njegova uloga je posebice znaajna u
gospodarstvu Republike Hrvatske, to je vidljivo kroz devizni priljev, udio u BDPu,
zaposlenosti i dr.
3.2.5. Trgovina na malo
Pozitivna kretanja prometa u trgovini na malo ovisna su o rastu potronje

stanovnitva. Gospodarska kriza dovodi do smanjenja potronje, a izlazak iz krize utjee na
45
poboljanje potroakog optimizma i rast prometa u trgovini na malo. Poboljanje
potroakog optimizma rezultat je poveanja prihoda stanovnitva i njegovog standarda.
Pozitivne tendencije kretanja gospodarskih aktivnosti, rasta plaa i porasta potroakog
optimizma, bile su odluujue za pozitivna kretanja u trgovini na malo u 2015. godini u
odnosu na 2014. godinu, ime su zaustavljena estogodinja negativna kretanja. U 2015.
godini realan promet u trgovini na malo porastao je za oko 2,2% u odnosu na 2014. godinu.
Meutim, razina tog prometa je i dalje niska, te u odnosu na 2008. godinu nia za oko 15%.55
Razlog tome moe se traiti u izostanku domae potranje, kao posljedice negativnog trenda
na tritu rada, to je utjecalo na kupovnu mo stanovnitva. Na slici 10 prikazane su godinje
stope promjena volumena trgovine na malo u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Slika 10. Godinje promjene volumena prometa u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj i
EU28, 2005.-2015. godine
2 Republika
Hrvatska
0
EU28
-2
-4
-6
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Izvor: Retail trade volume indeks overview, Eurostat News Release, 2016.,
http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Retail_trade_volume_
index_overview#Main_tables (4.02.2016.)
Prema podacima Eurostata na slici 10, moe se uoiti da je trend rasta trgovine na
malo na godinjoj razini zaustavljen u 2008. godini te u razdoblju do 2012. godine biljei
negativan trend. Iako je u 2013. godini uoen pozitivan trend rasta u odnosu na 2012. godinu,
negativni trend se moe ponovno uoiti u 2014. godini. U usporedbi s prosjekom EU28,
vidljivo je da je Hrvatska imala veu meugodinju stopu rasta prometa u trgovini na malo do
2008. godine, ali isto tako i znatno veu meugodinju stopu pada prometa u razdoblju od
55
46
2009. do 2012. godine. U 2015. godini stopa rasta prometa u trgovini na malo u Republici
Hrvatskoj bila je nia od prosjeka EU28, koja je iznosila 3%. Trgovina na malo u Islandu
postupno je rasla u razdoblju izmeu 2005. i 2007. godine, prije pada u 2008. i 2009. godini
(slika 11).
Slika 11. Indeks prometa u trgovini na malo u Islandu, 2004.-2014. godine
2010.=100
160
140
120
100
80
60
40
20
0
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
Izvor: Statista, The Statistical Portal, http://www.statista.com/statistics/426497/retail-trade-
sales-volume-index-european-union-iceland/ (4.02.2016.)
U odnosu na 2010. godinu promet u trgovini na malo u Islandu porastao je u 2014.

godini za 15,4%, to je prosjean godinji rast od oko 3%. U strukturi hrvatskog BDPa
trgovina na malo smanjila je svoj udio u razdoblju od 2003. do 2014. godine, s 11,7 na 9,6%.
Smanjenje udjela trgovine na malo vidljivo je i u Islandu, i to s 10,2 u 2003. godini na 9,3% u
2014. Godini (slika 12).
47
Slika 12. Udio trgovine na malo u BDPu Hrvatske i Islanda, 2003.-2014. godine
14
12
10 Republika
Hrvatska
8
Island
6
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
Izvor: SLJH-2010, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011., str. 209.
SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 216. i
Podaci na slici 12 pokazuju da je najmanji udio trgovine na malo u BDPa Islanda

zabiljeen u 2008. godini, dakle, u godini propasti bankarskog sektora, dok je u Hrvatskoj on
bio najmanji u 2014. godini, kao rezultat duboke gospodarske recesije i niske platene moi
stanovnitva.
Zakljuno se moe istaknuti da trgovina na malo ima vanu ulogu u gospodarstvu i

Hrvatske i Islanda.
3.2.6. Prijevoz
Prijevoz se definira kao gospodarska djelatnost premjetanja (prijevoza) putnika i robe

svim vrstama prometnih sredstava i na svim vrstama putova. Uloga prijevoza u gospodarstvu i
ivotu zemlje veoma je vana i velika. Moe se slobodno rei da bez uinkovitog prijevoza
nije zamisliv gospodarski napredak. Prijevoz u Hrvatskoj odvija se svim prijevoznim
sredstvima, a poboljanje cestovne infrastrukture u proteklom desetljeu uvelike je pridonijelo
i rastu gospodarske aktivnosti. Island za razliku od Hrvatske dostupan je samo zranim i
pomorskim prijevozom (s obzirom da je rije o otoku). Glavni nain prijevoza je cestovni, a
48
javnih eljeznica u Islandu nema. Prijevoz iz jednog grada u drugi, primjerice iz Reykjavika u
Akureyri, mogu je zranim prijevozom na domaem letu. Veina prometne infrastrukture u
zemlji koncentrirana je u blizini glavnog grada u kojem ivi dvije treine stanovnitva
Islanda. U BDPu Hrvatske i Islanda prijevoz sudjeluje s udjelom od 3,9%, odnosno 5,8% u
2014. godini (slika 13).
Slika 13. Udio prijevoza u BDPu Hrvatske i Islanda, 2003.-2014. godine
5 Republika
Hrvatska
4
Island
3
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 216. i
Kako je vidljivo iz podataka na slici 13, udio prijevoza u BDPu Hrvatske i Islanda
pokazuje silaznu putanju u razdoblju od 2003. do 2006. godine, meutim, u 207. godini udio
prijevoza u BDPu Hrvatske se i dalje nastavlja smanjivati, dok u Islandu pokazuje rast. U
2010. godini prijevoz je u BDPu Islanda sudjelovao s udjelom od 6% te je ujedno dosegnuo
najviu stopu u razdoblju od 2003. godine, a do 2014. godine pokazuje trend rasta i pada, te je
u 2014. godini smanjen za 0,2% u odnosu na 2013. godinu, te iznosio 5,8%. Udio prijevoza u
BDPu Hrvatske, od 2010. godine do 2012. godine se smanjuje, a u 2013. i 2014. godini
ponovno je vidljiv rast, ali on jo uvijek ne dosee razinu iz 2003. godine.
U Hrvatskoj je u 2015. godini prijevoz putnika bio za 2,2% manji nego u 2014. godini,
a robe je prevezeno 2,2% vie.56 Negativni trendovi prijevoza putnika zabiljeeni su u
cestovnom i eljeznikom prijevozu, dok su pozitivni trendovi prijevoza robe zabiljeeni u
cestovnom prijevozu, pomorskom i obalnom prijevozu, prijevozu na unutarnjim vodnim
56
Transport u etvrtom tromjeseju 2015., http://www.dzs.hr (5.2.2016.)
49
putovima te cjevovodnom prijevozu (tablica 15). Pozitivni trendovi u prijevozu robe jednim
su dijelom rezultat poveanja inozemne potranje, odnosno pozitivnih kretanja u robnom
izvozu.
Tablica 15. Prijevoz putnika i robe prema vrstama prijevoza, 2014. i 2015. godine
2014. 2015. Verini indeks
Prevezeni putnici, tis. 90.815 88.810 97,8

eljezniki prijevoz 21.926 21.683 98,9
Cestovni prijevoz 54.000 52.126 96,5
Pomorski i obalni prijevoz 13.029 13.082 100,4
Zrani prijevoz 1.860 1.919 103,2
Prevezena roba, tis. t 104.282 106.537 102,2
eljezniki prijevoz 10.389 9.939 95,7
Cestovni prijevoz 66.146 66.491 100,5
Pomorski i obalni prijevoz 20.335 21.376 105,1
Prijevoz na unut. vod. putovima 491 566 115,3
Zrani prijevoz 1 3 300,0
Cjevovodni transport 1.919 8.162 425,3
Izvor: Transport u etvrtom tromjeseju 2015., http://www.dzs.hr (5.2.2016.)
Prema podacima u tablici moe se uoiti da se najvei obujam putnikog prijevoza u

Republici Hrvatskoj ostvaruje cestovnim prijevozom, koji sudjeluje s udjelom od 58,7% u
2015. godini, kao i teretnog prijevoza (62,4% u 2015. godini).
Zakljuno se moe istaknuti da je prijevoz vana gospodarska grana, bez koje nema
gospodarskog razvoja ni Hrvatske ni Islanda.
50
3.2.7. Bankarstvo i financijske institucije
Financijske djelatnosti su vaan segment gospodarstva koje omoguuju gospodarstvu

dolaenje do potrebnih financijskih sredstava za njegove aktivnosti i rast. Bankarski i
openito financijski sektor u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. godine doivio je
velike promjene, kako u broju banaka tako i u vlasnikoj strukturi. Na kraju 2000. godine broj
banaka i tedionica iznosio je 70, pri emu je bilo 44 banke i 26 tedionica. To je znaajno
smanjenje u odnosu na 1999. godinu kada ih je bilo 87. Smanjenje broja banaka i tedionica
nastavljeno je i u sljedeem razdoblju, te je u 2014. godini u Hrvatskoj bilo 28 banaka, od
kojih je 12 bilo u domaem, a 16 u stranom vlasnitvu.57 Osim bankarskog sektora, u
Republici Hrvatskoj djeluju i druge financijske institucije, poput investicijskih fondova,
mirovinskih fondova, osiguravajuih drutava i dr. Globalna financijska kriza nije imala
znaajniji utjecaj na financijski sektor u Republici Hrvatskoj. Za razliku od Hrvatske,
financijska kriza je na bankarski sektor Islanda imala drastian negativan utjecaj. Island je bio
prva europska drava koja je osjetila posljedice zamrzavanja svjetskog financijskog trita. U
samo nekoliko dana, kako je ve istaknuto, oko 85% bankarskog sustava je bankrotiralo, a
drava je preuzela kontrolu nad tri najvee banke (Landsbanki, Glitnir i Kaupthing).
Privatizirane banke koje su napravile dug vraene su u dravno vlasnitvo.58 Banke su
nacionalizirane. Kolaps bankarskog sustava onemoguio je i pristup inozemnom tritu
kapitala, pa se na tritu kapitala gotovo uope nije trgovalo, a islandska kruna je izgubila
90% svoje vrijednosti. Kako bi izaao iz krize, Island je potraio pomo Meunarodnog
monetarnog fonda, s kojim je potpisan standby aranman u vrijednosti od 2,1 mlrd. USD
krajem 2008. godine, a tijekom 2009. godine uslijedile su nove pozajmice skandinavskih
zemalja u iznosu od 2,5 mrld. USD te 6,3 mlrd. USD zajma Njemake, Velike Britanije i
Nizozemske, veinom namjenskog za sanaciju rauna njihovih deponenata u islandskih
bankama.59 Ukupno je, dakle, pozajmljeno Islandu tijekom 2008. i 2009. godine oko 11,4
mlrd. USD ili oko 70% ukupnog BDPa Islanda u 2008. godini. U suradnji s Meunarodnim
monetarnim fondom izraen je ekonomski program kojim je dan okvir za monetarnu i
fiskalnu politike, kao i restrukturiranje bankarskog sektora. Ciljevi programa bili su
stabilizacija valute i povratak povjerenja inozemnih investitora, srednjorona stabilizacija
javnih financija, restrukturiranje bankarskog sustava i implementacija programa razduivanja
57
Bilten o bankama, Hrvatska narodna banka, Zagreb, br. 28, 2015., str. 13.
58
Deskarkrbi, M., Razbijanje mitova: sluaj Island, http://www.banka.hr/komentari-i-analize/
razbijanje-mitova-slucaj-island, (5.02.2016.)
59
Ibid.
51
privatnog sektora.60 Mjere koje je Island poduzeo rezultirale su gospodarskim rastom u veoma
kratkom razdoblju te izlasku MMFa u 2015. godini.
Udio financijskih i osiguravateljskih aktivnosti u BDPu Islanda kretao se u razdoblju

od 2000. do 2014. godine od 6,0 do 7,8%, a u Republici Hrvatskoj od 3,7 do 5,6% (slika 14).
Slika 14. Udio financijskih i osiguravateljskih aktivnosti u BPDu Hrvatske i Islanda, 2000.-
2014.
16
14
12
Republika
10 Hrvatska
8
Island
6
0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Izvor: Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12, 2015.,
Iz slike 14 je vidljivo da su financijske i osiguravateljske aktivnosti inile gotovo 14%

udjela u BDPu Islanda u 2007. godini, a visok udio bio je i u 2009. godini (10,7%). Od 2010.
godine njihov udio u BDPu se smanjuje do 6,7% u 2015. godini. U Hrvatskoj je udio
financijskih i osiguravateljskih aktivnosti povean u razdoblju od 2000. do 2014. godine za
oko 2%, bez drastinih oscilacija.
3.3. Ekonomski odnosi s inozemstvom
Ekonomski odnosi s inozemstvom Hrvatske i Islanda promatraju se u ovom dijelu

diplomskog rada kroz vanjskotrgovinsku razmjenu. Vanjskotrgovinskom razmjenom se
naziva cjelokupna razmjena roba i usluga izmeu neke zemlje i inozemstva.61 U
60
Ibid.
61
Mati, B., Meunarodno poslovanje, Sinergija nakladnitvo d.o.o., Zagreb, 2004., str. 17.
52
gospodarskom smislu, Republika Hrvatska i Island se ubrajaju u skupinu malih drava, a s
obzirom na resurse su srednje bogate. To ujedno znai i da je vanjskotrgovinska razmjena, a
posebice izvoz roba i usluga ovih drava na meunarodnom tritu od iznimne vanosti za
njihov gospodarski rast i razvoj. Pri tome je potrebno imati na umu oteavajue okolnosti s
kojima se gospodarstvo Republike Hrvatske suoava kada je rije o izvozu, a koje se odnose
na: usitnjenu proizvodnju hrvatskog gospodarstva, nedostatne proizvodne kapacitete,
nedostatak jasne nacionalne izvozne strategije, tei pristup svjetskom kapitalu, probleme
vezane uz transfer novih tehnologija i znanja i dr.62
Prema nekim teorijskim tumaenjima izmeu rasta BDPa i vanjske trgovine postoji
uzrono posljedina veza, to ukazuje i na potrebe istraivanja vanjske trgovine Hrvatske i
Islanda u odnosu na rast njihovog BDPa. Analiziranjem rasta BDPa u Republici Hrvatskoj
u razdoblju od 2000. do 2015. godine moe se uoiti rast po prosjenoj godinjoj stopi od
11,6%, dok je stopa izvoza iznosila 15,0%, a stopa rasta uvoza 13,3%. Udio izvoza je u
ukupnom BDPu Republike Hrvatske imao tendenciju smanjenja u razdoblju od 2000. do
20013. godine, s 20,4 na 18,1%, a politika usmjerena ka izvozu rezultirala je rastom udjela
izvoza u BDPu u razdoblju od 2004. do 2007. godine, te je dosegnut udio od 20,8%. No,
ponovni pad udjela izvoza u BDPu dovodi do njegove najnie vrijednosti, od 16,8% u 2009.
godini. Visoke stope rasta izvoza od 2010. godine dovode i do poveanja udjela izvoza u
BDPu. U 2010. godini izvoz je povean u odnosu na 2009. godinu za 18,3%., s tendencijom
rasta i u sljedeim godinama. Izvoz je u 2015. godini povean za 11,7% u odnosu na 2014.
godinu, a s obzirom na poveanje BDPa od samo 2,0% u odnosu na 2010. godinu razumljivo
je i poveanje udjela izvoza u ukupnom BDPu s 24,1% u 2014. godini na 26,4% u 2015.
godini. Na rast izvoza najvei je utjecaj u 2015. godini imalo poveanje vrijednosti izvoza
ostalih prijevoznih sredstava, uglavnom brodova, a ostvarena je i znatna vrijednost izvoza
dijelova zrakoplova.63 Ve je u 2014. godini zamjetan oporavak brodogradnje, izvozom
velikog broja plovila, ali s relativnom malom nosivou i vrijednou. Godinu 2015. obiljeio
je izvoz velikih broda u Nizozemsku, Maralovim i Kajmanskim otocima, Turkmenistanu i
Velikoj Britaniji. Uz prijevozna sredstva najvee poveanje izvoza ostvareno je u segmentu
gotovih metalnih poluproizvoda (osim opreme i strojeva), prehrambenih proizvoda,
farmaceutskih proizvoda i motornih vozila. lanstvo Republike Hrvatske u Europsku uniju
ujedno je dovelo do poveanja izvoza Hrvatske novim i rabljenim vozilima u druge zemlje
62
Kova, I., Trendovi i karakteristike meunarodne robne razmjene Republike Hrvatske, Ekonomski
Vjesnik, br. 1, 2012., str. 45.
63
53
lanice Europske unije. Taj je izvoz inio znatan dio izvoza koji je obuhvatio trgovinu robama
inozemnog podrijetla.64 Ta je trgovina, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju poveana te
je bitno utjecala na poveanje izvoza, ali istovremeno i na porast vrijednosti uvoza. Kretanje
BDPa, izvoza i uvoza Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2015. godine prikazano je
u tablici 16.
Tablica 16. BDP, izvoz i uvoz Republike Hrvatske, 2000.2015.

BDP, tekue Izvoz, u mil. Izvoz (u % Uvoz, u mil. Uvoz (u %
cijene u mil. EUR BDPa) EUR BDPa)
EUR
2000. 23.637 4.821 20,4 8.597 36,4
2001. 25.538 5.214 20,4 10.245 40,1
2002. 28.112 5.188 18,5 11.327 40,3
2003. 30.265 5.464 18,1 12.538 41,4
2004. 33.009 6.454 19,6 13.354 40,5
2005. 36.034 7.069 19,6 14.950 41,5
2006. 39.745 8.252 20,8 17.105 43,0
2007. 43.390 9.004 20,8 18.833 43,4
2008. 47.543 9.585 20,2 20.817 43,8
2009. 44.781 7.529 16,8 15.220 34,0
2010. 44.876 8.905 19,8 15.137 33,7
2011. 44.922 9.582 21,3 16.281 36,2
2012. 43.959 9.629 21,9 16.216 36,9
2013. 43.516 9.589 22,0 16.528 38,0
2014. 43.045 10.369 24,1 17.129 39,8
2015. 43.921 11.582 26,4 18.260 41,6
Imajui na umu vanost koju izvoz ima za hrvatsko gospodarstvu, jedan od

prioritetnih ciljeva hrvatskog gospodarstva je jaanje izvoza. Izvoz se nesumnjivo ubraja
meu najznaajnije i najbre rastue aktivnosti ija je stopa rasta vea od proizvodnje u
meunarodnoj ekonomiji.65 Meutim, rast izvoza usko je povezan s konkurentnou
hrvatskih proizvoda na meunarodnom tritu. Poveanje izvoza podrazumijeva poveanje
udjela proizvoda s veom dodanom vrijednou u odnosu na izvoz sirovina, te proizvoda s
malom dodanom vrijednou. Velikim udjelom proizvoda s velikom dodanom vrijednou
stvaraju se koristi za hrvatsko gospodarstvo.
Uvoz Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2015. godine poveao se s 8.597
64
Ibid., str. 20.
65
Kova, I., op. cit., str. 45.
54
mil. eura u 2000. godini na 18.260 mil. eura u 2015. godini, to je poveanje za 9.663 mil.
eura ili za 112,4 postotna poena. Uvoz je imao dinamian rast do 2008. godine te je dosegao
znaajnu vrijednost od 20,8 mlrd. eura, a u BDPu je sudjelovao s visokih 43,6%.
Gospodarska kriza je utjecala na smanjenje uvoza, te je u 2009. godini on smanjen za 19,2%,
a trend smanjenja nastavljen je i u 2010. godini. Meutim, od 2011. godine uvoz ponovno ima
trend poveanja, ali po znatno nioj stopi od one do 2008. godine. Oporavak gospodarstva
utjee i na poveanu stopu uvoza, te je u 2015. godini on povean za 6,6% u odnosu na 2014.
godinu, a u BDPu sudjeluje s udjelom od 41,6%. Na rast uvoza dijelom je utjecao oporavak
domae potranje, ali je dijelom rezultat poveane trgovine, odnosno uvoza zbog izvoza.
Najvei rast uvoza u 2015. godini biljei uvoz elektrine energije, motornih vozila, kemikalija
i kemijskih proizvoda te uvoz koe i konih proizvoda.66 Smanjenje uvoza bilo je najvie
prisutno kod vrijednosti uvoza u djelatnosti rudarstva i vaenja te naftnih derivata. Razlog
moe se traiti u padu cijene sirove nafte. Ove dvije djelatnosti su smanjile vrijednost uvoza
za 3,7 mlrd. eura, dok je ukupni uvoz povean za 7,2 mrld. eura. To najbolje pokazuje
razmjere smanjenja vrijednosti uvoza rudarstva i vaenja te naftnih derivata.
Smanjenje gospodarske aktivnosti te rast izvoza po znatno nioj stopi od rasta uvoza
robe u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2000. do 2015. godine rezultirao je i rastom deficita
vanjskotrgovinske bilance, koji u 2009. godini pokazuje smanjenje (slika 15).
66
Ibid., str. 20.
55
Slika 15. Vanjskotrgovinska bilanca Republike Hrvatske, 2000.2015. godine
u mil. eura
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000 Izvoz
Uvoz
0
Saldo
-5.000
-10.000
-15.000
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Iz podataka na slici jasno je vidljivo da deficit vanjskotrgovinske bilance pokazuje u

razdoblju od 2000. do 2008. tendenciju rasta uslijed breg rasta uvoza od izvoza. Razdoblje
od 2005. do 2007. godine biljei smanjenje trenda rasta deficita vanjskotrgovinske bilance.
Meutim, u 2008. godini on se poveava. Smanjenje gospodarske aktivnosti i domae
potranje utjee na smanjenje uvoza, to rezultira i smanjenjem deficita vanjskotrgovinske
bilance u 2009. i 2010. godini. Od 2011. godine deficit vanjskotrgovinske bilance ima trend
rasta i pada. U 2015. godini on je bio manji za 1,1% u odnosu na 2014. godinu.
Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po ekonomskim grupacija,

omoguava dolaenje do saznanja o njenim najznaajnijim vanjskotrgovinskim partnerima
(tablica 17).
56
Tablica 17: Izvoz i uvoz po ekonomskim grupacijama zemalja, 2011. i 2012. godine
u tis. eura
2013. 2014.
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz
Zemlje EU-a 5.926.536 12.216.017 6.622.207 13.082.409
Zemlje Efta-e 158.412 255.400 177.629 205.828
Zemlje Cefta-e 1.884.226 980.855 2.094.621 900.937
Zemlje OPEC-a 188.290 139.095 239.709 250.012
Ostale europske zemlje 475.212 1.124.072 427.890 1.088.926
Ostale azijske zemlje 300.459 1.310.669 282.636 1.079.224
Ostale afrike zemlje 179.789 31.894 164.759 28.747
Ostale amerike zemlje 339.735 376.289 321.765 282.658
Oceanijske zemlje 83.847 4.372 13.469 4.547
Nerasporeeno 52.941 89.235 24.097 247.710
Ukupno 9.589.448 16.527.900 10.368.782 17.129.405
SLJH-2015, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 411.
Najznaajniji vanjskotrgovinski partner Republici Hrvatskoj su zemlje Europske unije.

Izvoz prema ovoj ekonomskoj grupaciji zemalja ostvaren je u 2014. godini u vrijednosti od
6,6 mlrd. Eura, to je u odnosu na 2013. godinu poveanje za 8,2%. Zemlje Europske unije u
ukupnom izvozu Republike Hrvatske sudjeluju s udjelom od 63,9% u 2014. godini. Iz
Europske unije u Hrvatsku je u 2014. godini uvezeno robe u vrijednosti od 13,1 mlrd. eura,
to je u odnosu na 2013. godinu poveanje za 7,1%. U ukupnom uvozu Republike Hrvatske u
2014. godini zemlje Europske unije sudjelovale su udjelom od 76,4%. Znaajan
vanjskotrgovinski partner Republici Hrvatskoj su i zemlje CEFTA-e s kojima je u 2014.
godini ostvareno 900,9 mil. eura izvoza i 980,9 mlrd. eura uvoza. U odnosu na 2013. godinu,
u zemlje CEFTA-e ostvaren je rast izvoza za 11,1%, a uvoz je smanjen za 8,1%. Najvanija
zemlja partner Republici Hrvatskoj u 2014. godini bila je Italija s kojom je ostvarenih 3,6
mlrd. robnog izvoza i uvoza. U Italiju je izvezeno roba u vrijednosti od 1,4 mlrd. eura, a
uvezeno roba u vrijednosti od 2,4 mlrd. eura. U odnosu na 2013. godinu izvoz u Italiju je
3,2%, a uvoz za 14,5% (slika 16). Na drugom mjestu po ostvarenom robnom izvozu i uvozu
je Njemaka, s kojom je u 2014. godini ostvaren izvoz od 1,16 mlrd. eura i uvoz od 2,59 mlrd.
eura. U odnosu na 2013. godinu izvoz je povean za 2,9%, a uvoz za 11,9%. Vaan
vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj je i Slovenija s kojom je ukupno ostvareno 3,0 mlrd. eura
robnog uvoza i izvoza. Izvoz robe u Sloveniju povean je u 2014. godini za 17,9% u odnosu
na 2013. godinu, dok uvoz smanjen za 2,3%.
57
Slika 16. Najvanije zemlje partneri u izvozu i uvozu Republike Hrvatske 2014. godine
3.000.000
2.500.000
2.000.000
1.500.000 Izvoz
1.000.000 Uvoz
500.000
0
Njemaka
Maarska
Italija
Nizozemska
Rusija
Slovenija
Austrija
Bosna i Hercegovina
Srbija
Kina
Na rang listi izvoznih svjetskih gospodarstava Hrvatska zauzima 85. mjesto, a Island
136. No, za razliku od Hrvatske, robni izvoz je pokreta islandske ekonomije.
Vanjskotrgovinska razmjena ostvaruje rast udjela u BDPu Islanda (tablica 18).
Tablica 18. BDP, izvoz i uvoz robe Islanda, 2004.-2014. godine

BDP, tekue Izvoz, u mil. Izvoz (u % Uvoz, u mil. Uvoz (u %
cijene u mil. EUR BDPa) EUR BDPa)
EUR
2004. 11.093 2.980 26,9 2.313 20,9
2005. 13.484 3.897 28,9 2.396 17,8
2006. 13.628 4.890 35,9 2.750 20,2
2007. 15.565 4.838 31,1 3.490 22,4
2008. 10.720 4.219 39,4 3.660 34,1
2009. 9.205 2.584 28,1 2.908 31,6
2010. 9.995 2.966 29,7 3.470 34,7
2011. 10.535 3.472 33,0 3.834 36,4
2012. 11.057 3.714 33,6 3.941 35,6
2013. 11.634 3.780 32,5 3.763 32,3
2014. 11.938 3.922 32,8 3.687 30,9
Izvor: European Union, Trade in goods with Iceland, http://trade.ec.europa.eu/doclib/

docs/2006/september/tradoc_113389.pdf (5.02.2016.)
Udio izvoza i uvoza u BDPu Islanda ima tendenciju rasta u razdoblju od 2004. do
2014. godine. S ostvarenih 2,98 mlrd. eura izvoz je u BDPu Islanda u 2004. godini
sudjelovao s 26,9%, a taj je udio povean do 2008. godine na 39,4%. Iako je u 2009. godini
udio izvoza u BDPu smanjen na 28,1%, u sljedeim godinama oporavak izvoza dovodi do
porasta njegovog udjela u BDPu te u 2014. godini iznosi 32,8%. U 2004. godini ostvaren je
58
uvoz u vrijednosti od 2,3 mlrd. eura, te je u BDPu Islanda sudjelovao s udjelom od 20,9%, a
u razdoblju do 2014. godine ima trend smanjenja i rasta. U 2014. godini izvoz sudjeluje s
udjelom od 30,9%.
Trgovinska bilanca Islanda je u 2014. godini imala deficit, no u usporedbi s

Hrvatskom on je znatno manji, a u razdoblju od 2004. do 2014. godine u pojedinim godinama
ostvaren je i suficit vanjskotrgovinske bilance (tablica 19).
Tablica 19. Vanjskotrgovinska bilanca Islanda, 2004.-2014. godine
Uvoz Izvoz Bilanca, u

mil. eura
Vrijednost, u Verini indeks Vrijednost, u Verini indeks
mil. eura mil. eura
2004. 2.980 2.313 667

2005. 3.897 130,8 2.396 103,6 1.501
2006. 4.890 125,5 2.750 114,8 2.140
2007. 4.838 98,9 3.490 126,9 1.347
2008. 4.219 87,2 3.660 104,9 559
2009. 2.584 61,2 2.908 79,5 325
2010. 2.966 114,8 3.470 119,3 505
2011. 3.472 117,1 3.834 110,5 362
2012. 3.714 107,0 3.941 102,8 227
2013. 3.780 118,0 3.763 95,5 17
2014. 3.922 103,8 3.687 98,0 235

U razdoblju od 2004. do 2008. godine moe se uoiti deficit vanjskotrgovinske bilance

Islanda, s tendencijom rasta do 2006. godine, kada je ostvareno 2,14 mlrd. deficita. Islandsko
gospodarstvo je u tom razdoblju bilo visoko ovisno o uvozu. U 2008. godini uvezeno je robe
u vrijednosti od 3,66 mlrd. eura ili 4,9% vie nego u 2007. godini, no, time je trend
dinaminog rasta uvoza od 26,9% u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu zaustavljen.
Smanjenje gospodarske aktivnosti u 2009. godini, rezultiralo je i smanjenjem izvoza za 21,5%
u odnosu na 2008. godinu, a vee smanjenje izvoza od uvoza dovelo je i do suficita
vanjskotrgovinske bilance od 325 mil. eura. Suficit je zadran do 2012. godine, a u 2013.
godini vanjskotrgovinska bilanca Islanda biljei deficit od 17 mil. eura, koji je u 2014. godini
povean na 235 mil. eura.
Glavni izvozni proizvod Islanda je riba i riblje preraevine. Drugi vani izvozni
proizvodi ukljuuju aluminij, ferosilicij legure, strojeve i elektrinu opremu za ribarstvo,
59
softver, proizvode od vune. Proizvod koji se najvie uvozi je cement, a znaajan je i uvoz
strojeva i opreme, naftnih proizvoda, prehrambenih proizvoda i tekstila. Veina
poljoprivrednih proizvoda izloena je visokim tarifama, a neki proizvodi, izloeni su
ogranienjima uvoza, primjerice, uvoz sirovog mesa je ogranien zbog fitosanitarnih razloga.
Najvaniji vanjskotrgovinski partneri Islanda su zemlje lanice Europske unije i

zemlje Eftae, SAD i Japan (tablica 20).
Tablica 20. Najvaniji trgovinski partneri Islanda u 2014. godini
Uvoz Izvoz
Zemlja partner Vrijednost, u Svijet Zemlja partner Vrijednost, u Svijet
mil. eura mil. eura
Ukupno 3.922 100,0 Ukupno 3.687 100,0

1. EU28 1.893 48,3 1. EU28 2.639 71,6
2. Norveka 575 14,7 2. Rusija 182 4,9
3. SAD 397 10,1 3. SAD 182 4,9
4. Kina 289 7,4 4. Norveka 166 4,5
5. Brazil 212 5,4 5. Nigerija 94 2,5
6. Japan 54 1,4 6. Japan 68 1,8
7. vicarska 54 1,4 7. Grenland 65 1,8
8. Turska 48 1,2 8. vicarska 59 1,6
9. Kanada 48 1,2 9. Farski otoci 33 0,9
10. Juna Koreja 44 1,1 10. Kanada 31 0,8

Iz zemalja lanica EU28 Island je u 2014. godini uvezao robe u vrijednosti od 1,9
mlrd. eura. Najznaajniji uvozni partner Islanda je Njemaka, a iz Norveke se uvozi 14,7%
ukupne vrijednosti uvezene robe, dok SAD sudjeluje s 10,1%. Izvoz islandskog gospodarstva
prvenstveno je namijenjen zemljama lanicama EU28, Rusiji i SAD. U zemlje lanice EU
28 izvozi se 71,6% ukupnog izvoza, dok Rusija i SAD sudjeluju s oko 4,9%.
Zakljuno se moe istaknuti da je vanjska trgovina Republike Hrvatske i Islanda u

razdoblju od 2000. do 2015. godine imala trend rasta koji je zaustavljen svjetskom
gospodarskom krizom (i recesijom u Republici Hrvatskoj), no od 2010. godine vidljiv je
oporavak i rast vanjskotrgovinske aktivnosti.
60
3.4. Osnovni agregati cijena
Ekonomska stabilnost je obiljeje gospodarstva sa stabilnom razinom cijena i

usklaenom razinom agregatne potranje priblino na razini agregatne ponude u uvjetima
67
pune zaposlenosti kapaciteta, radne snage i drugih imbenika proizvodnje. Osnovna
stabilizacijske politike je stabilizacija gospodarskih kretanja i ekonomskih odnosa. Raznim
dravnim intervencijama, investicijama i drugim mjerama nastoje se ukloniti drastini
poremeaji u gospodarstvu te osigurati uravnoteeni ekonomski razvoj zemlje.68 Nakon
uvoenja Stabilizacijskog programa u 1994. godini, inflacija je u Hrvatskoj svedena na oko
3%. Jedno od postojanijih obiljeja hrvatske gospodarske politike u posljednjih petnaestak
godina tako je postizanje i odravanje nie razine inflacije mjerene indeksom potroakih
cijena. U razdoblju od 2000. do 2015. godine prosjena godinja inflacija iznosila je 2,5%
(slika 17).
67
Drui, I. i dr., op. cit., str. 320.
68
Kobsa, O., Stabilizacijska politika Hrvatske 1990.-2005., Pravnik, no. 1, 2008., str. 75.
61
Slika 17. Inflacija prosjene godinje stope rasta, 2000.2015.
u%
7
6,1
6
5 4,6
4 3,8
3,3 3,4
3,2
2,9
3
%
2,4 2,3 2,2

1,8 2,1
2 1,7
1,1
1
0
-0,2 -0,4
-1
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
* 2015. procjena
Zagreb, br. 11/12, 2015., str. 1 i Bilten, Hrvatska narodna banka, br. 220, 2015., str. 1.
Inflacija, mjerena indeksom potroakih cijena, kako je vidljivo iz podataka na

slici 17, pokazuje nisku razinu. Godina 2008., nakon niza relativno stabilnih godina,
izdvaja se po najvioj stopi, ali je jo uvijek u domeni definicije umjerene inflacije
(prosjeno godinje 6,1%). Tako visoka inflacija u prvom je redu posljedica svjetske
gospodarske krize i poveanih uvoznih inflatornih pritisaka iz 2007. godine. Stoga je u
2008. godini monetarna politika Republike Hrvatske bila usmjerena na ublaavanje rasta
domae inflacije, djelujui kroz instrument nominalnog teaja. Naime, Hrvatska narodna
banka je operacijama na otvorenom i deviznom tritu ograniavala kunsku likvidnost te
je nominalni teaj kune imao trend jaanja kroz cijelu godinu, utjeui na ublaavanje
uvezenih inflatornih pritisaka. Tako je prosjena vrijednost kune prema euru u 2008.
godini bila 1,5% vea nego godinu dana ranije, to je bio njen najsnaniji meugodinji
rast unatrag nekoliko godina. Istodobno je smanjenim emisijama kuna i administrativnim
ogranienjima rasta plasmana banaka privatnom sektoru, posredno djelovala i na
reduciranje rasta potranje.69 Osnovni izravni pokretai snanijeg rasta ope razine cijena
bila su kretanja nafte (naftnih derivata) i prehrane. No, u 2009. godini smanjeni su efekti
svjetske gospodarske krize te je inflacija prosjeno svedena na 2,4%, a u razdoblju do
69
Hrvatsko gospodarstvo u 2008., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, 2009., str. 44.
62
2013. godine kretala se u rasponu od 1,1 do 3,4%. U 2014. i 2015. godini u Hrvatskoj je
prisutan pad cijena, sa stopom od 0,2% u 2014. godini, odnosno 0,4% u 2015. godini. U
2015. godini je nastavljeno kretanje pada cijena iz 2014. godine u plitkim amplitudama
oko nule. Domai deflatorni pritisci generiraju se iz stanja niske potranje i poveane
konkurencije uslijed potpune liberalizacije trgovine pristupanjem Europske unije, a
vanjski dolaze sa svjetskih robnih trita korigirani promjenama teaja. Tako je MMFov
indeks cijena sirovina na svjetskom tritu u srpnju 2015. godine bio na najnioj razini od
poetka 2009. godine s godinjim padom od znatnih 37% unutar kojeg su cijene energije
(sirova nafta, ugljen i plin) pale za 48,2%, a hrane i pia za 15%.70 Godinji verini
indeksi potroakih cijena u razdoblju od 2005. do 2015. godine u pojedinim skupina
proizvoda prikazani su u tablici 21.
Tablica 21. Godinji verini indeksi potroakih cijena inflacija u Republici Hrvatskoj,
2005.-2015.
2005./ 2006./ 2007./ 2008./ 2009./ 2010./ 2011./ 2013./ 2013./ 2014./ 11/15./
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2011. 2012. 2012. 2014. 2013. 11/14.
Indeks potroakih 103,3 103,2 102,9 106,1 102,4 101,1 102,3 103,4 102,2 99,8 99,1
cijena ukupno
Dobra 103,0 103,0 102,8 106,7 101,9 100,9 103,0 104,2 102,6 99,5 98,9
Usluge 103,2 104,7 102,9 103,8 104,3 101,5 99,6 100,5 100,8 100,8 99,9
Prehrana i 104,6 102,5 103,3 110,0 101,6 98,5 103,5 103,7 103,7 97,8 100,3
bezalkoholna pia
Odjea i obua 100,5 102,3 105,2 102,7 99,8 95,8 96,7 95,6 96,1 95,8 100,9
Stanovanje, voda, 104,4 107,8 102,6 106,8 104,9 106,1 102,8 110,5 104,8 101,7 99,3
energija, plin i
druga goriva
Promet 102,1 102,6 102,6 104,8 93,5 104,8 106,0 103,3 99,1 100,1 92,6
Rekreacija i kultura 102,7 100,8 102,1 101,3 102,4 101,6 97,9 102,4 100,7 100,8 99,2
Izvor: Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12, 2015.,
str. 48.
Podaci u tablici 21 pokazuju da su potroake cijene u skupini 'usluga' imale vei

meugodinji rast u odnosu na skupinu 'dobra'. Tako je, primjerice inflacija u skupini
'stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva' u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu
iznosila 1,7%, dok je u skupini prehrana i bezalkoholna pia prisutan pad cijena koji je
iznosio2,2%. U razdoblju od 2005. do 2015. godine cijene dobara su prosjeno rasle po stopi
od 2,4%, dok su cijene usluga rasle po stopi od 1,9%.
70
Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12, 2015., str. 48.
63
Island je bio visoko inflacijska zemlja od druge polovice sedamdesetih sve do sredine
osamdesetih godina 20. stoljea. Tijekom druge polovice 1990tih godina inflacija u Islandu
je svedena na razinu manju od 2%.71 U razdoblju od 2000. do 2015. godine inflacija mjerena
indeksom potroakih cijena kretala se od 5,15% do 1,63% (slika 18).
Slika 18. Kretanje indeksa potroakih cijena (inflacije) u Islandu, 2000.-2015. godine
u%
14,00
12,00
10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
0,00
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Izvor: Historic inflation Iceland CPI inflation, http://www.inflation.eu/inflation-
rates/iceland/historic-inflation/cpi-inflation-iceland.aspx (5.02.2015.)
Nakon poprilino stabilnih potroakih cijena u razdoblju od 2000. do 2007. godine,

inflacija u Islandu u 2008. godini dosee razinu od 12,59%, a takva razina zadrana je i u
2009. godini. Gospodarska politika Islanda u razdoblju od 2009. godine rezultirala je
stabiliziranjem potroakih cijena i dovoenjem inflacije na razinu prije gospodarske krize.
Niska stopa inflacije zabiljeena je u 2015. godini kao rezultat kretanja potroakih cijena na
svjetskoj razini.
Svjetske cijene sirove nafte koje su krajem 2015. godine bile na oko 43% razine cijene
u 2014. godini, kljuni su izravni utjecaj koji su u 2015. godini oblikovali opu razinu
potroakih cijena, i u Hrvatskoj, i u Islandu. Niska domaa potranja u Hrvatskoj
ograniavala je rast cijena, to dokazuje vrlo niska razina temeljne inflacije. Potroake cijene
u Hrvatskoj tijekom 2015. godine kretale na razini od oko 0%, dok su cijene u Europskoj uniji
i u Islandu imale iri raspon kretanja, a njihova niska razina bila je uvjetovana niskom
cijenom nafte.
71
Andersen, P. S., Gumundsson, M., Inflation and disinflation in Iceland, Central Bank of Iceland, 1998.,
http://www.sedlabanki.is/uploads/files/WP-1.pdf (5.02.2016.)
64
Zadravanje stabilnosti cijena potpuno je u skladu s osnovnim konceptom monetarne
politike Republike Hrvatske i Islanda koji poiva na stabilnosti cijena.
3.5. Investicijske aktivnosti
Prva polovica 1990ih godina u Republici Hrvatskoj karakterizira razdoblje

dezinvestiranja, odnosno razdoblje u kojem su investicije bile manje od amortizacije. To je
dovelo do realnog pada ukupnih investicija u hrvatsko gospodarstvo, popraeno padom BDP
a.72 Investicije su u znatnoj mjeri ovisne o gospodarskoj aktivnosti, odnosno o BDPu.
Oivljavanje domae potranje rezultira rastom BPDa na poetku 21. stoljea, te rastom
investicija. Udio investicija u BDPu Republike Hrvatske rastao je u razdoblju od 2000. do
2003. godine s 20,2% na 31,0%, no u 2004. godini on se naglo smanjuje te iznosi 26,6%. U
sljedeem razdoblju, do 2008. godine ponovno ima tendenciju rasta, kada dosee razinu od
30,4%. Gospodarska kriza, a potom i recesija smanjuje obujam investicija to dovodi do
smanjenja njihova udjela u razdoblju do 2013. godine, te on iznosi 19,1% (tablica 18).
72
Blaevi, B., Investicijska politika i konkurentnost hrvatskog turizma, Tourism and hospitality
management, br. 3, 1997., str. 226.
65
Tablica 22. BDP i bruto investicije u Republici Hrvatskoj, 2000.-2013. godine
BDP trine Bruto investicije, Verini indeks Udio bruto

cijene, mlrd. kuna u mlrd. kuna investicija u BDP
u%
2000. 152,6 30,8 20,2
2001. 165,6 39,6 128,6 23,9
2002. 181,2 52,7 133,1 29,1
2003. 198,4 61,6 116,9 31,0
2004. 247,4 67,0 108,8 27,1
2005. 266,7 71,7 107,0 26,9
2006. 294,4 85,8 119,7 29,1
2007. 322,3 96,1 112,0 29,8
2008. 347,7 102,2 106,3 29,4
2009. 331,0 82,9 81,1 25,0
2010. 328,0 70,0 84,4 21,3
2011. 332,6 68,6 98,0 20,6
2012. 330,5 63,7 92,9 19,3
2013. 329,6 63,0 98,9 19,1
Izvor: SLJH2008., http://www.dzs.hr (11.01.2016.), SLJH2015., Dravni zavod za

statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016., str. 221.
Investicije su u razdoblju od 2000. do 2013. godine porasle su vie nego dvostruko, a

najvea vrijednost investicija ostvarena je u 2008. godini kada je iznosila 102,2 mlrd. kuna.
Unato relativno visokim stopama rasta investicija u dugotrajnu imovinu u proteklom
desetljeu, one su jo uvijek na razini amortizacije ili neto iznad te razine. Analiziranjem
strukture investicija moe se uoiti njihova preteita orijentacija na domae trite
(graevinarstvo).
Jedan od ograniavajuih imbenika investiranja u hrvatsko gospodarstvo je

nedostatak domaeg financijskog kapitala. Stoga su inozemne investicije u hrvatsko
gospodarstvo dobrodole. Iako hrvatsko otvaranje prema inozemstvu u prvim godinama nije
nailo na vei interes inozemnih investitora, postepenim stvaranjem sigurnosnih uvjeta za
ulagae, inozemne investicije u Republici Hrvatskoj rastu. U razdoblju od 1993. do 2015.
godine u hrvatsko gospodarstvo je ukupno uloeno 30,1 mlrd. eura inozemnog kapitala
(tablica 23).
66
Tablica 23. Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku, 1993. 2015. godine
Godina Vrijednost, u mil. eura Verini indeks

1993. 101,0
1994. 92,8 91,9
1995. 79,1 85,2
1996. 382,1 483,1
1997. 511,1 133,8
1998. 841,7 164,7
1999. 1.338,0 159,0
2000. 1.124,2 84,0
2001. 1.099,4 97,8
2002. 1.019,1 92,7
2003. 1.592,9 156,3
2004. 1.044,0 65,5
2005. 1.433,7 137,3
2006. 2.617,0 182,5
2007. 3.378,5 129,1
2008. 3.650,9 108,0
2009. 2.279,2 62,4
2010. 1.064,7 46,7
2011. 1.017,7 95,6
2012. 1.136,2 111,6
2013. 709,7 62,5
2014. 2.895,9 408,0
1.-3. tr. 2015. 666,1 23,0
Ukupno 30.074,9
Izvor: Izrada studentice prema: Statistika izravnih inozemnih investicija, http://www.

hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/sektor-inozemstva/inozemna-izravna-ulaganja
(6.02.2016.)
Veina inozemnih ulaganja u Islandu odnose se na energetski intenzivne industrije,

kao to su taljenje aluminija, koje koriste zemlji u obnovljivim izvorima energije. Politika
Islanda je manje osjetljiva na teke industrije te se nastoje privui ekoloki projekti koji nude
veliki broj visoko plaenih radnih mjesta. Izravna inozemna ulaganja u Islandu do drastinog
pada u 2008. godini redovito su rasla. Uglavnom su bila usmjerena u maloprodaju,
biotehnologiju, geotermalne znanosti, informacijske i komunikacijske tehnologije i
tehnologije zdravstva. Turistiki sektor ima rastui trend te daje dovoljno mogunosti za
ulaganja. Rastui interes inozemnih ulagaa je i za IT startup poduzea, kao i za sektor
67
maloprodaje. Inozemna ulaganja u sektoru ribarstva, meutim, ostaju ogranienja, posebice
kada su u pitanju ulaganja u ribarska poduzea koja posjeduju prenosive kvote.73
Tablica 24. Izravna inozemna ulaganja u Islandu, 2000.-2014. godine

Godina Vrijednost, u mil. kr Verini indeks
2000. 340,3 -
2001. 629,6 185,0
2002. 972,2 154,4
2003. 1.135,2 116,8
2004. 1.423,1 125,4
2005. 8.505,5 597,7
2006. 11.042,9 129,8
2007. 11.033,2 99,9
2008. 5.549,3 50,3
2009. 6.153,0 110,9
2010. 8.615,9 140,3
2011. 8.867,3 102,9
2012. 9.739,6 109,8
2013. 6.685,9 68,5
2014. 6.930,9 103,7
Izvor: Izrada studentice prema: Direct Investment, Selabanki Island,

http://www.cb.is/statistics/statistics/2016/03/09/Direct-Investment/?stdID=5
(6.02.2016.)
U 2008. godini vidljiv je drastian pad izravnih inozemnih ulaganja u Islandu u

odnosu na 2007. godinu, za gotovo 50%. Meutim, ve u 2009. godini moe se pratiti rast
izravnih inozemnih ulaganja sve do 2013. godine, kada su u odnosu na 2012. godinu
smanjene za 31,5%. Vidljivo je, dakle, da je Island u znatno veoj mjeri od Hrvatske uspio
privui inozemne investitore.
73
2015 Investment Climate Statement Iceland, http://www.state.gov/e/eb/rls/othr/ics/2015/241593. htm
(7.02.2016.)
68
4. BUDUE ODREDNICE GOSPODARSKOG RAZVOJA
HRVATSKE I ISLANDA
Analiziranjem gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i Islanda u razdoblju od

2000. do 2015. godine uoeni su mnogi problemi, ali i aktivnosti koje obje drave poduzimaju
kako bi stvorile gospodarstvo koje e se temeljiti na stabilnim temeljima, i na globalnom
meunarodnom tritu postii konkurentnost.
4.1. Razvoj gospodarstva Hrvatske u budunosti
Gospodarski rast od dva posto u 2015. godini pozitivno je utjecao na kratkorone

projekcije. Prema procjenama Europske komisije Hrvatska bi trebala u 2016. godini imati
gospodarski rast od 2,1%, kao i u 2017. godini. U razdoblju do 2018. godine nezaposlenost bi
trebala biti na razini od 13%, dok bi zaposlenost istovremeno porasla.
Hrvatsko gospodarstvo, kako je vidljivo iz prezentiranih podataka, suoeno je s nizom

problema. Kao kljuni problemi navode se:74
institucionalno okruenje: neefikasan javni sektor (dravna administracija), pravna

nesigurnost, korupcija, visoko i sloeno porezno optereenje, administrativne
procedure i nerazumljivi propisi,
niska razina inozemnih izravnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo,
niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnoj radnoj snazi,
nedovoljno ulaganje u istraivanje i razvoj (niska razina inovativne sposobnosti),
niska razina produktivnosti rada,
otean pristup tritima kapitala i visoka cijena kapitala,
niska razina tehnoloke opremljenosti,
(ne)usklaenost obrazovnog sustava i potrebe gospodarstva.
U skladu s navedenim identificirane su kljune odrednice gospodarskog rasta. To su:
poveanje produktivnosti rada,

poveanje udjela visokoobrazovanih osoba u ukupnom broju zaposlenih,
74
Modificirano prema: Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020., Ministarstvo gospodarstva
Republike Hrvatske, Zagreb, 2014., http://eskills.hr/wp-content/uploads/2014/05/Industrijska-strategija-
RH-2014-2020.pdf (5.02.2016.)
69
vee investicije u fiksni kapital industrijskog sektora te
vea ulaganja u istraivanje i razvoj.
Temeljem navedenog ukazuje se na prioritetna podruja na koja u buduem razdoblju
treba staviti fokus:75
stvaranje stabilnog investicijskog okruenja,

poticanje strateke suradnje gospodarstva i obrazovnog sustava,
poveanje efikasnosti javne uprave i administracije,
razvoj trita kapitala (alternativnih izvora financiranja).
Posebno je potrebno naglasiti da Hrvatska kao mala zemlja s visokom stopom

nezaposlenosti i velikim vanjskim dugom, ne moe svoj gospodarski oporavak temeljiti na
domaoj potranji ve na inozemnoj potranji.76 To ukazuje na potrebu jaanja izvozne
konkurentnosti i stimuliranja rasta izvoza odgovarajuim mjerama ekonomske politike. Pri
tome se misli na provedbu politika kao to je: razvijenost infrastrukture, efikasnost javnih
institucija, poboljanje obrazovne strukture radne snage, neovisnost sudstva, djelovanje na
smanjenju korupcije i dr.
4.2. Gospodarski razvoj Islanda u budunosti
Prikazani podaci o gospodarskom razvoju Islanda nakon 2008. godine, pokazuju da se

Island u velikoj mjeri oporavio od financijske krize. Rast je dinamian i predvia se da e
takav ostati i u sljedeih nekoliko godina. Meutim, jo uvijek je prisutna nesigurnost vezano
uz dugorone izgleda rasta. Gledajui dugorono, procjene ukazuju da e rast u velikoj mjeri
ovisiti o dva imbenika.77 Prvi, kako e Island servisirati i refinancirati svoje vanjske obveze,
i drugo, hoe li Island biti u mogunosti realizirati ekonomski rast u duem razdoblju kroz
poveanje produktivnosti i izvoza. Island je u 2014. godini imao negativan saldo neto
meunarodnih ulaganja u visini od 53% BDPa, u skladu s mnogim zemljama zapadne
Europe. Meutim, veliki dio islandskih inozemnih obveza je u obliku duga s niskom razinom
75
Modificirano prema: Ibid.
76
Izvozna konkurentnost hrvatskog gospodarstva, http://www.hrvatski-izvoznici.hr/Cms_Data/
Contents/hiz/Folders/dokumenti/~contents/DA42VFJ6Z2AL44XB/ekonomska-politika-i-izvozna-
konkurentnost-hrvatskog-gospodarstva-u-2014..pdf (6.02.2016.)
77
Olafsson, F., Bjrnsson, B. B., Porbergsson, L., The Icelandic Economy, Iceland Chamber of Commerce,
Reykjavik, 2014., str. 40.
70
dospijea, koji dolazi na naplatu u sljedeih nekoliko godina. To znai da e razvoj razine
islandskog duga biti u velikoj mjeri ovisan o kamatnim stopama koje e biti dogovorene kod
refinanciranja duga. Ukoliko se postignu povoljnije cijene, ta se pozicija moe brzo
poboljati. Osim toga, scenarij snanog ekonomskog rasta pomae u poboljanju te pozicije.
Analize gospodarskog rasta Islanda ukazuju na nekoliko ograniavajuih imbenika.

U usporedbi sa susjednim zemljama, u smislu omjera zapoljavanja i radnih sati po
zaposleniku, koritenje rada na Islandu je vee nego u susjednim zemljama. Meutim,
intenzitet kapitala, odnosno iznos kapitala po radniku i razina produktivnosti (output po
jedinici inputa) su nii. Kako bi Island dostigao istu (ili viu) razinu dohotka od susjednih
zemalja, ta je dva faktora potrebno poboljati. Poveana ulaganja su potrebna za izgradnju
vie kapitala i premoivanje jaza intenziteta kapitala. Najvanije je, meutim, poboljati
produktivnost (to je osnovna komponenta dugorono odrivog gospodarskog rasta) kroz
reformu javnog sektora, zajedno s poveanjem otvorenosti trita i konkurencije privatnog
sektora. Osim toga, Island se suoava i s izazovima poveanja izvoza u sljedeim godinama.
Tri etvrtine islandskog izvoza temelji se na koritenju prirodnih resursa (riba, obnovljivi
izvori energije i prirodne turistike atrakcije). Ti su resursi ogranieni volumenom, pa e se
izvoz na kraju morati osloniti na industrije koje nisu temeljene na resursima zemlje. To moe
biti u obliku znanja ili izvoza robe. U 2014. godini, ovaj sektor (tj. meunarodni sektor) ini
etvrtinu islandskog izvoza. Poboljanje konkurentnosti islandskog poslovnog okruenja
moe podrati daljnji rast u tom sektoru, a pri tome je kljuno ukidanje kapitalne kontrole. S
obzirom da meunarodni sektor ne ovisi o prirodnim resursima, a Island je mala drava u
globalnim razmjerima, njegov potencijal rasta ne uglavnom neogranien. Stoga se za svaki
sektor gospodarstva daju kljune preporuke.
Slika 19. Smjernice rasta islandskog gospodarstva
71
Domai usluni sektor Sektor temeljen na Meunarodni sektor
istraivanju
Definicija
Industrije koje uglavnom Industrije koje Tvrtke koje proizvode

pruanju nerazmjenjiva zahtijevaju domae razmjenjiva dobra i usluge
dobra i usluge za domae prirodne resurse kao neovisno o lokalnim
trite input vlastite proizvodnje prirodnim resursima
Kljuni fokus
Poveanjem Usredotoiti se na Omoguiti rast i obnovu

produktivnosti omoguiti ostvarenje i kroz globalnu
preraspodjelu radne maksimiziranje konkurentnost poslovnog
snage u izvozne sektore vrijednosti od okruenja
ogranienih prirodnih
resursa
Izvor: Olafsson, F., Bjrnsson, B. B., Porbergsson, L., The Icelandic Economy, Iceland
Chamber of Commerce, Reykjavik, 2014., str. 42.
Prva preporuka, kako je vidljivo iz slike 19, odnosi se na usluni sektor. Fokus u ovom
sektoru trebao biti na poveanje produktivnosti, koja e omoguiti premjetanje radne snage u
izvozni sektor. Drugo, za sektor temeljen na istraivanju, fokus bi trebao biti na stvaranje
dodane vrijednosti iz ogranienih prirodnih resursa. Konano, za meunarodni sektor, rast bi
trebao biti omoguen kroz globalno konkurentno poslovno okruenje.
72
ZAKLJUAK
Komparacijom podataka o gospodarskom razvoju Hrvatske i Islanda u razdoblju od

2000. do 2015. godine mogu se uoiti razlike kao posljedica razliitog poetnog stanja. Dok je
hrvatsko gospodarstvo poetkom 1990ih godina izrastalo na naputanju planskog i primjeni
trinog gospodarstva, optereeno ratnim dogaanjima, padom bruto domaeg proizvoda,
hiperinflacijom, uspostavom stabilnosti cijena i dr. Island biljei rast BDPa, punu
zaposlenost i visoki standard. Osim razliitosti koje proizlaze iz gospodarske razvijenosti ovih
dviju drava, a oituju se u razliitom stupnju gospodarske razvijenosti, nezaposlenosti i
zaposlenosti, pozicije na meunarodnom tritu, inozemnim izravnim investicijama, uoavaju
se i slinosti gospodarskih sustava ovih dviju drava. To je prvenstveno osjetljivost malih
otvorenih trinih gospodarstava na dogaanja u okruenju, posebice na globalnoj razini.
Istraivanje gospodarskog razvoja Hrvatske i Islanda dolazi se do spoznaja o malim
zemljama, s otvorenim gospodarstvom, ije je gospodarstvo pod snanim utjecajem kretanja
na financijskom i openito globalnom tritu. Svjetska financijska kriza koja je zapoela
krajem 2007. godine, imala je snaan negativan utjecaj na gospodarstva i Hrvatske i Islanda.
Hrvatsko gospodarstvo je do 2008. godine pokazivalo pozitivne trendove

gospodarskog rasta, to se oitovalo kroz rast BDPa, zaposlenosti, vanjskotrgovinske
razmjene, stabilnost cijena i dr. Iako svjetska financijska kriza nije imala bitan utjecaj na
hrvatski bankarski sustav, ona je utjecala na razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti,
posebice izvoznih djelatnosti, poput brodogradnje, a koja ima vaan znaaj u rastu izvoza i
vaan utjecaj vanjskotrgovinsku bilancu Republike Hrvatske. Utjecaj je bio vidljiv i u
turistikim rezultatima s obzirom na smanjenje turistikih kretanja na globalnoj razini uslijed
smanjenja potronje emitivnih turistikih zemalja za turistika putovanja. Negativni uinci na
gospodarstva u okruenju imala su za posljedicu i pad gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj.
Gospodarska kriza koja je zapoela pod utjecajem svjetske financijske i gospodarske krize
dodatno se produbila zbog potekoa u gospodarstvu u nacionalnim granicama, te je ubrzo
prerasla u gospodarsku recesiju. est godina za redom, Hrvatska je biljeila pad gospodarske
aktivnosti, a tek u 2015. godini biljei rast BDPa, i to za oko dva posto.
Za razliku od Hrvatske, svjetska financijska kriza imala je snaan utjecaj na islandski

bankarski sustav, uzrokujui njegov kolaps. Island je prvi od europskih zemalja osjetio
svjetsku financijsku krizu. Bankarski sustav je bankrotirao, a drava preuzima tri najvee
banke nacionalizacijom. Uz pomo Meunarodnog monetarnog fonda drava, zemlja
73
pronalazi nain kako izai iz gospodarske krize, koja je u 2008. godini rezultirala padom
BDPa, padom zaposlenosti i istovremeno rastom nezaposlenosti, migracijom stanovnitva iz
Islanda, inflacijom, padom vanjskotrgovinske razmjene, padom investicija i dr. Aktivnim
mjerama Island ubrzo izlazi iz gospodarske krize, BDP raste, a i drugi makroekonomski
pokazatelji imaju trend rasta. Fokus se daje djelatnostima temeljene na obnovljivim izvorima i
IT industriji, koje stvaranju viu vrijednost, pa time omoguuju i bri uzlet gospodarstva.
Prisutan je i dinamian rast turistike industrije.
Razliiti pristupi rjeavanju gospodarske krize Islanda i Hrvatske imaju i razliite

uinke. Island kako je vidljivo ima BDPpc znatno vei od prosjeka EU28, dok se Hrvatska
nalazi na samom zaelju. Restrukturiranje hrvatskog gospodarstva uz odgovarajue mjere,
kao to je poticanje izvoza, investicija, obrazovanja i dr. nunost je bez kojeg hrvatskog
gospodarstvo nee moi ostvariti snaniji rast.
74
LITERATURA
1) Knjige:
1. Bari, V. i dr., Hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu,

Politika kultura nakladnikoistraivaki zavod, Zagreb, 1998.
2. Bilen, M., Buar, K., Osnove turistike geografije, Mikrorad, Zagreb, 2001.
3. Drui, I. i dr., Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Politika kultura, Zagreb, 2003.
4. Drui, I., Sirotkovi, J., Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Politika kultura, Zagreb, 2002.
5. Einarsson, M. A., Climate of Iceland, u: Van Loon, H. (ur.), World Survey of
Climatology: 15 Climates of the Oceans, Einarsson, Amsterdam, 1984.
6. Kovaevi, B., Osnove ekonomije, Mikrorad, Zagreb,1999.
7. Mati, B., Meunarodno poslovanje, Sinergija nakladnitvo d.o.o., Zagreb, 2004.
8. Obadi, A., Makroekonomika tranzicijskog trita rada S posebnim osvrtom na
Hrvatsku, Politika kultura, Zagreb, 2005.
9. Pavlievi, D., Kratka politika i kulturna povijest Hrvatske, Hrvatski informativni centar,
Zagreb, 1998.
2) lanci:
1. Blaevi, B., Investicijska politika i konkurentnost hrvatskog turizma, Tourism and

hospitality management, br. 3, 1997.
2. Kobsa, O., Stabilizacijska politika Hrvatske 1990.-2005., Pravnik, no. 1, 2008.
3. Kova, I., Trendovi i karakteristike meunarodne robne razmjene Republike Hrvatske,
Ekonomski Vjesnik, br. 1, 2012.
3) Ostalo:
1. 2015 Investment Climate Statement Iceland, http://www.state.gov/e/eb/rls/othr/ics/

2015/241593. htm (7.02.2016.)
2. Analitiki prilog, Banka financijskoposlovni mjesenik, Zagreb, br. 2/2001.
75
3. Andersen, P. S., Gumundsson, M., Inflation and disinflation in Iceland, Central Bank of
Iceland, 1998., http://www.sedlabanki.is/uploads/files/WP-1.pdf (5.02.2016.)
4. Assessment of the Labour Market in Iceland, Danish Technological Institute, Aarhus,
2011.
5. Bilten o bankama, Hrvatska narodna banka, Zagreb, br. 28, 2015.
6. Bilten, Hrvatska narodna banka, br. 220, 2015.
7. Deskarkrbi, M., Razbijanje mitova: sluaj Island, http://www.banka.hr/komentari-i-
analize/ razbijanje-mitova-slucaj-island, (5.02.2016.)
8. Direct Investment, Selabanki Island, http://www.cb.is/statistics/statistics/2016/
03/09/Direct-Investment/?stdID=5 (6.02.2016.)
9. Dravni zavod za prirodu, Strogo zatiene vrste, http://www.dzzp.hr/vrste/strogo-
zasticene-divlje-vrste/strogo-zasticene-vrste-747.html (9.01.2016.)
10. Energy statistics in Iceland 2014., Orkustofnun, National Energy Authority, Reykjvik,
2015.
11. European Union, Trade in goods with Iceland, http://trade.ec.europa.eu/doclib/
12. Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/data/statistics-a-z/abc (11.01.2016.)
13. Gospodarska kretanja 2009., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 4, 2009.
14. Gospodarska kretanja 2010., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 1, 2011.
15. Gospodarska kretanja 2015., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, br. 11/12, 2015.
16. Handbaka, A., Neoekivani oporavak prve rtve krize, http://www.jutarnji.hr/island-je-
2008--pustio-da-banke-propadnu--a-sada-raste-brze-nego-ikad-prije/1369728/
(28.01.2016.)
17. Historic inflation Iceland CPI inflation, http://www.inflation.eu/inflation-
rates/iceland/historic-inflation/cpi-inflation-iceland.aspx (5.02.2015.)
18. History of Iceland, http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?
historyid=ac03 (7.01.2016.)
19. Hrvatska enciklopedija, svezak 3, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1999.
20. Hrvatska enciklopedija, online izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
http://www.enciklopedija.hr/ (11.01.2016.)
21. Hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr (4.02.2016.)
22. Hrvatsko gospodarstvo u 2008., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, 2009.
76
23. Iceland Population density, http://knoema.com/atlas/Iceland/Population-density
(18.01.2016.)
24. Iceland in figures 2012., Statistics Iceland, Reykjavik, 2013.
25. Iceland lost almost 5000 people in 2009, High Nord, Journal of Nordregion, br. 1/2010.
26. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020., Ministarstvo gospodarstva
Republike Hrvatske, Zagreb, 2014., http://eskills.hr/wp-content/uploads/2014/05/
Industrijska-strategija-RH-2014-2020.pdf (5.02.2016.)
27. Island, http://www.iceland.is/the-big-picture (15.01.2016.)
28. Izvozna konkurentnost hrvatskog gospodarstva, http://www.hrvatski-
izvoznici.hr/Cms_Data/ Contents/hiz/Folders/dokumenti/~contents/DA42VFJ6Z2AL
44XB/ekonomska-politika-i-izvozna-konkurentnost-hrvatskog-gospodarstva-u-2014..pdf
(6.02.2016.)
29. Jurii, ., Hrvatska poljoprivreda u zajednikoj poljoprivrednoj politici Europske unije:
sadanjost i sutranjica, Civitas Crisiensis Radovi Zavoda za znanstvenoistraivaki i
umjetniki rad Koprivnikokrievake upanije u Krievcima, Krievci, br. 1, 2014.
30. Migracija stanovnitva Republike Hrvatske u 2014., Priopenje, br. 7.1.2., Dravni zavod
za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2015.
31. Mjeseni statistiki bilten, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Zagreb, br. 12/2015.
32. Nations Encyclopedia, Republic of Island, http://www.nationsencyclopedia.
com/economies/ Europe/Iceland.html (14.01.2016.)
33. Olafsson, F., Bjrnsson, B. B., Porbergsson, L., The Icelandic Economy, Iceland Chamber
of Commerce, Reykjavik, 2014.
34. Popis stanovnitva 2011., http://www.dzs.hr (17.01.2016.)
35. Prirodno kretanje stanovnitva u 2014., Statistika izvjea, Dravni zavod za statistiku
Republike Hrvatske, br. 1542/2015.
36. Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2014. godini, Hrvatski zavod za zdravstvo, Zagreb, 2015.
37. Retail trade volume indeks overview, Eurostat News Release, 2016.,
http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Retail_trade_volume_
index_overview#Main_tables (4.02.2016.)
38. SLJH2005., http://www.dzs.hr (11.01.2016.)
39. SLJH-2007., http://dzs.hr (7.01.2016.)
41. SLJH-2010, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011.
77
43. SLJH-2014, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2015.
44. SLJH2015., Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016.
45. Statista, The Statistical Portal, http://www.statista.com/statistics/426497/retail-trade-sales-
volume-index-european-union-iceland/ (4.02.2016.)
46. Statistics Iceland, http://www.statice.is (18.01.2016.)
47. Statistika izravnih inozemnih investicija, http://www. hnb.hr/statistika/statisticki-
podaci/sektor-inozemstva/inozemna-izravna-ulaganja (6.02.2016.)
48. The World Meteorological Organization, http://www.worldweather.org/097/c00189. htm
(11.01.2016.)
49. Trading Economics, http://www.tradingeconomics.com/iceland/gdp (28.01.2016.)
50. Transport u etvrtom tromjeseju 2015., http://www.dzs.hr (5.2.2016.)
51. Wertheimer Baleti, A., Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.
52. World Data Atlas, http://knoema.com (17.01.2016.)
53. Zaposleni prema djelatnostima sijeanjprosinac 2015., Priopenje, br. 9.2.1/19.2.1/12,
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2016.
78
79
80
81
82
83
84
85
86

Gospodarski Razvoj Hrvatke I Islanda Od 2000. Do 2015.

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Gospodarski Razvoj Hrvatke I Islanda Od 2000. Do 2015.

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Gospodarski razvoj Hrvatke i Islanda od 2000. Do 2015.

Economic development of Croatian and Iceland, 2000-2015.

Gospodarski razvoj Hrvatske i Islanda od 2000-2015.

Economic development of Croatian and Iceland, 2000-2015

Kolegij: Nacionalna ekonomija Student: Katarina Strinavi

OPATIJA, svibanj 2016.

Ovim se radom fokusiram na analizu i usporedbu gospodarskog razvoj Hrvatske i

Kljune rijei: razvoj; MMF; analiza; gospodarstvo;

Gospodarski razvoj Republike Hrvatske i Islanda meusobno se bitno razlikuju u

U skladu s navedenim aktualizira se pitanje gospodarskog razvoja Republike Hrvatske

Predmet istraivanja je na objektivan i sustavan nain istraiti gospodarski razvoj

Temeljna radna hipoteza diplomskog rada je sljedea: gospodarski razvoj malih

Svrha i cilj diplomskog rada je istraiti temeljne znaajke gospodarskog razvoja

Diplomski rad je utemeljen na dostupnoj bibliografskoj grai eminentnih autora na

Sadraj diplomskog rada je podijeljen u etiri poglavlja.

U prvom poglavlju su predstavljena osnovna obiljeja Hrvatske i Islanda, kroz

Drugo poglavlje se odnosi na demografska kretanja i zaposlenost u Hrvatskoj i

U treem poglavlju su prikazani rezultati komparativne analize stanja gospodarstva

Budue odrednice gospodarskog razvoja Hrvatske i Islanda predmet su istraivanja u

Na kraju diplomskog rada je zakljuak, kao sinteza rezultata istraivanja po pojedinim

Kako bi se dao to detaljniji prikaz gospodarskog razvoja Hrvatske i Islanda, potrebno

1.1. Osnovna obiljeja Hrvatske

Republika Hrvatska je europska drava, smjetena na prijelazu iz srednje u

1.1.1. Geografska i reljefna obiljeja

U reljefnom pogledu Hrvatska je preteno nizinska zemlja. Oko 53,4% teritorija su

Teritorij Republike Hrvatske je veim dijelom graen od sedimentnih stijena, a

Hrvatska je bogata vodnim tokovima. Rijeke pripadaju slivu Crnoga (62%) i

Vei dio Hrvatske ima umjereno kontinentalnu klimu. Planinska klima je

Hrvatsku karakterizira i velika bioloka raznolikost biljnog pokrova, kao odraz

Tako velika reljefna, pedoloka, klimatska i dr. raznolikost peripanonskog, panonskog

1.1.2. Povijesne znaajke

Povijest dravnog prostora Hrvatske moe se pratiti od 9. stoljea, od kada su granice

Nakon to je odran referendum o neovisnosti, Hrvatska vlada je 25. lipnja 1991.

Island je mali vulkanski otok, ali i samostalna republika. Republika Island je

1.2.1. Geografskoprirodne znaajke

Island je smjeten, kako je prethodno istaknuto, u sjevernom dijelu Atlantskog oceana

Island se odlikuje recentnom vulkanskom djelatnou, izvorima vrue vode i

Tablica 1. Duljina dana u ljetnom i zimskom solsticiju

Mjerna postaja Ljetni solsticij Zimski solsticij

Vestmannaeyjar 20 sati 37 min. 4 sata 30 min.

1.2.2. Povijesna obiljeja

2.1. Demografska kretanja u Hrvatskoj i Islandu

Demografska kretanja u Hrvatskoj i Islandu u proteklih sto godina bila su pod

Tablica 2. Kretanje broja stanovnika Hrvatske 1857.-2011. i Islanda,

Broj Indeksi Indeksi

1857. 2.181.499 100 38,6 65.786 100,0

Podaci u tablici pokazuju da je u razdoblju od 1857. do 2015. godine broj stanovnika u

Na porast stanovnitva utjeu etiri komponente kretanja stanovnitva: natalitet,

Podaci u tablici 3 pokazuju da Hrvatska od 1991. godine ima negativan prirodni

Osim nataliteta i mortaliteta, migracijska kretanja su takoer jedan od pokazatelja porasta

Tablica 4. Vanjska migracija stanovnitva Republike Hrvatske, 2005.-2014. godine

Izvor: Izrada studentice prema: Migracija stanovnitva Republike Hrvatske u 2014.,

Temeljem navedenog moe se uoiti da Hrvatsku u odnosu na Island znatno vie

2.2. Trite rada u Hrvatskoj i Islandu

Trite rada u Hrvatskoj i Islandu pod utjecajem je razliitih imbenika. Posebno se to

2.2.1. Zaposlenost stanovnitva u Hrvatskoj i Islandu

Prema definiciji Dravnog zavoda za statistiku, zaposleni su sve osobe koje su

Proces tranzicije iz predtranzicijskog na trini nain gospodarenja doveo je do

Izvor: Izrada studentice prema: SLJH-2007., http://dzs.hr (7.01.2016.), Gospodarska kretanja

Iz podataka na slici 1 jasno je vidljiva dinamika rasta i pada broja zaposlenih u

Tablica 5. Prosjena stopa zaposlenosti u zemljama EU-28, 2008.-2014. godine