Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Akcenti/naglasci

Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika, akcenti/naglasci
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 9, Radna sveska 9, kreda, sveska,
olovka,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Ishodi uenja: uenici prepoznaju jainu, intonaciju i trajanje izgovora, pravilno

itaju naglasno oznaene rijei

Tok izvoenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

esto u govoru koristimo mnogo rijei.

ta mislite po emu se te rijei razlikukuju?

 (Rijei u govornom obliku se obino razlikuju po svojoj jaini i visini
glasa ).

A ta mislite ta izraavamo dok izgovaramo neke rijei u reenici?

(U reenici naglaavamo rijei koje elimo, rijei kojima izraavamo

emocionalni stav, koje su nam po neemu u reenici najbitnije).

Kako zovemo naglaavanje odreenih rijei u reenici?

Akcenat/naglasak
o (Akcenat/naglasak je svako isticanje rijei u reenici ili sloga unutar
same rijei).
Ta istaknutost se postie jainom, intonacijom i trajanjem izgovora.
o Jaina (intenzitet) je naglaen ili nenaglaen izgovor.
o Intonacija (kretanje tona, njegova visina), moe biti silazna ili uzlazna.
o Trajanje (kvantitet) je duljina izgovora (dug ili kratak izgovor).

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Akcenti/naglasci
Akcenti u bosanskom jeziku
Naglaeni se slog odlikuje veom silinom.Moe biti dug ili kratak i moe
imati uzlazan ili silazan ton. U naem jeziku imamo etiri akcenta:

kratkosilazni akcent, obiljeava se znakom (sblja)

kratkouzlazni akcent, obiljeava se znakom (ksa)
dugosilazni akcent, obiljeava se znakom (dn)
dugouzlazni akcent, obiljeava se znakom ( tma)

Uzlazni akcenti mogu biti dugi i kratki i mogu stajati na svakom osim
zadnjeg sloga.
Silazni mogu biti dugi i kratki i mogu stajati samo na prvom slogu rijei.
1. Kratkosilazni akcent imaju rijei:
krka, vjtar, rba, ka, knj, lpta, bba...
Slog pod kratkosilaznim akcentom izgovara se kratko a jaina i visina tona
naglo i istovremeno padaju: ka, pta, bba, sam...
2. Kratkouzlazni akcent imaju rijei:
ptica, djevjica, lvada, lviti, kza, plvati...
Slog pod kratkouzlaznim akcentom izgovara se kratko pri emu visina tona
raste, dok jaina opada pri zavretku izgovora naglaenog sloga: prlivoda,
stan, mhala;
3. Dugosilazni akcent imaju rijei: mjka, brd, mrk, rdnici, zd, hrd...
Slog pod dugosilaznim akcentom izgovara se dugo, ton je u poetku visok a
zatim pada, sputa se: sn, rdnik, drg, lgor, dn...
4. Dugouzlazni akcent imaju rijei: tma, brda, glha, sha, sma...
Slog pod dugouzlaznim akcentom izgovara se dugo, visina tona raste, jaina
takoer raste a dah se gotovo gubi: blzu, lpov, grda, prha, ba...

Glavna pravila akcentiranja rijei bosanskog knjievnog jezika:

1. Jednoslone rijei moraju imati silazne akcente, kratke ili duge:

a) kratkosilazni akcent: lv, m, br, ps, sv, kd;
b) dugosilazni akcent: lst, dn, j, m, mj, ld...

2. Vieslone rijei mogu imati bilo koji akcent na prvome slogu:

a) kratkosilazni akcent:
nsiguran, crevina, shat, prnijela, drma, dzva;
b) kratkouzlazni akcent:
brek, kika, rdan, vda, zlen, braz, gra, jlen, zra;
c) dugosilazni akcent:
mjka, sa, grdi, plem, smnjam;
d) dugouzlazni akcent:
nna, ddo, ska, vkati, sditi;

3. Na unutarnjim slogovima vieslonih rijei mogu stojati samo uzlazni akcenti:

a) kratkouzlazni akcent:
dolna, planna, kaptan, oslobditi;
b) dugouzlazni akcent:
dobtak, oekvati, potak, zatak; mlijko, rijka...

Silazni akcenti su, dakle, uvijek na prvom slogu. Izuzetak od ovog

pravila ine neki uzvici i onomatopejske rijei: ah, oh, uh, fij...
U mnogim rijeima bosanskoga jezika promjenom oblika rijei, mijenja se i
akcent:
grd grda grdu, grdovi;
dbar dbra dbro dbri dbre;
psati pem pi psao psan psah;
Pravilo bosanskoga jezika je: jedna rije jedan akcent. Samo u nekim
sloenicama rijei mogu imati dva akcenta:
rdiostnica, kntrapijuna, nrodnooslobdilaki, ustrogarski.
Sada zna i ovo!
Naglaeni se slog odlikuje veom silinom, moe biti dug ili kratak i moe
imati
uzlazan ili silazan ton. U naem jeziku imamo etiri akcenta:
o kratkosilazni akcent, obiljeava se znakom (sblja)
o kratkouzlazni akcent, obiljeava se znakom (ksa)
o dugosilazni akcent, obiljeava se znakom (dn)
o dugouzlazni akcent, obiljeava se znakom ( tma)
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Radna sveska 9, radni kutak broj .