Anda di halaman 1dari 4

Assignment: Registracija žiga u

nacionalnim i međunarodnim
okvirima
Student:
1. UVOD

U okviru Assignmenta je neophodno analizirati šta je neophodno poduzeti kod registrovanja


žiga. Potrebno je analizirati koje korake treba preduzeti da bi žig bio uspješno registrovan u
nacionalnim i međunarodnim okvirima.

Žig je prepoznatljiv znak pomoću kojeg se identifikuje određeni proizvod ili usluga
proizvedena ili obezbjeđena od strane određenog fizičkog lica ili kompanije.

2. REGISTRACIJA ŽIGA

2.1. Registracija žiga u nacionalnim okvirima

Da bi se registrovao žig u nacionalnim okvirima, neophodno je da ispunite sljedeće korake:

− Podnošenje prijave popunjavanjem formulara za registraciju žiga nacionalnom zavodu


za intelektualnu svojinu. Formular uključuje: podatke o kompaniji, grafičku ilustraciju
žiga (može se zahtjevati specifičan format), opis roba ili usluga i/ili klase (ili klasa) za
koje vaše preduzeće želi da dobije zaštitu.
− Regulacija takse registracije žiga.

Po prispjeću prijave, zavod za intelektualnu svojinu će obavljati formalno i suštinsko


ispitivanje. Proces suštinskog ispitivanja podrazumijeva provjeru da li je znak koji se želi
zaštiti putem žiga u skladu sa zakonom i da li je u konfliktu sa prethodno registrovanim
žigovima u relevantnoj klasi (ili klasama). Nakon ispitivanja slijedi objava žiga u službenom
listu, a trećim licima daje se određeni rok da ulože prigovor na registraciju.

Ako zavod odluči da nema osnova za odbijanje, žig se konačno registruje i izdaje se certifikat
o registrovanju, a registracija uobičajeno važi narednih deset godina. Žig se može obnavljati
neograničeni broj puta na period od deset godina.

Žig mora da ispuni određene uslove da bi mogao da budu zaštićen. Prije svega, on mora biti
prepoznatljiv i različit u odnosu na žigove drugih kompanija i organizacija, kako ne bi
dovodio do zabune prilikom prometa. Također, žig ne smije svojim elementima da narušava
javni red ili moral.

1
2.2. Registracija žiga u međunarodnim okvirima

Registracija žiga u međunarodnim okvirima je nešto komplikovanija i detaljnija u odnosu na


nacionalni okvir. Kao prvi korak, mora se poslati ili predati propisno popunjena prijava za
priznanje žiga, koja će sadržavati kontakt podatke o kompaniji, grafički prikaz znaka (može
se zahtijevati određeni format), opis robe i usluga i/ili klasa(e) za koje preduzeće želi dobiti
registraciju žiga, te se mora platiti odgovarajuća taksa.1

Treba napomenuti da neke ustanove za žigove (npr., Sjedinjenih Američkih Država i Kanade)
mogu, također, zahtijevati dokaz o korištenju ili izjavu da kompanija namjerava koristiti žig.
Preciznije informacije koje se tiču postupka registracije dobit će se u nadležnoj ustanovi za
žigove.

Koraci koje preduzima ustanova za žigove prilikom postupka registracije različiti su od


države do države, ali, općenito, slijede sličan model.

Ustanova za žigove ispituje prijavu kako bi se utvrdilo da je u skladu sa administrativnim


zahtjevima ili formalnostima (tj. da li je plaćena taksa za prijavu i da li je obrazac za prijavu
pravilno popunjen).

Slika 1. Neki od prepoznatljivih svjetskih žigova (Izvor: http://www.mohsinfancy.com/types-of-


logos-and-its-impact/, 30.10.2015.)

U nekim zemljama ustanova za žigove, također, ispituje prijavu kako bi se utvrdilo da je u


skladu sa svim suštinskim zahtjevima (npr., da li pripada kategoriji koja se ne može

1
Indenitačn proces u praktično svim državama. Ali određene zemlje posjeduju specifičnosti po kojima se
razlikuju od drugih.

2
registorvati prema zakonu o žigu i da li je žig u sukobu s već postojećim zaštićenim žigom iz
odgovarajuće klase i sl.).

U mnogim zemljama žig se objavljuje u službenom glasilu s određenim vremenskim


periodom za treća lica da ospore njegovu registraciju. U nekim drugim zemljama žig se
objavljuje samo onda kada je registrovan s utvrđenim rokom za podnošenje zahtjeva za
poništenje registracije.

Kada se jednom donese odluka da ne postoji osnova za odbijanje, žig se registruje i izdaje se
isprava o registraciji, koja najčešće vrijedi 10 godina.

Žig može biti obnovljen neograničen broj puta plaćanjem propisane takse za obnavljanje, ali
ako žig nije korišten jedno određeno vrijeme, propisano važećim zakonom o žigovima,
registracija može biti potpuno poništena za određenu robu ili usluge.

3. KOSULTOVANA LITERATURA

1) Brandmark, http://www.businessdictionary.com/definition/brand-mark.html, 30.10.2015.


2) Kotler, P., (2004). "Marketing Management", ISBN 81-7808-654-9.
3) Registracija žiga, https://marija-trivuncic.wordpress.com/2014-11-15/registracija-ziga,
30.10.2015.
4) Schmidt, K., Ludlow, C., (2002). Inclusive Branding: The Why and How of a Holistic
approach to Brands. Basingstoke: Palgrave Macmillan, ISBN 0-333-98079-4.