FIZIOLOGIJE ČOVJEKA
irestovic@ffst.hr
Anatomija Fiziologija
• Znanost o funkcijama
• Znanost o obliku i
organizma
građi tijela. • Proučava:
• grč. anatemnein – • mehanizme koji
rezati, rastavljati u omogućavaju i reguliraju
dijelove. životne procese,
• Dio znanosti o živim • održavanje homeostaze.
bićima – Biologija.
• Podjela:
• Antropotomija
• Zootomija
• Fitotomija
Od atoma do organizma
atom organ
molekula tkivo
stanica
sustav organizam
organa
Vrste tkiva u ljudskom organizmu
Reproduktivni sustav
Živčani sustav
Probavni sustav
Koštani sustav
Osteologija
• Znanost o Kostur:
kostima. • Jedinstvena
• Lokomotorni cjelina kostiju.
sustav: • Međusobno
• Kosti povezane
• Spojevi među zglobovima.
kostima
• Mišići
Kostur čovjeka
• Osnovni potporanj
tijela.
• Omogućuje uspravan
hod.
• Štiti osjetljive
unutrašnje organe.
• Omogućuje pokrete.
Koštana stanica
Koštano tkivo
Kostur čovjeka
• Novorođenče – 270 kostiju
Kosti glave: • Odrasla osoba -260 kostiju
• prsni koš,
• zdjelica.
Kosti udova:
• ruke i noge.
Kralježnica
• Zakrivljena.
• Oblik dvostrukog “S”
• Omogućuje uspravan Atlas
prvi kralješak
hod,
• ublažava udarce,
• 33- 34 kralješka
• spojeni elastičnim,
Axis
hrskavičnim pločicama, drugi vratni
kralješak
Veze među kostima • Hrskavica
• Zglobovi
• Šavovi
Konstitucija žena - muškarac
• Konstitucija žene
• manja, lakša i nežnija.
• Udio koštanog aparata u
tjelesnoj težini:
• žene - oko 16 %,
• muškarci - oko 18 %.
• Specifičnost građe
zdjelice i zdjeličnog
pojasa:
• Žene – široka i niska,
• porođajni kanal.
Mišićni sustav čovjeka
• Miologija – znanost o
mišićima.
• Mišići – sposobnost
kontrahiranja i opuštanja.
• Zajedno s kostima tijelu
daju oblik.
• Omogućuju pokretanje.
Mišićni sustav čovjeka
Mišićno tkivo
• Poprečno prugasto
• Poprečno prugasti mišići
• Mišići kostura
• Glatko
• Mišići unutrašnjih organa
• Srčano
• Srčani mišić
Poprečno prugasti mišići
Srčani mišić
• Šupalj poprečno-prugasti mišić.
Glatki mišići
• Nisu pod utjecajem naše
volje. mokraćni mjehur
• Čine stijenku unutrašnjih
organa – želudac, crijevo,...
Pokretanje mišića
• Pokretima mišići upravljaju u parovima:
• dvoglavi i troglavi mišić nadlaktice
• podiže ruku - ispruži ruku
• Mišići za rad troše energiju,
• mišićni umor:
• MLIJEČNA KISELINA.
Unutrašnji organi
• Utroba – viscera • Dišni sustav
• Zajednički naziv za sve • Probavni sustav
organe u visceralnoj
• Mokraćni sustav
šupljini.
• Vegetativna uloga • Spolni sustav
organa: • Žlijezde s unutrašnjim
• Omogućuju kemijsku izlučivanjem
pretvorbu hrane,
• Izmjena tvari.
• Izlučuju nepotrebne
ostatke.
Sustav organa
za disanje Organi za disanje:
• nosna šupljina
Uloga: • zrak se vlaži, pročišćava,
• Prenošenje zraka do pluća. zagrijava.
• Plućni mjehurići:
• Izmjena plinova,
• ždrijelo,
• Kisik i ugljikov dioksid. • grkljan,
• dušnik,
• dvije dušnice,
• plućni mjehurići:
• obavijeni krvnim
kapilarama.
• pluća
• lijevo krilo - dva režnja,
• desno krilo- tri režnja,
• obavijena opnom –
poplućnica.
Pokreti disanja
Pokreti disanja:
• Udisaj
• ulazi 21% kisika i
0,035% CO2
• Izdisaj
• izlazi 16% kisika i 4%
CO2
• U pokretima disanja
sudjeluju:
• ošit
• trbušni mišići
• međurebreni mišići
Organi za glas
Grkljan
• građen od hrskavice,
• gornji dio dušnika,
• glasnice – dva elastična
mišićna nabora,
• glas nastaje titranjem
glasnica,
• stvaranje glasa – glasnice
jako blizu (zatvorene).
Probavni sustav
Uloga:
• Prima hranu,
• probavlja,
• prerađuje u hranjive
sastojke,
• odstranjuje
neprobavljene i
nepotrebne sastojke.
• Probavni sustav – probavna
Probavni sustav cijev i probavne žlijezd.e
• Probavna cijev:
• usta - zubi i jezik.
• jednjak i želudac.
• dvanaesnik, tanko i debelo
crijevo.
• crijevni otvor (čmar).
• Probavne žlijezde
• Slinovnice,
• želučane žlijezde,
• gušterača i jetra:
• luče probavne sokove u
dvanaesnik,
• žuč – razgradnja masnoća,
• Probava
• hrana se mijenja
mehanički i kemijski,
probava hrane
• Žvakanjem usitnjuju
hranu.
Zubi
Građa zuba:
• Kruna,
• vrat, mliječno
• caklina, zubalo
(20)
• pulpa,
• korijen.
Vrste zuba:
• sjekutići 8 (4+4)
• očnjaci 4 (2+2) trajno
• pretkutnjaci 8 (4+4) zubalo
(32)
• kutnjaci 12 (6+6)
Zdrava prehrana
Mokraćno – spolni sustav
• Urogenitalni trakt.
• Mokraćni i spolni
sustav.
• Usko povezani.
Sustav organa za izlučivanje
Uloga: bubreg
• Izlučivanje štetnih, bubrežna
otpadnih tvari urinom. arterija
mokraćovod
Građa:
• Dva bubrega bubrežna mokraćni
• Filtracijom proizvode urin vena mjehur
• Dva mokraćovoda mokraćna
• Cijevi koje odvode mokraću iz cijev
bubrega
• Mokraćni mjehur
• Mišični organ Bubrezi:
• Sakupljanje mokraće • Pročišćivanjem iz krvi
izlučuju mokraću
• Mokraćna cijev • Održavaju unutrašnju
ravnotežu
• Izvodi mokraću iz organizma • Stalna količina vode
i soli u organizmu
Spolni sustav
Uloga:
• Održavanje i
produljenje vrste.
• Spolni organi:
• primarna obilježja
muškarca i žene,
• zajednička osnova iz
koje se razvijaju samo
jedni spolni organi.
Pubertet
Muškarac Žena
hipofiza
Izlučuju ženske
spolne hormone
Izlučuju muške
spolne hormone
jajnici
sjemenici
oljuštena sluznica
razvoj nove
se obnavlja
jajne stanice
15 – 28 dan
13 – 14 dan
ovulacija
jajna stanica
u jajovodu
Menstruacijski ciklus
Menstruacijski ciklus
• Menstruacijski
kalendar: • Sazrijevanje jajne
stanice – ovulacija -
rast sluznice maternice
– mjesečnica.
• Klimakterij –
menopauza.
• Od prvog dana
mjesečnice,
• do zadnjeg dana prije
sljedeće mjesečnice.
Oplodnja
Razvitak od oplodnje do rođenja
Ugnježđenje zametka u maternicu
Funkcija placente
Razvitak od oplodnje do rođenja
Trudnoća Porođaj
Suradnja sustava:
• živčani sustav - električni
impulsi,
• hormonski sustav -
kemijske poruke,
• mozak - nadzire rad
žlijezda.
Žlijezde
S vanjskim izlučivanjem S unutarnjim izlučivanjem
(egzokrine): (endokrine):
• slinovnice, • hipofiza,
• znojnice, • štitna žlijezda,
• lojnice. • nadbubrežne žlijezde,
• gušterača,
Izlučuju sokove na • sjemenici (testisi),
površinu ili unutar tijela! • jajnici (ovariji).
Estrogen i progesteron
ženska spolna obilježja
jajnici stvaranje jajnih stanica
sjemenici
Testosteron
muška spolna obilježja
stvaranje spremija
Krvožilni sustav
• Angiologija – znanost
o krvožilnom sustavu.
• Proučava sustav
kanala i kanalića
kojima kola krv.
• Središnji organ – srce
• Krvne žile:
• Arterije:
• od srca prema periferiji
tijela.
• Vene:
• od periferije tijela prema
srcu.
SASTAV KRVI
• krvna plazma - 55% krvi
• voda, otopljene tvari i ULOGA KRVI
bjelančevine • Prenosi:
• korisne tvari - hranjive tvari,
• krvne stanice - 45% krvi hormone,
• štetne tvari - ugljikov dioksid,
• crvene krvne stanice - produkte izmjene tvari.
eritrociti
• Održava stalnu
• bijele krvne stanice -
leukociti
temperaturu tijela.
• krvne pločice - trombociti • Raznosi kisik po tijelu.
• Brani organizam od
bolesti.
• Sprječava krvarenje.
ERITROCITI
• Nemaju jezgru, Krvne stanice
• bjelančevina hemoglobin s ionom
željeza,
• prenose kisik iz plućnih
mjehurića do stanica tijela
(hemoglobin),
• odnose ugljikov dioksid u plućne
mjehuriće,
• svake sekunde stvaraju se i
propadaju milijuni eritrocita.
LEUKOCITI TROMBOCITI
• Stanice s jezgrom, • Bez jezgre,
• krvne pločice,
• više tipova leukocita,
• nastaju raspadanjem posebnih
• uništavaju štetne stanica u koštanoj srži,
mikroorganizme,
• sudjeluju u zgrušavanju krvi.
• limfociti - nositelji specifične
otpornosti (imunosti) organizma.
Krvne grupe
• Krvna grupa AB - univerzalni primatelj
• Krvna grupa O - univerzalni davatelj
• Transfuzija krvi – pretakanje
• Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji
Krvna grupa
Crvene
krvne
stanice
nema
protutijela
protutijela
Krvne žile
Arterije: Kapilare:
• tanke stijenke,
• debele, elastične stijenke,
• izmjena tvari između
• vlastiti mišići,
• odvode krv iz srca,
krvi i stanica,
• izmjena plinova u plućima,
• donose stanicama kisik i
hranjive tvari. • povezuju arterije i vene.
Vene:
• tanje, rastezljive stijenke,
• imaju zaliske,
• otpremaju iz stanice štetne
tvari i ugljikov dioksid,
• dovode nečistu krv u srce.
Srce – građa i funkcija
• U prsnom košu.
• Pumpa krv po tijelu.
• Veličine stisnute šake.
• Težine 300 – 500 g.
• Izvana zaštićeno opnom –
srčana ovojnica.
• 2 predklijetke, 2 klijetke,
srčani zalisci.
• Aorta – najveća arterija u
tijelu.
• Bilo ili puls
• 60 – 80 puta u minuti
• vratna arterija ili arterija Srce – građa i funkcija
zapešća ruke
• Krvni tlak
• Pritisak krvi na stijenke krvnih
žila.
• Najveći u velikim arterijama.
• Normalan krvni tlak 120/80
mmHg.
• Sistola
• pritisak srca
pumpanjem krvi kroz
arterije.
• Dijastola
• pritisak stijenki arterija
- odupiru se protoku
krvi,
• između otkucaja srca.
Optok krvi
Mali optok krvi:
PLUĆA - SRCE
• izmjena plinova u plućima.
živčano vlakno
- akson
kratki ogranci
- dendriti
tijelo živčane
stanice s jezgrom mišićno vlakno
Živčani impuls
Sinapsa
produžena moždina
• Povezuje mozak i leđnu
moždinu,
• upravlja refleksima važnim za
život:
• rad srca,
• disanje, mali mozak
• gutanje,
• Usklađuje voljne i precizne
• kihanje,
pokrete,
• sužavanje zjenica.
• održava ravnotežu tijela.
Produžena moždina
• Križanje živčanih
vlakana iz jedne starne
mozga u suprotnu
stanu tijela.
• Upravlja refleksima
važnima za održavanje
životnih funkcija:
- disanje, rad srca,
gutanje, kihanje,...
Leđna moždina lubanja
• Povezuje mozak s
periferijom tijela
• obavljanjem
jednostavnih pokreta
rasterećuje mozak.
Smještaj leđne moždine
Refleksni luk • Podražaj – ubod u prst.
OSJETILNI
ORGAN
Osjetilo vida
OSJETILNI
ŽIVAC
Osjetilo njuha
SREDIŠTE U
MOZGU
Osjetilo sluha
Osjetilo vida
Glavni dijelovi
oka – očna
jabučica:
• rožnica,
• bjeloočnica,
• zjenica,
• leća,
• žilnica,
• mrežnica:
• žuta pjega,
Građa oka
• slijepa pjega, • pomoćni dijelovi
oka:
• šarenica,
• trepavice,
• staklovina. • kapak,
• suzna žlijezda,
• očni mišići,
• vidni živac.
Nastajanje slike u oku
Prilagođavanje oka:
• Vidne stanice u
mrežnici (žuta pjega).
• Trodimenzionalna slika
• Gledanje s oba oka
• Daleko – blizu.
Plastičnost slike
Svojstva oka
• Svjetlo – tama
• Širenje i sužavanje
zjenice.
• Boje
• Štapići
• reagiraju na svjetlost
• čunjići
• odgovorni za boju
• najgušći u žutoj pjegi
Poremećaji vida
Mane oka
• Kratkovidnost
• Osoba ne vidi daleke
predmete.
• Dalekovidnost
• Osoba ne vidi predmet blizu.
• Slabovidnost
• Zamagljen vid.
Dalekovidni – Kratkovidni –
konveksne leće konkavne leće
Osjetilo
sluha
• Receptori za okus.
• Smješteni na jeziku
• Vrh i strane.
• Okusni pupoljci
• Okusne bradavice
• 4 receptora:
• Slatko
• Slano
• Gorko
• Kiselo
Osjetilo okusa
Osjetu okusa doprinose:
• Miris
• Tekstura
• Temperatura
Hvala na pažnji!