MEĐUMOZAK (DIENCEPHALON)

Razvoj: iz kaudalnog dijela prozencefaličnog mjehura

Položaj: između mezencefalon i telencefalona
Sastav: thalamus, metathalamus, epithalamus, subthalamus i hypothalamus
Srednji dio: sadrži ventriculus III
Okolina: hemisfera ga obuhvataju sa svih strana osim ventralne koja je slobodna (hipotalamus); od malog mozga
odvojen sa ventriculus lateralis; od bazalnih ganglija sa capsulom internom
Granice:
- ventralno – zadnja ivica corpora mamillaria
- dorzalno – prednja ivica tectum mesencephali
- prema naprijed – prednja ivica chiasmae opticum

THALAMUS (VIDNI BREŽULJAK) – parna tvorevina koja čini 4/5 diencefalona

Oblik: jajolik
Dimenzije:
- dužina 3cm
- širina i visina 1.5cm
Polovi:
- prednji – tuberculum anterius thalami (gradi zadnji zid foramen interventriculare Monroi)
- stražnji – pulvinar thalami
Površine 4:
Medijalna – gradi dio bočnog zida III moždane komore
Opisujemo:
- adhesio interhtalamica s. commisura thalami s. massa intermedia – siva masa koja spaja desni i lijevi
talamus
Dorzalna – čini donji zid centralnog dijela bočnih moždanih komora
Opisujemo:
- stria medullaris thalamica – bijela traka koja je granica između medijalne i dorzalne površine
- stria terminalis – bijela traka na lateralnoj ivici dorzalne površine; položaj v. thalamostriata; ujedno granica
između talamusa i glave nc. caudatusa (diencephalon-telencefalon granica)
- lamina affixa – tanki list koji pokriva dio dorzalne površine; za čiju se unutrašnju ivicu pričvršćuje omotač
plexus choroideus ventriculus III
Lateralna – u svom gornjem dijelu srastao sa nc. caudatus, a ostalim na snopove zadnjeg kraka capsulae interne
koji ga odvajaju od nc. lentiformis
Opisujemo:
- lamina medularis externa – tanki sloj bijele mase koji odvaja capsulu internu od talamusa
- nc. reticulatus thalami – tanki sloj sive mase
Ventralna
Ventrolateralno– subtalamus
Ventromedijalno – hipotalamus

JEDRA TALAMUSA
Morfološka podjela: laminae medullares interne (trake bijele mase) dijele na tri polja i to:
- rostralno
- lateralno
- dorzomedijalno
U svakom morfološkom dijelu imamo nekoliko razgraničenih grupa i to:
- prednja
- spoljašnja
- unutrašnja
- zadnja
- intralaminarna jedra
- retikularna jedra talamusa – odvojena od talamusa sa lamina medullaris externa

Funkcionalna podjela jedara:

- specifična
F: šalju vlakna u III, IV, V i VI kortikalni sloj
U njih spadaju jedra: prednje, spoljašnje, unutrašnje i zadnje skupine
a) relejna
podjela(u odnosu na projekciju na telencefalonu): motorna, senzitivna, limbička
b) asocijativna – povezana sa drugim dijelovima diencefalona i sa asocijativnim zonama kore velikog
mozga
Najvažnija: nc. dorsalis ant et post., nc. medialis dorsalis i pulvinar thalami
- nespecifična – primaju vlakna iz retikularne formacije i šalju ih pretežno u I kortikalni sloj
F: povezuju talamus sa ostalim dijelovima kore velikog mozga
Najvažnije: nc. centromedianus
Napomena#1: Sva jedra osim retikularnog šalju vlakna u koru velikog mozga

PREDNJA GRUPA JEDARA (Nuclei anteriores thalami)

Položaj: tuberculum anterius thalami
- nc. anteroventralis
- nc. anterodorsalis
- nc. anteromedialis
F: povezuje talamus sa limbičkim sistemom
Dolazna: corpus mamillare
Odlazna: tr. mamillothalamicus Vicq dAzyr
F: povezuje talamus sa limbičkim sistemom
Neuronski krug: hippocampus-fornix-corpus mamillare-thalamus-gyrus cinguli – obezbjeđuje upamćivanje
novih informacija i određuje odnos između stereotipnih odgovora i stvaranja novih eksplorativnih govora

SPOLJAŠNJA GRUPA JEDARA (Nuclei laterales thalami)

Položaj: lateralno od lamine medullaris internae
Podjela:
- ventrolateralna
F: relejna jedra diencefalona
a) nc. ventralis anterior
Položaj: rostroventralni pol talamusa
Dolazna: globus pallidus (preko fasciculus thalamicus), substantia nigra, nc. dentatus
Odlazna: gyrus precentralis, kaudalni i medijalni orbitofrontalni korteks
F: Preko njega RF, corpus striatum i cerebellum utiču na aktivnost motorne i premotorne kore
Klinički: Kod Parkinsonove bolesti stimuliranjem ovog jedra potenciramo tremer i rigidnost
b) nc. ventralis lateralis
Položaj: kaudalno od nc. ventralis anterior
Dolazna: globus pallidus, nc. dentatus cerebelli (suprotne strane)
Odlazna: premotorno i primarno motorno kortikalno polje
F: relejno motorno
c) nc. ventralis posterolateralis
Položaj:
Dolazna: Završavaju :nc. gracilis, nc. cuneatus, lemniscus medialis i tr. spinothalamicus lateralis
Odlazna: gyrus postcentralis (u sastavu pedunculus thalami superior kroz crus posterior capsulae
internae)
F: glavno somatosenzitivno relejno jedro talamusa
d) nc. ventralis posteromedialis
Položaj: medijalno od nc. ventralis posterolateralis
 Dolazna: tr. trigeminothalamicus (senzitivna inervacija trigeminusa), vlakna gustativnog puta, vlakna
vestibularnih jedara
Odlazna: pedunculus thalami superiorgyrus postcentralis
F: relejno senzitivno

- dorzolateralna
F: asocijativna jedra talamusa
a) nc. dorsalis anterior
Položaj: iza nc. anterior thalami
Dolazna: area pretektalis i hipokampus
Odlazna: gyrus cinguli
F: asocijativno limbičko
b) nc. dorsalis posterior
Položaj: iza dorzalnog i prednjeg i iznad ventralnog posterolateralnog jedra talamusa
Dolazna: intratalamička
Odlazna: somatosenzitivni parijetalni asocijativni korteks
F: asocijativno kognitivno jedro talamusa
c) nc. pulvinares
Broj: 4
Položaj: cijeli zadnji kraj talamusa
Dolazna: colliculus superior, area pretektalis, retina, primarni vizuelni korteks, PTO asocijativni kortex
Odlazna: PTO asocijativni kortex

UNUTRAŠNJA GRUPA JEDARA (Nuclei mediales thalami)

a) nc. medialis dorsalis
Položaj: između laminae medullaris interna i spoljašnjeg zida ventriculus III
Dijelovi:
 magnocelularni
Dolazna: corpus amigdaloideum, temporalni neokortex, kaudalni orbitofrontalni i medijalni prefrontalni
korteks
Napomena#1: vlakna formiraju ansa peduncularis
 parvocelularni
Dolazna: colliculus superior, substantia nigra i tegmentum mesencephali, jedra hipotalamusa
Odlazna: frontalni korteks, rostralno od area 6. i 32., jedra hipotalamusa
 prelaminarni
Dolazna: premotorni korteks i pars reticulata substantia nigra
F: asocijatvno jedro talamusa
F: nc. medialis dorsalis+asocijativni frontalni kortex=regulacija stanja svijesti, afektivnog ponašanja,
emocionalnog ponašanja, izražavanja ličnosti i pamćenja
b) nuclei mediani thalami
Položaj: adhesio interthalamica blizu taenia thalami ili periventrikularni zid ventriculus III
U njih spadaju:
 nc. paraventriculares
 nc. rhomboidalis
 nc. parataenialis thalami
 nc. reuniens
Dolazna: RF moždano deblo, amigdaloidni komplex, gyrus cinguli, hipokampus i parahipokampalnom
vijugom
F: ulazi u sastav limbičkog sistema

ZADNJA GRUPA JEDARA (Nuclei posteriores)

Položaj: kaudalni dio talamusa
Ubrajaju se: dio corpus geniculatum mediale, nc. suprageniculatus i nc. limitans
Dolazna: nc. spinothalamicus i nc. trigeminothalamicus
F: percepcija bola

INTRALAMINARNA JEDRA (Nuclei intralaminares)

Položaj: lamina medullaris interna
Ubrajaju se:
- nc. centromedianus – dobro razvijeno
- nc. parafascicularis – dobro razvijeno
- nc. paracentralis
- nc. centralis lateralis
- nc. centralis medialis
- nc. reticulares intralaminares thalami
Dolazna: RF moždanog stabla i locus ceruleus, dio vlakana tr. spinothalamicus i tr. trigeminothalamicus,
intralaminarna jedra, globus pallidus, frontalna i parijetalna kora
Odlazna: bazalne ganglije (putamen i nc. caudatus)
F: kontrola pokreta i regulacija stanja svijesti i budnosti

RETIKULARNO JEDRO (Nucleus reticulatus thalami)

Oblik: tanki sloj sive mase sa spoljašnje strane talamusa između lamine medullaris externae i capsulae internae
F: sva kortikotalamička i talamokortikalna vlakna prolaze kroz ovo jedro; inhibiraju neurone talamusa

METATHALAMUS – parna tvorevina diencefalona

Položaj: ispod i pozadi pulvinar talamusa

Dijelovi:
CORPUS GENICULATUM LATERALE - zadebljanje na završetku tr. opticusa
Položaj: ventrokaudalno na pulvinar thalami
Povezanost: sa colliculus superior preko brachium colliculi superioris
Jedro: nc. geniculatus lateralis – subkortikalni vidni centar
Slojevi jedra (1-6) – od ventralno prema dorzalno; prva dva su magnocelularna, a ostala parvocelularna
F: završavaju vlakna tr. opticusa
2, 3, 5 – impulsi iz ipsilateralnog oka
1, 4, 6 – kontralateralno oko (ukrštena-nazalna)
Dolazna vlakna u Magnocelularni: alfa-ganglijskih ćelija retine, koje su povezane sa brzo reagujućim Y-
sistemom
Dolazna vlakna u Parvocelularni: beta ganglijske ćelije retine, koje su povezane sa sporo reagujućim X-
sistemom
Projekcije dijelova retine na corpus geniculatum laterale:
- medijalni dio – gornji kvadrant retine
- lateralni dio – donji kvadranti
- kaudalni dio jedra – makularni dio i tačka jasnog vida
Odlazna vlakna:
- tr. geniculocarcarinus primarni vizuelni kortexarea striata (17)

CORPUS GENICULATUM MEDIALE

Položaj: ventrokaudalno od pulvinara talami, medijalno od corpus geniculatum laterale
Povezanost: sa colliculus inferior preko brachium colliculi inferioris
Jedro: nc. geniculatus medialis – subkortikalni vidni centar
Dolazna: lemniscus lateralis (čini brachium colliculi inferioris)radiatio acusticagyri temporales transversi-
Heschl-primarno auditivno polje)
Dijelovi jedra:
- Ventralni(parvocelularni) – tonotopski isti temporalnom operkulumu
Organizacija: lamelarna
Dolazna vlakna: organa spirale (Corti)
- Dorzalni – aferentna vlakna lateralnog tektuma, odnosno iz dubljih dijelova gornjih kolikula, susjednih
prema lateralnom lemniskusu
Odlazna vlakna: slušni asocijativni kortex, planum temporale i gyrus temporalis superior
- Medijalni
Dolazna: kolaterale iz donjih kolikula, lateralnog tegmentuma i KM
Odlazna: I sloj moždane kore

EPITHALAMUS – najmanji dio diencefalona

Položaj: dorzokaudalni dio između desnog i lijevog talamusa
F: gradi zadnji dio krova i gornji dio zadnjeg zida ventriculus III
Opisujemo:b
- stria medullaris thalamica – bijela traka od trigonuma habenulae do gornjeg kraka ipsilateralnog fornixa; duž
unutrašnje ivice pričvršćuje se lamina tectoria ventriculi tertii svojim bočnim zadebljanim ivicama taeniae
thalami
- trigonum habenulae – trokutasto polje na zadnjem unutrašnjem uglu gornje strane talamusa kranijalno od
gornjih kolikula, a medijalno od pulvinar thalami
- sulcus habenularis– dijeli trigonum od pulvinar thalami
- habenulae – uzdica; okrugla bijeličasta vrpca koja se spaja sa habenulom suprotne strane gradeći
commissura habenularum
- epifiza – iza habenulae
- commissura posterior – ispod spojnice habenula; povezuje zadnje krajeve talamusa
Položaj: ispred epifize, a iznad prednjeg otvora aqueductus cerebri
Jedra:
Položaj: trigonum habenulae
- nc. habenularis medialis
Dolazna: area septalis preko stria medullaris thalamica, nc. raphes mesencephali i periakveduktna siva masa
Odlazna: preko fasciculus retroflexusnc. interpeduncluaris
- nc. habenularis lateralis
Dolazna: globus pallidus preko stria medullaris thalamica, substantia innominata, lateralno preoptičko-
hipotalamičko područje, ventralno tegmentalno područje i nc. raphes mezencefalona
Odlazna: preko fasciculus retroflexusmezencefalon
F(za oba): povezuje tegmentum moždanog stabla sa septalnim područjem i limbičkim sistemom; limbička
jedra

EPIFIZA (CORPUS PINEALE)

Položaj: iza commisura habenularum; vrh uspjeren nazad, leži rostralno od area pretectalis između gornjih
kolikula mezencefalona te učestvuje u gradnji zadnjeg zida Ventriculu III (recessus pinealis)
F: reguliše cirkadijalni ritam, gonadotropna uloga

SUBTHALAMUS – dio diencefalona ventralno od talamusa, a dorzalno od krura cerebri mezencefalona,

medijalno od kapsule interne i lateralno od hipotalamusa
Položaj: kaudalno od njega je tegmentum mezencefalona, rostralno subtalamus prelazi u bazalni telencefalon i
lateralni hipotalamus
Jedra:
- rostralni dio nc. ruber i substantia nigra (kao produžetak RF mezencefalona – area incerta)
- nc. subthalamicus
- senzitivni putevi kroz subtalamus prolaze kroz nc. ruber i formiraju prerubralno polje ili polje h po Forelu i
odlaze u nc. ventrali lateralis thalami
- ekstrapiramidni motorni putevi bazalnih ganglija kroz subtalamus formiraju dva snopa – ansa lenticularis i
fasciculus lenticularis

HYPOTHALAMUS – dio diencefalona ventromedijalno od talamusa; na medio sagitalnom p

- ansa lenticularis – vlakna ovog snopa polaze iz lateralnog dijela medijalnog segmenta globus pallidus-a,
savijaju se ventromedijalno i rostralno u odnosu na zadnji krak capsulae internae i ulazi u subtalamus u
Forelovo h polje
- fasciculus lenticularis – nastaje iz vlakana unutrašnjih dijelova medijalnog segmenta globus pallidus, koji
kada izađe iz globus pallidusa probija ventralne dijelove capsulae internae i ulazi u subtalamus gdje gradi
sloj bijele mase poznat pod imenom H2-Forelovo(donje polje); zatim ansa lenticularis i fasciculus
lenticularis grade fasciculus thalamicus koji ide kroz Forelovo H1 (gornje) polje
- fasciculus thalamicus završava u nc. ventralis lateralis thalami
Napomena: kroz subtalamus prolaze i nigrostijatna i strijonigralna vlakna
Jedro:
- Nc. subthalamicus (Luysi)
Položaj: u kaudalnom dijelu subtalamusa, između kranijalnog kraja substantiia nigra, a lateralno od
kranijalne ivice nc. ruber; sa kontralateralnim jedrom povezan sa commissra supramamillaris
Oblik: bikonveksan na koronarnom presjeku
Dolazno/Odlazna: globus pallidus – preko fasciculus subthalamicus
Dolazna: nc. pedunculopontinus
Odlazna: substantia nigra
Klinički značaj: Hemibalizam – nevoljni, besciljni i jaki pokreti na suprotnoj strani
Retikularna formacija:
- ZONA INCERTA – produžetak RF mezencefalona
Položaj: ispod donje površine talamusa; između fasciculus thalamicus i fasciculus lenticularis; tj. između
Forel-ovog H1 i H2 polja
Forelovo H1 – odvaja zona incerta od ventralne strane talamusa
Forelovo H2 – odvaja zona incerta od dorzalne strane nc. subthalamicus
Dijelovi:
Ventralni – prima vlakna iz somato-senzitivnih centara
Dorzalni – prima iz gyrus cinguli i nc. hypothalamicus ventromedialis
F: preko organum subfornikalne i hipotalamusa uključena u regulaciju uzimanja tečnosti

HYPOTHALAMUS – dio diencefalona ventromedijalno od talamusa

Granice:
- kaudalno: zamiščjena linija postavljena od commissura posterior, do kaudalne granice corpora mamillaria
- rostralno: lamina terminalis
- dorzolateralno: medijalna ivica capsule interne
Opisujemo:
- sulcus hypothalamicus – granica između talamusa i hypotalamusa na mediosagitalnom presjeku(jedino!!)
- chiasma opticum – na ventralnoj strani hipotalamusa
- tr. opticus – sa strane
- tuber cinereum, infundibulum i hipofiza
- columna fornicis – prolazi kroz hipotalamus; dijeli ga na medijalno i lateralno područje
F: integrativni centar: ans-a, endokrinih žlijezda, neurovegetativnih i neuroendokrinih i limbičkih funkcija
HIPOTALAMIČNE REGIJE: - u odnosu na tvorevine na bazi mozga (chiasma, tuber cinereum i corpus
mamillare) dijelimo na tri područja
- Regio hypothalamica anterior
- Regio hypothalamica intermedia
- Regio hypothalamica posterior

REGIO HYPOTHALAMICA ANTERIOR

Položaj: oko i iznad optičke hijazme (preoptički i supraoptički dio)
JEDRA PREOPTIČKOG DIJELA – REGIO PREOPTICA (area preoptica-neposredno iza lamine
terminalis)
- nc. preopticus periventricularis (NPPV)
Položaj: uz organum vasculosum lamine terminalis i okružuje zidove ventriculus III u dijelu recessus
preopticusa
- nc. preopticus medialis (NPM)
Položaj: lateralno od periventrikularnog i širi se prema optičkoj hijazmi
F: kontrola termoregulacije, žeđi uslijed hipovolemije, sekrecije gonadotropina, muškog polnog nagona i
materinskog nagona
Dolazna: nc. amigdaloideus medialis, subikulum, nc. interstitialis striae terminalis i lateralno septalno jedro
Odlazna: Telencefalička(gyrus diagonalis, lateralno septalno jedro, substantia innominata, lateralni
preoptički predio, nc. Interstitialis striae terminalis i medijalno amigdalooidno jedro);
Diencefalička(lateralno habenularno jedro, periventrikularno talamičko, zona incerta, prednji i lateralni dio
hipotalamusa; Mezencefalička (prema centralnoj sivoj masi mezencefalona i ventralnom tegmentumu
moždanog stabla)
- nc. preopticus lateralis (NPL)
Položaj: rostralno od hipotalamičkog područja
F: regulacija lokomotrne aktivnosti
Dolazna: centralno amigdaloidno, nc. interstitialis striae terminalis, lateralno septalno jedro
Odlazna ascendentna: medijalno septalno polje
Odlazna descendentna: kroz stria medullaris do lateralnog habenularnog jedra, corpora mamilaria,
supramamilarnog područja

JEDRA SUPRAOPTIČKOG PREDJELA (REGIO SUPRAOPTICA)

Položaj: iznad hijazme
- nc. suprachiasmaticus
Položaj: dorzalno od hijazme
F: kontrola cirkadijalnog ritma spavanja, cirkadijalne hormonske aktivnosti, uzimanja hrane i tečnosti
Dolazna: Završavaju tr. retinohypothalamicus, ventralni dio lateralnog koljenastog tijela, subikuluma i nc.
raphes mezencefalona
Odlazna: medijalno preoptičko, lateralno septalno i dorzomedijalno talamičko
- nc. supraopticus
Položaj: iznad spoja optičke hijazme i tr. opticusa
F: sinteza neurohormona: vazopresina(ADH) i oksitocina(kontrakcija gmć uterusa i mliječnih žlijezda) koji
se transportuju preko aksona u neurohipofizu
Dolazna: nc. interstitialis striae medullaris , subfornikalni organ, OVLT(organa vasculosum lamine
terminalis)
Odlazna: zajedno sa nc. paraventricularis formiraju tr. hypothalamohypophysialisadenohipofiza
- nc. paraventricularis
Položaj: ispod ependima poda ventriculus III
Oblik: vertikalne ploče koga okružuju pars tecta columnae fornicis
F: magnocelularni (sekrecija vazopresina i oksitocina); parvocelularni: prva grupa (kortikotropin
oslobađajući faktor – aktivira sekreciju ACTH adenohipofize) i druga grupa (oksitocinergička vlakna u
moždano stablo preko dorzomedijalnog i ventrolateralnog puta); Parvocelularni reguliše uzimanje hrane i
tečnosti, te kontroliše kardiovaskularni sistem
Napomena#1: ACTH – oslobađa kortikosteroide iz nadbubrega
Napomena#2: Na rad paraventrikularnog i supraoptičkog jedra djeluju seksualni steroidi
Dolazna: poklapaju se sa aferentnim supraoptičkog
Odlazna: preko paraventrikularnog puta prema neurohipofizi
- nc. hypothalamicus anterior – nije jasno razgraničeno od preoptičkog dijela (jer su citološki slični)
F: sa hipotalamusom reguliše temperaturu, disanje i rad srca, te modulacija agresivnog ponašanja
Dolazna: medijalno amigdaloidno jedro, ventralni subikulum i lateralno septalno, centralna siva masa, nc.
raphes mezencefalona