ANTISEMITIZAM NEKAD I DANAS

Kako bi smo mogli uopće započeti raspravu o temi moramo se prvo podsjetiti
osnovnih pojmova vezanih uz antisemitizam. Riječ holokaust označava žrtvu
paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta
riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima.

Antisemitizam označava neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske,

socijalne, nacionalne ili rasne nesnošljivosti. Prema izvoru na Internetu, prvi je tu riječ
upotrijebio Wilhelm Marr 1870-ih da bi napravio razliku između starog antijudaizma i
moderne, političke, etničke ili rasne opozicije prema Židovima. U 19. stoljeću je
antisemitizam, pogotovo nakon Prvog svjetskog rata, bio jako izražen, no i sad
možemo primijetiti kakve je tragove ta mržnja ostavila u svijetu u kojem živimo.
Poznajemo moderni antisemitizam 20. stoljeća. Nacionalsocijalistička radnička
stranka Njemačke izdala je 1920. program u 25 točaka u kojem je naglašeno kako
Židov nikad ne može postati dio njemačkog naroda. Takav program stavio je židovski
narod u jako lošu poziciju jer više nisu pripadali nikamo. Židovi, ni krivi, ni dužni jer su
rođeni kao takvi ne mogu od toga pobjeći bez obzira na njihovu asimilaciju ili
konverziju te im je zagarantiram niži status u društvu i to gdje god da dođu. Prema
Jacku Schwartzu na Židovima je teret dokazivanja neistinitosti optužba koje su protiv
njih izrećene, dok je na antisemitima dovoljno samo da ih spomenu. Židovi nisu bili
samo žrtve naroda i vlasti, već i Crkve i kršćana jer su bili okrivljeni za Isusovo
raspeće. To im je stavilo još jedan teži uteg na leđa s kojim su se morali suočiti jer je
Crkva oduvijek imala veliku ulogu u odnosima među ljudima te je predstavljala uzor i
svaka misao koja je od tamo došla smatrala se neoporečivom i sto postotno istinitom.
Danas bi većina nas moglo reći kako antisemitizam više nije prisutan među nama, no
to nikako nije istinito. Dubljim analizama društva možemo primijetiti neke stvari
poput te da židovske ustanove moraju biti pod zaštitom policije. Također, svima nam
je poznato da je tijekom rata svaka pomoć Židovima bila kažnjiva smrću, no i dan
danas kad nismo u ratu ništa ne poduzimamo kako bi tim ljudima olakšali život. To
otvara pitanja poput toga da li smo kao civilizacija napravili ikakav pomak, tj. korak
unaprijed ili još uvijek radimo iste pogreške iz prošlosti, samo na moderniji način?

Luka Žarković IV.g