109
110
Razvoj ceste S tara straža — Radučić u odnosu na trasu akvedukta . ..
111
Boris Ilakovac
KBS
112
Razvoj ceste S tara straža — Radučić u odnosu na trasu akvedukta . ..
113
P R E S J E K I R E K O N S T R U K C IJA
3 H
D
Z
* oc l&*J
3 s ^
ûUi g 3
>
V >O
<
f
6.
i,
SI. 6.
potezu najbolje očuvali u živu stijenu uklesani žlijebovi gravitacijskog ka
nala akvedukta, si. 12.
Situacija je geografski bitno drugačija od Stare Straže prem a Bur-
numu. Na toj relaciji trasa akvedukta ne prolazi kroz strm e gudure, već
je položena na kam enu ravnicu Bukovačkog krša, si. 5 i 8. Na tom potezu
ne samo da se očuvao osnovni sm jer operativne kom unikacije, već je
njena trasa, s m anje značajnim devijacijama, postala osnova jednog dijela
m agistralnog puta Zadar—Benkovac—Bribirske Mostine—Knin, Što se očuvao
sve do danas.
Još uvijek nije jasno kad je operativna kom unikacija na potezu od
Stare Straže do naše pozicione točke T. 16 u Radučiću preuzela tu postan-
tičku funkciju, si. 10. Ali je sigurno, da su pored njenog povoljnog geograf
skog položaja i orijentacije veliki značaj imali po količini najizrazitiji nad
zemni ostaci bivšeg akvedukta. Tako se dogodilo, da je operativna kom uni
kacija služila nekoć za izgradnju akvedukta, a u postantičko doba ostaci
su napuštenog akvedukta vjekovima kasnije služili za održavanje te bivše
operativne, a kasnije glavne kom unikacije.11
Stoga je naš odgovor na pitanje istaknuto u početku, »da li postoji
neki međuzavisan odnos i neka veza između trasa rim skih puteva i rim skih
115
Boris Ilakovac
oo
SI. 7.
116
Ra/.vu.i ceste S ta ra straža — Radućić u odnosu na trasu akvedukta . . .
SI. 8.
BILJEŠKE
1 Za liburnske gradine, kasnija rimska municipija i za komunikacije s pod
ručja sadašnje sjeverne Ualmaciie up. A. COLNAGO T. KEIL Archäologische
Untersuchungen in Norddalmatien, JöAI 8 (= Jahreshefte des Österr. archäolo
gischen Institutes), Beč 1905, Bbl. 33—60: Cvijina Gradina—Križ, Medviđe—Zele-
nikovac. C. PATSCH, Sidrona, JöAI 8, Beč 1905, Bbl. 119. H. LIEBL W. WILBERG,
Ausgrabungen in Asseria, JöAI 11, Beč 1908, Bbl. 17—88. M. ABRAMIĆ A. COLNAGO,
Untersuchungen in Norddalmatien, JöAI 12, Beč 1909, Bbl. 13—112: ceste: Cvijina
Gradina—Kruševo—Pridragt, Cvijina Gradina—Asseria, Cvijina Gradina—Med
viđe, Maslenica—prijelaz Velebita kod Malog Halana, Duboki Dol—Krupa (gra
dina Smokovac) — Ervenik—Kistanje (Burnum), Medviđe—Bruška—Brgud—As>e-
ria, Lišane—Dobropoljci—Bjelina, zatim iskopavanja u Starigradu (Argyruntum)
kod Paklenice, istraživanja u Krupi i u Mcdviđama. E. REISCH, Die Grabungen
des österr. archaolopis'-ben I n s t i t u t während der Jahre 1912. und 1913, Das Stadt
lager von Burnum JöAI 16 Beč 1913, Bbl. 112—135. A. COLNAGO, Untersuchungen
in Norddalmatien JöAI 18, Beč 1915, Bbl. 175—188, ceste: Cvijina Gradina—Popovi-
ći, Bruška—Medviđe—Bilišane. ,v ,, . . ...
1 Za noviju literaturu što obrađuje ili dotiče probleme rimskih komunikacija
području sadašnje sjeverne Dalmacije, up. M. ZANINOVIc, Ilirsko pleme
117
Boris Ilakovac
SI. 9.
118
Razvoj ceste S ta ra straža — Rađućić u odnosu na trasu akvedukta . . •
119
Horis ll.ikovm
sp. đ. 316 i karta na str. 317. Oko godine 1972. uslijedila je nova kategorizacija
cesta u SR Hrvatskoj (dioba na magistralne, regionalne i lokalne). Potez od
Stare Straže preko Kistanja do Zadra svrstan je u regionalne ceste i vodi pod
novim brojem 232.