INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO

LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I

KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE
MOSTAR, RUJAN - LISTOPAD 2011.
GODINA XIV., BROJ 79.

JEDINI
UČINKOVIT NAČIN
ZA ELIMINACIJU BJESNOĆE ORALNA VAKCINACIJA LISICA U BiH

hoop 79.indd 1 2.11.2011. 21:36:13

 Svim lovcima čestitamo
blagdan Svetog Huberta, zaštitnika lova i lovaca
Lovačkog saveza Herceg Bosne!

3RPRÄQDFHVWLX%L+LRNROQLP]HPOMDPD%RVDQVNRKHUFHJRYDÆNLDXWRPRWRNOXE
8ÆODQLWHVHX+UYDWVNRMSR™WL0RVWDU

hoop 79.indd 2 2.11.2011. 21:36:18

 Pogled s č
..... iz sadržaja
Upozorenje Glavnoga eke

federalnog lovnog inspektora

Dragan Naletilić
..... str. 5.

L
ovna je sezona u tijeku. Ne može se Stavak 4.
Upravni odbor reći u punom jer još nije ni vrijeme za „Na zbornom mjestu, pratilac odnosno
Je li rješenje u županijskim to. Ljeto se bilo oteglo, tek je konac vođa grupe lovaca, dužan je u dozvolu za
zakonima o lovstvu? listopada donio nešto svježine i padalina. lov unijeti imena lovaca koji sudjeluju u
Lov u posve zelenoj gori i pri 25 i više stup- lovu i provjeriti ispravnost oružja (upisati
njeva Celzijevih, i nije lov koji očarava, jer broj puške koju je pregledao), lovnu kartu,
je ipak riječ o jesenskoj lovnoj sezoni. No člansku iskaznicu, oružni list, dokumente za
lov je otvoren, negdje malo prije, negdje pse (naziv pregledanog dokumenta, marki-
malo poslije – o nadnevku otvaranja bilo cu psa ili čip)“.
je različitih stavova – i lovci su tu prigodu
..... str. 7. uglavnom iskoristili za lagani izlazak u pri- Stavak 5.
Oralna vakcinacija lisica u BiH rodu i druženje. Nešto se pritom i ulovilo, „Obvezan je upoznati lovce s vrstom div-
Jedini učinkovit način Bože moj! ljači koja se lovi i načinom lova, vremenom
za eliminacijuj bjesnoće
j I sve bi to bilo dobro, „da nije zakona“! završetka lova i mjerama sigurnosti kojih se
Zakona o lovstvu FBiH. E, tu već nastaju lovci moraju pridržavati“.
problemi. Ne od jučer, i ne prvi put. Neka- (Pismeni dokaz da se tako postupilo od-
ko, ne da se baš svima po zakonu. Mnogim nosno priložena karta o rasporedu lovaca
lovcima kao da je ostao „u krvi“ stari, tako- i popis mjera sigurnosti koje su toga dana
đer nezakonit, način odlaska u lov: kad že- priopćene prisutnim lovcima).
lim i kako želim. Danas više tako ne može.
..... str. 11. Zakon i pravilnici, ma koliko se neke njiho- Stavak 6.
Jesenska lovna sezona ve odredbe – kad je riječ o mogućnosti pri- „U lovištu, članovi udruga mogu loviti lo-
Kako u lov na fazana, mjene – mogu dovesti u pitanje, propisuju vostajem zaštićenu ‘sitnu’ divljač samo ne-
jjarebicu ppoljku
j i jjarebicu kamenjarku
j brojne obveze, kojih bi se lovci trebali pridr- djeljom i državnim praznikom, a divlje pat-
žavati. Nitko ne očekuje da se „preko noći“ ke i divlje guske i radnim danom koji odredi
sve stvari dovedu u red, ali se, s pravom, Upravni odbor korisnika lovišta“.
očekuju pomaci iz sezone u sezonu, iz lova Kako nepridržavanje navedenih zakon-
u lov. Pa i u onim sredinama gdje se dosad skih odredbi od strane pojedinih korisnika
najčešće „odmahivalo rukom“ čak i na spo- lovišta ima za posljedicu stradavanja u lovi-
men lovačkih dokumenata, postrojavanja štu te uporabu pasa koji čine štete divljači,
..... str. 36. prije polaska u lov, sigurnosnih pravila, po- Glavni federalni lovni inspektor UPOZORA-
Jastreb kokošar štovanja lovnih dana, obveza u odnosu na VA korisnike lovišta na striktnu primjenu tih
Umjetna oplodnja – jedini siguran način lovačke pse i sl. O ispunjavanju kojekakvih zakonskih odredbi.
za uzgoj
g j jjastreba formulara, evidenciji i administraciji opće-
nito, da i ne govorimo. Obrazloženje:
Nadzirući rad lovačkih udruga, Glavni Tijekom redovitoga inspekcijskog nadzo-
federalni lovni inspektor, Muhamed Hodžić, ra, federalni lovni inspektor je kod većeg
uočio je brojne propuste i, na temelju toga, broja kontroliranih lovačkih organizacija
oglasio se sljedećim UPOZORENJEM: utvrdio da se lovi u nelovne dane, da se u
Glavni federalni lovni inspektor, po služ- izvješću o lovu ne nalaze dokazi o pregle-
..... str. 40. benoj dužnosti, upozorava na dosljednu du naoružanja, provedenim sigurnosnim
Sjećanja primjenu Zakona o lovstvu vezano za čla- mjerama u tijeku organizacije lova, pregle-
Nekad je bilo moguće vidjeti nak 13. Pravilnika o uvjetima gospodarenja du dokumentacije za pse koji su toga dana
i stotinjak divokoza dnevno lovištem, koji glasi: sudjelovali u lovu i slično.

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar • Tel. 00 387 36 318 477 • Faks 00 387 36 318 478 • E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba • www.lovackisavez-hb.ba
Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uređivački kolegij: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić,
Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak
Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija na naslovnici: MATTON IMAGES
Plaćanjem članarine, članovi Lovačkoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa
Godišnja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM • Žiroračun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne
i Kinološkog saveza Herceg Bosne
Uređivački kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalištima
Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM • 1/2 stranice - 350 KM • 1/3 stranice - 250 KM • 1/4 stranice - 180 KM • 1/8 stranice - 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

www.lovackisavez-hb.ba 3

hoop 79.indd 3 2.11.2011. 21:36:20

 ZANIMLJIVOSTI
OTAR 2011.
Riječ fra Mile Vlašića rado se sluša

Duhovna okrjepa u ljepoti Bila

Vlado Bošnjak

B
ože moj, tko bi rekao da je prošla godina dana od našega zadnjeg su-
sreta na ovome mjestu – tim je riječima fra Mile Vlašić počeo uvod u
svetu misu na Otaru, na visoravni Bile.
Ovo je osma godina kako se ovdje, u organizaciji Ekološke udruge prijate-
lja Bila „Misište“, u posljednjoj nedjelji rujna slavi sveta misa kojom se obilježava
početak lovne sezone. Po lijepu vremenu, već znatno prije podne kad po tra-
diciji ovdje počinje sveta misa, kolone automobila iz pravca Mostara i Širokog
Brijega pristizale su na Otar. Procjena je mnogih da je ove godine ovaj događaj
bio najposjećeniji. Stiskale su se ruke starih prijatelja i znanaca, propitkivalo se
za zdravlje, a oni koji su ovdje prvi put bili su zbunjeni i iznenađeni viđenim
prizorom. Ovdje, pod vedrim nebom, i sveta se misa doživljava na poseban
način. A propovijedajući na misi, fra Mile je naglasio potrebu čuvanja onoga
što smo naslijedili od svojih starih – ove prostore i svoje običaje. Istaknuo je
i ulogu lovaca u očuvanju prirode i života u njoj. Molilo se za pokojne lovce,

Stolovi puni uzvanika ...

Baš je bilo ugodno na kamenu u “šarenu” hladu ... razgovaralo se o svemu i svačemu
branitelje i sve one koji su bili povezani s ovim prostorima. Molilo se i za nas
žive, da nadolazeća lovna sezona prođe bez neželjenih i nesretnih događaja,
u zajedništvu čovjeka s čovjekom i čovjeka s prirodom. Na kraju, fra Mile je
pozvao sve nazočne na zajednički ručak, za zajednički stol.
A organizatori su i ove godine pripremili ukusan lovački grah. Trebalo je
malo vremena dok se ovoliki puk podmiri. No sve se odvijalo bez gužve, pri-
govaranja, privilegija. Zar ne bi ovako dostojanstveno moglo biti i na ostalim
našim susretima? Ili je i ovo Božji dar vezan za ovo mjesto?
Nakon duhovne i tjelesne okrjepe, zaorila se ganga i bećarac. Tu su gan-
gaši iz Posušja: Jure, Ćiro i ostali; Đulić s grupom Gruđana; braća Bošnjaci
iz Grabove Drage; Pekoja i Jarani; domaćini Jura, Tuce, Ina i Marko; i još
desetak gangaških skupina. Iz Dretelja je i ove godine došao Veselko Zubac Ganga
sa svojom ekipom, čija su nam grla podarila nezaboravan bećarac. A kad su
se udružili s Marinkom, Jozom i Milom iz Ljutog Doca, i bolestan bi ozdravio
slušajući ih. Tu je i Jure „Botić“ iz Goranaca, njega bi svaka grupa htjela da joj
prigne gangu ili povede bećarac. Ni žene nisu ostale postrani. Prednjačila je
Janja s Ovojaca s bećarcem uz koji je trebala dobra muška pratnja.
I tako, ganga za gangom, bećarac za bećarcem, zvonko i milozvučno. Grla
su se „podmazivala“ sirom, uštipcima i vinom. Kud ćeš ljepše i bolje! Rijetko je
kad biti lovac u ovako velikom puku čast i ponos. Svako malo čuje se uzrečica
od ne-lovaca, koji su na ovom skupu ipak brojniji od lovaca: „Svaka čast vama
lovcima, ovo ste dobro pripremili“. Vjerujemo da su se tako osjećali i predsjed-
nik Saveza Ilija Vrljić, predsjednik širokobriješkog Mosora Ivan Primorac, naš
urednik Dragan Naletilić, koji sa svojim društvom ne propuštaju ovaj događaj.
Dan na Otaru završio je s „doviđenja do sljedeće godine“, a lovci su me- Bećarac
đusobno poželjeli i „dobru kob“ u sezoni koja će uskoro početi.

4 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 4 2.11.2011. 21:36:24

 IZ SAVEZA
UPRAVNI ODBOR prijam u članstvo Saveza Lovačkog
društva „Kravica II-Jug“ iz Ljubuškog
i donio zaključak da se ova proble-
matika rješava na lokalnoj razini te
da se, generalno, pitanja prijama
novih članica u Savez ne rješavaju
do okončanja procesa utemeljenja
i dodjele lovišta na gospodarenje
lovačkim udrugama. Po pitanju fi-
nancijskog stanja i uplate članskog
doprinosa Savezu za 2011. godinu,
Upravni odbor je izrazio zabrinutost
dinamikom i kašnjenjem uplate čla-
narine od strane pojedinih članica,
te donio zaključak da se dugovanja
prema Savezu od strane članica tre-
baju podmiriti najkasnije do konca
studenog 2011. godine. Također je
zaključeno da se prema članicama
koje ne izmire svoje obveze poduz-

JE LI RJEŠENJE U ŽUPANIJSKIM
mu određene disciplinske mjere u
smislu uskraćivanja servisa od stra-
ne Saveza. Po pitanju sudjelovanja
na sajmu lova, ribolova i turizma,
koji se koncem listopada održava

ZAKONIMA O LOVSTVU? u Sarajevu, Upravni odbor je, na

temelju dogovora s ostala dva lo-
vačka saveza u BiH, donio zaključak
da Savez podržava održavanje ova-
Ivica Lučić kvih sajamskih manifestacija, ali da
samostalno neće sudjelovati na na-

S
voju redovitu sjednicu, Upravni odbor Lovačkog saveza
Herceg Bosne održao je u Mostaru 21. listopada 2011.
godine. Na sjednici je razmatran rad Saveza i njegovih
članica, a posebno se raspravljalo o radu Saveza i županij-
skih vijeća za lovstvo u razdoblju između dviju sjednica
Upravnog odbora, s težištem na otvorenje jesenje lovne se-
zone. Također se raspravljalo i o financijskom stanju i uplati
članskog doprinosa Savezu za 2011. godinu, a razmatrana
je i zamolba za prijam u članstvo Saveza Lovačkog druš-
tva „Kravica II-Jug“ iz Ljubuškog. Osim navedenih, težišnih
pitanja, na sjednici se raspravljalo i o tiskanju lovačkog ka-
lendara za iduću godinu, zatim o polaganju lovačkih ispita,
sudjelovanju na sajmovima lova u Varaždinu i Sarajevu, su-
djelovanju u aktivnostima vezanim za utemeljenje Sport-
skog saveza Herceg Bosne, štrajku djelatnika Šuma Herceg
DOBITNICI ODLIČJA
Odličje prvoga reda: Dominik Vukšić, Andrija
Dugandžić, Željko Međugorac, Tomislav Pe-
trović, Božo Bezer, Ante Vukšić i Dalibor Milas
iz HUL „Kravica“ Ljubuški te Firmin Glavaš iz
HLU „Malič“ Grude.
Odličje drugoga reda: Ljubo Vukšić, Srećko
Dževlan, Marko Landeka i Drago Vukojević iz HUL „Kravica“
Ljubuški te Stjepan Čokić, Dragan Erkapić, Ivan Udovičić i Želj-
ko Leko iz HLU „Malič“ Grude.
Odličje trećega reda: Anto Majić, Stjepan Antić, Miro Grbavac,
Jerko Šarić, Andrija Knezović, Davor Mucić, Dragan Bošnjak,
Ivan Rašić, Mate Grbavac, Ivan Brkić, Stipe Herceg, Drago Majić,
Rudo Zovak, Luka Zovak, Ante Primorac, Ante Skoko, Luka Mar-
kić, Antonijo Primorac, Nedjeljko Primorac, Ivan Čuvalo, Ante
Vukšić, Stipe Jelavić, Miro Matić, Gordan Bradvica, Nikola Rašić
i Ljubo Bubalo iz HUL „Kravica“ Ljubuški.
Bosne i blokadi ureda Saveza, te o
oralnoj vakcinaciji lisica i prevenciji
svinjske kuge u Bosni i Hercegovini.
Nakon konstruktivne rasprave,
koja je protekla u iznimno pozitiv-
nom ozračju i dobrom raspoloženju
članova Upravnog odbora, o svim
točkama dnevnog reda usvojeni su
odgovarajući zaključci i odluke. Tako
je jednoglasno usvojeno Izvješće o
radu Saveza u proteklom razdoblju i
dana je potpora radu i aktivnostima
Saveza u idućem razdoblju, s teži-
štem na rješavanju obveza proiste-
klih iz sustava PDV-a, sudjelovanju u
realizaciji projekta oralne vakcinacije
lisica u BiH, koja podrazumijeva su-
djelovanje Saveza, njegovih članica
i samih lovaca, te tiskanje velikoga
zidnog lovačkog kalendara za 2012.
godinu. Jednoglasno je usvojeno
i izvješće o radu županijskih vijeća
za lovstvo u proteklom razdoblju, s
težištem na otvorenje jesenje lovne
sezone gdje su konstatirani i odre-
đeni problemi vezani prije svega za
(ne)dobivanje suglasnosti na Godiš-
nje planove gospodarenja lovištima
od strane pojedinih resornih župa-
nijskih ministarstava (HNŽ i ZHŽ),
te nekorektan inspekcijski nadzor u
pojedinim udrugama od strane lov-
nog inspektora (HBŽ). Upravni se od-
bor očitovao i o pitanju zamolbe za
vedenom sajmu, te da se putem žu-
panijskih vijeća za lovstvo animiraju
lovačke udruge i lovci da posjete
sajam i tako daju potporu njegovu
održavanju. Pod tekućim pitanjima,
vrlo učinkovito se raspravljalo – po
tko zna koji put – o (ne)provedbi
Zakona o lovstvu i iznalaženju rje-
šenja kako nadići postojeći zakonski
vakuum koji pravi velike probleme
u lovstvu. Kao moguća rješenja isti-
cane su opcija žurne i neodgodive
provedbe procesa utemeljenja i
dodjele lovišta, te opcija izmjene i
dopune Zakona o lovstvu radi nje-
gove brže i lakše primjene. Uz ove
dvije, manje-više poznate opcije,
pojavila se i jedna nova, koja kao
rješenje problematike lovnog za-
konodavstva predlaže donošenje
županijskih zakona o lovstvu. Ova je
ideja naišla na plodno tlo, tako da će
na razini Saveza biti formirana struč-
na skupina koja će s aspekta lovne
struke i zakonskih propisa razmotriti
mogućnost i opravdanost donoše-
nja županijskih zakona o lovstvu. Na
kraju, Upravni odbor je, na temelju
ranijih pozitivnih iskustava, donio i
neformalnu odluku da se sjednice
Upravnog odbora ubuduće održa-
vaju i izvan sjedišta Saveza, u po-
jedinim članicama, a u organizaciji
županijskih vijeća za lovstvo.

www.lovackisavez-hb.ba 5

hoop 79.indd 5 2.11.2011. 21:36:31

 IZ SAVEZA
LOVNO PRIPRAVNIŠTVO
Sve kvalitetnija izobrazba budućih lovaca
Vlado Bošnjak
O
d polovine rujna pa sve do
kraja godine, Povjerenstvo
za polaganje lovačkog ispi-
ta, na poziv lovačkih udruga, pro-
vodi ispite. Od ove godine novost
je u tome što su po Nastavnom
planu i programu izobrazbe lovnih
pripravnika za polaganje lovačkog
ispita Lovačkog saveza Herceg
Bosne, lovačke udruge za svoje
pripravnike obvezne uz prijavu za
polaganje ispita dostaviti obrađe-
ne teme i predavače.
U Županiji Zapadnohercegovač-
koj već nekoliko se godina provodi
ovakav vid izobrazbe i svake godine
s ponekim dodatkom postaje sve
kvalitetniji. U 7 udruga ove županije
prijavljeno je 95 pripravnika („Mosor“
Široki Brijeg 21, „Rujan“ Kočerin 1, „Ra-
dovanj“ Posušje 10, „Jarebinjak“ Rakit-
no 3, „M. M. Bikan“ Vir 4, „Malič“ Grude
7 i „Kravica“ Ljubuški 49), što je dosta
velik broj i na razini je prosjeka u po-
sljednjih desetak godina. O tome što
je uzrok ovakvom zanimanju za lov
mogla bi se napraviti posebna analiza
ŠTO SE I KOLIKO POSTIGLO NOVIM LOVAČKIM ISKAZNICAMA
Bolja kontrola i evidencija
Vlado Bošnjak
P
rošle su dvije godine od po-
četka izdavanja novih lovačkih
iskaznica. U većini naših lovač-
kih udruga ovaj je posao pri kraju.
Ima međutim još onih gdje je posao
urađen polovično, i nekoliko njih u
kojima još nije ni započeo. S kakvim
će dokumentima lovci ovih lovačkih
udruga ove sezone loviti, jer za stare
iskaznice ove godine nisu rađene
članske markice?
Kad je pokrenuto pitanje novih
iskaznica, osim modernog dizajna i
međunarodne vrijednosti cilj je bio
i uvođenje više reda u evidenciji
članstva u lovačkim udrugama. Po
sadašnjim pravilima, lovci članovi na-
šega saveza mogu imati samo jednu
lovačku iskaznicu. U nekoj drugoj lo-
6 Broj 79, rujan - listopad 2011.
hoop 79.indd 6
i tema za Hoop. Svi pripravnici prošli
su kvalitetnu izobrazbu. Teorijski dio
odrađen je u Ljubuškom za članove
„Kravice“, a na Kočerinu za sve ostale
udruge. Posebno treba naglasiti oz-
biljnost u pristupu praktičnom dijelu
obuke u rukovanju lovačkim oružjem
na streljani na Mostarskom blatu. Sla-
venko Lasić, član Povjerenstva za lov-
no streljaštvo iz ove županije, dobro
se namučio ukazujući na sve radnje
s oružjem i posljedice koje mogu na-
vačkoj udruzi mogu ostvarivati pravo
lova kao lovci-gosti ili imati neki dru-
gi status sukladno statutu te udruge.
Lovac može biti redoviti član samo
u jednoj udruzi, dakle može imati
iskaznicu samo te udruge. Pojedinci
međutim pokušavaju i u sadašnjim
uvjetima priskrbiti dvije ili više lovač-
kih iskaznica, prelazeći iz udruge u
udrugu. Svatko, naravno, može biti
član gdje želi, ako ga ta udruga po
statutu prima u svoje članstvo. No za
prelazak iz udruge u udrugu postoji
određena procedura, koja se mora
poštovati. Da bi prešao u drugu
udrugu, lovac najprije mora od svoje
matične udruge zatražiti ispisnicu i
vratiti joj lovačku iskaznicu. Tajništvo
udruge izdaje mu ispisnicu sa svim
Lovci pripravnici na streljani na Mostarskom blatu
stati nestručnim i nesavjesnim rukovanjem. Na kraju kad su
svi ispucali seriju na glinene golubove, kod većine se osjetilo
olakšanje, ali i spoznaja što znači imati oružje u rukama.
Što se tiče rezultata na ispitu, oni su odlični. Članovi Po-
vjerenstva za provedbu ispita: Vlado Soldo, Stanko Ivanko-
vić i Ivica Lučić, bili su više nego zadovoljni. To su zadovolj-
stvo podijelili s mladim lovcima nakon ispita, uz napomenu
da ovim njihovo učenje o lovstvu nije završeno i da se od
njih puno očekuje kroz rad u lovačkim udrugama.
I još jedna zanimljivost, bar što se tiče naših prostora i
običaja. HUL „Kravica“ iz Ljubuškog bogatija je za dvije lov-
kinje. Lovački ispit položile su Kata Pavlović i Matija Škrobo.
podatcima o njemu, između ostalog i s podatcima o dobi-
venim nagradama i priznanjima ali i o izrečenim stegovnim
mjerama. S tom ispisnicom lovac ide u novu lovačku udrugu,
koja ga po određenoj proceduri prima u svoje redovito član-
stvo, i tada mu se izdaje nova iskaznica.
Koji lovci i zašto mijenjaju lovačke udruge? Ima više
razloga, a ovdje ćemo se osvrnuti na jedan, onaj najčešći.
Lovci koji u svojoj matičnoj udruzi budu stegovno kažnjeni
ili se protiv njih vodi stegovni postupak, brzo nađu način
prelaska u drugu lovačku udrugu. Oni koji su zbog prekr-
šaja izbačeni iz članstva, često već u sljedećoj lovnoj sezoni
nađu sebi novu udrugu. U novoj udruzi nađu svoju „vezu“
i prešućuju stvarni razlog prelaska. Ne donesu čak ni ispi-
snicu, nego se učlane na temelju lovačke iskaznice i svoje
„veze“. Nakon toga „prodaju priču“ svojim bivšim kolegama
kako se u novoj udruzi bolje radi, kako ima reda, divljači...
Takvi su „lovci“ često klica razdora u međuljudskim odno-
sima u udrugama i među udrugama. Većina ih se u novoj
udruzi ne zadrži dugo. Najčešće i tamo pokažu svoje pra-
vo lice i tako ponovno nanose nesagledivu štetu ugledu
udruge iz koje su došli. U novoj udruzi oni su zapravo uvijek
stranci, koji su došli iz ove ili one sredine.
Da bi se ovakve pojave izbjegle, u lovačkim udrugama
treba otvoriti „četvere oči“ kod primanja lovaca iz drugih lo-
vačkih udruga u redovito članstvo. Razlozi prelaska trebaju
biti opravdani (promjena prebivališta, poslovne veze...), tran-
sparentni, a ispisnica mora biti kompletna. Nove iskaznice
donekle su riješile ovaj problem, međutim ne do kraja.
2.11.2011. 21:36:32

ORALNA VAKCINACIJA LISICA U BiH
JEDINI UČINKOVIT NAČIN
ZA ELIMINACIJU BJESNOĆE
U listopadu 2011., u BiH će se prvi put provesti oralna vakcina-
cija lisica. Kampanja cijepljenja provodit će se na svim nenase-
ljenim područjima na teritoriju cijele BiH u trajanju od najmanje
pet godina, distribucijom mamaca s vakcinom iz zraka, dva puta
godišnje, uz korištenje opreme koja osigurava uvid u lokaciju i
gustoću distribuiranih mamaca i koja osigurava da se mamci ne
bacaju u blizini naseljenih mjesta
Priredio Ivica Lučić
T
ijekom listopada 2011., prvi put u povijesti, u Bosni i
Hercegovini provest će se oralna vakcinacija lisica.
Vakcinacija će se provesti na svim nenaseljenim po-
dručjima na teritoriju cijele BiH distribucijom mamaca s
vakcinom iz zraka. Kampanja oralne vakcinacije lisica pro-
vodit će se dva puta godišnje u trajanju od najmanje pet
godina. S obzirom na to da se ova aktivnost provodi prvi
put na našim prostorima i da sa sobom nosi velik broj ne-
poznanica, ovim ćemo prilogom lovcima i široj javnosti dati
osnovne informacije u svezi s provedbom projekta oralne
vakcinacije lisica u BiH.
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 7
BJESNOĆA
Bjesnoća je neizlječiva zarazna
virusna bolest domaćih i divljih ži-
votinja koja se može prenijeti na lju-
de zbog čega se ponajprije i suzbija.
Bjesnoća se javlja kod divljih i doma-
ćih životinja, a na čovjeka se prenosi
bliskim kontaktom s pljuvačkom za-
raženih životinja, najčešće ugrizom
ili ogrebotinama. Virus bjesnoće se s
mjesta ugriza prenosi putem živaca
IZ SAVEZA
do mozga, poslije čega liječenje više
nema učinka. Po načinu pojavljiva-
nja bjesnoća može biti: silvatična
(šumska), urbana (gradska), arktička
i bjesnoća slijepih miševa. Najčešći
prenosioci šumske bjesnoće su li-
sice, koje su ujedno i najveći izvor
bjesnoće, a kod urbane bjesnoće
prenosioci su psi i mačke. Bjesnoću
izaziva virus iz roda Lyssavirus iz po-
rodice Rhabdovirus. Virus se nalazi u
živčanom sustavu i pljuvačnim žli-
jezdama zaraženih sisavaca. Bolest
se dijagnosticira putem laboratorij-
skih ispitivanja uzoraka mozga ugi-
nulih životinja.
Glavni izvor virusa bjesnoće
u BiH i Europi su lisice. Osim lisica,
virusom bjesnoće mogu biti zara-
ženi i drugi divlji sisavci uključujući
vukove, medvjede, čagljeve, kune,
jazavce, divlje svinje, srne, tvorove,
vjeverice, pacove, miševe, kao i do-
maće životinje: psi, mačke, goveda,
konji, ovce i koze.
Ako se bolest kontrolira kod li-
sica, ona neće dugo opstati ni kod
drugih životinjskih vrsta. Nakon in-
ficiranja, virus se umnožava u sre-
dišnjem živčanom sustavu sve do
kraja infekcije. U razdoblju od 3 do 7
dana prije razvijanja simptoma kod
zaraženih lisica, pasa i mačaka, dola-
zi do masovnog oslobađanja virusa
u pljuvački životinje. Sisavci i ljudi
obično se zaraze preko pljuvačke,
kada ih zaražena životinja ujede ili
ogrebe. Najčešće zabilježeni put
prijenosa bolesti na ljude je putem
ugriza, odnosno pljuvačke zaraže-
ne životinje.
Sumnja na bjesnoću postavlja
se na temelju kliničkih znakova, ali
bolest je potvrđena kada se labo-
ratorijskim testom dokaže uzročnik
u mozgu životinje. Klinički znakovi
bjesnoće su: promjene ponašanja,
uzbuđenost, nemir, preosjetljivost
na buku i svjetlo, promjene u lajanju
ili zavijanju, otežano gutanje, gubi-
tak straha od ljudi, povećana agre-
sija i dezorijentiranost, te na koncu
paraliza mišića, koma i smrt. Svako
neuobičajeno ponašanje, bilo da
je riječ o pretjerano agresivnom ili
neuobičajeno mirnom ponašanju
životinje, može ukazivati na poten-
cijalnu infekciju virusom bjesnoće.
Zaraza ljudi bjesnoćom nastaje
bliskim kontaktom sa zaraženom
životinjom, najčešće ugrizom, pri
čemu se u organizam čovjeka unosi
virus bjesnoće preko pljuvačke, ili
lizanjem kroz ozlijeđenu kožu. Bje-
7
2.11.2011. 21:36:34
 IZ SAVEZA
snoća je jako opasna bolest i ima
fatalan ishod. Prema informacijama
Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO), u slučaju razvoja simptoma
kod ljudi, bjesnoća gotovo uvijek
ima smrtni ishod. Ipak, brza reakcija
i primjena postekspozicijskog tre-
tmana, može spriječiti razvoj simp-
toma i smrt. Mehaničko čišćenje
rane vodom i sapunom u trajanju
od 5 minuta i brza liječnička pomoć
ključni su za sprječavanje razvoja
bjesnoće i smrtni ishod, zbog čega
je od presudnog značenja brza re-
akcija i odlazak u najbližu medicin-
sku ustanovu. Iz ovog razloga pre-
vencija ima golemo značenje.
BJESNOĆA U SVIJETU
Bjesnoća se javlja na svim konti-
nentima osim Antarktika, odnosno
u preko 150 zemalja, uključujući
i BiH. Prema podatcima Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO),
godišnje u svijetu od bjesnoće
umre preko 55.000 ljudi, od čega
oko 95 posto u zemljama Azije
i Afrike. Svake godine u svijetu
medicinsku pomoć od bjesnoće
zatraži više od 15 milijuna ljudi.
Procjenjuje se da se tako spasi više
od 350.000 života godišnje. Ipak, u
svijetu od bjesnoće godišnje umre
oko 55 tisuća ljudi. Pod najvećim
rizikom su stručna lica koja dolaze
u kontakt sa zaraženim životinja-
ma (veterinari, lovci, šumari, labo-
ratorijski i terenski radnici). Oko
40 posto slučajeva ljudi zaraženih
bjesnoćom širom svijeta su djeca
mlađa od 15 godina.
8 Broj 79, rujan - listopad 2011.
hoop 79.indd 8
BJESNOĆA U BiH
Na području BiH najprisutniji
je silvatični oblik bjesnoće, čiji su
glavni prijenosnici divlje životinje
a najčešće lisice, koje se smatraju
najvažnijim rezervoarom i izvo-
rom bjesnoće. Od domaćih živo-
tinja najveći broj oboljelih čine psi
i mačke zbog izravnog kontakta s
lisicama, te zbog nepoštovanja za-
konskih propisa o preventivnom ci-
jepljenju životinja. U cilju sprječava-
nja pojave bjesnoće kod životinja,
a time i smanjenja rizika za oboli-
jevanje ljudi, u skladu sa zakonskim
odredbama u BiH se provodi obve-
zno cijepljenje pasa protiv bjesno-
će jednom godišnje. Obveznom
redovitom cijepljenju podliježu svi
psi stariji od tri mjeseca, a u odre-
đenim se situacijama može narediti
cijepljenje i ostalih vrsta životinja.
Za cijepljenje se koristi inaktivira-
no cjepivo (od mrtvog virusa), koje
stvara otpornost za 2 do 3 tjedna, a
imunitet traje oko godinu dana.
Dok je većina zemalja zapadne
i srednje Europe slobodna od bje-
snoće već godinama, incidencija
bjesnoće u istočnoeuropskim ze-
mljama još uvijek je visoka. Tako je,
primjerice, u 2009. godini u Bosni i
Hercegovini bilo 59 slučajeva bje-
snoće: 7 kod pasa, 4 kod mačaka, 4
kod goveda, 2 kod ovaca, a ostalo
(42) kod divljih životinja. Zbog či- ORALNA VAKCINACIJA LISICA U BiH
njenice da je bjesnoća smrtonosna Metoda oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće, koja
zarazna bolest, sprječavanje širenja se razvila prije više od 30 godina, uvela je novu strategiju
bolesti i iskorjenjivanje u populaciji za kontrolu bjesnoće kod divljih životinja. Prva uspješna te-
divljih i domaćih životinja iznimno renska ispitivanja oralne vakcinacije lisica provedena su u
je bitno za zaštitu zdravlja ljudi. Švicarskoj 1978. i Njemačkoj 1983. godine. Od tada se ova
metoda dokazala kao jedini učinkovit način za eliminaciju
bjesnoće kod lisica i ostalih kopnenih vrsta koje su izvori za-
raze. Kada se bjesnoća iskorijeni kod lisica, ono nestaje i kod
domaćih životinja. Rezultati dobiveni ovom tehnikom vak-
cinacije bili su vrlo impresivni – broj slučajeva bjesnoće u
Europi smanjen je sa 21.000 u 1990. na 5400 u 2004. godini.
U najvećim dijelovima zapadne i središnje Europe
bjesnoća se kontrolirala i iskorijenila. Finska, Nizozemska,
Švicarska, Francuska, Belgija, Luksemburg, Austrija i Češka
proglašene su službeno slobodnim od kopnene bjesnoće.
U listopadu 2011., u BiH će se po prvi put provesti oral-
na vakcinacija lisica. Kampanja cijepljenja provodit će se
na svim nenaseljenim područjima na teritoriju cijele BiH u
trajanju od najmanje pet godina, distribucijom mamaca s
vakcinom iz zraka, dva puta godišnje, uz korištenje opre-
me koja osigurava uvid u lokaciju i gustoću distribuiranih
mamaca i koja osigurava da se mamci ne bacaju u blizini
naseljenih mjesta.
Slični projekti oralnog cijepljenja divljih životinja pro-
tiv bjesnoće provest će se i u ostalim zemljama zapadnog
Balkana, u cilju iskorjenjivanja ove opasne bolesti koja ne
poznaje granice.
Mamci s vakcinom bacaju se iz zraka
Procjenjuje se da će, oralnim cijepljenjem svakih šest
2.11.2011. 21:36:37

mjeseci, populacija lisica biti dovoljno imunizirana da se
prekine lanac prenošenja virusa između lisica i s lisica na
domaće životinje, čime će se smanjiti i rizik obolijevanja
ljudi.
Tijekom prvoga oralnog cijepljenja lisica, koje će tra-
jati do kraja listopada 2011. godine, izbacit će se oko
1.200.000 doza mamaca-cjepiva iz aviona na teritoriju ci-
jele BiH, s izuzetkom naseljenih područja i vodenih povr-
šina. Zrakoplovi će letjeti unaprijed utvrđenim rutama, a
izbacivanje mamaca-cjepiva evidentirat će se elektronski,
putem posebnog softvera povezanog na GPS sustav, tako
da će biti moguće precizno registriranje mjesta na koje
je svaki mamac bačen. Bacat će se 20 – 24 mamca po če-
tvornom kilometru površine.
Distribucija mamaca-cjepiva trajat će do kraja listopa-
da 2011. godine. Osam zrakoplova bit će u funkciji za ovu
distribuciju, a njihove predviđene baze bit će zračne luke
u Mostaru, Prijedoru, Tuzli i Banja Luci. Odgađanje letova i
promjene zračnih luka koje će se koristiti tijekom kampa-
nje, mogući su u ovisnosti o vremenskim prilikama. Distri-
buciju mamaca-cjepiva potrebno je ponavljati u proljeće i
jesen, do iskorjenjivanja bjesnoće.
VAKCINALNI MAMCI
Oralna cjepiva protiv bjesnoće proizvodi nekoliko proi-
zvođača u Europi. Nabavku vakcine za ovaj projekt provela
je Delegacija Europske unije u BiH u skladu sa svojim proce-
durama, pri čemu je cjepivo moralo zadovoljiti sve potreb-
ne standarde, imati svu dokumentaciju i biti registrirano.
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 9
Cjepivo koje će se koristiti u BiH je
cjepivo češkog proizvođača Biove-
ta a.s., kojim se trenutačno provodi
oralno cijepljenje lisica u nama su-
sjednim zemljama.
Cjepivo je u obliku otopine, sa-
drži živi virus bjesnoće, upakirano
je u plastično-aluminijsku kapsulu
koja se nalazi u središtu hranjivog
mamca. Mamac je izrađen od smje-
se ribljeg i mesno-koštanog brašna,
specifičnog je i intenzivnog mirisa i
okusa privlačnog za divlje životinje.
Tamnosmeđe je boje i izgledom
podsjeća na kolačić. Privučene mi-
risima, lisice pronalaze mamce, za-
grizu ih i probiju kapsulu. Dodirom
sluznice usta s otopinom cjepiva za-
počinje djelovanje cjepiva na imu-
nitet životinje, te tijekom 21 dana
životinje razviju imunitet koji ih štiti
od bjesnoće najmanje 12 mjeseci.
MAMCI I DOMAĆE ŽIVOTINJE
Vakcinalni mamci koji se kori-
ste za cijepljenje lisica nisu štetni i
opasni za zdravlje ljudi i domaćih
životinja, ako se s njima pravilno
postupa. Cjepivo je testirano na psi-
ma, mačkama i drugim životinjama
i nije dokazano njegovo štetno dje-
lovanje. Ovi mamci međutim nisu
namijenjeni cijepljenju pasa, mača-
ka ili drugih domaćih životinja pro-
tiv bjesnoće. Prema propisima, psi
moraju biti cijepljeni inaktiviranim
(mrtvim) cjepivom. Konzumiranje
većeg broja mamaca može uzroko-
vati probavne tegobe kod domaćih
životinja, ali ne predstavlja dugoroč-
nu opasnost za njihovo zdravlje. Da
Pravilna raspodjela mamaca u prirodi
IZ SAVEZA
bi se izbjeglo da psi i mačke poje-
du mamce, ne treba im dopustiti
slobodno kretanje na području ci-
jepljenja u razdoblju od dva tjedna
od početka cijepljenja.
MAMCI I LJUDI
S obzirom na to da se mamci
distribuiraju na velikom području,
može se dogoditi da se pronađe
mamac ili kapsula s cjepivom u šumi
ili na livadi. U tom slučaju generalno
je pravilo: Ne dirajte mamce! Ne do-
dirujte kapsule s cjepivom! Do sada
nije bilo zabilježenih slučajeva da
su se ljudi zarazili bjesnoćom preko
cjepiva sadržanog u kapsuli mamca,
ali se ipak moraju poštovati maksi-
malna sigurnosna pravila.
Mamci koji se pronađu u prirodi
ne smiju se dirati ni micati. U slučaju
da se mamac pronađe u dvorištu,
na igralištu, na javnoj površini, u
vrtu, ne smije se dirati golim ruka-
ma. Mamac kojeg se želimo riješiti
uzimamo zaštitnim rukavicama,
stavljamo ga u nepropusnu plastič-
nu vrećicu i dostavljamo ga veteri-
naru ili doktoru. Također, možemo
staviti plastičnu vrećicu na ruku,
uzeti mamac i odložiti ga u manje
naseljenom području (livada, grm,
šuma). Dakle pri kontaktu s mam-
cima mora se izbjeći izravan dodir
kože s mamcem i obvezno je noše-
nje zaštitnih rukavica.
U slučaju dodirivanja mamca go-
lim rukama, treba dobro oprati ruke
vodom i sapunom, a ako je sadržaj
mamca (tekućina iz cjepiva) došao u
dodir s kožom ili sluznicama, potreb-
9
2.11.2011. 21:36:41
 IZ SAVEZA
no je odmah obratiti se liječniku.
U slučaju ugriza ili ogrebotine
od psa, mačke, lisice ili neke druge
životinje, postoji rizik za infekciju
virusom bjesnoće. U takvim sluča-
jevima nužno je odmah temeljito
oprati ranu s puno sapuna i tekuće
vode te se čim prije javiti liječniku.
ŽELJENI I NEŽELJENI ISHODI
ORALNE VAKCINACIJE
Podatci iz stručne literature go-
vore da su oralne vakcine ispitane
na oko 50 vrsta životinja i da nisu
zapažene neželjene reakcije, tako
da se vakcina pokazala sigurnom.
Ipak, vakcina nije namijenjena za
vakcinaciju pasa, mačaka i drugih
domaćih životinja. Po postojećim
propisima, kućni se ljubimci cijepe
klasičnim, inaktiviranim vakcinama,
koje se daju injekcijom. Tijekom pro-
vođenja ove kampanje, cilj je da se
vakciniraju ponajprije lisice. Postoji
međutim mogućnost da i druge ži-
10
hoop 79.indd 10
S mamcima valja oprezno postupati
votinjske vrste pojedu vakcinu kao i
da ljudi dođu u dodir s njima. S tim
u svezi mogući su sljedeći scenariji:
- Vakcine pojedu lisice: najbolja
situacija, koja će dovesti do progre-
sivnog iskorjenjivanja bjesnoće kod
ove životinjske vrste. Monitoringom
će se utvrditi djelotvornost vakcina-
cije lisica u idućim godinama.
- Vakcine pojedu druge divlje ži-
votinje (vukovi, čagljevi, medvjedi,
divlje svinje): takva mogućnost po-
stoji, ali vakcina neće naškoditi ovim
životinjama. No kako mamci nisu na-
mijenjeni ovim vrstama, kod njih se
ne može očekivati stabilan imunitet.
- Vakcine pojedu psi ili druge do-
maće životinje: ova se mogućnost
odnosi uglavnom na lovačke pse, ali i
na pse lutalice, seoske i pastirske pse.
Do sada nije utvrđeno nikakvo ne-
gativno djelovanje kod pasa koji su
došli u kontakt s mamcima. Ako pas
pojede mamac s vakcinom, on se ne
može smatrati vakciniranim protiv
bjesnoće. Jedine moguće evidentirane negativne reakcije su
stomačne tegobe kod pasa koji su pojeli kapsulu s vakcinom
ili veliki broj mamaca s vakcinom (prejedanje).
- Vakcina ostane u prirodi: postoji mogućnost da
određeni broj mamaca-vakcina nikada ne bude pojeden.
Mamac se poslije izvjesnog vremena raspada, a vakcina
inaktivira, odnosno postane sterilna. Brzina propadanja
mamca ovisi o vremenskim prilikama, odnosno vanjskoj
temperaturi.
- Ljudi dođu u kontakt s mamcem (ali ne i s vakcinom):
takva mogućnost postoji, ali je jako mala zbog veoma neu-
godnog mirisa mamaca, sličnog mirisu pokvarene ribe. Koža
upija taj miris ukoliko se mamac dodirne bez rukavica, i teško
se pere. Druga neželjena djelovanja nisu zabilježena. Prepo-
ruka je da se ruke dobro operu toplom vodom i sapunom i
da se onda dezinficiraju. U slučaju potrebe posavjetovati se
s liječnikom.
- Ljudi dođu u kontakt s kapsulom i sadržajem vakcine:
u tom je slučaju potrebno dobro oprati i dezinficirati ruke
i kožu, i posavjetovati se s liječnikom. Prema raspoloživim
podatcima, vakcina nije virulentna i ne dovodi do bolesti.
VAKCINACIJA I LOVCI
Da bi se provjerila djelotvornost oralne vakcinacije, pla-
nirano je provođenje monitoringa (kontrole) uspješnosti
vakcinacije lisica. U skladu s planom monitoringa vršit će
se odstrjel lisica i njihovi će se uzorci dostavljati ovlaštenim
veterinarskim stanicama. Odstrjel lisica i dostavu odstrije-
ljenih uzoraka najbližoj veterinarskoj stanici vršit će lovci u
svojim lovištima, uz određenu novčanu naknadu (prijed-
log: 20 eura po lisici). S obzirom na to da je za stvaranje
imuniteta potreban 21 dan, odstrjel lisica u svrhu kontrole
provedbe oralne vakcinacije započinje 30 dana od završet-
ka distribucije mamaca. To znači da će se uzorkovanje lisica
provesti tijekom prosinca.
Bez potpore lovačkih organizacija i lovaca, kampanja
iskorjenjivanja bjesnoće kod populacije divljih životinja u
Bosni i Hercegovini ne bi bila moguća. Aktivna suradnja
lovačkih organizacija i njihovih članova bit će ključna za
uspjeh kampanje postvakcinalnog nadzora. Kampanja će
ovisiti o odstrjelu lisica i skupljanja uginulih lisica od strane
lovaca, te njihovom donošenja na ispitivanje. Trenutačni
broj uzoraka potreban za kampanju nadzora je 400 leševa
lisica. Logistička pitanja vezana za kampanju nadzora bit će
pozorno razrađena u uskoj suradnji s lovačkim organizaci-
jama i ostalim sudionicima u ovom procesu, a pripremit će
se i posebne operativne instrukcije kao vodič za sve one
koji su uključeni u skupljanje, dostavu i testiranje uzoraka.
UPOZORENJE
1. Ne dodirivati mamce-vakcine i ne dopustiti da djeca
ili domaće životinje dođu u kontakt s vakcinom.
2. Ne uništavati mamce-vakcine.
3. Ostavite mamac tamo gdje ste ga pronašli, kako bi
ova kampanja bila uspješna. Uklonite ga samo ako je to
krajnje nužno.
4. U slučaju kontakta s polomljenim mamcem ili teku-
ćinom vakcine, odmah oprati ruke vodom i sapunom i
posavjetovati se s liječnikom.
5. U slučaju da domaće životinje dođu u kontakt s vak-
cinom, potražiti savjet veterinara.
6. Dva tjedna od početka vakcinacije, psi i mačke ne
trebaju se slobodno kretati po području vakcinacije.
Broj 79, rujan - listopad 2011.
2.11.2011. 21:36:44

JESENSKA LOVNA SEZONA
KAKO U LOV NA FAZANA,
JAREBICU POLJKU I JAREBICU KAMENJARKU
Lov na svaku od ovih naših koka užitak je i izazov, prožet strašću i posebnim zadovoljstvom.
No da bi doista i bio takav, lovac mora znati kako se lovi ova divljač, kojim vrstama oružja i
streljiva i koji su izazovi i opasnosti ovoga lova
Mladen Bešlić
P
rema odredbama Zakona o lovstvu, fazan, jarebica
poljka i jarebica kamenjarka spadaju u lovnu divljač
koja se lovi u zakonom propisanom razdoblju. Svako
razdoblje izvan toga smatra se lovostajem. Pa je tako odre-
đeno da se fazan lovi od 15. rujna do 30. siječnja, jarebica
kamenjarka od 1. listopada do 15. siječnja, a jarebica poljka
(trčka) od 1. rujna do 31. prosinca.
U daljnjem ćemo se tekstu ukratko zadržati na glav-
nim odrednicama specifičnostima lova ovih triju koka na-
ših lovišta.
FAZAN
Jesenski lov fazana vrijeme je kad mnogim lovcima, s
puškom u ruci srce počne brže kucati, a strast za lovom
prožimati svaki dio tijela. Loveći brze i nepredvidive fazane,
lovci imaju priliku iskazati svoje lovačko umijeće, a ujedno
se zabaviti u prirodi i na trenutak zaboraviti na svakidašnje
brige i probleme.
Fazana lovimo uglavnom na tri načina: pretraživanjem
uz pomoć pasa, pogonom i prigonom. Sva tri se načina pri-
mjenjuju i za druge vrste sitne divljači.
Lov pretraživanjem uz pomoć pasa ptičara. Ovaj se lov
najčešće odvija pojedinačno ili pak usluge jednog psa kori-
sti više lovaca u više manjih grupa.
U lovu pretraživanjem bolje je koristiti se psom ptičarom
na terenu gdje se može pratiti njegov rad i markiranje, a šunj-
kavcem ondje gdje se njegov rad može teže pratiti. Pritom
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 11
ptičari, pogotovo šunjkavci, trebaju
biti dobro dresirani i disciplinirani, da
ne odu daleko od lovca ili lovaca.
Za fazana možemo slobodno
reći da se drži pravilno svojih navika.
Ako idemo u lov u prvim jutarnjim
satima – a bolje je ići poslije, kad
se rosa već malo isušila – treba ga
tražiti na travnjacima, pašnjacima i
strništima, kamo odlazi na jutarnje
traženje hrane. U mjesecima lova, a
za njega mjesecima opasna života,
često uzbunjivan glasovima lovaca i
pasa, najčešće se zadržava na rubo-
vima polja, uz dobro obrasle kanale,
u blizini šikara i šuma, dakle blizu za-
klona koji će mu omogućiti trenu-
tačan spas i nestanak iz vidokruga
progonitelja. Što se više približava
podne, fazan se povlači u šumu, ši-
karu, gusto i neprohodno kukuruzi-
šte, kanale, na obale rijeka, potoka i
bara i na sva druga mjesta koja će
mu pružiti zaklon.
Stalno uznemirivan od lovaca
i pasa te pucnjima pušaka, fazan
može umnogome promijeniti svoje
LOV
uobičajeno ponašanje. Tako može
izaći iz šume ili šikare kasno u jutro,
kad umor svlada lovce i pse, a isto
tako i u nju se odmah vraća ako
osjeti opasnost. Osim toga na po-
našanje fazana umnogome utječu
klimatske i vremenske prilike.
Kad pas osjeti tragove divljači, po
njegovu ponašanju nije teško zaklju-
čiti o kojoj je divljači riječ. Kad je po-
srijedi fazan, pas čvrsto stoji i to je tre-
nutak kad mnogim lovcima krv jače
poteče žilama u iščekivanju naglog i
bučnog uzleta toliko željene lovine.
Sam mu je uzlet gotovo okomit,
a nakon dvadesetak metara prelazi u
brz vodoravan let. Mnogi mladi lovci
i oni bez dovoljno iskustva najčešće
pucaju kad fazan uzlijeće i pucaju u
točku gdje se veže rep za tijelo. Takav
hitac najčešće promašuje. Ta se greš-
ka ne čini samo kad fazan uzlijeće,
nego i kad leti vodoravno. Hitac od-
lazi daleko nazad i nešto niže.
U šumi se na fazana puca onako
kako se može u određenom trenut-
ku, bez oklijevanja, ne dopuštajući
11
2.11.2011. 21:36:44
 LOV
da se zakloni iza grma. Ako je drve-
će uokolo visoko, treba pucati prije
nego se uspije izdići iznad krošnji.
Lov pogonom. U lovu pogo-
nom lovci, ili sami podižu i odstre-
ljuju divljač ili je podižu pogoniči,
koji mogu pomagati i u nošenju
lovine. Kreće se lagano po prije iza-
branom dijelu lovišta, održavajući
liniju kretanja i određeni međusob-
ni razmak. Dobro je da je u liniji po-
gona nekoliko pomoćnika lovnika,
koji će se brinuti o pravilnosti linije
i razmacima u njoj. Razmak između
lovaca trebao bi biti 40 do 50 meta-
ra, a između bi trebali biti pogoniči.
No razmak između lovaca i pogoni-
ča ovisi o preglednosti terena.
Bolje je da ima pogoniča jer oni
mogu lupati palicama ili štapovima
po raslinju i tako podizati fazane.
Lovcima koji se moraju koncentrira-
ti na gađanje i pucanje malo smeta
buka i odvlači im pozornost. Takav
pogon najviše odgovara lovu u po-
lju gdje je više vegetacije za zaklon,
da fazani prerano ne odlete.
Lov prigonom. U ovakvom nači-
nu lova divljač se tjera i podiže na
isti način, ali prema lovcima, raspo-
ređenim na čeke. Prema načinu lova
sličan je pogonu ili pak u biti isti,
samo što nedostaje linija lovaca na
čekama koji očekuju divljač.
Prigon može biti u jednoj liniji,
no obično se formira čelna ili glavna
linija i dva bočna krila. I ovdje treba
paziti da linija kretanja prigona bude
ravna i da budu pravilni razmaci iz-
među lovaca i pogoniča u njoj.
U dobro organiziranim lovovima
12
hoop 79.indd 12
čeke su označene kolčićima s bro-
jevima, a brojevi se izvlače iz šešira.
U lovu pogonom i prigonom
također se mogu, ovisno o odluci
lovnika, koristiti lovački psi, što ovisi
o konfiguraciji terena i o tome jesu
li psi dobro dresirani i disciplinirani.
Ako nisu, onda trebaju biti na po-
vodcima. No nužni su dobri prona-
lazači i donosači oborene divljači, jer
se bez njih teško nađe odstrijeljeni
fazan, a kamoli ranjeni koji je kadar
brzo i daleko pobjeći na nogama.
Fazani su vrlo vješti u izvlačenju iz
pogona i prigona, zato je bitno kreta-
ti se protiv vjetra i mirno prolaziti po-
vršinama na kojim lovimo, temeljito
pretraživati teren i održavati pravilnu
liniju kretanja i razmake u njoj.
Psi u lovu na fazane. Najčešće se
koriste psi ptičari, koji su odlični za
gotovo svaku nisku divljač, a mogu
izvršavati i neke druge radnje.
Karakteristike lovišta, klima i
osobna sklonost pojedinog lovca
prema određenoj pasmini nameću
nam izbor psa za lov.
Nećemo sigurno pogriješiti ako
odaberemo jednog od kontinental-
nih ptičara ili brzih engleskih ptiča-
ra, ili pak malog ali strasnog epanjel-
bretona.
Također, tu zadaću mogu, s ve-
likim veseljem i ljubavlju, obaviti
šunjkavci i jamari, a dakako i retriveri.
Budimo sigurni da nam sama pasmi-
na neće osigurati obilan ulov i zado-
voljstvo, nego samo naše vrijeme
utrošeno u obuku psa. Dakako, svaki
pas treba imati tipične pasminske
odlike, mora imati dobre roditelje,
eksterijerno i radno ispitane, i biti dobro hranjen i njegovan,
ali bez pravilne i dobre obuke neće moći dati sve ono što se
od njega očekuje.
Oružje i streljivo. Različiti zahtjevi lova na fazana, u razli-
čitim predjelima, utječu na izbor oružja i streljiva.
Na otvorenim terenima najviše uspjeha i zadovoljstva
ostvarit ćemo oružjem jačih čokova, zbog dobivanja što
gušćega sačmenog posipa na maksimalnim udaljenosti-
ma, gdje se tako i najčešće puca. Ako se i dogodi da fazan
uzleti vrlo blizu, uvijek postoji mogućnost da mu se dade
dovoljno vremena da se udalji, pa tek onda sigurno puca i
izbjegne potpuno razbijanje ptice. Na početku lovne sezo-
ne, u najvećem broju slučajeva, zbog nešto više vegetacije
i obraslosti terena kojekakvim korovima, hitac iz prve cijevi
ne prelazi udaljenost od 20 metara. Kao vrlo pogodno oruž-
je u već uznapredovaloj sezoni pokazala se puška dvocijev-
ka s polučokom u prvoj i punim čokom u drugoj cijevi, a na
početku sezone lova bila bi idealna puška s jačinom čokova
u prvoj cijevi od jedne četvrtine, a u drugoj od tri četvrtine.
Za lov u šumi izbor se u potpunosti mijenja. Ovdje pri-
roda isključuje mogućnost pucanja na veće udaljenosti,
pa se zahtijeva što širi sačmeni snop na kratkoj udaljeno-
sti. Oružje s prvom cijevi cilindrom, a s drugom od jedne
četvrtine ili najviše polučokom, vrlo je pogodno, a osobito
ako ima i nešto kraće cijevi, tj. od 60 do 65 cm. Za tu svrhu
odlično bi poslužila specijalno rađena puška za lov na šlju-
ke. Preporučuje se kalibar 12., ali na početku sezone dobro
služe i ostali manji kalibri.
Izbor streljiva razmjerno je širok, a ako je moguće, valja
izabrati metak s tradicionalnim čepom bez koncentratora.
Teška punjenja sačme od 35 do 36 grama možemo
uporabiti samo uvjetno u drugoj cijevi na kraju lovne se-
zone, kad je divljač već dobrano zaplašena i daleko se diže.
U praksi dobri metci s 32 – 33 grama sačme osiguravaju
potpun uspjeh i zadovoljstvo za cijelu sezonu.
U šumi i na svakom drugom gusto obraslom terenu,
dobra su i najslabija punjenja od 28 do 30 grama sačme,
tzv. englesko punjenje, ili specijalni metak za rasipanje
(disperzant).
Krupnoća sačme kreće se od 2,5 za cijev cilindar do 3,1
za cijev s punim čokom.
Izazovi i opasanosti. Pogon i prigon skupni su lovovi,
koji zahtijevaju dobru organizaciju, obaviještenost i discipli-
niranost svih sudionika, i zbog učinkovitosti, i zbog toga da
se ne dogodi kakva nesreća. Primjerice, mora se znati tko,
gdje, kad, u kojem pravcu i na što se puca. Recimo, u ne-
kim prigonima ili pogonima ne puca se na fazanske koke.
Lovom rukovodi jedan čovjek – lovnik, koji može imati po-
moćnike. Uputa i odredaba tih lovaca moraju se pridrža-
vati ostali sudionici u lovu. Sve to prati primjerena lovačka
signalizacija.
JAREBICA POLJKA (TRČKA)
Nema sumnje da je lov poljskih jarebica, i to sa psom
ptičarom, daleko najljepši lov naših koka. Ipak, da bi taj lov
bio doista uživanje, potrebno je više preduvjeta, u prvom
redu otvoren i pregledan teren, dobar i siguran pas i dovo-
ljan broj jarebica da čovjek ne mora satima obilaziti u po-
trazi za jednim jatom.
Lov pretraživanjem s ptičarima. Ovakav lov spada u
pravo lovačko zadovoljstvo. Kad su lovci disciplinirani a psi
„markiraju“, lov je ugodniji i ljepši. Lov s neuvježbanim ptiča-
rima se ne preporučuje i obično ostaje bez dobrih rezultata.
Trčke se love rano ujutro, u svanuće. Jer se svako jato
zadržava na jednom terenu, lovci će sa psom pretražiti oko-
Broj 79, rujan - listopad 2011.
2.11.2011. 21:36:46
 LOV
linu. U lovu s ptičarom zlatno je pravilo da se ide nasuprot
vjetru odnosno strujanju zraka, kako bi ptičar sa što veće
daljine uhvatio miris trčaka. Kad ptičar u potrazi za trčkama
stane pred lovcem kao ukopan, to je siguran znak da su trč-
ke pred njim. Lovac tada ne smije vikati ili trčati, već treba
polako krenuti prema psu. Još je bolje zaobići ga tako da
trčke ostanu između lovca i psa.
Potom lovac treba krenuti polagano prema psu na što
će trčke, kad im se posve približi, poletjeti uz zvučan štro-
pot krila. U tom trenu počinje pravi lovački ugođaj. Etičan
lovac, koji drži do lovačkih običaja, pucat će u krajnje ptice
u jatu da bi se sačuvale druge jarebice od zalutale sačme.
Često se događa da mlađi lovci pucaju u jato nasumce,
gotovo bez nišanjenja. Od tog pucanja nema koristi i veli-
ka je mogućnost, što se, nažalost, neminovno događa, da
lovac nastrijeli više trčaka koje će poslije uginuti, ako ih sa
psom u međuvremenu ne pronađemo.
Lov pogonom. U visoko obraslim poljima koja obiluju
kukuruzom lov sa psima gotovo je nemoguć. No onda tre-
ba organizirati lov pogonom. U polukružnom lovu, lovi više
lovaca, jedan od drugog udaljeni tridesetak metara. Lovci
se kreću u liniji ili pak čine blagu potkovu. Kod kretanja je
razumijevanje seljaka koji nisu lovci su kontinentalni ptičari. Njemač-
osobito bitno da love ravnomjerno, ne istrčavaju ili se pak
te će spriječiti stvaranje one napeto- ki oštrodlaki i kratkodlaki ptičari i
vraćaju ili na neki drugi način remete pogon. U lovu pogo-
sti koja, tamo gdje postoji, dovodi u epanjel-bretoni kao stvoreni su za
nom lovci trebaju biti veoma oprezni pri pucanju, stoga što,
pitanje lovačku etiku a samim time i lov jarebice kamenjarke. Ovi su psi
kad se podignu, trčke lete veoma nisko.
nesmetani lov. odlični u traženju, „markiranju“, a po-
Psi za lov na trčke. Mogu se koristiti sve vrste pasa ptiča-
sebno u donošenju, tzv. aportiranju,
ra, ovisno o terenu na kojem lovimo.
JAREBICA KAMENJARKA odstrijeljene divljači, koju bi lovac
Ovakvi psi, bili oni kontinentalni ili engleski ptičari,
Jarebica kamenjarka veliko je teško bez psa pokupio s kamenita i
jednako su pogodni. Obilazit će teren krstareći pred gos-
bogatstvo naših lovišta. Ona je sim- nepristupačna terena.
podarom, jer dobro znaju što se od njih traži i očekuje, a
bol hercegovačkog i dalmatinskog Oružje i streljivo. Standardne
tomu ih je naučila pravilna dresura. Nema tu slijepe jur-
krša i našega lovstva uopće. puške sačmarice gotovo su ideal-
njave, nema zastajkivanja i skakanja za miševima i volu-
Opjevana je u narodnim pje- ne za ovaj lov. Kažu, kamenjarke se
haricama. Sva su im osjetila napeta u traženju onoga za često gađaju i na većim udaljenosti-
smama i nadahnula je mnoge likov-
njih jedino primamljiva mirisa – mirisa divljači, koji kao ma, pa je stoga uporaba većih čoko-
ne umjetnike. Privlačna je i atrak-
da ih paralizira i u času od njih stvori „nepomičan kip“. Ka- tivna mnogim domaćim i stranim va tipa polučok puni čok poželjna.
kvu krasnu sliku pružaju ovakvi psi kad stoje kao ukopani, lovcima a osobito strancima u čijoj Puške standardnih dužina cijevi 70
naprijed ispružene glave, napetih mišića, u najrazličitijim zemlji ona ne obitava. – 75 posve dovoljno nose sačmu u
pozama, dršćući od uzbuđenja. Oni znaju da je pred njima Lovi se pretraživanjem sa psom snopu, recimo do 40 metara, tako
divljač, znaju da im je dužnost sačekati gospodara pa se ptičarom, na isti način kao i jarebica da je to dovoljno svakom strijelcu
stoga pametni i iskusni psi često osvrnu za gospodarom poljka (trčka). Teren gdje obitava za dobar pogodak.
kao da ga zovu, da požuri. najčešće je slabo pristupačan i kr- Sačmeno punjenje u toplijim
Oružje i streljivo. Trčke obično lovimo standardnim ševit, te se zbog toga lovi samo sa lovnim danima ne treba prelaziti 32
puškama dvocijevkama – cijevi 1/3 čoka i polučok. Od sač- psima ptičarima. ili pak 34 grama. Kod jakih hladnoća
me, koristi se standardno punjenje od 28 – 32 grama za Lovci odaberu teren te ga u ranu i ledenih dana, poželjno bi bilo malo
kasnoljetne lovove, a za hladnije jesenske 32 – 34 grama. zoru pretražuju, uvijek spremni na ojačati gramaturu, a u obzir treba
Sačma promjera 2,5 mm dobra je i pogodna na počet- brz i iznenadan susret s ovom veo- uzeti i tvrdoću koju ima ova ptica,
ku lovne sezone, kad se puca na manjim udaljenostima, a ma opreznom i plahom kokom. posebno stariji primjerci.
sačma 2,7 pa do 3,0 mm za kasniji lov, kad nastupa hladnije Kod pronalaska jata potrebno je Promjer sačme kreće se nešto
razdoblje godine. malo više nego kod jarebice poljke,
brzo reagirati a nakon toga pušku
Izazovi i opasnosti. Ovdje treba istaknuti da jesenji lov dakle od 2,7 mm pa sve do 3,1 mm
dopuniti, jer najčešće iza jata ostane
na jarebice, osobito dok u polju još stoji ljetina (kukuruz), do- Izazovi i opasnosti koje vrebaju
po nekoliko primjeraka koji nisu po- kod ovog lova česte su i znaju biti
nosi sa sobom mnoge mogućnosti nezgoda i nesreća. Go- letjeli pa su oni idealna meta za „po- kobne. Loveći po kršu i kamenjaru,
tovo svuda po kukuruzištima rade ljudi, ima domaće stoke pravni“. Loviti kamenjarku od lovca lovac nailazi na niz poteškoća i opa-
na paši, ne vide se kojekakvi putovi i prolazi kojima svaki čas iziskuje izuzetnu spretnost i fizičku snosti. Sama fizička nespremnost
može netko naići. Stoga je dužnost svakog lovca da postu- spremnost. Penjanje po kamenjaru može ga skupo stajati. Ostat će neg-
pa s najvećim oprezom i da izbjegne svaki vodoravan i nizak nije nimalo lako i ugodno, ali nakon dje visoko u lovištu, bez snage za
hitac, i puca samo uvis. No ni to nije potpuno sigurno, jer nekoliko odstrijeljenih ptica lovac povratak na mjesto s kojeg je pošao.
primjerice sačma promjera 2,5 mm može još na 200 koraka osjeti pravi užitak i zadovoljstvo Velika je i mogućnost da se negdje
izbiti čovjeku oko, ako je hitac opaljen pod izvjesnim kutom. lova, ne žaleći trud i proliveni znoj. posklizne, padne i ozlijedi se.
Uz to, valja imati obzira prema seljacima u polju koji se često Psi. Za ovu vrstu divljači i lova U našim lovištima obitavaju i
nemalo uplaše kad makar i bezopasna sačmena zrna pada- psi moraju biti čvrste građe, fizički zmije otrovnice, koje, iako je jesen,
jući s visine prohujaju oko njih u kukuruzište. Ako lovac pra- izdržljivi i otporni za rad na teškim znaju biti vani i potencijalna su opa-
vilno postupa i loveći ne pravi štete po usjevima, naići će na kamenitim terenima. Najprikladniji snost za lovca.

www.lovackisavez-hb.ba 13

hoop 79.indd 13 2.11.2011. 21:36:48

 LOVNA DIVLJAČ
MEDVJED – ZAKONSKI STATUS I GOSPODARENJE

Dok ne prihvatimo međunarodne,

držimo se postojećih zakonskih odredbi
Promjene na koje trebamo biti spremni obuhvaćaju i one da promijenimo zakonski status
medvjeda i da ga u novim odredbama tretiramo kao strogo zaštićenu vrstu, s kojom se – u
skladu s odredbama Bernske konvencije – treba postupati po preporukama Akcijskog plana
koji propisuje Europska inicijativa za velike zvijeri, jer samo u takvim okolnostima – prema
odredbama CITES konvencije – možemo računati na slobodan pristup međunarodnom trži-
štu i plasman naše lovno-turističke ponude ili žive jedinke ove vrste.
Živko Rapaić

O
medvjedima – kao značaj-
noj životinjskoj vrsti naših
staništa, pisano je već dosta
i u ovom glasilu. No nastavljamo
pisati o tome jer nam je cilj da se
lovačkoj – ali i ostaloj – javnosti
ukaže na ustavnu obvezu da saču-
vamo ovaj segment autohtonog
živog svijeta našeg podneblja u što
većoj mjeri, i predamo ga pokolje-
njima sa željom i preporukom da to
nastave s istim elanom.
Podsjećamo, današnji zakonski
status medvjeda – kao lovostajom
zaštićene vrste – određen je član-
kom 17. Zakona o lovstvu („Služ-
bene novine Federacije BiH“, broj 4,
od 1. veljače 2006.) i podzakonskim
aktima: Pravilnikom o vremenu lova
lovostajom zaštićene divljači i po-
pisom vrsta ptica i sisavaca koji se
smatraju korisnim za poljoprivredu
i šumarstvo („Sl. novine FBiH“, broj
5/08) i Rješenjem o osnivanju uz-
gojnih područja za medvjeda („Sl.
novine FBiH“, broj 63/08).
Uz konstatacije o zakonskom
statusu, valja dodati i (još) neispu- je provedba njihovih odredbi uvjet godišnje dinamike u populacijama, u organiziranom struč-
njenu obvezu mjerodavnih službi za naše uključivanje u regularnu nom nadzoru ostvarenih rezultata, u redovitom obavješta-
entiteta u BiH da postojeće odred- međunarodnu trgovinu živim pri- vanju mjerodavnih međunarodnih institucija i u stručnoj
be ZOL-a i ostalih propisa koji tu mjercima određenih vrsta divljači realizaciji (od njih odobrenih) planova korištenja – na što
materiju tretiraju, usuglase s odred- (u koje je uključen i medvjed) i uku- trebamo biti spremni.
bama prihvaćenih međunarodnih pnu lovno-turističku ponudu. Nji- U našem slučaju, priprema obuhvaća prihvaćanje po-
konvencija: Odluka o ratifikaciji Kon- hovim prihvaćanjem – čime bismo trebe da promijenimo zakonski status medvjeda i da ga u
vencije o zaštiti europskih divljih vrsta udovoljili i dijelu uvjeta za europske novim odredbama tretiramo kao strogo zaštićenu vrstu, s
i prirodnih staništa, Bern, 19. 9. 1973. integracije – uslijedit će promjene kojom se – u skladu s odredbama Bernske konvencije – tre-
(„Sl. glasnik BiH“, broj 8/08 – Među- aktualnih zakonskih odredbi u dijelu ba postupati po preporukama Akcijskog plana koji propi-
narodni ugovori) i Odluka o ratifikaci- koji se odnosi na identifikaciju sta- suje Europska inicijativa za velike zvijeri, jer samo u takvim
ji konvencije o međunarodnoj trgovini ništa određenih vrsta (pobrojanih okolnostima – prema odredbama CITES konvencije – mo-
ugroženim vrstama divljih životinja i u Konvencijama), ali i promjene u žemo računati na slobodan pristup međunarodnom tržištu
biljaka („Sl. glasnik BiH“, međunarod- sustavu evidentiranja njihova stanja na kojem bismo plasirali našu lovno-turističku ponudu ili
ni ugovori, broj 11/08) – CITES, jer (brojnosti) u lovištima, u planiranju žive jedinke ove vrste.

14 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 14 2.11.2011. 21:36:51


Do tada, ostaje nam obveza da, u očekivanju zahtijeva-
nih promjena u gospodarenju ovom vrstom, dosljedno re-
aliziramo postojeće zakonske odredbe koje su, praktično,
temeljni dio onoga što i međunarodni propisi zahtijevaju.
A to su:
- utvrđivanje realnih površina staništa medvjeda u svakom
lovištu
- ustanovljenje njihove veličine i boniteta – na temelju
čega se izračunava optimalni kapacitet za cijelo lovište
- izradba idealne tabele dinamike godišnjih promjena (vidi
prilog!) za utvrđeni optimalni kapacitet lovišta u skladu sa
stručnim dostignućima u ovoj oblasti, koja će, istodobno,
biti idealan cilj kojem se – u gospodarenju ovom vrstom –
u lovištu teži
- izradba redovitih godišnjih planova, u kojima će se – na
osnovi realno utvrđenog proljetnog stanja za tu godinu,
prilika u lovištu i odredaba odobrene lovnogospodarske
osnove – uraditi realna dinamika godišnjih promjena (po
obrascu identičnom za izradbu idealne dinamike godišnjih
promjena), na osnovi koje će se planirati nužne gospo-
darske mjere (zaštite, uzgoja, uređenja lovišta i korištenja
divljači i lovišta) s ciljem da doprinesu trajnom i održivom
gospodarenju vrstom u staništima.
U realizaciji ovih zadataka nužno je koristiti stručne
procjene o objektivnim mogućnostima staništa i realnim
prilika u njima. Pri tome je bitno da se, (a) pod staništima
medvjeda podrazumijevaju prostori u kojima ova vrsta nala-
zi odgovarajuće uvjete za normalan život (reprodukciju i ra-
zvoj), s dovoljno zaklona, mira, odgovarajuće hrane i vode,
(b) da je nužno ustanoviti veličinu stanišnih površina u lovištu
za tu vrstu i njihov bonitet (pogodnost za udovoljenje život-
nih potreba vrste) da bi se – na temelju tih podataka – utvr-
dio i optimalan kapacitet, cijeneći pritom stručne naputke
i normative na osnovi kojih se ustanovljuju odgovarajući
optimalni kapaciteti staništa, uz potrebu da se, istodobno,
vodi računa o („podnošljivim“) štetama koje ova vrsta može
počiniti kod drugih gospodarskih subjekata na prostorima
svojih staništa. Sljedeći stručni zadatak je uraditi idealnu
tabelu spolne i starosne strukture za optimalan kapacitet i di-
namiku godišnjih promjena u populaciji, čijoj realizaciji – nuž-
nim mjerama gospodarenja u lovištu, treba težiti kako bi se
optimalni kapacitet dostigao i trajno održavao (vidi prilog).
Ovdje valja naglasiti da pod nužnim mjerama gospo-
darenja lovištem treba smatrati: zaštitu divljači i lovišta, uz-
goj divljači, uređenje lovišta i racionalno korištenje divljači
i lovišta. One, po odredbama ZOL-a, moraju biti planirane
u lovnogospodarskim osnovama i redovitim godišnjim pla-
novima gospodarenja lovištem.
OPTIMIZAM S POKRIĆEM
S obzirom na to da smo ovdje posebno zainteresirani za
gospodarenje medvjedima, ukazat ćemo na neke od mjera
koje u planovima rada ne smiju izostati.
Prvo, u cilju zaštite divljači i lovišta, korisnik je obve-
zan organizirati čuvarsku službu (ZOL, čl. 75.). Ona treba
štititi divljač i lovište od uznemirivanja i bespravnog lova,
osigurati potreban mir za uspješnu reprodukciju i razvoj,
pozorno promatrati divljač i pratiti njezino zdravstveno
stanje, uočavati eventualne ozljede divljači, pratiti razvoj
podmlatka, trofejnu zrelost, stanje lovnih objekata i dr., i o
tome obavještavati stručnu službu upravljača – koja saop-
ćeno razmatra, evidentira i koristi za donošenje naloga za
intervenciju ili kao podatak za sljedeće planove rada.
Drugo, za uzgoj divljači zaduženi su (ZOL, čl. 42.): od-
govorna stručna osoba i organizirana služba (lovočuvari i
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 15
ostalo zaposleno osoblje) korisnika
lovišta. U njihovu ovlast spada pla-
niranje i redovito promatranje div-
ljači radi praćenja brojnosti, spolne i
starosne strukture, prirasta i razvoja
podmlatka, stanja tjelesne kondicije
jedinki u populaciji, praćenje količi-
ne hrane i vode u staništu, praćenje
stanja šteta, poduzimanje mjera za
sprječavanje šteta ili njihovo sma-
njenje, ponuda nedostajuće hrane
te sudjelovanje u odstrelu iz sanitar-
nih ili uzgojnih razloga.
Treće, godišnji planovi za uređe-
nje lovišta moraju se temeljiti na za-
datcima iz lovnogospodarske osnove
za određenu plansku godinu. U nji-
ma se predviđaju radnje koje trebaju
doprinijeti uspješnu izvršenju mjera
zaštite, uzgoja i korištenja divljači. Kad
je u pitanju vrsta o kojoj govorimo,
godišnji plan podrazumijeva zadatke
na uređenju hranilišta s funkcional-
nim objektima i opremom (čekom
za promatranje, hvataljkom za divljač
i objektima za skladištenje i ponudu
hrane), sudjelovanje u pribavljanju,
skladištenju, dopremi i distribuciji do-
punskih hraniva i redovitom proma-
tranju događanja na hranilištu kako
bi se dobila što vjernija slika brojnog
stanja, spolne i starosne strukture
populacije, prirasta, kao i trofejne vri-
jednosti dozrelih jedinki. U tom cilju,
korisnik lovišta dužan je stručnim rad-
nicima osigurati i odgovarajući pribor
za večernja promatranja (dvoglede s
povećanjem do 7 puta i promjerom
objektiva od 50 mm – kao najpriklad-
nije), a po mogućnosti i fotoaparate
čijim bi snimcima dokumentirali za-
nimljive pojave i scene s kojima se
susreću u lovištu.
Četvrto, planirani opseg korište-
nja medvjeđe populacije (utvrđen u
tabeli dinamike godišnjih promjena
za tekuću godinu), po odobravanju
od mjerodavnih službi – konačan
je, a o načinu korištenja (hvatanje ili
odstrel) odlučuje korisnik lovišta, ci-
jeneći pritom i usuglašene planove
gospodarenja uzgojnim područjem
kojem (po „Rješenju o osnivanju uz-
gojnih područja“) lovište pripada.
Držimo potrebnim ovdje nagla-
siti da je predratno korištenje med-
vjeđe populacije u našim lovištima,
posebno u lovištu „Koprivnica“, bilo
vrlo učinkovito i to kroz fotolov, pro-
daju žive divljači i trofejni odstrel.
Stečena iskustva upućuju da je sve
to – na prostorima BiH – moguće
ponovno i uspješno organizirati, ali
na znatno širem planu, s obzirom
na povoljne stanišne uvjete za ovu
LOVNA DIVLJAČ
vrstu u (gotovo svim) planinskim
predjelima naše zemlje. Potrebno
je tome cilju posvetiti odgovarajuća
stručnu pozornost, iskoristiti pozi-
tivna iskustva i izbjeći greške koje su
uočene u ranijem gospodarenju.
Spominjući navedeno, kao za-
ključak imamo potrebu usmjeriti
pozornost na činjenicu da je med-
vjed naš najkrupniji predator – sa
statusom zaštićene ugrožene vrste,
da je značajnih prehrambenih po-
treba i širokog promjera kretanja u
potrazi za hranom biljnog i životinj-
skog podrijetla. Zbog svega toga,
gospodarenje ovom populacijom
zahtijeva pozorne stručne procje-
ne mogućnosti (veličine, boniteta,
optimalnih kapaciteta i godišnje
dinamike promjena) u staništu, da
bi se utvrdili realni planovi interven-
cija u mjerama gospodarenja radi
dostizanja i održavanja planiranog
cilja. Ponajprije mjerama zaštite – da
bi se ono što planiramo u gospo-
darenju populacijom postiglo bez
neželjenih (loših) utjecaja, mjerama
uzgoja – kroz održavanje poželjne
spolne i starosne strukture i dodat-
ne intervencije u prihrani, mjerama
korištenja kojima se planirano stanje
održava (struktura i brojnost) i time
sprječavaju štete –veće od podno-
šljivih, koje ova vrsta može počiniti
drugim gospodarskim granama
(poglavito poljoprivredi i šumar-
stvu) u prostoru lovišta. I konačno,
mjerama uređenja i opremanja lovišta
da bi se sve prethodno nabrojene
mjere što uspješnije i lakše obavile.
O načinima realizacije ovih zada-
taka opširnije smo pisali u Hoopu br.
76, pa se na njima ne bismo zadržava-
li. Želimo samo naglasiti da njihovim
izvršavanjem korisnik lovišta ostvaruje
priliku da (redovnim) promatranjem
stanja na hranilištu ostvaruje uvid u
stanje populacije i da, na osnovi toga,
može organizirati racionalno korište-
nje godišnjeg prirasta – najprije izluči-
vanjem zdravstveno i uzgojno nepri-
kladnih jedinki i, tek potom, trofejno
dozrelih, radi ostvarenja potrebanih
sredstava za gospodarenje (o čemu
smo, također, pisali u spomenutom bro-
ju), u što spada i obvezno podmirenje
„podnošljivih“ šteta, tj. onih koje se
moraju pokriti iz ostvarenih prihoda.
Opisanim pristupom doći ćemo
u priliku spremno dočekati zakonske
odredbe usklađene sa zahtjevima
prihvaćenih međunarodnih konven-
cija i (željno očekivanu) mogućnost
sudjelovanja u međunarodnom pro-
metu proizvoda i usluga lovstva.
15
2.11.2011. 21:36:54
 LOVNA DIVLJAČ
Medvjed Graf. M3) GODIŠNJE PROMJENE U POPULACIJI
(idealna struktura populacije i dinamika godišnjih promjena) (GUBITCI + KORIŠTENJE)
M g. Ž
2
Idealnu strukturu populacije i godišnjih promjena kod med- GUBITCI + 1
vjeđe divljači u slobodnoj prirodi dajemo u grafičkim prikazima KORIŠTENJE 0
M1, M2 i M3. 9
Kod njihove smo izradbe pošli od iskustvenih podataka iz lo- 8
7
višta s ovom vrstom divljači i korištenjem literature. Ti nas izvori Ω MEČAD 6
upućuju na to da je i kod medvjeda najpovoljniji odnos spolova 5
1:1, da ženke spolno sazrijevaju u četvrtoj godini (premda, u po- 4
voljnim uvjetima hranidbe, ima slučajeva i ranijeg sazrijevanja), da 3
podmladak ženke donose u petoj godini života i to svake druge 2
1
godine, da kote između jednoga i troje mladunčadi ili u prosjeku Ω
dvoje. Ocijenili smo da za gospodarsku starost populacije treba 1 1 1 9 8 7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1
uzeti 12 godina, jer od te starosti vitalnost jedinki opada, a krzno, 2 1 0 0 1 2
kao trofej, ima bitno umanjenu vrijednost (zbog rjeđe i kraće dla-
ke) kod oba spola. U grafikonu M3 dano je stanje pred korištenje, tj. s prirastom i
Na osnovi ovih pretpostavki načinjen je grafikon M1, u kojem pretpostavkom prirodnih gubitaka i raspored korištenja. Naime isku-
je dan idealan prikaz starosne i spolne strukture matičnog fonda stva ukazuju da najveće prirodne gubitke treba očekivati u prvoj, a
populacije od 100 jedinki u odnosu spolova 1:1, na početku lovne osobito u drugoj godini života (kad majka mečad ostavlja) i da inter-
godine. Iz njega je vidljivo da u raspoloživoj brojnosti imamo 24 vencije uzgajivača (radi selekcije) treba početi kod grla starih 4 i više
reproduktivne ženke (starije od 4 godine). godina, najprije iz uzgojnih, a potom i komercijalnih razloga.
Prethodno izložene okolnosti poslužile su nam da načinimo i
tabelu idealne populacije i godišnjih promjena za proljetnu popu-
IDEALNA STRUKTURA POPULACIJE MEDVJEDA laciju od 100 grla medvjeđe divljači. Ona ima sljedeći izgled:
Graf. M1) PROLJETNO STANJE FONDA
M g. Ž Medvjedi Mečke
Mečad Ukupno
1 2 1 zreli mladi zrele mlade
2 1 2 Kapacitet lovišta 24 18 24 18 16 100
2 0 3 Proljetno stanje 24 18 24 18 16 100
Promjene: +6 -6 +6 -6
3 9 3
prijelaz u više razrede +8 +8 -16
3 8 3 priplod +24 +24
4 7 3 gubitci -2 -2 -8 -12
4 6 4 Stanje pred korištenje 30 18 30 18 16 112
5 5 5 Mogućnost korištenja 6 - 6 - - 12
6 4 6 Ostaje za iduću godinu 24 18 24 18 16 100
6 3 6
6 2 6 Kod izradbe ove tabele uzeto je u obzir sljedeće:
8 1 8
1. Optimalni kapacitet lovišta realno je utvrđen na osnovi veliči-
8 7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8
ne staništa, izdašnosti hrane i veličine podnošljivih šteta, a njegova
je struktura urađena uz prihvaćanje gospodarske starosti, dobne i
spolne strukture populacije.
Graf. M2) PROLJETNO BROJNO 2. Idealno je da proljetna brojnost bude jednaka optimalnom ka-
STANJE S PRIRASTOM pacitetu.
M g Ž
3. Godišnje promjene u populaciji predviđene su u sljedećim od-
2
nosima:
a) mečad iz proljetnog fonda tijekom godine prelazi u kategori-
1
ju mladih grla u omjeru spolova 1:1, a od mlađih grla u zrele prelazi
PRIRAST 0
1/3, tj. ženke koje se pare u 4. godini i mužjaci iste starosti
9
b) prirast se očekuje od polovine zrelih ženki računajući da će
8
svaka od njih othraniti po dva mečeta
7
c) gubitci se (obično) predviđaju u kategoriji mečadi i jednogodišnjaka.
6
4. Stanje pred korištenje dobiva se zbrajanjem i oduzimanjem
5 promjena.
4 5. Mogućnost korištenja treba biti provedena kroz sanitarni i uz-
3 gojni odstrel i odstrel trofejno zrelih grla.
2 6. Za iduću godinu treba računati s populacijom u granicama pla-
1 nom predviđenog optimalnog kapaciteta.
Ω
1 1 1 9 8 7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 12 Za izradbu tabela promjena u redovitim godišnjim planovima
2 1 0 0 1 2 gospodarenja koristi se dana tabela i opisana metodologija, ali uz
unošenje ustanovljene realne proljetne brojnosti (po spolu i staro-
U grafičkom prikazu M2, proljetnom stanju dodan je prirast. Pri sti) u za to predviđene rubrike i primjenu postotnog odnosa (u rubri-
tome je uzeto da će 50 posto zrelih ženki donijeti u prosjeku po kama promjena) koji diktira proljetna brojnost u odnosu na idealan
dvoje mladunčadi, tj. 24 mečeta, u omjeru spolova 1:1. kapacitet od 100 jedinki.

16 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 16 2.11.2011. 21:36:55


VELIKI ILI SIVI PUH (Myoxus glis L.)
U BiH, od preostale četiri vrste puhova,
samo je veliki ili sivi puh lovna divljač,
ostale tri vrste strogo su zaštićene
Meso sivog puha slovi kao prava delicija pa stoga nije čudno što je tradicija lova na pu-
hove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva. Rimljani su puhove gojili u
posebnim glinenim posudama i tovili orasima i kestenjem. Puhova je mast tradicionalno
korišteni preparat za tretiranje rana
Mr. sc. Ivan Jurić
VRSTE PUHOVA I NJIHOVA RASPROSTRANJENOST.
Analizom fosilnih ostataka došlo se do zaključaka da je u
zapadnoj Europi prije 50 mil. godina živjelo oko 35 vrsta
puhova. Nekad i po broju i po vrstama dominantne među
glodavcima, preostale četiri vrste puhova, koje su se do
današnjega dana očuvale u središnjim dijelovima južne
Europe, pa tako i u Bosni i Hercegovini, pripadaju redu glo-
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 17
davaca (Rodentia), porodici puhova
(Muscardinidae) i roda puh (Glis).
Lovna divljač u nas je samo veliki ili
sivi ili jestivi puh (Mysoxus glis) koji
je rasprostranjen, osim središnje i
južne Europe, na istoku do slijeva
Volge, u Maloj Aziji, Kavkazu, Palesti-
LOVNA DIVLJAČ
ni, te Iranu. Ostale tri vrste, koje ima-
ju status posebno zaštićenih vrsta
puhova su: gorski puh (Dryomys ni-
tedula), puh lješnikar (Muscardinus
avellanarius) i vrtni puh (Eliomys qu-
ercinus). Za puhove je karakteristi-
čan dug zimski san. Velikog ili sivog
puha (Myoxis glis), koji se prilagodio
životu na drveću, možemo naći po-
svuda u našim šumama.
IZGLED I GRAĐA TIJELA. Izgle-
dom i načinom života puhovi pod-
sjećaju na vjeverice. Zdepasto tijelo
prekriveno im je mekim krznom, a
rep je dugačak i kitnjast. Noge su im
kratke i prilagođene penjanju i živo-
tu u krošnjama drveća. Sivom puhu,
kako mu i ime kazuje, osnovna boja
tijela je pepeljastosiva. Po trbuhu
i ispod vrata je bjelkast. Oči su mu
crne, krupne i lagano izbuljene, a
uške male i okrugle. Dugačak je
oko 35 cm, od čega na rep otpada
12 – 15 cm. Odrasli puh težak je 170
– 250 g. U jesen, u godinama obi-
lja šumskih plodova (bukvice), jako
se udebljaju pa pojedini primjerci
budu teški 350 – 400 g. Puh ima 20
zuba: i u gornjoj i u donjoj vilici po 2
sjekutića i po 8 kutnjaka. Zubna for-
mula je: 1013/1013=20
STANIŠTE I NAČIN ŽIVOTA. Si-
vog puha, koji se prilagodio životu
na drveću, možemo naći posvuda u
svim našim šumama. Najradije obi-
tava u mješovitim brdskim šumama
bukve, hrasta i jele u kojima ima sta-
rih debelih šupljih stabala. Njegov
život i ponašanje izuzetno su zani-
mljivi. Danju se skriva i spava u du-
pljama drveća i u rupama u stijenju,
ispod korijenja drveća pa i u rupa-
ma u zemlji. Često ova vrsta može
17
2.11.2011. 21:37:17
 LOVNA DIVLJAČ
imati ljetne nastambe u potkrovlju
lovačkih kuća, lugarnica i visokih za-
tvorenih čeka. Uvečer puhovi izađu
iz svojih skrovišta i noću lutaju šu-
mom tražeći hranu. Na takvim noć-
nim pohodima izuzetno su živahni,
brzi i spretni. Penju se po drveću i
stijenama, skaču s grane na granu.
Na zemlji su također brzi i kreću se u
kratkim skokovima. O njegovoj broj-
nosti teško je govoriti jer je, slično
nekim drugim vrstama glodavaca,
veličina populacije promjenjiva. Ima
godina kad vlada njihovo obilje i go-
dina kad su izrazito malobrojni, što ni
do danas nije znanstveno obznanje-
no. Masovno pojavljivanje ili tzv. puš-
je godine dovodi se u vezu s punim
urodom bukvice, ploda bukve.
PREHRANA. Teško je među svim
životinjama naći takvog proždrljivca
kao što je puh, koji jede dok može.
Žir, bukvica, lješnjaci, orasi, domaći
kesten, sočno voće i izbojci drveća
jako brzo nestaju u njegovu želudcu.
Potrebna mu je i životinjska hrana,
zato na svojim noćnim pohodima
pojede svaku životinjicu koju može
uhvatiti, uništava i ptičja gnijezda.
Međutim, on ima također i mnogo
neprijatelja. Progone ga ris, lisica,
obje kune, tvor, divlja mačka, lasice
i sove. Početkom jeseni puhovi po-
činju stvarati zalihe hrane za zimski
18
hoop 79.indd 18
san. Hranu unose u zimske brloge,
koji se nalaze u dupljama drveća.
Kasno u jesen puhovi su dosta de-
beli, ali ipak još uvijek jedu. Kad dođe
vrijeme zimskog sna, najčešće se po
nekoliko puhova zajedno savije, u
meko namještenom brlogu, u klup-
če i slatko zaspi prije nego što tem-
peratura okoline padne ispod nule.
Njihov je san toliko čvrst da se može
usporediti s obamrlošću vodozema-
ca. U hladnim planinskim predjelima
puhovi odlaze na spavanje već kra-
jem rujna, a u toplijim predjelima tek
krajem listopada. Mirovanje u zim-
skom razdoblju godine, kad sklup-
čani minimalno troše energiju, može
potrajati i do sedam mjeseci, bude se
tek u proljeće, obično u travnju.
RAZMNOŽAVANJE. Pari se u
svibnju i lipnju. Nasuprot ostalim
trima vrstama, veliki ili sivi puh ima
godišnje samo jedno gnijezdo. Ljet-
na su mu nastamba, u kojima će do-
nijeti i mlade, redovito duplje drveća,
gdje danju miruje. Ženka nosi 30 –
32 dana, a okoti 4 – 7 mladih, rijetko
više. Mladi su slijepi tri tjedna, a sišu
punih mjesec dana. Spolno su zreli
s navršenih godinu dana. Najveća
utvrđena starost sivog puha u prirodi
iznosi 9 godina. Međutim u popula-
ciji puhova ne bismo našli više od 10
posto životinja starijih od 3 godine.
Štete od puhova u šumama mogu se
smanjiti na više načina. Bitno da je
njihovo brojno stanje optimalno. Izu-
zetno je značajno i u kakvim šumama
oni žive, odnosno koliko šume sa svojim
prirodnim, ekološkim i gospodarskim
uvjetima utječu na optimalnu brojnost,
a time i na štetu koju učini puh.
ŠTETE I MJERE ZAŠTITE. Zbog povezanosti brojnosti
puhova s urodom bukvice, tzv. pušja godina, puhovi se izu-
zetno prenamnože tijekom godine, kad čine štetu u šum-
skim stojbinama najčešće na način da brste vršne izbojke i
glođu koru mladih četinjača (smreka, jela), uzrokujući time
njihovo sušenje. U voćnjacima puhovi prave veliku štetu u
proljeće kad brste cvjetne pupove i time smanjuju urod. U
jesen štetu čine nagrizajući još nezrelo voće. Štete čini i na
krovnim konstrukcijama, električnim instalacijama te pone-
kad stvara veliku buku tijekom noći. Kad je u pitanju šteta
od puhova u šumama, one se mogu smanjiti na više načina.
Vrlo je bitno da je njihovo brojno stanje na optimalnoj ra-
zini. S druge strane izuzetno je značajno u kakvim šumama
oni žive, odnosno koliko šume sa svojim prirodnim, ekološ-
kim i gospodarskim uvjetima utječu na optimalnu brojnost,
a time i na štetu koju učini puh. Činjenica je da najveće
štete puhovi čine u kulturama obične smreke. Glede toga,
zaštitne mjere mogu se podijeliti na šumsko-gospodarske
mjere, prirodne mehanizme regulacije brojnosti i lov puho-
va. U prirodnim šumama i u prirodnim prebivalištima pu-
Broj 79, rujan - listopad 2011.
2.11.2011. 21:37:19

hovi ne čine štetu ili je ona zanemariva. Uvijek treba imati
na umu da se u prirodnim šumama nastoji uspostaviti rav-
noteža svega živoga, pa tako i puhova i svega što ih okružu-
je i zato je jedini i siguran način zaštite šuma od štete koju
čine puhovi ponovno vraćanje prirodnih šuma, odnosno
biljnih vrsta, na njihova staništa. U prirodi postoje prirodni
mehanizmi regulacije brojnosti populacije puhova. To su
njihovi predatori (sove, kune, lasice, ris, lisica i dr.), bolesti
i utjecaji okoliša (izvori hrane, poplave, niske temperature
i sl.). Puh se tradicionalno lovi kao lovna divljač u razdoblju
od 16. rujna do 30. studenog. Njegovo je meso ukusno, a
mast ljekovita. To su uzroci dugogodišnje tradicije lova na
puhove i uživanja u njihovu mesu. Već su stari Rimljani imali
posebne glinene posude (glirarijume) u kojima su uzgaja-
li puhove za jelo. Postoje brojni tipovi stupica i puholov-
ki, te različiti načini čuvanja mesa i
priprave specijaliteta od puhovine.
Za razliku od nekadašnjeg pristupa,
danas se sivi puh lovi isključivo po-
sebno konstruiranim puholovkama.
Puholovke se postavljaju u krošnju
drveća na visinu oko 3 m, učvršći-
vanjem na štap lijeske. U klopci se
kao mamac obično koristi jabuka ili
rogač. Sam ulov se kontrolira potre-
bom posjedovanja dozvole za lov
koju izdaje vlasnik lovišta i u koju
se upisuje broj ulovljenih puhova i
mjesto ulova. Tako je danas lovac na
puhove usmjeren ponajprije odred-
LOVNA DIVLJAČ
bama lovačke etike, koja kazuje da
je osnovna uloga lovca štititi život-
ne zajednice u prirodnom okolišu.
Danas se puh priprema na nekoliko
načina od kojih je svakako najpo-
znatiji tradicionalni gulaš. Također
je omiljen i način pripremanja pe-
čenjem na ražnju. Osim toga puh
se može pripremiti i paljen. Ovaj se
način sastoji u tome da se nakon va-
đenja utrobe otvorenim plamenom
spali krzno, čime se zapravo dobije
posebna aroma puhova mesa. „…,
slatko je meso puhovo“, tako se obi-
stinjuje dio stare uzrečice o puhu.

P
oznati lovni stručnjak starije generacije Zlatko Turkalj
pisao je o puhovima u Lovačkom vjesniku iz 1939. go-
dine, gdje spominje da je ta godina bila vrlo bogata
puhovima u šumama Gorskoga kotara i Like. Naime, te je
godine u ovim krajevima bio dobro rodio žir (bukvica) pa
su se do jeseni puhovi znatno udebljali i opskrbili debelim
naslagama sala za dugi „zimski san“, koji može potrajati i do
7 mjeseci.
Puh se od jeseni prije povlačenja u pušine (zimske le-
žajeve) doista opskrbi masnom naslagom, tzv. pušjom
mašću (u narodnoj medicini ta je mast poznata po ljeko-
vitosti, osobito za opekline i rane). Za razliku od jazavca ili
ježa, puhu ova mast služi uglavnom za konzerviranje njega
samog, odnosno njegova mesa.
Upravo zbog njegove masti – tvrdi Turkalj – lovi se i za
gurmanske užitke koji su skupo plaćeni u gorskokotarskim
restoranima, a na otocima su poznati kao pravi specijalitet
koji nije dostupan baš svakomu.
Da ne bi naši čitatelji mislili kako ova divljač nastanjuje
samo Liku, Gorski kotar i pojedine otoke, možemo reći da
smo ovu divljač uspješno lovili u posuškom kraju gdje je,
kao i svugdje u hercegovačkim šumama, ima jako puno.
No kako ovaj lov kod nas nema tradiciju, malo se lova-
ca odlučuje baš za njega. Prema Zakonu o lovstvu, puh se
može loviti od 15. rujna, tako baš dobro dođe da se popuni
prostor do početka jesenjih lovnih dana, koji obično zapo-
činju u listopadu.
Jednom zgodom – naoružani zračnom i malokalibar-

Tvrdo je drvo bukovo,

skom puškom te dobrom svjetiljkom – ekipa u sastavu:
Božo, Manjić, Igor i moja malenkost provela je u vrijeme
sezone puhova (druga polovica rujna) nekoliko noći zare-
dom u šumi loveći puhove, i slobodno se može reći: ništa

slatko je meso puhovo

manje nije bila uspješna od tradicionalnih mrkopaljskih
puholovaca. Sedamdesetak komada masnih, dobro ugo-
jenih i za jednu noć ulovljenih puhova, vjerujemo da bi
nam pozavidjeli mnogi otočani, Gorani i Ličani. A da ne
bi ostalo samo na onoj pukoj želji za odstrelom, pobri-
nuo se naš prijatelj, vrsni kuhar egzotičnih jela – Miljenko Mladen Bešlić
(kojim slučajem, nadimak mu je Buki). On je sve to lijepo
pripremio i tako za jedno široko lovačko društvo napravio žene uz krumpir. Bili su jako ukusni, i će se sa zadovoljstvom loviti u jesen
pravu feštu. veselimo se sljedećoj takvoj gozbi. pred dolazak glavne lovne sezone.
Puhari iz Gorskoga kotara ulovljene puhove ne gule. O velikom puhu (Glis glis) ima Spomenut ćemo, na kraju, izre-
Oni dlaku odnosno krzno opale na vatri, tako da na puhu vrlo malo zapisa u našem lovačkom ku goranskih puholovaca koja gla-
ostane njegova kožica, koja pri pečenju postaje slasna i glasilu. Ovim će člankom naši čita- si: „Tvrdo je drvo bukovo, slatko je
hrustava, kao u odojka. telji, ponajprije lovci, proširiti svoja meso puhovo“.
Naš ih je pak Miljenko spremao drukčije, na ne baš tra- saznanja o jednoj jako lijepoj i zani- Upravo tako! Samo bismo mi u
dicionalan, ali za nas prihvatljiviji način. Oguljene i obložene mljivoj divljači. Nadamo se da će puh našem slučaju uz bukovo drvo još
pancetom te nabijene na ražnjiće, pečene na pladnju i poslu- postati cijenjena lovna divljač koja mogli dodati – drvo hrastovo!

www.lovackisavez-hb.ba 19

hoop 79.indd 19 2.11.2011. 21:37:21

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA REPORTAŽA
POSJET FAZANERIJI U ODŽAKU

POSAVINA NE MOŽE BEZ FAZANERIJE

U ovoj su godini proizveli 40.000 fazanskih pilića, a u idućoj planiraju udvostručiti proi-
zvodnju. Oko 60 posto proizvodnje proda se kao pilići lovačkim društvima, 20 do 30 posto
ostaje kao matično jato u fazaneriji, a 10 do 20 posto ide u lovišta kao odrasli fazani spre-
mni odmah za lovljenje
Dobroslav Vrdoljak Odrasli fazani u volijerama

J
utro 29. rujna ove godine, to-
plo kao u sred ljeta. Krenusmo
put ravne Posavine, gotovo do
same Save. U Odžaku, nigdje mje-
sta za parkiranje, sve puno, pijačni
je dan ovdje četvrtkom. S novinama
u rukama, sjedosmo pred njihov
novi hotel. Konobar donese kavicu,
a uskoro dođe i Dragan Guberac,
naš domaćin. Nekoliko uobičajenih
riječi – i odmah prema fazaneriji, ci-
lju našega posjeta. S ceste Odžak –
Svilaj, u Posavskoj Mahali skrenusmo
desno asfaltnim putom, pa nakon
dva kilometra vožnje dođosmo pred
jedan lijep i nov objekt – Fazaneriju
Posavina. Obvezna je ovdje dezin-
fekcija automobilskih guma i obuće,
tek onda ulazak u krug fazanerije. U
uredskim smo prostorijama popili
piće, malo razgledali i otpočeli raz-
govor. Mnogo toga nas je zanimalo, dobro osposobljeni za ovaj posao, ima li fazanerija veterinara, kako se regulira klima u prosto-
tim više jer dosta dobro poznajemo pa nema problema. Obišli smo proi- rima proizvodnje, vrše li lampiranje jaja, itd. Govorili smo i o
fazansku proizvodnju i sve proble- zvodni prostor, sva je oprema nova i podivljavanju fazanskih pilića, jer je to velik problem za ovu
me vezane uz nju. Oduševljeni smo uvezena iz Italije, gdje se uglavnom i vrstu divljači, kad se nauči na prisutnost čovjeka, u novoj se
novom zgradom, koja ima uredski može naći kvalitetna oprema za pe- sredini teže snalazi, zalazi u seoska gospodarstva i ne pla-
dio, proizvodni dio i dio za proizvod- radarstvo. U ovoj su godini proizveli ši se ljudi, jede s domaćim kokošima. Da ne spominjemo
nju hrane i opreme. Odmah se na- 40.000 fazanskih pilića, a u idućoj pojedinačno, sve ovo što smo zapitkivali riješili su zaista na
dovezuje veliki kompleks boksova planiraju udvostručiti proizvodnju.
za vanjski prihvat pilića. Pitamo Dra- Oko 60 posto proizvodnje proda Proizvodnja žičane ograde
gana kako su došli na ideju da grade se kao pilići lovačkim društvima, 20
ovakav objekt, koji je posljednje slo- do 30 posto ostaje kao matično jato
vo tehnologije u proizvodnji fazana. u fazaneriji, a 10 do 20 posto ide u
Riječ je o jednoj grupi ljudi s isku- lovišta kao odrasli fazani spremni
stvom, a i tržište je bilo gladno robe, odmah za lovljenje. Raspitivali smo
jer se uvozilo iz Srbije. Stara fazane- se i o nekim pojedinostima koje su
rija u Meri je propala i nema uvjeta uglavnom vezane za uzgoj, primje-
da se podigne i bude rentabilna na rice o odnosu spolova u matičnom
onom mjestu i u onim gabaritima. jatu, veličini prostora po jedinici pro-
Imaju i imovinsko-zemljišnih pro- izvodnje, koliki je postotak neoplo-
blema. Uložen je vlastiti kapital di- đenih jaja, koji je postotak zamrlosti
oničara, bez kreditnih sredstava, u zametka, koliki je postotak uginuća
visini milijun KM. Kupljeno je zemlji- pilića do 14 dana starosti, a koliki je
šte površine 30 hektara, a namjera postotak uginuća pilića od 14 do
je i dalje se širiti. Direktor je Dragan 42 dana starosti, meću li kokama u
Guberac, a ima još 7 stalno uposle- matičnom jatu naočale, kako i kada
nih radnika. U sezoni primaju još formiraju matično jato, kako vrše de-
4-5 radnika kao ispomoć. Radnici su ratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju,

20 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 20 2.11.2011. 21:37:22

 REPORTAŽA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
najbolji način i koristeći se znanstvenim dostignućima. Ovo
Ovi se ne boje ...
je ipak donekle specifična proizvodnja, jer ima niz zahtjeva
bez čijeg se ispunjenja ne mogu dobiti zakonom propisa-
na rješenja. To se odnosi na uvjete zaštite okoliša, otpadne
vode i otpadni materijal, zagađivanje vode, zraka i zemljišta,
zaštitu od požara, širenje mirisa i buke, tko je radio projekt
i kako se riješilo pitanje dobivanja dozvole za gradnju i, na
kraju, uporabnu dozvolu. S dobivanjem dozvole za gradnju
i uporabne dozvole nije bilo posebnih problema. Projekt je
radio Pactus-Domus, tvrtka iz Gradačca ovlaštena za ove
poslove. Projektom su riješena sva navedena pitanja, a u
praksi je sve tako i urađeno. Posebice im je išlo na ruku to
što je cijeli objekt praktički izvan naselja, pa je bilo mnogo
lakše udovoljiti zakonskim zahtjevima nego da je objekt u
naselju ili njegovoj blizini.

SPORAZUM S LOVCIMA
Obilazeći prostore vanjskog uzgoja, naišli smo i na je-
dan boks u kome su trčke. Otkud trčke, pitamo Dragana.
Kupili smo, kaže Dragan, 50 jaja i stavili ih u inkubator. Sada
imamo 30-ak lijepih i zdravih trčki koje ostavljamo kao ma-
tično jato za proizvodnju u idućoj godini.
Osim što planiraju i proizvodnju trčki, oni sami proizvode
i hranu za svoje fazane, jer imaju okolo fazanerije zemljište
na kojem gaje žitarice potrebne za proizvodnju kvalitetne
hrane. Vidjeli smo kako proizvode i pletene žičane ograde
kojima pregrađuju i ograđuju prostore unutar fazanerije.
Matično jato formiraju u veljači, što je optimalno. Za
sljedeću će godinu osigurati 1200-1500 koka i 100-150 pije- podnosi zimu, ali ne podnosi glad.
NAJAVA LOVA I SMJEŠTAJ
tlova, s 4 do 6 metara četvornih površine za svaku jedinku. Za hranom će migrirati i više dese-
Sljedeća nam je tema bila kako plasirati na tržište toliki Lovci koji žele ovdje doći u lov taka kilometara, ali će na tom putu
broj fazana, ako znamo da, primjerice, u Srbiji imaju i po trebaju se najaviti: najčešće izgubiti glavu od različitih
150.000 fazančića za koje nemaju kupca. Imaju sporazum s Lovačkom društvu„Fazan“, Odžak, štetnika. Mi često pustimo kupljene
Lovačkim društvom „Fazan“ iz Odžaka o unošenju fazana u tajnik Nedžad Garić, fazane u neočišćena lovišta, pa onda
lovište, organizaciji lova i dijeljenju dobiti. Posao dobro ide, telefon 031 762 655 ili trpimo velike gubitke. Kad sve to su-
na obostrano zadovoljstvo. Ostali dio proizvodnje proda se Fazaneriji POSAVINA, Odžak, miramo, za lov nam ostaje malo ili
lovačkim udrugama diljem BiH. Tako su odustali od zamisli Magdalena Radman, nimalo. Ostaje nam najčešće užitak
da uz fazaneriju zakupljuju prostore i stvore vlastito lovište. telefon 031 769 383. u poslu nabavke, puštanja i čuvanja
Godišnje u lov prime 400 do 500 lovaca, od čega je 20 po- ove lijepe ptice. A često se i upita-
sto njih iz inozemstva. Ukupno se ostvari oko 1000 lovnih Lovcima koji dolaze mo, nije li možda bolje otići u lovi-
dana. Svaki lovac ima pratnju s lovačkim psom. Svi lovački izdaljega nudi se smještaj: šte bogato fazanskom divljači, pa uz
psi su ptičari, mahom njemački, a vlasništvo su lovaca iz LD - u hotelu ERO u Odžaku, dobra ptičara provesti nekoliko sati
„Fazan“. Imaju na raspolaganju dovoljan broj lovačkih pasa, telefon 031 762 900 nezaboravnog lova. Bilo kako bilo,
dobro dresiranih, pa lovac-gost ima potpun ugođaj u lovu. - u motelu LAĐA na Savi, želimo vam dobru kob, dragi lovci.
telefon 063 340 465
- te u motelu ANA u Svilaju, Dio postrojenja za
telefon 031 766 255. proizvodnju hrane

U skoroj budućnosti počet će

gradnja jednog objekta za prihvat
lovaca iz daljine. Objekt će biti u kru-
gu fazanerije, što će činiti još jednu
ugodu lovcima sa strane.
Mišljenja smo da bi svaki lovac
bar jednom trebao vidjeti neku, pa
makar i omanju fazaneriju te sudje-
lovati u prihvatu i podivljavanju ove
divljači, a da i ne govorimo o lovu
na fazana. No mi lovci iz brdskih
područja nemamo dobre uvjete za
uzgoj fazana. Nemamo mi polja u
kojima više zrnaste hrane ostane na
njivama, nego što seljak u brdskim
Trčke ovogodišnje
krajevima odnese s njiva. Fazan

www.lovackisavez-hb.ba 21

hoop 79.indd 21 2.11.2011. 21:37:25

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD „Pavlovica“, Novi Travnik: LOVAČKE ŠPORTSKE IGRE disciplini poredak bio sljedeći: prvi Pavo Ivoš, drugi Josip
Radeljić – Jakić, treći Luka – Fran Jakić.
U potezanju konopa, u završnici je sekcija Sebešić

Natjecanje prožeto pobijedila sekciju Bučići. U borbi za treće mjesto, sekcija

Mravinjac pobijedila je sekciju Gradina.
U posljednjoj disciplini – malom nogometu – mo-
glo se uživati u majstorijama starijih lovaca. Primjerice,

druženjem i zabavom
Krunoslav Cvitanović, član sekcije Gradina, bio je naj-
bolji igrač i strijelac, a kao daleko najbolji i najatraktivniji
golman pokazao se šezdesetpetogodišnji Marko Mlakić,
član sekcije Bučići.
Po sekcijama, najbolji su bili malonogometaši Sebešića,
Anto Cvitanović drugo je mjesto osvojila sekcija Bučići, treće sekcija Gradi-

O
vogodišnje lovačke športske
igre upriličene su 4. rujna na
Bučićkoj ravni, u podnožju
Kuka, vrha koji dominira krajolikom
Novog Travnika i na kojem su lovci
sekcije Bučići sagradili prelijepu lo-
vačku kuću.
Lijepo nedjeljno jutro obeća-
valo je ugodan športski dan za sve
natjecatelje, uzvanike i mještane
sela Rankovića i Bučića. Po proto-
kolu, lovci su se u 8.30 okupili kod
spomen-obilježja žrtvama Domo-
vinskog rata u Bučićima i tu, paleći
svijeće i moleći, odali počast po-
ginulima u Domovinskom ratu, a
onda su Mirko – Mićo Lešić, pred-
sjednik Društva i Anto Cvitanović,
tajnik Društva, prigodnim riječima
pozdravili nazočne i obavijestili ih
da će se natjecati u pet disciplina:
streljaštvu, skoku udalj, bacanju ka- Svi su natjecatelji bili zadovoljni, posebice pobjednici
mena, potezanju konopa i malom
nogometu. Osim natjecanja lova- žević, Josip Radeljić – Jakić i Karlo na, četvrto sekcija Mravinjac, peto sekcija Novi Travnik.
ca bilo je predviđeno i natjecanje Mlakić. Prvo je mjesto osvojio Josip Po završetku lovačkih športskih igara, predsjednik
lovačke mladeži do 10 godina, i to Radeljić – Jakić, drugo Karlo Mla- Društva Mirko – Mićo Lešić zahvalio je svim natjecateljima
u streljaštvu, skoku udalj i bacanju kić, a treće Luka – Fran Jakić. na športskom ponašanju i borbenosti. Za vrijeme natje-
kamena s ramena, a najstariji su se U bacanju kamena svaku su canja nije se ozlijedio niti jedan sudionik, što je poseban
lovci natjecali samo u streljaštvu. sekciju zastupala po trojica natje- uspjeh, a lovci-natjecatelji i gledatelji dobro su se zabavili
Izražavajući uvjerenje da će igre catelja. Najbolji su bili bacači sekci- uz smijeh, šalu i viceve.
proći bez incidenta, u športskom je Sebešić, pa onda redom: Mravi- Predsjednik je u ovoj prigodi uručio i prigodna prizna-
duhu i da će doprinijeti još boljim njac, Bučići, Gradina i Novi Travnik. nja. Najprije je kapetanima ekipa i najboljim pojedincima
međuljudskim odnosima u sekci- Među pojedincima, najbolji je bio uručio pohvale, a onda je Draganu Jukiću, Mirku Cvita-
jama i Društvu, Mirko – Mićo Lešić Goran Mamuša, drugo je mjesto noviću, Jozi Zlatuniću i Slavku Jakiću predao Odličja III.
proglasio je igre otvorenim. pripalo Josipu Ivošu, treće Mariju reda. Posmrtno, Branko Čabro je odlikovan Odličjem I.
U streljaštvu se natjecalo pet Tomiću. reda, a priznanje „Počasni lovac“ dobili su Franjo Cvitano-
sekcija. Svaku je sekciju zastupa- Kod lovačke mladeži, kamen je vić, Vlado Lešić i Ivo Kolar. Najveći pljesak dobili su mla-
lo pet strijelaca, a svaki je strijelac najdalje bacio Dominik Knežević, di lovci, koji su već kao desetogodišnjaci pokazali odlike
ispalio pet hitaca iz zračne puške. onda Pavo Ivoš, pa Karlo Mlakić. odrasla i formirana čovjeka i lovca-natjecatelja. Borili su se,
Prvo su mjesto podijelile sekcije U skoku udalj nastupila su po radovali se pobjedama, ali su i stoički podnosili poraze.
Gradina i Bučići, drugo je mjesto trojica natjecatelja iz svake sekci- Najmlađi sudionik športskih igara bio je Ivan (Kruno-
pripalo sekciji Mravinjac, treće sek- je. Najbolji su bili skakači sekcije slava) Cvitanović, a najstariji Drago Bavrka.
ciji Sebešić, a četvrto sekciji Novi Sebešić, drugo su mjesto zaslužili Po završetku natjecanja i dodjele priznanja, na red
Travnik. Pojedinačno, najbolji je bio skakači sekcije Bučići, treće skaka- je došao lovački gulaš, koji su za ovu prigodu pripremili
Krunoslav Cvitanović, drugo su či sekcije Mravinjac, četvrta je bila profesionalni kuhar Igor Božić, te Anto Mlakić – Boca i
mjesto podijelili Stipo Zlatunić, To- sekcija Gradina, a peta sekcija Novi Tihomir Mlakić. Uz gulaš, pečenje i dobru bučićku rakiju,
mislav Slipac i Dragan Jukić, a treći Travnik. Pojedinačno, najbolji je bio dugo su se prepričavale zgode s ovogodišnjeg natjeca-
je bio Fabijan Marin. Josip Ivoš, odmah do njega plasi- nja. Predsjednik Društva obećao je da će se igre održati i
U kategoriji lovačke mladeži, rao se Mario Tomić, a treće je mje- dogodine, početkom rujna, da se neće žaliti novca za nji-
u streljaštvu su se natjecali Luka – sto zauzeo Josip Mlakić. hovu organizaciju, i izrazio nadu da će mještani biti vjerni
Fran Jakić, Pavo Ivoš, Dominik Kne- Kod lovačke mladeži, u ovoj je gledatelji ovoga zanimljivog lovačkog natjecanja.

22 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 22 2.11.2011. 21:37:29

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD „Fazan“, Odžak: STATISTIČKI POKAZATELJI O SRNJAKU

Odlična trofejna vrijednost i prosječna starost

Stanište, a ne krvna linija dominantno je kad je riječ o tjelesnoj kati da srnjak ostari jer stanišni čim-
benici dopuštaju dostizanje kapital-
masi i razvoju trofeja. Postoje lokaliteti, pa čak i cijela područja u nih trofeja, što je vidljivo i po broju
kojima se isplati čekati srnjaka da sazrijeva, jer će iz godine u godi- odstrijeljenih primjeraka u medalji.
Uzgojnim odstrjelom regulira-
nu uistinu bivati značajno trofejno jači mo kvalitetu divljači, omjer spolova,
razmjer razreda starosti i primjere-
Nedžad Garić nost brojnog stanja divljači gospo-

P
rema tabeli trofejne vrijednosti u proteklih deset go-
dina, vidljivo je da u području lovišta Odžak, kao naj-
kvalitetnijem staništu srneće divljači u BiH, treba po-
kloniti maksimalnu pozornost gospodarenju ovom vrstom
divljači. Bosanska Posavina je područje gdje su srednje
vrijednosti mase rogovlja i vrijednosti prema CIC-točkama
srneće divljači vrlo visoke i u tim se staništima postižu vrlo
visoke trofejne vrijednosti. Upravo takvi rezultati potvrđuju
vrijednost mikrostaništa (biotopa) u životu srnjaka, a jed-
nako tako dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost pozi-
tivnog usmjeravanja budućeg gospodarenja populacijom
srna i njezinim staništem.
Srne koje i zimi i ljeti obitavaju u polju, dobivaju više
sunčeva zračenja od onih koje žive u šumi. Iz literature
i naše lovne prakse znamo, ukoliko u konkretnoj godini
količina sunčeva svjetla bude veća, bit će i prosjek jačine
rogovlja u populaciji bolji. Zbog toga se i javlja iz godine u
godinu različita jačina trofeja srnjaka u istom lovištu.
Bez obzira na to trebalo bi ulaganjima u stanište pomoći
srnećoj divljači jer je ona, s obzirom na način života i tjele-
sne dimenzije, budućnost lovnoga gospodarenja u našem
lovištu. Istraživanja provedena u Danskoj (Kalo) dokazala su
kako je kod srneće divljači stanište u odnosu na genetiku
presudno. Naime na području Kaloa, čitava je populacija
zbog loših rezultata izlovljena. Nakon izlova, unesena su grla
koja su u svom prvobitnom staništu pokazivala izuzetne
rezultate. Kako je populacija unesene krvne linije u novim
stanišnim uvjetima rasla, polako je počela poprimati izgled
populacije koja je izlovljena prije nego što je nova krvna lini-
ja unesena. Stanište, a ne krvna linija, dominantno je kad je
riječ o tjelesnoj masi i razvoju trofeja (Andersen 1953, Klein i
Strandgaard 1972, Strandgaard 1972, Prior 1995, Degmečić
2006, Moser i dr. 2008). Drugim rije-
čima, postoje lokaliteti, pa čak i cijela
područja u kojima se isplati čekati
srnjaka da sazrijeva, jer će uistinu
postajati iz godine u godinu značaj-
no trofejno jači, te ga onda odstrije-
liti kao gospodarski zrelo grlo. Jasno,
takvo gospodarenje pretpostavlja i
podržava stabilnost populacije, pri-
rodni omjer spolova i dobnu struk-
turu koja omogućuje optimalan broj
zrelih srnjaka po jedinici površine.
Dok, s druge strane, postoje lokali-
teti, pa i čitava područja, gdje trofeji
srnjaka niti u kasnoj dobi ne dostižu
trofejnu vrijednost.
Za ovu stručnu procjenu kori-
štena je lovna evidencija srnjaka od-
strijeljenih u našem lovištu od 2002.
do 2011., dakle u proteklih deset
godina. Elementi korišteni za istra-
živanje su: CIC-vrijednost te starost
grla procijenjena na temelju zuba-
la. Naše se lovište (prosječno 85,97
CIC-točaka) pokazalo kao područje
s odličnom trofejnom vrijednošću,
isto tako i prosječna starost (4,82
godine) odstrijeljenih primjeraka.
Gospodarenje srnećom divljači
potrebno je prilagoditi rezultatima
koje postižu trofeji srnjaka. Naše je
lovište područje gdje je isplativo če-
darskom kapacitetu lovišta. Težnja
svakog uzgajivača divljači i lovca
na krupnu divljač usmjerena je na
dobivanje što jačih trofeja. Bitno je,
međutim, naglasiti da se uzgojnim
odstrjelom srna može postići uspjeh
samo ako se istodobno poboljšaju i
životne prilike u njihovu staništu.
Uzgojni odstrel, vrlo uspješno i kva-
litetno, provodi stručna služba.
Kad je riječ o četverogodišnjaku,
srnjaku prosječne jačine roga, može
se reći da je on već izrastao tijelom i
rogom, a i da je ostavio nasljednike
u najmanje dvije sezone parenja.
S obzirom na značenje uzgoj-
nog odstrjela u lovnom gospo-
darenju i racionalnom korištenju
srneće divljači, u svakom lovištu
treba potkraj lovne sezone ocijeni-
ti ispravnost izvršenoga uzgojnog
odstrjela. Pregledom trofeja srnjaka
(cijela lubanja s donjom vilicom), uz
podatke o tjelesnim težinama i pro-
cijenjenoj starosti svih grla po dob-
nim skupinama, treba ocijeniti koje
je grlo pravilno, a koje pogrješno
odstrijeljeno. Takav pregled trofeja
i razmatranje podataka o provede-
nom uzgojnom odstrjelu korisni su
ne samo zbog praktične izobrazbe
(edukacije) lovaca, nego je to i na-

Statistički prikaz trofejne vrijednosti po lovnim godinama

60,00 - 75,00 - 90,00 - 105,00 - 115,00 - Prosječna
Lovna Do 59,99 Preko 130 Prosječno
Odstrjel 74,99 89,99 104,99 114,99 129,99 starost
godina točaka točaka CIC-točaka
točaka točaka točaka točaka točaka (godina)
2002/03 15 1 2 6 4 0 2 0 85,43 3,50
2003/04 20 2 2 8 4 1 2 1 89,01 5,00
2004/05 21 1 4 11 2 2 1 0 83,80 5,00
2005/06 22 1 3 10 6 0 1 1 88,38 5,10
2006/07 24 3 4 8 5 3 1 0 84,00 4,00
2007/08 25 2 3 8 9 2 1 0 89,00 5,20
2008/09 24 1 6 9 5 1 2 0 82,20 6,30
2009/10 35 4 7 9 8 5 1 1 85,03 4,49
2010/11 35 2 4 12 11 4 2 0 90,53 4,89
2011/12 35 3 12 11 6 1 1 1 82,31 4,72
Svega 256 20 47 92 60 19 14 4 85,97 4,82

www.lovackisavez-hb.ba 23

hoop 79.indd 23 2.11.2011. 21:37:34

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Statistički prikaz lova na srnjaka nužna uzgojna mjera u gospodarenju. Uklanja se iz popula-
cije sve što je nepoželjno za daljnji uzgoj, no pritom se vodi
Broj Broj računa o spolnom i starosnom sastavu.
Lovna godina Odstrijeljeno
vikenda odobrenja Ako uz te povoljne životne uvjete postoji unutar popu-
2002/03 14. 6. – 20. 7. 2002. 6 15 50 lacije srna i dobar nasljedni potencijal za tjelesni i trofejni
2003/04 14. 6. – 3. 8. 2003. 8 21 70 razvoj, dolazi i do vrhunskih trofejnih rezultata. Pri tome je
2004/05 19. 6. – 25. 7. 2004. 6 21 71 bitno reći i to da uzgajivač – lovac, ako već ne može posto-
2005/06 18. 6. – 24. 7. 2005. 6 22 88 jeće ekološko stanje populacije očuvati i popraviti, a ono
2006/07 10. 6. – 16. 7. 2006. 6 24 93 da ga bar ne pokvari pogrješnim odstrjelom i nedovoljnom
2007/08 7. 7. – 15. 7. 2007. 2 25 111 aktivnosti na smanjenju gubitka srna (trovanje, kosilice,
2008/09 5. 7. – 13. 7. 2008. 2 24 predatori, krivolov, prometnice i dr.).
2009/10 11. 7. – 26. 7. 2009. 3 35 Nužna je osmišljena i nadasve stručna intervencija lova-
2010/11 10. 7. – 1. 8. 2010. 4 35 ca uzgajivača radi očuvanja biološke vrijednosti divljači, o
2011/12 126 čemu se vodi računa u našem lovištu.
Svim snagama težimo povećanju broja srneće divljači,
čin prikupljanja podataka bitnih za tijekom dužeg razdoblja, može se sve do njegova optimalnog broja koji omogućuju ekološki
statistiku lovišta. Svake godine po- realno ocijeniti je li u određenom i gospodarski uvjeti lovnih staništa. U isto vrijeme usklađe-
vjerenstvo za ocjenjivanje trofeja lovištu, lovnom području tjelesna nim, ali i suzdržanim uzgojnim odstrjelom nastojimo oču-
analizira odstrjel srnjaka u lovištu razvijenosti i trofejna jačina srneće vati dobre nasljedne odlike srneće divljači kao i naslijeđena
u protekloj lovnoj godini. Samo na divljači raste, zaostaje ili opada. dobra tjelesna svojstva, te snagu i kvalitetu rogovlja kao
temelju analize takvih podataka Uzgojni je odstrjel srna i lanadi jednog od naših ciljeva.

Lovci lovne jedinice Kuber LO „Vitez“, Vitez: OTVORENJE LOVA NA SITNU DIVLJAČ

Konačno,
suglasnost na plan
Ivica Drmić

P
rva nedjelja u listopadu tradicionalno služi za otvo-
renje lova na sitnu divljač. No da bi sezona započela,
u sklopu priprema za lovnu sezonu provedene su
određene aktivnosti koje omogućuju uspješno izvršenje
lova na sitnu divljač:
• Intenzivirani su dugotrajni i iscrpljujući pregovori s
Ministarstvom šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede
Županije Središnja Bosna, te vodstvima LO „Kruščica“ Vitez
i LD „Jelen“ Vitez. Pregovori su uspješno privedeni kraju, te
su LO „Vitez“ Vitez i LO „Kruščica“ Vitez krajem rujna i po-
četkom listopada dobili lovište na privremeno korištenje
Zajednički ručak i suglasnost na privremeni godišnji plan gospodarenja. I
tako Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede
po drugi put lovište privremeno dodjeljuje jednu godinu,
koja u biti traje pola godine, kad će se vjerojatno priča po-
navljati. Odobrene su čudne odstrjelne kvote za dio glavnih
vrsta divljači (medvjed, divlja svinja, zec i trčka). Osim toga
predmet lova su i predatori;
• U organizaciji KD „Vitez“ Vitez, uz suradnju s JP Veterinar-
ska stanica d.o.o. Vitez, obavljeno je cijepljenje pasa (lovnih
i nelovnih) protiv bjesnoće, uz određene pogodnosti (25
posto niža cijena, uz potvrdu o cijepljenju svog ljubimca,
identifikacijsku markicu s brojem, te dvije besplatne tablete
za čišćenje pasa od unutarnjih parazita). Vlasnici pasa imali
su mogućnost psima ugraditi čip, uz dodatnu cijenu. Ovu
mogućnost, koja je zakonski obvezna, iskoristilo je ukupno
pet vlasnika pasa. Nije poznato koliko je pasa cijepljeno kroz
istovrsne akcije koje su provedene po ovdašnjim naseljima;
• Paralelno su održavani sastanci Upravnog odbora i
lovnih jedinica, pri čemu su lovci demokratski iznijeli svoje

24 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 24 2.11.2011. 21:37:35

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
želje, što je rezultat negativnih iskustava s otvorenja lova u
“Kumovi”
prethodnoj godini. U konačnici, dogovoreno je da se lov
organizira po lovnim jedinicama, a zajednički lovački ručak,
za one koji to žele, dogovoren je u lovačkom domu. Poča-
sni lovci bili su oslobođeni obveza bilo kakva plaćanja.
Prohladan jesenji dan, s jakom maglom, karakteristič-
nom za Lašvansku dolinu, nije previše obećavao. Relativno
mali broj lovnih pasa, nedovoljno tjelesno pripremljenih
i uvježbanih, bujna vegetacija za ovo doba godine, te ob-
vezne mjere sigurnosti zbog magle, utjecali su na to da taj
dan bude zapamćen ponajprije kao dan za druženje. U lovu
je sudjelovalo svega 37 lovaca, različite dobi (slab odziv bio
je uglavnom zbog održavanja jesenjih misa zahvalnica po
mjesnim grobljima), psi su slabo tražili, a odstrijeljen je samo
jedan zec. Divljač je upozorena da je lovna sezona započela.
Lov je završen zajedničkim ručkom u lovačkom domu. I
ovaj put pripremljen je u vlastitoj organizaciji, čime su lovci
pokazali da bi mogli uspješno obnašati i ugostiteljske dužno- iz najmanje tri generacije koje vezuje
sti. Druženje je obilovalo zanimljivim situacijama. Tako su se što obiteljska, što lovačka kumstva.
u jednom trenutku iza šanka spontano našli „kumovi“ – lovci Dragan Stojak, predsjednik Uprav-
nog odbora, ispunio je obećanje
Glazbenici Jandrić benda među lovcima s otvorenja lova od prošle godine.
Tada je darovao lovački sako, a ovog
puta darovao je lovačke hlače. Tako
je Jako Filipović, stari lovac i poča-
sni član Udruge, kompletirao lovač-
ku odoru. Dobro raspoloženje još
su više popravili glazbenici Jandrić
benda. Uz priču, dogodovštine, šale
i pjesmu vrijeme je brzo prolazilo.
Kako je sutrašnji dan početak rad-
nog tjedna za većinu, razišli smo se
uz duboke emocije i lijepe dojmove
Jako Filipović, s lovačkim hlačama
s otvorenja lovne sezone.

LD „Mosor“, Široki Brijeg: KUĆA ZA ODMOR SEKCIJE DOBRIČ vu mladost, što su potvrdili brojnim prirode ovdje mogli doći i provesti
pričama iz toga vremena. Pod kolibu ugodne trenutke odmora. Kad se s
se može udobno smjestiti pedese- Vilina polja preko Bila i Grabovice put

Neobična tak lovaca. Pokraj nje je napravljeno

i ognjište. Do ove je kolibe i s južne
strane prosječena i obilježena staza
od oko 3 kilometra. Lovci, članovi
Mostarskog blata zaigra „žvatićka“
bura, pod ovom će se kolibom oriti
ganga i bećarac. A prvi glas povest
će Vlado Vranješ, lovac koji je najza-

lovačka koliba
Eko udruge, postavili su i obilježje služniji za sve ovo, pjesmom - Nesta
pokraj puta kako bi i ostali ljubitelji mala ledine u gaju...
Sklonište od “žvatićke” bure

Vlado Bošnjak

O
vogodišnje rujanske vrućine nisu smetale lovcima
sekcije Dobrič da u lovištu izgrade lovačku kolibu
koja je po mnogočemu jedinstvena i posebna.
Kad je polovinom prošlog stoljeća država „zagajila“ dio
krševitog i nepristupačnog dijela zemljišta iznad Dobriča, u
njegov je sastav ušao i „Ćubelin vrta“, nekih 1000 m² jedine
obradive površine. Kako se gaj zašumio, lovci bi se u ovome
„vrtlu“ često znali sastati i ručati. Prije dvije godine, na sredini
„vrtla“ lovci su od okolne šume napravili stol i klupe. Trebalo
se na neki način zaštititi od kiše i snijega. Odlučeno je da se
stol natkrije. Kako do cestovnog puta sa sjeverne strane ima
više od 1000 metara, trebalo je prosjeći stazu i sav materijal
donijeti na leđima. A glavni građevinski materijal bile su ru-
čice (svežnji) ražova krova. Za ovu kolibu potrošeno ih je oko
600. Koliba je građena s guštom. Mlađi su lovci prvi put vidje-
li kako se „pošiva“ krovom, a starije je ovo podsjetilo na njiho-

www.lovackisavez-hb.ba 25

hoop 79.indd 25 2.11.2011. 21:37:37

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LO „Vitez“, Vitez: REDOVITA, RADNA SKUŠTINA poslovanja blagajne, te poslovanja putem transakcijskog
računa kod Unicredit banke. Nadzorni odbor se, sukladno
pravilniku, osvrnuo i na rad ostalih tijela Udruge, te pred-

Ostavka predsjednika ložio Skupštini zaključke. Provedena formalna, suštinska i

računska kontrola blagajničkog izvješća i njegovih prilo-
ga, nije pokazala značajnije nepravilnosti u blagajničkom
poslovanju. Prikazana analitika i sintetika u blagajničkom

Upravnog odbora
izvješću i kronološkom tijeku promjena na računu banke
u cijelosti se poklapa s financijskim izvješćem za 2010. go-
dinu. Novčana su sredstva namjenski i racionalno trošena.
U odnosu na proteklu godinu vidljivo je da su stručna po-

Ivica Drmić Ne baš jednostavno, no ipak je izabrano novo čelništvo

R
edovita, radna Skupština LO
„Vitez“ održana je 10. rujna
2011. u prostorijama lovač-
kog doma u Vitezu. Lovne su jedi-
nice prethodno dostavile prijedlog
kandidata za Skupštinu, nakon
čega je napravljen popis sudionika
Skupštine. Približno mjesec dana
prije veći dio članova Upravnog
odbora dostavio je tajniku dopis u
kojem je izrazio zabrinutost zbog
situacije u kojoj smo se nalazili.
Sezona lova na srnjaka u okolnim
je udrugama ili završena ili je bila
pri kraju, a kod nas nije ni zapo-
čela. Udruga nije dobila potrebnu
suglasnost, lovci gube motivaciju,
Upravni odbor rijetko se sastajao, a
bližio se termin održavanja redovi-
te Skupštine. U dopisu se zahtijeva-
lo održavanje sastanka Upravnog ali i rasprave zastupnika koji su se vjerenstva bolje radila, premda se osjeti nedostatak kon-
odbora najmanje jednom tjedno, a „prepoznali“ u izvješću. Za riječ se tinuiteta rada. Izuzetak je Povjerenstvo za unaprjeđenje i
po potrebi i češće. Pri tome je jedna javio i Slavko Mlakić, predsjednik razvoj lovstva, koje nije odradilo ništa od onog što mu je
od točaka dnevnog reda bila „Pri- Upravnog odbora. On je Skupštini zadatak. Vjerojatno zbog bure u prethodnoj točki, preko
preme za održavanje Skupštine“. U dao objašnjenja i obrazloženja za toga se prešlo bez komentara i sankcija.
okviru priprema Upravni je odbor neke negativnosti koje su bile na- Financijsko izvješće za 2010. godinu dostavljeno je lov-
konačno izabrao dopredsjednika pisane u izvješću. Nakon toga se nim jedinicama u sklopu priprema, te je kao takvo bilo pred-
Upravnog odbora, Dragana Sto- zahvalio i stavio mandat na raspo- met prethodne rasprave na lovnim jedinicama. Stoga na
jaka, budući da je ovo mjesto bilo laganje, kako na dužnost predsjed- samoj Skupštini nije niti čitano, a usvojeno je jednoglasno.
upražnjeno od podnošenja ostav- nika, tako i na dužnost člana Uprav- U pretposljednjoj točki Skupština je dala suglasnost da
ke prethodnog dopredsjednika. nog odbora. Ovaj događaj odredio Upravni odbor uradi odgovarajuće izmjene na dijelu nor-
Tjedan dana prije početka Skupšti- je daljnji tijek Skupštine. Kad nije mativnih akata udruge. Izmjenama će se omogućiti flek-
ne, lovnim je jedinicama dostavljen prihvaćen prijedlog za održavanje sibilniji uvjeti za izdavanje lovačkog doma, koji već dugo
potreban broj primjeraka radnog izvanredne Skupštine (5 glasova za, vremena ne donosi nikakve prihode, te povoljniji uvjeti za
materijala za Skupštinu. Skupštini 2 suzdržana), prišlo se izboru novih teže bolesne članove i članove starije od 65 godina.
je prisustvovalo 26, od pozvanih ljudi na dužnosti. Tako je Dragan Posljednja radna točka dnevnog reda imala je sveča-
29 zastupnika, te su sve odluke Stojak, sukladno Statutu, izabran za ni karakter. Zaslužnim lovcima dodijeljena su priznanja.
pravno valjane. Tročlano Predsjed- predsjednika, a Ivica Drmić je prvo Zahvalnice za rad u lovstvu dobilo je 13 lovaca (od čega
ništvo, sačinjeno od predsjednika, imenovan novim članom, a kasnije jedan brončanu, četiri srebrnu, osam zlatnu), povelju za
dopredsjednika i tajnika, nastavilo izabran i za dopredsjednika Uprav- zasluge u lovstvu dobila su dvojica lovaca, deset lovaca
je s vođenjem Skupštine. Predsjed- nog odbora. Mirko Šarić izabran je je dobilo zahvalnicu za doprinos razvoju lovne kinologije,
nik Skupštine, Dragan Stojak, pro- za predsjednika, a Anto Čečura za a pet zahvalnicu za doprinos razvoju lovnog streljaštva.
čitao je Izvješće o radu Upravnog dopredsjednika Skupštine. Priznanja bi trebala biti poticaj, ponajprije za neaktivne i
odbora za razdoblje kolovoz 2010. Predsjednik Nadzornog odbo- malo aktivne lovce. Nagrađeni lovci trebali bi dobiti motiv
– kolovoz 2011. godine. Izvješće o ra, Alojz Žabić, pročitao je Izvje- za još bolji rad, čime se natječu za sljedeću, višu razinu
radu, pisano kronološki i opisno, šće Nadzornog odbora. Nadzorni lovačkog priznanja.
govorilo je o aktivnostima Uprav- je odbor ostvario potpun uvid u Skupština je završena prigodnim domjenkom, ovaj
nog odbora od prethodne Skup- dokumentaciju vezanu za finan- puta pripremljenim u vlastitoj organizaciji, budući da je
štine. Uslijedile su konstruktivne ra- cijsko poslovanje LO „Vitez“. Tom prethodno otkazan ugovor s dotadašnjim zakupcem
sprave o ovoj točki dnevnog reda, je prilikom provedena kontrola objekta lovački dom.

26 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 26 2.11.2011. 21:37:39


LD „Sokol“, Seonjaci: PRIPREMA HRANE ZA ZIMU
Nema lova,
ima lovaca
Niko Ždravac
B
ez obzira na trenutačnu zabranu lova na području
Brčko Distrikta BiH – a tako će biti i čitave ove lovne
sezone – članovi našega društva rade na ispunjavanju
planskih zadaća koje proizlaze iz planskih dokumenata do-
nesenih u ranijem razdoblju. Naime svoje su aktivnosti sveli
na one koje nisu u suprotnosti sa zabranom lova, pa su se
tako prihvatili ostvarenju drugih, također korisnih poslova.
Držeći se strogo Odluke o zabrani upravljanja lovištem koju
je na adrese lovačkih društava uputio Inspektorat Vlade
Brčko Distrikta BiH, u lovište ne bi smio nitko kročiti. Među-
tim, da divljač iduće zimske sezone ne bi došla u krizu zbog
LD „Pavlovica“, Novi Travnik: NOVA LOVNA SEZONA
Lovili samo štetočine i lutalice
Anto Cvitanović
L
ovačko društvo „Pavlovica“, temeljem Plana rada Druš-
tva za 2011. godinu, 2. listopada otvorilo je ovogo-
dišnju sezonu lova na sitnu divljač. Otvorenje lovne
sezone proteklo je radno i svečano. „Radni“ dio otvaranja
protekao je isključivo u lovu štetočina i lutalica, koje prave
goleme štete na divljači. Akciju su vodili lovnici sekcija obi-
lazeći kompletan dio revira sekcije Mravinjac, odstrijelivši
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 27
Priprema kukuruza za divljač
eventualnog nedostatka hrane, ve-
ćina sekcija našega društva zasijala
je odgovarajuće površine žitarica-
ma koje će, kao i prethodnih godi-
na, biti raspoređene po hranilištima
u teškim zimskim uvjetima. Na ovoj
smo fotografiji u poslu zabilježili ne-
pritom nekoliko lutalica.
U 13 sati, lovci su bili na zbor-
nome mjestu, gdje ih je pozdravio
Mirko – Mićo Lešić, predsjednik
Društva, zahvalivši Bogu na lijepu
danu a lovcima i gostima na odzivu.
Na zbornom mjestu okupilo se 107
Lovci - kuhari
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
koliko članova sekcije Dubrave koji
za skladištenje pripremaju kukuruz,
koji će dobro doći za sve vrste div-
ljači kad to zatreba. Ovo je još jedan
dokaz vlastima u Distriktu da lovci u
prirodu i unose, a ne samo da od nje
oduzimaju.
lovaca i gostiju, među njima i dosta
onih iz susjednih udruga. Među broj-
nim gostima, među lovcima se i ove
godine našao naš stari znanac i pri-
jatelj Fabo Stanić, zapovjednik Poli-
cijske postaje Novi Travnik. Molitvu i
blagoslov pred objed predvodio je
velečasni dr. Pavo Jurišić, pridruže-
ni član Društva, koji ovdašnje lovce
prati na skoro svim događanjima.
Nakon pozdrava, blagoslova i
molitve, nazočnim lovcima je, kroz
razgovor tijekom druženja, dopred-
sjednik Saveza Slavko Marin dao
odgovore i pojašnjenja na pitanja
o dodjeli lovišta na gospodarenje i
privremenoj suglasnosti resornog
ministra na godišnji plan gospoda-
renja lovištem za 2011. godinu. Ma-
rin je apelirao na lovce da najprije
trebaju izvršavati svoje obveze pro-
istekle iz odluka i zaključaka Uprav-
nog odbora Društva i Saveza te ra-
diti na još boljim odnosima među
lovcima u sekcijama i Društvu, što je
temelj boljeg i stabilnijeg Društva.
Uz Marina, pojašnjenja, odgovore i
informacije lovcima je davao i pred-
sjednik društva Mirko – Mićo Lešić,
ističući dobru suradnju i potporu
Lovačkog saveza Herceg Bosne nji-
hovu Društvu te njihovu radu i ak-
tivnostima.
Da se umorni lovci i gosti malo
okrijepe, pobrinuli su se Stipo Zla-
tunić, Jozo Jurišić – Đira i Jure To-
mić – Jurka, spremivši lovački gulaš
i pečeno prase.
27
2.11.2011. 21:37:40
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
HUL „Kravica“, Ljubuški: LOVAČKA VEČER vica“. Kao mlade lovkinje njih su dvije, zajedno s još osme-
ricom svojih kolega, pomogle pri prodaji lovačke tombole,
na čemu im Udruga iskreno zahvaljuje. I prije smo, zapravo,

Šesto trideset šest uzvanika

Mario Herceg
u našoj udruzi imali lovkinje, ali one nisu plaćale članarinu i
tako nisu zadržale status članova udruge.
Rad, trud i muka koju kroz godinu podnesu svi čla-
novi udruge a najviše Upravni odbor na čelu s radnim
predsjedništvom, dobar ugled i simpatija naših prijatelja

H
rvatska udruga lovaca „Kravi-
ca“ iz Ljubuškog je 30. rujna
2011. organizirala svoju lo-
vačku večer – tradicionalno druže-
nje lovaca i simpatizera lova uz hra-
nu, piće i bogatu tombolu. Na ovom
lovačkom druženju bili su prisutni
predstavnici okolnih lovačkih udru-
ga i nekolicina lovaca iz Hrvatske.
Predsjednik naše udruge, Tomislav
Petrović, obratio se skupu prigod-
nim govorom u kojem se osvrnuo
u dosadašnji rad, u kratkim crtama
prezentirao buduće projekte te za-
želio svima ugodno druženje na
lovački način. Poslije njega skupu se
obratio i Ivica Lučić, tajnik Lovačkog
saveza Herceg Bosne.
Svadbeni salon „Ohio“ u Ljubuš-
kom uobičajeno se odlično pripre-
mio za ovoliki broj uzvanika, njih
636. Hrana i piće jednostavno su
nestajali sa stolova, što zbog razno-
vrsnosti i ukusa, što zbog činjenice
da su lovci uglavnom snažni i zdravi
odrasli ljudi koji za večer mogu po- Dobitnici lovačkih pušaka na tomboli
jesti i popiti više od bilo kojih sva-
tova. Brojke od 28 janjaca, 2 prasca, No na ovom skupu nisu bili i susjeda ne-lovaca, sve to dođe do punog izražaja baš
2 mijeha planinskog sira, 552 boce samo muškarci, kako to obično biva. na lovačkoj večeri. Vide to sve i oni što trebaju vidjeti i oni
vina, pivo u potocima, da ne govori- Naša udruga s ponosom može reći kojima to nije drago, jer nečiji dobri rezultati nisu svima
mo o žestokom i sokovima te srne- da su, desetak dana prije ove zaba- na radost.
tini iz Trebinja, veprićima iz Konjica i ve, dvije dame: Matija Škrobo i Kata Veselo druženje nastavljeno je do kasno u noć, a svi
s Mljeta, više nego uvjerljivo opisuju Pavlović položile lovački ispit i po- uzvanici na ovoj lovačkoj večeri imali su samo riječi hvale
atmosferu i situaciju u salonu. stale punopravne članice HUL „Kra- za organizacijski odbor koji je sve to pripremio.

LD „Vepar“, Prozor-Rama: LOVNI TURIZAM Lovci imaju što ponuditi turistima

Društvo se želi uključiti

u turističku ponudu
Stanko Ćurčić

U
programu „Ramskih jeseni“
na Međunarodnom sajmu
poljoprivrede, prehrane i tu-
rizma, LD „Vepar“ je aktivno sudje-
lovalo sa štandom. „Izloženi su bili
trofeji divljači koja obitava u lovištu
našega lovačkog društva. Svrha
je sudjelovanja na Sajmu, između
ostalog, da se Društvo kroz lovni
turizam aktivno uključi u turističku
ponude općine Prozor-Rama. Da su
dane koncesije na lovišta, mislim da
bi bilo mnogo više aktivnosti“, riječi
su Ive Zane, predsjednika Društva.

28 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 28 2.11.2011. 21:37:42

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
HUL „Kravica“, Ljubuški: SKUPŠTINA Nakon skupštine, zajednički objed

Zajednički upiremo
u kola svoje udruge
Mario Herceg

R
adno-izborna Skupština HUL „Kravica“, čijih je 752 lo-
vaca predstavljalo 53 zastupnika iz 21 sekcije, upriliče-
na je 13. listopada 2011. u svadbenom salonu „Ohio“.
Ljubuški su lovci poznati po tome što se vole družiti i
veseliti na lovačkim večerama i rado su viđeni gosti u svim
susjednim lovačkim udrugama. Impozantan broj od 636
uzvanika na lovačkoj večeri te 3861 prodani listić tombo-
le govore da i u ovim kriznim godinama mi lovci hoćemo
i možemo. Uspješnost i domaćinsku organizaciju lovačke
večeri potvrđuju i 8442 KM koje su preostala udruzi poslije
ove manifestacije. No još jedan podatak snažno govori o
jačini ove lovačke udruge: u protekloj smo lovnoj sezoni
imali 45 pripravnika, četrdeset troje ih je položilo ispit i sada
su mladi lovci.
U radnom dijelu Skupštine Tomislav Petrović, predsjed-
nik Udruge, podnio je financijsko izvješće, koje je jednogla-
sno usvojeno. U izbornom dijelu Skupštine birana su sva
tijela udruge pa je tako za predsjednika Skupštine izabran
Žarko Keža, za predsjednika Udruge ponovno je izabran To-
mislav Petrović iz Veljaka, za tajnika Mario Herceg iz Ljubuš-
kog, za lovnika Ante Skoko iz Radišića, za potpredsjednike
Ante Vukšić iz Hardomilja i Miro Čolak iz Radišića. U Stegov-
ni sud su izabrani: Branko Bebek (Šipovača), Željko Među-
gorac (Klobuk), Ante Hrstić (Radišići), Srećko Brkić (Vojnići) i
Željko Živković (Grab). Tužitelji Udruge su Ante Vukšić (Har-
domilje) i Ante Bradvica (Ljubuški).
Najbrojnija je Komisija za razvoj lov-
stva: Dominik Vukšić (Otok), Stipe
Jelavić (Veljaci), Jure Bojka (Vitina),
Damir Vučić (Cerno), Mario Antić
(Klobuk), Antonio Primorac (Radiši-
ći) i Milan Mikulić (Ljubuški).
Nakon konstruktivne rasprave
pri utvrđivanju kalendara lova za
iduću lovnu sezonu, odlučeno je da
lovna sezona počinje 23. listopada,
nadamo se, na radost i korist svih
lovaca i ljubitelja prirode. Jedna je
stavka ponovno vraćena u lovni ka-
lendar, a to su čeke na divlju svinju,
koje su po Zakonu o lovstvu dopu-
štene. U lovište je ove godine pušte-
no 98 zečeva, 208 fazana proljetos i
još 600 jesenas, te 70 trčaka.
Nakon radnog dijela započinje
onaj opušteniji dio – druženje uz
džigericu na kiselo, kakva se sprema
samo kod Franka i janjeće pečenje.
Uz to je, naravno, dobro išlo ohlađe-
no vino vinarije Nuić. Polako se za-
boravlja je li otvaranje lova 16. ili 23.
Osjeća se zajedništvo i spoznaja da
smo svi mi lovci HUL „Kravica“ i da
kao jedan u istom smjeru guramo
zajednička kola svoje udruge, na
dobrobit svih naših lovaca i razvoja
lovstva na ovim prostorima.

LU „Cincar“, Livno: SKRB O DIVLJAČI U SUŠNOM RAZDOBLJU Buduće pojilište na Borovoj glavi

Jedno pojilište
izgrađeno,
dva očišćena
Pere Mihaljević

N
ovac zarađen od ulova i od dozvola na lov ptica, LU
„Cincar“ iz Livna ove je godine ravnomjerno podije-
lila svim svojim sekcijama. Iznos od 1300 KM svaka
je sekcija uporabila za različite svrhe. Članovi sekcije Boro-
va glava odlučili su taj novac potrošiti za izgradnju jednog
pojilišta za divljač. Ono je izgrađeno na pristupačnom mje-
stu, da bi se lakše punilo tijekom sušnih razdoblja. Vrhunski
je urađeno, između ostalog i zato
što su članovi ove sekcije koristili
savjete svojih kolega koji su to već
radili. Osim izgradnje novoga, lov-
ci ove sekcije očistili su i uredili još
dva pojilišta u svome lovištu. A sve
je to vrijedno hvale, pogotovo ako
se zna da se već odavno ništa nije
poduzimalo da bi se divljač zadržala
u ovome lovištu.

www.lovackisavez-hb.ba 29

hoop 79.indd 29 2.11.2011. 21:37:46

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

N
LD „Uskoplje“, Uskoplje-Gornji Vakuf: OTVORENA LOVNA SEZONA akon nedobivanja odobrenja od mjerodavnoga žu-
panijskog ministarstva za ovogodišnji lov na srnda-
ća, mnogi su lovci bili skeptični u pogledu dobivanja

Magla i kiša učinili svoje suglasnosti za lovnu sezonu koja slijedi. Ipak, na radost svih,
problemi su prevladani (barem privremeno), a na lovcima
je da, odgovornim ponašanjem u lovištu i izvan njega,
mjerodavnima pokažu kako ukazano povjerenje itekako
zaslužuju. Valja istaknuti da je odluci ministarstva „kumova-
Velimir Šekerija la“ i dobra suradnja dvaju lovačkih društava koja egzistiraju
na prostoru Uskoplja. LD „Uskoplje“ i LD „Rog“ prethodno
su potpisali sporazum kojim se precizira način korištenja i
podjele lovišta među njima za ovu lovnu sezonu.
Prva nedjelja u listopadu značila je da je lov u Uskoplju
mogao početi. Ugostiteljski objekti u kojima se okupljaju
lovci svoja su vrata otvorili nešto ranije kako bi se popila ju-
tarnja kava, čaj ili domaća šljiva. Na benzinskim su se crpka-
ma izmjenjivali terenci, ulijevalo gorivo, kupovale cigarete i
ostale potrebne stvari. U višim predjelima Vranice i Raduše
lovce je dočekalo nekoliko centimetara snijega, što se iz
maglovitog Uskoplja nije dalo primijetiti. Snijeg se, nažalost,
nije dugo zadržao, što je otežalo pronalazak i praćenje tra-
ga divljači. Da nevolja bude još veća, počela je padati kiša,
tjerajući lovce da iz svojih ruksaka izvade kabanice. U takvu
ambijentu bilo je teško očekivati nešto na nišanu. Mnogo
ranije nego to redovito biva lovnici sekcija povukli su lovce
s čeka te puhanjem u lovački rog označili kraj lova za taj
dan. Druženje se nastavljalo u lovačkim kućama, u kojima
se uz pjesmu i veselje proslavljalo otvaranje lova. „U ništa“
što se odstrela tiče ovaj put nije nimalo zasmetalo lovcima.
Neposredno pred početak lova
Svjesni su da je sezona pred njima, a divljači u uskopaljskim
šumama, hvala Bogu, ima dovoljno.

Jure Musulin LD „Galeb“, Čapljina: ZAJEDNIČKI LOV NA FAZANA

Z
ajednički lov na fazana-pijev-
ca za svoje lovce i goste, LD
„Galeb“ upriličilo je 2. listo-
pada ove godine. Za tu je prigodu
nekoliko dana prije nabavljeno oko
200 odraslih fazana, u omjeru 3 : 1
u korist pijevca, kako bi se osvježila
krv u lovištu. To je bio ujedno i jedini
predviđeni dan za lov na fazana-pi-
jevca u lovnoj sezoni 2011./12.
Sve se događalo prema pred-
viđenom planu. Fazani su pušteni
na terenima lovne sekcije Gnjilišta,
koji su kao bogomdani za lov pti-
ca. Zborno mjesto lovaca bilo je na
parkingu ispred poznatoga motela
Karaotoka, u 7 sati. Svi su lovci stigli
na vrijeme i postrojili se u dvije lini-
je. Tu su dobili informacije i upute o
lovu od predsjednika Josipa Vekića,
lovnika Jure Musulina i „koordina-
Veliki uspjeh Društva i lovaca
tora“ za sva događanja toga dana lovaca). Pošto su svi bili upoznati sa u Karaotoku. Sve je bilo besprijekorno organizirano i lovci
Ilije Jurkovića (ujedno i predstav- svojim zaduženjima, krenulo se u su imali samo riječi hvale. Druženje je proteklo u odličnoj
nika lovne sekcije Gnjilišta). Pri tom lov po poljima, koji je trajao negdje atmosferi, do kasnih popodnevnih sati. Na kraju lova, Ilija
je uočeno da lovci nemaju naviku do 11 sati. Po završetku lova, lovci su Jurković je u jednoj rečenici oslikao atmosferu ovoga dana:
nositi reflektirajuća obilježja, pa im se okupili opet ispred motela, gdje „Ovo je veliki uspjeh našega lovačkog društva i lovaca, jer je
je skrenuta pozornost na to. Ilija Jur- je odana počast odstrijeljenoj divlja- ovo prvi poslijeratni organizirani zajednički lov naših lovaca
ković izabrao je petericu lovovođa, či (20-ak kljunova). U podne je usli- i gostiju. A najveći je uspjeh to što smo se svi živi, zdravi i ve-
koji će voditi lovce u 5 grupa od po jedio zajednički ručak i druženje za seli vratili iz lova i samo možemo zaželjeti što više ovakvih
10-ak lovaca (ukupno je bilo oko 50 sve lovce u debeloj hladovini bašče druženja, jer to je smisao lova“.

30 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 30 2.11.2011. 21:37:49

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LU „Zavelim“, Roško Polje: PRVI DAN LOVA

Užitak na
“lipom Zavelimu“
Ante Ðikić

U
nedjelju 2. listopada otvorena je ovogodišnja jesen-
ska lovna sezona u Rošku Polju. Uz domaće lovce, i
ove su godine na otvaranju bili brojni lovci-gosti iz
Mostara, Širokog Brijega, Čitluka, Ljubuškog, Čapljine, Gru-
da, Posušja, Rakitna, Imotskog, Tomislavgrada i Splita.
Mjesto okupljanja bio je Caffe bar „Tigar“ u Rošku Polju.
Nakon kavice, predsjednik Mario Sušilović pozdravio je na-
zočne i pozvao nas da pođemo na lokalitet zvan Tabla. Prije Stotinjak lovaca na prvom lovnom danu
ulaska u lovište dobili smo upute o načinu lova, mjerama si-
gurnosti i o svemu onom što će uslijediti po završetku lova,
a to je naše nezaobilazno i dobro poznato lovačko druženje Ulov - lij, vepar i dvoje nazimadi
u Rogovima. Predsjednik je naglasio da se lovi isključivo svi-
nja te štetočine. Lov na zeca i srnjaka je zabranjen. Nakon
dobivenih uputa, uz lovački pozdrav „dobra kob“, nas neko-
licina domaćih lovaca zaduženih za raspored naših dragih
gostiju krenusmo put lovišta, put našega „lipog Zavelima“.
Dobro organiziran lov, lovci raspoređeni na čekama i
dobro odrađen posao pogoniča sa psima rezultirali su od-
strijeljenim veprom, dvoje nazimadi i lisicom. Vepra ovaj
put „obori“ domaći lovac Slavko Šapina – Zeko i to negdje
visoko iznad Močila, skoro pri vrhu Zavelima. Valjalo je ra-

Prije otvaranja lovne sezone, skupina lovaca na čelu s
predsjednikom Mariom Sušilovićem, zamijenila je no-
sive grede na čeki u Privoru. Mjesto dotadašnjih 16x10
cm, stavljene su nove grede, 20x20 cm. I cijela je čeka
obojena. Za pohvalu, nema što!
nom zorom gore izići što je Slavko i
učinio, ali mu se i isplatilo. Nazimad
odstrijeliše gosti Mirko i Ivica, a lija
je platila glavom jer je dolijala na
puškomet prijatelju Doniju, koji joj
nije oprostio.
Malo iza podne lov je završen,
a onda smo krenuli put Rogova, u
našu lovačku bazu. Uz nas lovce,
našla se tu i nekolicina onih koji re-
dovito dođu na naša lovačka okup-
ljanja-druženja. Zahvaljujući novom
vodstvu Udruge, ovaj put je naše
druženje bilo bogatije za dolazak
glazbenog trija iz Opuzena. Veseli
je trojac svojom svirkom i pjesmom
dao dodatni štih našem ionako
dobro poznatom druženju, živo i
veselo. Posao kuhara ovaj je put,
uspješno, odradio Mate Skočibušić
zvani Bušić, a za pomoćnika je imao
Branka Radoša. Gulaš koji spremiše
nestao je u trenu, za prste polizati i
u dovoljnoj količini za svih. Na me-
niju se našla i naša roška janjetina s
ražnja, koju treba znati „lipo“ i ispeći.
Mićo je još jednom pokazao da je
majstor u tome. Našla su se tu i dva
pečena odojka, za svaki slučaj, da ne
bude, ne daj Bože, malo. O dobroj
kapljici da i ne govorimo. Prije za-
jedničkog ručka, naš župnik fra Jozo
Radoš – Đoka pomolio se s nama te
zazvao Božji blagoslov na sve nas i
na naše druženje.
Stotinu duša na jednome mje-
stu uz gangu, svirku i pjesmu, sve
do večernjih sati ostade toga dana
u Roškome Polju. Sve je proteklo u
najboljem redu, i lov i ono poslije
njega. Čista desetka svim sudionici-
ma ove lovačke fešte.

www.lovackisavez-hb.ba 31

hoop 79.indd 31 2.11.2011. 21:37:51

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

U
LU „Sava“, Orašje: KOLOVOZ I RUJAN NA ORAŠKI LOVAČKI NAČIN kolovozu je otvorena lovna sezona na prepelicu.
Zbog prevelike vrućine i manjka prepelice, bilo je

Velika suša
manje lovaca nego ranijih godina.
Također ljetos, 13. kolovoza, u lovište je pušteno 1300
komada fazanske divljači, kupljene u Fazaneriji „Posavina“ u
Odžaku.
Sušno je razdoblje u ovom kraju bilo doista dugačko,

na početku lovne sezone

Adam Dabić
gotovo 90 dana bez kiše ili tek s ponekom kapi. Požari ve-
ćeg ili manjeg intenziteta u takvim su uvjetima bili gotovo
neizbježni i oni su doveli u ozbiljnu opasnost divljač i objek-
te u lovištu. Najkritičnije je bilo u sekciji Ugljara, gdje je u tri
navrata požar išao prema lovačkoj kući. Srećom, dogodila
se samo manja šteta na električnim stupovima.
Dana 16. rujna 2011., u oraškom restoranu „Centar“ sa-
stao se Upravni odbor LU „Sava“ i odlučio o lovnim danima
na fazana, zeca, divlju patku i gusku te štetočine.
Po lovnom kalendaru, fazan će se loviti u sljedeće dane:
16., 23. i 30. listopada, 6., 13., 20. i 27. studenog, 11. i 18.
prosinca 2011., te 2. siječnja 2012. godine.
Lovni dani na zeca su 30. listopada, 27. studenog i 18.
prosinca 2011. godine.
U navedene lovne dane dopušten je lov svih vrsta šte-
točina, o organizirani lov na štetočine bit će 8., 15., 22. i 29.
siječnja 2012. godine.
Lov divlje patke i guske dopušten je od 1. rujna 2011.,
bez pasa. Lov na divlju gusku traje do 31. siječnja, a na divlju
patku do konca veljače 2012. godine.
U svaki lov mogu ići najmanje tri lovca, a sve što se,
eventualno, bude događalo mimo ovih odluka, bit će sank-
cionirano od strane disciplinske komisije LU „Sava“.
Svi lovci koji se kreću lovištem moraju biti obilježeni od-
govarajućim fluorescentnim trakama.
Lovna se sezona može prekinuti zbog vremenskih ne-
prilika, a tu odluku može donijeti Upravni odbor Lovačke
Preuzimanje fazanske divljači
udruge „Sava“.

GLAMOČ
Ražanj s Pandurice
U nedjelju, 2. listopada, gla-
močki su lovci obilježili početak
lovne sezone na neke vrste div-
ljači. Članovi sekcije „Pandurica“,
nakon što su obišli lovište, sastali
su se na Pandurici te, uz pečenje i
malo pića, proveli dan u druženju.

Mile Penić

32 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 32 2.11.2011. 21:37:56


P
onovno otvaranje lovne sezone u vrućoj Hercegovini
vrisnu usred gustiša i punoga zelenila šume, mimo
svih logičnih i zdravorazumskih parametara. Tako
nam se barem čini! No, takva bijaše demokratska volja onih
što pozicijom postadoše lovački veleznalci.
Divljači ima i nema, kako se komu čini i s kojega „plo-
ta“ tko gleda. Oni lovci što ugođaj traže u nemilosrdnome
proganjanju i odstrjelu svega letećega i gmižućega, svoje
apetite zadovoljavaju činjenicom da u lovištu imaju dvije
ili tri gude puštene iz gatera, koje su se tako kasno oprasile
da im u listopadu prasići nisu dosegli težinu omanjega zeca
(!) Zaludu su stariji lovci ukazivali na besmisao uzgoja crne
divljači u malim, patuljastim gaterima, iz kojih se reprodu-
ciraju polupitome svinje koje trče za zvukom traktora i mo-
torke pile, ta praksa je dobila legitimitet i pravo prednosti
nad prirodnom zaštitom i uzgojem. Jer, ovo potonje je teže,
traži više truda, a pitanje ulova potpuno je neizvjesno. I su-
gestije lovačke struke, čini mi se, idu u tome smjeru da se
prednost daje prirodnom a ne umjetnom uzgoju.
Trsje se prije desetak dana zrcalilo vedrinom i zrelošću
po uzarićkim vinogradima, mamilo različite insekte, ptice
i krupnu divljač na nalegalnu degustaciju toga ljudskoga
truda i dara Božjega. Čudna su naša razmišljanja i teško
svarljiva! Kada ose, pčele, stršljeni, kune, bumbari, kosovi...
ogole na desetke trsova, onda je to nešto normalno i ni-
komu ništa. Ali, kada naiđu krmače sa svojim mladuncima
pa se malo zaslade i oprobaju koju Žilavku ili već učerezeni
Vranac, onda se sva prokletstva upućuju divljači i lovcima,
traže se glave i obeštećenja, pronalaze se krivci i izmišljaju
teorije. Takva su izgleda pravila razmišljanja. Što se mene
tiče, neka im je uslast i tu nema krivca za nekoliko kilogra-
ma grožđa. Bila je divota pogledati jedno mršavo prase
kako neiskusno i blijedo bulji u mene i bezbrižno čeprka po
LU „Sava“, Orašje: SEKCIJA OŠTRA LUKA ZAVRŠILA SVOJU LOVAČKU KUĆU
Lovački dom DE-LAPE
Adam Dabić
U lov na fazana ispred novoga lovačkog doma
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 33
LD „Mosor“, Široki Brijeg: PRVI LOVNI DAN U UZARIĆIMA
Ljepota lova bez ulova
Blago Lasić
komposištu, tamaneći posljednje
gliste, a samo dan poslije mu je mo-
žebitna majka došla primirisati kod
mojih sulovaca, dok je Mali Bilaćušić
pred lovačkom kućom u Bukovcu
spremao roštilj.
Onda se dogodilo nešto vrlo
mudro i razumno u nerazumnome
otvaranju lova! Dogovorili se lovci
nekoliko susjednih sekcija, da se ne
lovi svinja u rajonu gdje otprilike obi-
tavaju krmače s prasićima. Dogovor
se poštovao (barem ove prve nedje-
lje) i nitko nije pucao, čak su se i oni
agresivniji goniči ostavili u lancima
da ne bi napravili štetu. Svaka čast na
ideji, a još veća na strpljenju lovaca!
Ipak, nisu izostali lovački ugođaji
toga burevitog listopadnog dana.
„Zečari“ su još dodatno prorijedili
tu autohtonu i ugroženu divljač, ali
je veliki broj prošle zime ubačen
baš u tu svrhu pa će valjda nešto i
ostati za nužni matični fond. A, oni
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
što nisu nosili svoje ubojito oružje,
na čelu s Pupom i Barom, latiše se
janjetine, junetine, pršuta, sira iz mi-
jeha i mladoga crnog vina. Poslije
svega toga oznojena čela i promukli
glasovi od gange kao da su s najve-
ćega derneka došli. Međutim, nije
to bilo sve! Prvi put u ovoj sekciji se
u prirodu nosio pribor za uštipke,
puru i lučenicu, što je nekada bilo
nezamislivo u šumi. Održano je i
malo natjecanje u kakvoći uštipa-
ka. Ispalo je neriješeno, jer je pretili
Martin pravio baš prema svojoj kon-
stituciji, a čigrasti je Andrija ispekao
tanke i suhe komade slične sebi. Ali,
lako im je peći kada im Rada Paviće-
va kvalitetno zamuti a Toća pripremi
dobra drva.
Takvi smo mi lovci, i dobri i loši
kako kada zatreba, ali u stanju doka-
zati da je lov lijep i kada se ne puca
na sirotu divljač, još kada je nema
viška u prirodi!
N
a prostoru općine Orašje ima
deset lovačkih sekcija, Oštra
Luka jedna je od brojnijih.
Prije tri mjeseca, ta je sekcija počela
graditi svoju lovačku kuću. Napor-
nim radom predsjednika Mate Ko-
pića i ostalih članova sekcije, kuća
je završena prije zime i otvaranja
lova na fazana i zeca. Kuća je zidana
sitnom ciglom, površina joj je pre-
ko 100 metara četvornih, u njoj je
drvena galerija s mnogo prostora
za spavanje i prijam gostiju, te pe-
čenjarnica i kamin.
Sekcija Oštra Luka pravila je
svoj objekt među posljednjim sek-
cijama Udruge. Razlog? Da to bude
nešto DE-LAPE, kako kaže pred-
sjednik sekcije Mato Kopić – Batak.
Zato se ovaj objekt i zove Lovački
dom DE-LAPE.
Na otvaranju lova na fazana, 16.
listopada ove godine, lovci su se
postrojili ispred novog doma i tako
ga, na određeni način, pustili u rad.
Ovom prigodom sekcija Oštra
Luka zahvaljuje svim sponzorima,
lovcima i onima koji nisu lovci a
sudjelovali su u izgradnji ovoga lo-
vačkog doma.
33
2.11.2011. 21:37:59
 DIVLJAČ I LOVIŠTE
RIKA JELENA
Riče, kako bi pokazao suparnicima
da je spreman štititi svoj “harem“
Jelen je u vrijeme rike strahovito neoprezan, jer ne razmišlja ni o čemu drugom osim o
parenju. Gotovo da uopće ne jede i nema potrebu za hranom. Ima samo jak nagon za pa-
renje i to ga tih dana drži. Zbog takva načina života u vrijeme rike izgubi i 30 posto tjelesne
težine. Zato se košute skrbe o tome da njihov mužjak ima potreban mir kako bi se tijekom
dana i noći mogao odmoriti za napore koje iziskuje parenje
Tomislav Mihaljević
R
ika i parenje jelena počinju
već u kolovozu, svoj vrhunac
doživljavaju u prvoj polovini
rujna, a u skladu s prirodnim za-
konitostima, i kod jelenske divljači
termine parenja diktiraju ženke,
odnosno košute kad su spremne za
parenje. U prvoj polovini rujna rika
je najintenzivnija.
Glasanje ili rika jelena zaista je
impresivna. Jelenu je u to vrijeme
pojačano lučenje muškog spolnog
hormona – testosterona, što ga po-
tiče na rikanje. Na taj način on tjera
od „harema“ svoje suparnike, među
kojima je veliko rivalstvo oko ženki.
Stručnjaci kažu da jedan jelen (bo-
jovnik) u vrijeme rike u svom „hare-
mu“ okupi oko 10 košuta i one su u
ta 2-3 tjedna samo njegove. Jelen
bojovnik riče kako bi pokazao svo-
jim suparnicima da je on posjednik
„harema“ i da ga je spreman braniti,
a nuzljubi riču kako bi pokazali da su
se spremni boriti i preoteti košute.
TROFEJCI I NUZLJUBI
Trljanjem rogova o stabla poka-
zuju svoju snagu i istodobno ispu-
štaju spermu, koja je specifičnog
mirisa, slična kao kod jarca, a čo-
vjek ga može osjetiti i na 100 me-
tara. Treba znati da dubina i snaga
rike ne označavaju ni dob ni snagu
jelena. Katkad vrlo mlad i trofejno
slab jelen može imati snažan glas,
i obratno, trofejno jak jelen može
imati slab glas. Iskusan će lovac
ipak po snazi i načinu rike otkriti
trofejnog jelena i njegov položaj.
Nije ni pravilo da trofejno jak
jelen okuplja najviše košuta, če-
34
hoop 79.indd 34
sto trofejno slabiji jeleni okupe i
do 10 košuta u „haremu“. Zato ne
trebamo zanemariti ni jelene koji
se kreću oko „harema“ (nuzljubi),
jer i među njima često možemo
naći trofejno vrijedna grla, mnogo
vrjednija od posjednika „harema“.
U borbi za košute do izražaja
dolazi fizička snaga (kondicija), hra-
brost i spremnost jelena, jer samo
takvi imaju mogućnost okupiti „ha-
rem“ i pariti košute. Simbioza jelena
i košuta u vrijeme rike nevjerojatna
je. Oni sve to vrijeme žive zajedno
na rikalištu, pri čemu je jelen apso-
lutni gospodar prostora i sve mu je
podređeno. Košute su te koje stra-
žare i štite teritorij, idu u izvidnicu.
Jelenu bojovniku mnogo je teže
prići nego usamljenim jelenima, jer
se nalazi u sredini okružen košuta-
ma koje osluškuju svaki šum. Prići
jelenu s košutama pravo je umijeće
i onaj tko ga odstrijeli može uistinu
biti ponosan na svoje lovačke spo-
sobnosti.
Jelen je u vrijeme rike straho-
vito neoprezan, jer ne razmišlja ni
o čemu drugom osim o parenju.
Jelen u vrijeme rike gotovo uopće
ne jede i nema potrebu za hranom.
Ima samo jak nagon za parenje i to
ga tih dana drži, a zbog takva nači-
na života u vrijeme rike izgubi i 30
posto tjelesne težine.
Zato se košute skrbe o tome da
njihov mužjak ima potreban mir
kako bi se tijekom dana i noći mo-
gao odmoriti za napore koje izisku-
je parenje. Ono se pak događa u
ranim jutarnjim ili ranim večernjim
satima. Ujutro između 5 i 8 sati, a
Broj 79, rujan - listopad 2011.
2.11.2011. 21:38:00

navečer između 18 i 21 sati. Danju se odmaraju i skupljaju
snagu za večernje orgijanje.
BORBA ZA KOŠUTE
Posebna priča tijekom rike je borba za košute. Jelen-
ska divljač kroz godinu živi u krdima, no prije sezone pare-
nja krda se razbijaju, jeleni se izdvajaju i počinju okupljati
„harem“. U to vrijeme najčešće dolazi do borbi za ženke,
no prije samog sukoba jeleni odmjeravaju snage, što zna
trajati i nekoliko sati.
No ako se dohvate u klinč, borbe nerijetko završavaju tra-
gično, posebno ako im se u sukobu zapetljaju rogovi, koje
više nitko ne može raspetljati. Obojica tako zapetljani nekad
padnu u vodu i utope se. U tom im slučaju nema spasa.
Jelen spolnu zrelost postiže u drugoj godini života, no
tek negdje u petoj godini dolazi u priliku da se izbori za
parenje. No stariji i jači jeleni nagonski oko sebe okupe
dva-tri mlađa „učenika“ koje prime u „harem“.
Često ih nazivaju „nuzljubi“ i oni su tu da ugrabe priliku
kad je glavni jelen umoran, tada oni uskaču na njegovo
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 35
Jačina rike ovisi i
o dobi jelena, ali i
o košutama. Mlađi
jeleni jače riču, stariji
slabije. Zanimljivo
je da se i kod košuta
poštuje hijerarhija
mjesto. Košute su pak također u
drugoj godini spremne za parenje,
a te najmlađe zovemo dvizice. Ako
osjete da su fizički spremne za pa-
renje, ulaze u harem, a ako nisu, ne
približavaju mu se.
DIVLJAČ I LOVIŠTE
Jačina rike ovisi i o dobi jelena,
ali i o košutama. Mlađi jeleni jače
riču, stariji slabije. Zanimljivo je da se
i kod košuta poštuje hijerarhija. Sta-
rija se košuta prva pari, a dvizica za-
dnja. Rika jelena tih je dana na svom
vrhuncu i nakon nje će uslijediti
razilaženje. Svatko će otići na svo-
ju stranu. Košuta i jelen zajedno su
samo u vrijeme rike i parenja zbog
oplodnje, a nakon rike se razilaze.
LOV JELENA
Slušanje rike za lovca ali i sva-
kog ljubitelja prirode poseban je
doživljaj. Slušajući riku lovac ot-
kriva položaj jelena i može mu se
približiti, ocjeniti njegovu trofejnu
vrijednost i odstrjeliti ga.
Iskusan će lovac po načinu rike,
pokretima ričućih jelena i snazi rike
procijeniti koji je jelen posjednik
„harema“. Nuzljubi se obično više
kreću, približavaju se krdu i bježe
od njega. Bojovnik s krdom ne kre-
će se previše u vrijeme rike, ujutro
i predvečer, što je pokazatelj lovcu
koji je od ričućih jelena bojovnik.
Lovac uz riku i po već spome-
nutom mirisu koji šire jeleni može
odrediti udaljenost jelena, što čini taj
lov različitim od drugih na krupnu
divljač. Upravo je to vrijeme najpo-
godnije za lov, osobito u gorskim
predjelima gdje nisu mogući drugi
načini lova ili su otežani (dočekom,
privozom). Nije slučajno što se tada
u tim predjelima odstrijeli najveći dio
ili svi planirani jeleni. Zato se u vrije-
me rike i provodi uzgojni odstrjel u
planinskim lovištima, jer je tada mo-
guć izbor manje vrijednih grla.
U rici ne riču samo jeleni, nego
i oni koji žele doći do njih oponaša-
jući njihovu riku. Da bi se rika mogla
oponašati, treba imati pomagalo,
rikalicu. Najčešće je napravljena od
volovskog roga, školjke pužastog
oblika ili drva i smole. Za oponaša-
nje rike treba imati dosta sluha.
Nakon svakog hitca i odstrje-
la rika prestaje i nekad zna proći
od 15 minuta do cijelog dana da
se nastavi. Ovisno o tome je li od-
strijeljen bojovnik ili nuzljub. Ako
je bojovnik sa svojim košutama
uplašen, prestane svaka rika sve do
trenutka kad počne opet pokazi-
vati tko je gospodar košuta, na što
ostali također reagiraju rikom.
Rika jelena prava je prilika za
stjecanje željenih trofeja, ali i prili-
ka za uzgojni odstrjel u planinskim
lovištima.
35
2.11.2011. 21:38:02
 UZGOJ DIVLJAČI
Perica Dodig JASTREB KOKOŠAR (ACCIPITER GENTILIS)

O Umjetna oplodnja –
ve smo godine – dogodilo
se to prvi put u BiH! – uspjeli
izleći mlade jastrebove, i to
umjetnom oplodnjom. Uspjeh je
tim veći što smo to napravili s mla-

jedini siguran način

dom ženkom, u prvoj godini života.
U prirodi, jastreb se počinje razmno-
žavati između 3. i 5. godine, a samo
se rijetko zna dogoditi da se naleže
mlada ženka, obično kad ima starog

za uzgoj jastreba
mužjaka za partnera.
Uzgoj jastreba kokošara izuzet-
no je težak i kompleksan zadatak, na
prvi pogled skoro nemoguć, ali uz
mnogo truda uloženog u izgradnju
volijera i edukaciju te uz posveći-
vanje svakoga slobodnog trenutka
pticama kroz lov i letenje, sve posta-
je moguće.
Da bismo pojasnili cijeli postu-
pak razmnožavanja, opisat ćemo
ukratko kako se to događa u šumi,
kod parova u prirodi.

PRIRODNI CIKLUS RAZMNOŽAVANJA

Ciklus je podijeljen u pet faza i one
smjenjuju jedna drugu: svadbeni
letovi, izgradnja gnijezda, oplodnja,
nošenje jaja i inkubacija te othranji-
vanje mladih.
Prirodni ciklus razmnožavanja
počinje već krajem veljače ili počet-
kom ožujka. Tada parovi počinju s tzv.
svadbenim letovima i mogu se vidjeti
kako dugo kruže, obično iznad šume
u kojoj će se i gnijezditi. To su prvi, ali
i presudni koraci u kasnijem zbližava-
nju budućih roditelja. Kako dani po-
staju duži i topliji, letovi su sve kraći.
Već u prvoj polovini ožujka počinju s
aktivnostima oko gnijezda, odnosno
s izgradnjom novog ili popravljanjem
starog ako ga ponovno koriste za
gniježđenje. Drvo na kome je gnijez-
do obično je bez puno bočnih grana,
izuzetno je visoko, a gnijezdo se nala-
zi uvijek uz deblo ili u nekoj jakoj rašlji,
Prirodni ciklus razmnožavanja počinje već krajem veljače ili po-
nikada u granama. četkom ožujka. Tada parovi počinju s tzv. svadbenim letovima i
Posao oko izgradnje gnijezda mogu se vidjeti kako dugo kruže, obično iznad šume u kojoj će
počinje mužjak, koji je u tom raz-
doblju obično jako bučan i kilome- se i gnijezditi. To su prvi, ali i presudni koraci u kasnijem zbliža-
trima se daleko može čuti njegovo vanju budućih roditelja. Ne treba zaboraviti da mužjak osjeća
kliktanje „kikikiki„ dok s gnijezda
zove ženku da prihvati njegovu igru golem urođeni strah od ženke, koja je za trećinu veća i teža od
i pokaže volju za sudjelovanjem u njega i koja bi ga u svim drugim okolnostima smatrala za plijen
izgradnji gnijezda.
Upravo ti poslovi oko izgradnje i bez problema ga ubila i pojela
gnijezda sljedeći su korak u zbliža-
vanju roditeljskog para. Ta aktivnost mužjaka koji je u tom razdoblju još gradnju i uređivanje gnijezda, kod mužjaka djelomice nesta-
i svadbeni let izuzetno su bitan uvijek umnogome prisutan. je strah, a sama aktivnost oko gnijezda u njoj svakodnevno
čimbenik u izgradnji povjerenja i Tek kad ženka počne prihvaćati sve više jača nagon za razmnožavanjem. Kad je uređenje
postupnom otklanjanju straha kod hranu i ponuđene grančica za iz- gnijezda već pri kraju, ona počinje i glasom bodriti mužjaka

36 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 36 2.11.2011. 21:38:04


Gnijezdo se obično nalazi uz deblo ili u nekoj
jakoj rašlji, na deset i više metara visine
i namještati se za oplodnju. Mužjak to shvaća kao znak da
ona pristaje na oplodnju, to ga ohrabruje da joj priđe i oplodi
je. Sam čin oplodnje odvija se tako da ženka stoji na nekoj
grani ili u gnijezdu tijela vertikalno nagnutog prema naprijed
(glava skoro dira u zemlju) i repa okrenutog pomalo ustranu.
Perje oko kloake razmaknuto je i u tom stavu klikćući poziva
mužjaka da je oplodi. On doleti izravno na ženku, oplodi je
i ponovno odleti na neku granu u blizini. Mužjak ima golem
urođeni strah od ženke, koja je za trećinu veća i teža od njega
i koja bi ga u svim drugim okolnostima smatrala za plijen i
bez problema ga ubila i pojela.
Sve se ovo događa u drugoj polovini ožujka, a onda
obično oko prvoga travnja, znači 12 dana poslije prve
oplodnje, ženka snese prvo jaje i između svakog sljedećeg
razlika je 72 sata. Za vrijeme dok nosi, ženka ne sjeda na jaja
izuzev preko noći, ali samo ako su hladne i tek kad snese i
posljednje, a obično ih bude 3 – 5, rijetko 6, sjeda na njih i
počinje inkubaciju.
Na jajima većinu vremena sjedi ženka, a mužjak je samo
povremeno mijenja dok se ona hrani, kupa ili pije vodu. Ci-
jelo to vrijeme dok traje proces izgradnje gnijezda, parenja
i inkubacije mužjak lovi i očerupan plijen kao hranu donosi
ženki do gnijezda i predaje joj ga. Sama predaja plijena (hra-
ne) je ceremonija koja se svakodnevno ponavlja i pokazuje
da mužjak nikada ne stekne totalno povjerenje u ženku, na-
ime on sleti na neki panj ili granu i kliktanjem doziva ženku.
Ona polijeće s gnijezda i kreće prema njemu. Čim mu dođe
blizu, mužjak ispušta plijen i bježi na drugu stranu i tek onda
leti na gnijezdo sjediti na jajima dok ženka jede. Nakon 33
– 35 dana inkubacije počinju izlaziti mladi iz jaja. U njihovu
odgoju sudjeluju oba roditelja, u početku je mužjak taj koji
lovi dok ih ženka hrani, a kako mladi rastu, raste i količina po-
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 37
Parenje jastrebova - ovdje se najbolje vidi razlika u veličini
U odgoju mladih sudjeluju oba roditelja
trebne hrane i u tom razdoblju oba
roditelja kreću u lov da ih prehrane.
Ovo bi bio kratki opis ciklusa
razmnožavanja jastreba u prirodi.
Kod umjetnog uzgoja s prirodnim
parovima morali bi se poštovati svi
opisani zahtjevi, a to su: svadbeni
letovi, izgradnja gnijezda, oplodnja
ženke, nošenje jaja, inkubacija, izlije-
ganje i othranjivanje mladih.
Najveći problem kod umjet-
nog uzgojnog procesa jesu ti tzv.
svadbeni letovi, odnosno nemo-
gućnost da se osigura toliko velika
volijera koja bi bila prikladna za njih.
A svadbeni su letovi nužni za prve
kontakte i početak zbližavanja. Bez
njih dolazi do sigurnog sukoba, od-
nosno do situacije kad ženka skoro
sigurno ubija mužjaka.
Istina, bilo je pojedinačnih
uspjeha s volijerom podjeljenom
UZGOJ DIVLJAČI
žičanom pregradom na dva dijela.
U prvom se dijelu, s gnijezdom, na-
lazi mužjak, a u drugom ženka. Kad
mužjak počinje graditi gnijezdo i
zvati ženku, prilazi k žičanoj pregra-
di s hranom ili grančicama u kljunu i
nudi ih ženki. Ženka je ta koja treba
pokazati interes za njegov posao,
prilaziti k žičanoj pregradi, uzimati
ponuđenu hranu ili grančice i početi
se glasati. To bi bio znak da se ukloni
pregrada i da će oni, uz dosta sreće
po uzgajivača, nastaviti proces bez
problema. Ponovno naglašavamo
da ovo nije nimalo siguran sustav i
da se znalo događati da usred ciklu-
sa ženka ubije mužjaka ili da nakon
dvije-tri uspješne uzgojne godine
kod novog ciklusa dođe do sukoba.
Znači, jedini siguran način za uzgoj
jastreba je umjetna oplodnja, a o toj
ćemo temi sljedeći put.
37
2.11.2011. 21:38:05
 STRELJIVO
KORIŠTENJE VOJNIČKIH METAKA ZA KARABIN

Samo za gađanje i upucavanje, nikako u lovu

Vojnički metci odgovarajućeg kalibra smiju se ispaljivati iz lovačkih karabina, ali samo uni-
verzalna vojnička zrna koja nemaju oznaku boje. Ostala vojnička zrna – pancirna, zapaljiva i
obilježavajuća – ne smiju se koristiti
Mladen Bešlić

N
aši se lovci dobro sjećaju problema oko nabavke lo-
vačkog i športskog streljiva u ne tako davnoj proš-
losti. Za to su u ono vrijeme postojala dva razloga:
embargo na uvoz oružja i streljiva zbog ratnih događanja i
neorganiziranosti domaćih trgovaca lovačkom športskom
opremom.
Lovci su, zato, bili prinuđeni snalaziti se na svakakve na-
čine, pa su nerijetko koristili i odgovarajuće vojničko stre-
ljivo za svoje karabine – istina, više za vježbanje gađanja i
upucavanje oružja.
Danas je u tom segmentu stanje posve drukčije i može
se reći da je potpuno zadovoljavajuće.
U odnosu na potrošnju sačmenog, potrošnja karabin-
skog streljiva vrlo je mala, ali mu je cijena dosta visoka i kre-
će se od 2,5 KM pa nadalje.
Kao što smo već rekli, opskrba sportskim i lovačkim
streljivom na našem se tržištu vidljivo popravila, i može se
reći da je jako dobra. Povećana konkurencija među proi-
zvođačima iz regije nešto je malo snizila cijene, ali ne toliko
da bi lovac sebi dopustio luksuz ispucavanja velike količine
skupog karabinskog streljiva namijenjenog u lovne svrhe.
Imajući sve ovo na umu, nije nekorisno našim lovcima
koji posjeduju karabinske puške određenih kalibara čije se
streljivo podudara s vojnim, dati nekoliko korisnih natuknica. Četiri vrste metaka - lijevo vojnički, desno lovački

BITNE RAZLIKE U nastavku, tabelarno prikazujemo svojstva četiriju vrsta vojnih metaka
Vojnički metci odgovarajućeg kalibra smiju se ispaljivati koje lovci mogu, a često to i čine, koristiti umjesto lovačkih.
iz lovačkih karabina, ali samo univerzalna vojnička zrna koja
nemaju oznaku boje. Ostala vojnička zrna – pancirna, zapa- 1. Metak 5,6 ili po lovački 223 Remington
ljiva i obilježavajuća – ne smiju se koristiti. Kalibar Težina zrna (g) Početna brzina (m/s) Energija (J)
Vojnički univerzalni metak smije se rabiti samo za vjež- 223 Remington 3,56 g 1006 m/s 1822 J
be gađanja, a nikako u lovu, zbog bitne razlike u konstruk-
ciji vojničkog i lovačkog zrna.
2. Metak 7,62x39 Kalasch.
Zrno vojničkog metka ima zatvorenu košuljicu sprijeda,
s oštrim vrhom, a otvorena je straga zbog punjenja jezgre Kalibar Težina zrna (g) Početna brzina (m/s) Energija (J)
(slitina olova i antimona). Zbog vrlo kompaktne konstruk- 7,62 x39 kalaš. 7,97 grama 701 m/s 1958 J
cije nije podložno kontroliranoj deformaciji na cilju, pa bi
njegov učinak na divljač redovito značio samo lako ili pak 3. Metak 7,62x51 ili po lovački 308 Winchester
teško ranjavanje poslije kojeg divljač ugiba daleko od lovca, Kalibar Težina zrna (g) Početna brzina m/s Energija (J)
što je u načelu velika šteta za lov i lovinu.
Princip konstrukcije lovačkog zrna je kontrolirano razlije- 308 Winchester 9,72 grama 870 m/s 3671 J
ganje (deformacija), s ciljem što bržeg usmrćivanja divljači.
Tolerancija pri izradbi lovačkog streljiva mnogo je stroža 4. Metak 7,9 vojnički ili po lovački 8x57 IS
nego kod vojničkog, što znači da je vojničko streljivo serij- Kalibar Težina zrna (g) Početna brzina m/s Energija (J)
ske izradbe znatno nepreciznije. 8x57 IS 12,1 grama 820 m/s 4068 J
Kod vježbi gađanja, ako su zrna približno iste mase (ra-
zlika 0,1 grama), ako su početne brzine približno iste (razli- Budući da je dakle riječ o vojnim metcima koje, pretpostavljamo, naši
ka 10-ak metara), odstupanja pogodaka vojničkim u uspo- lovci posjeduju u nezanemarivim količinama, još jednom napominjemo da
redbi s lovačkim metkom na 100 metara daljine neće biti ih treba rabiti samo za vježbe gađanja između lovnih sezona ili pak za upu-
znatna. cavanje oružja, nikako u lovu.

38 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 38 2.11.2011. 21:38:06


Orgulje s Kapavice
Drago Lasić
P
isao sam ranije o lovu srnjaka s dr. Katurom u neve-
sinjskoj Veleži, pa ću pokušati napisati i o lovu divojar-
ca na istoj planini i s istim prijateljem.
Navratio sam po Iveka kući (vozili smo u lov naizmjence)
i krenuli smo u Nevesinje, pa u Lakat po lovočuvara Milana
Vukovića i produžili u Velež. Auto smo ostavili kod lovačke
kuće na Jezeru i s punim se ruksacima uputili prema gor-
njoj lovačkoj kući, koja se nalazi pri samom vrhu šume. Izišli
smo rano popodne, prozračili kuću, te naložili vatru i smje-
stili se. Ova je koliba mnogo skromnija od one na Jezeru,
pa se rijetko i koristi, ali nam je bolje odgovarala jer je dosta
visoko i nije daleko od stijena, gdje je i stanište divokoza, a
pogotovo u doba predparenja. Bila je sredina listopada, pa
su se pojavile prekrasne jesenje boje na bukvi, javoru i osta-
loj bjelogorici, a što nam je, ne neki način, i uljepšalo lov.
Ivek je ponio i jednu osrednju šunku, koja je bila lijepo
i na mjeru osušena, bez puno bjeline i vrlo ukusna. Rezali
smo tanje ali duže „triske“, koje su se lagano savijale, kao kad
iskusan majstor „ufino“ teše jelovu gredu, pa smo i mi, sje-
deći duže vremena, u priliku „istesali“ šunku. Ovakva meza
tražila je dosta pića, pa sam pio po svome oprobanom re-
ceptu: do polovice prve čaše nasuo sam blatinu iz pletare,
a drugu polovicu vodu iz bidončića, koji uvijek nosim u ruk-
saku. Svaku sljedeću čašu, smanjivao sam vino a povećavao
vodu (tanka blatina), što dobro gasi žeđ, a puno ne opija.
Većina ljudi, međutim, voli cijelo vino, a što je vrlo opasno u
lovu, pogotovo u stijenama. I po „mome receptu“, ne smije
se piti više od dvije deci vina ukupno, jer se obično popije
i loza prije večere. Tijekom dana treba lagano jesti i ne piti
ništa osim vode, pa ni sokove, jer se i za njima žedni. „Piće
obmani i prevari čovjeka“, rekao bi Andrija Jurić, jedan od
iskusnijih lovočuvara, koji uopće nije dopuštao alkohol u
lovu, a spominjao sam ga (Andriju) i ranije.
Osvanula je subota, vedar dan, ali je tijekom noći bura do-
bro ojačala. Ipak, krenuli smo čim je svanulo, te iza Velikoga
Graca, izišli smo na izdignutu zaravan ispred Kapavice. Prišli
smo pažljivo i zaklonili se iza kamene gromade, koja nas je
štitila od vrlo žestoke bure, a odakle smo imali pregled većeg
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 39
prostora i točila ispod visokih litica.
Kapavica je u osnovi kao potkovica,
koja je uvučena u golemi masiv viso-
kih stijena, a koje su okomite i glatke,
te „sežu u nebesa“, gledano iz našega
kuta s platoa. Vrhovi (šiljci) na stijena-
ma također su glatki i okomiti sa sje-
verne strane, pa u uzdužnoj projekciji
izgledaju kao zubi na pili, a dosežu
visinu preko tisuću i osamsto metara.
Zanio sam se bio pretražujući
teren dvogledom, pa me Ivek tiho
upozorio: „Drago, čuješ li orgulje?“.
I, stvarno, udari jakog vjetra u oval-
ne okomite stijene Kapavice i ostale
stijene sa šiljcima, stvarali su speci-
fičnu glazbu vrlo sličnu orguljama.
Kako se mijenjala snaga udara vje-
tra (na mahove), tako su se mijenja-
li i tonovi glazbe. To nije ono kada
vjetar „zviždi“, što sam i ranije ovdje
slušao, već je ovo bila prava i jedin-
stvena glazba u prirodi. Vjerujem
da sve ovisi o kutovima pod kojima
„udaraju“ vjetrovi i o njihovoj snazi,
a ovdje su se još i miješali sjeverni i
istočni vjetar, pa je i to utjecalo. Na-
rod bi rekao, „pobili se vjetrovi“.
Pišući o ovim stijenama, sjetio
sam se i jedne narodne kletve, a
čuo sam je još u djetinjstvu, koja
glasi: „Đavo ga odnio u veleške sti-
jene!“, a odnosila se na nepoštene
ljude i neprijatelje. Smatralo se da
je to što se najgore može nekome
poželjeti, pa tu nije mnogo poma-
gao ni onaj postulat da treba pra-
štati, kao da ni tu nisu zaslužili.
LOVAČKA PRIČA
Postoje visoke stijene na mno-
gim mjestima u Veleži, od Sopiljskog
dola u Nevesinju do Jasenovog dola
iznad Pločna u mostarskoj općini, ali
Kapavica je specifična. Sjećam se
i danas, kada sam, kao lovac, prvi
put došao na ovaj isti plato ispred
Kapavice (prije 48 godina), da sam
s divljenjem promatrao ove litice,
koje se izdižu nekoliko stotina me-
tara iznad terena. I kasnije mi se to
ponavljalo, kada sam ovdje dolazio,
pa i sada, noseći u sebi onaj dojam
o narodnoj kletvi.
Sam plato ispred Kapavice, kao i
teren u nastavku između šume i vi-
sokih stijena, izdignuti su u odnosu
na šumu, pa djeluju kao neki „brisani
prostor“, bez vegetacije i samo s ri-
jetkom klekom, koja se prizemljila i
polegla po kamenjaru. Ovakav pusti
teren s visokim stijenama i šiljcima
slika je surove, ali lijepe i što se kaže
„netaknute prirode“.
Sunce je već bilo ojačalo, a
smanjio se i vjetar, pa i „glazba“, te
smo konačno krenuli od kamene
gromade. Išli smo krivudavom sta-
zom, koja se provlači kroz obrušeni
kamenjar, prema sjeverozapadu,
odnosno prema mostarskom dijelu
Veleži.
Idući tako, u blizini Bukova dola,
konačno smo ugledali i divojarca,
koji je nas prije primijetio i već je bio
u bijegu. Opucali smo brzo, da nam
ne umakne na zaklonjeni teren, jer
je bilo malo razmaka. Našli smo ga
odmah iza kose i to malo zalili pi-
ćem, jer je lov bio završen. Bio je star
sedam godina, s trofejem od nešto
preko 98 poena, što se, za ovo lovi-
šte, smatra rijetkim primjerom divo-
jarca. Milan je ponio divojarca, a mi
ostalo, pa smo požurili istim putom
preko Kapavice, da bi po moguć-
nosti do kolibe stigli za vidika, jer je
teren težak za hodanje noću.
Divojarca smo postavili visoko
o jakoj grani bukve, te ga odmakli
od debla, da ga ne mogu dobaviti
divlje mačke, kunice, lasice i druge
zvijeri, kojih ovdje ima, što se jasno
vidi po tragovima. Nastali su u kolibi
lagani i ugodni razgovori o ranijim
lovovima i odstrelima s Milanom i
njegovim prethodnicima: Ljubom i
Mehom, a sve na prostorima neve-
sinjske Veleži i Crne Gore.
Bili smo zadovoljni lovom i
odstrelom, a i gladni i umorni, pa
smo se posvetili mezi i domaćoj
blatini, sada s manje vode, jer je
lov bio završen.
39
2.11.2011. 21:38:07
 SJEĆANJA

Osoblje lovišta “Prenj”, Jablanica

S
tigla je jesen 1973. godine i
vrijeme „prska“ divokoza, pa
sam se i ove lovne sezone kao
i prethodnih najavio Upravi lovišta
da mi izda dozvolu za dolazak u lov
Nekad je bilo moguće vidjeti
i stotinjak divokoza dnevno
na planinu Čvrsnicu.
Lov na divokoze traje od počet-
ka kolovoza do kraja prosinca. Naj-
uspješniji, najdinamičniji i najljepši
lov je u studenom i prosincu. Za
vrijeme „prska“ (parenja) lovac uživa Kroz dugi lovački staž od 58 godina bio sam u mnogim europ-
u promatranju divljači koja je cijeli skim lovištima divokozje divljači, ali nigdje nisam više uživao u
dan u pokretu, kad se odvijaju zani-
mljivi vratolomni skokovi jaraca riva- prirodnim ljepotama i brojnosti divljači kao u nas. Možda sam
la koji se natjeravaju po stjenovitim
vrletima. U ovo doba divokoze su u
subjektivan, ali tako je zapisano u mome srcu
crnom zimskom ruhu kad izgledaju Antun Džaja – Bosanac
ljepše i krupnije, za razliku od ljetnog
kad su žuto-smeđe s crnom prugom se ponovno našao u Jablanici na ti zaletom, ali stari R-4, „mali div“, izgubio je snagu i stao.
po hrptu. Divojarci na leđima ima- Neretvi sa starim prijateljem Andri- Okrećemo se na uskoj cesti s mnogo manevara i uspon
ju znatno veću perjanicu od koze. jom Jurićem, s kojim sam lovio di- svladavamo vožnjom unatrag. Stižemo do Risovca, koji je
Gamsbart – peraje i rogovi trofej su vokoze na Čvrsnici i Prenju unatrag obavijen gustom maglom. Slabi su nam izgledi za uspješan
divokozje divljači koji lovcu ostaju 12 godina. Poslije kraćeg dogovora lov, ali odlučujemo ići na Strop prema kolibi gdje sam ra-
draga uspomena na viteški lov. Za odlučujemo ići na Čvrsnicu. Kupu- nijih godina lovio. Vozimo se lagano raskvašenom cestom
vrijeme „prska“, ako nas posluži lijepo jemo najnužnije za boravak od ne- koja više sliči na šumsku vlaku za izvlačenje trupaca, često
vrijeme i sreća u lovu, dugo ćemo koliko dana na planini, nakon čega zapinjući za kamenje, srećom bez oštećenja. Stižemo do
pamtiti dane provedene na planini. ubrzo krećemo dolinom Doljanke okretaljke gdje ostavljamo auto (nekada smo ove relacije
– lošom cestom. Poslije nekoliko prelazili s konjima i sigurnošću dolaska do lovnog revira).
VUČJE ZAVIJANJE kilometara vožnje dočekao nas Uzimamo najpotrebnije i krećemo prema kolibi praćeni ki-
Brzo je protekla godina i ja sam je uspon koji smo probali svlada- šom i maglom. Bojimo se da ne padne snijeg, što je u ovo

40 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 40 2.11.2011. 21:38:09


doba godine na planini moguće, a tada bismo u povratku
do Jablanice morali ići kroz stijene, što nije lako ni po lijepu
vremenu. Nakon pješačenja od jednog i pol sata stižemo
do kolibe, koju jedva naziremo u gustoj magli. Prokisli lo-
žimo vatru, odijevamo se u suho i nakon kratkog odmora
odlazimo na rub stijena da probamo vidjeti nešto od divlja-
či, ali od magle ne vidimo dalje od 50-ak metara. Vraćamo
se u kolibu, u kojoj je ugodno i toplo. Još malo i evo noći.
Palimo petrolejku, večeramo i na radiju slušamo vremensku
prognozu, koja je sve nepovoljnija. Ništa nam ne preostaje
nego čekati da se vrijeme popravi. Imamo drva, hrane i vre-
mena. Andrija je izabrao dobar dio njegova revira u kojem
je dosta divljači i dobre mogućnosti za odstrjel. Boravak u
kolibi uz vatru i razgovor s prijateljem u prisjećanju na proš-
le lovove, čini mi zadovoljstvo. Oko 22 sata izlazimo van vi-
djeti kakvo je vrijeme. Kiša je prestala, a magla je još gušća,
što vidimo po snopu baterijske svjetiljke. Ubrzo idemo na
počinak. Hladno je, te vatru stalno održavamo. Oko ponoći
u blizini kolibe čujemo vučje zavijanje u nekoliko navrata,
što se smatra ugođajem onomu tko voli planinu i lov.
Osvanulo je jutro bez kiše, s crnim oblacima koji brzo
promiču nošeni južnim vjetrom. Spremamo se i žurno kre-
ćemo prema Rauljama da što prije zasjednemo i čekamo
divljač koja je u pokretu. Teren je težak i strm, te smo se
uz pomoć štapova i dobrih cipela popeli na mjesto oda-
kle imamo preglednost. U daljini vidimo 10-ak divokoza, ali
nećemo se privlačiti, nego ćemo čekati u nadi da će se koji
komad približiti na puškomet. Ponovno nadire magla iz ko-
tline, ali brzo prelazi nošena vjetrom. Već su prošla dva sata
kako strpljivo čekamo, kad ponovno poče sitna kiša smje-
njujući se s maglom te se vidljivost smanjuje na stotinjak
metara. U trenutku ugledam dobra jarca na vrhu oštre sti-
jene kako gleda ispod sebe u točilo, na udaljenosti manjoj
od 80 metara. Oslonjen sam na kamen, podmećem ruksak
pod pušku, ciljam i dobro vidim križ ciljnika iza plećke, ali u
trenutku kad sam trebao potegnuti obaraču, magla ga je
prekrila. Čekam smireno nadajući se da će se magla razići.
Prošlo je nekoliko minuta, kad jasno vidim mjesto na kojem
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 41
je stajao jarac. Nema ga! Eto što je
lovačka sreća.
Jaka kiša natjerala nas je da se
vratimo u kolibu. Uz put na više mje-
sta čujemo kako pada kamenje koje
pokreće divljač. Vrijeme je sve gore,
kiša prelazi u susnježicu. Žurimo što
prije ući u kolibu da se osušimo i
ugrijemo. Na raskvašenoj stazi vidi-
mo trag osrednjeg medvjeda koji je
išao ispred nas. Razmišljamo da li da
ostanemo još jednu noć i sutra lovi-
mo na istom terenu, ali kad smo čuli
prognozu koja još noćas najavljuje
snijeg u višem gorju, odlučili smo
što prije krenuti za Jablanicu.
„ŠUKAN“ BEZ OBA ROGA
Idući prema autu magla se raziš-
la pa smo usput vidjeli dosta divlja-
či, ali ništa nije bilo za odstrjel. Evo
nas kod auta, krećemo za Jablanicu
do lovačke kuće. Dogovorili smo
se da sutra lovimo na desnoj obali
Neretve, na nižim predjelima iznad
Aleksina hana gdje sam lani odstri-
jelio lijepa starog jarca. Ponovno
kišno jutro s južinom. Razmišljam,
čekati da se vrijeme smiri ili nastaviti
s lovom. Krenuli smo oštrim uspo-
nom, kad ispred nas skoči jarac, na
trenutak zastade, „zviznu“ i nestade.
Već sam izgubio nadu i mislio da
odustanemo, ali Andrija je bio upo-
ran te smo nastavili dalje loviti na
privlak. Nadvirujemo se nad veliko
točilo i vidimo jarca kako proganja
suparnika velikim brzim skokovima
SJEĆANJA
i zamiče za stijene. Zasjeli smo i če-
kali, kad ugledasmo staru kozu kako
povoljno stoji na udaljenosti od 150
metara. Ciljam, ali nikako da se umi-
rim. Pucam i vidim gdje je kugla za-
prašila – prebačaj. Mislim, ovo mi je
danas bila posljednja šansa, i konač-
no prestajem s lovom za današnji
dan. Iako smo po ne znam koji put
mokri do kože, Andrija predlaže da
se još malo penjemo i pogledamo
mjesto na kojem smo prije nekoliko
godina vidjeli krupnog starog jarca
„šukana“ bez oba roga, na koga mi
tada nije dao pucati jer je želio da
dobijem trofejno grlo. Za njega je
znao više godina, jer se držao stal-
no na teško pristupačnom terenu i,
kako je bio bez rogova, nije sudjelo-
vao u „prsku“. Poslije pola sata pješa-
čenja uz veoma jak uspon sjedamo
pod stijene, malo zaštićeni od kiše
koja ne prestaje. Brišem dvogled i
promatram teren na kome se nada-
mo da ćemo ugledati traženog jar-
ca. Andrija ga je u jednom trenutku
vidje i reče: „Eno ga!“ Na nekih 250
metara stajao je uz samu stijenu,
u povoljnom položaju za pucanje.
Imam dobar oslonac i naslon, te
dobar karabin kalibra 8x68S kojim
se na tu daljinu može uspješno cilja-
ti, ali prethodnim promašajem bio
sam obeshrabren i nisam se usudio
pucati. Zahvaljujući vodičevu po-
znavanjem terena, koristimo zaklon
i povoljan vjetar te se približavamo
na udaljenost manju od 120 me-
tara. Ovoga puta koristim štap za
pucanje jer ne mogu pronaći dobar
naslon. Kratko ciljam, prolomio se
jak pucanj među stijenama, jarac se
propeo na stražnje noge i skotrljao
niz sipinu stotinjak metara. Poslije
teškog i napornog lova, došao sam
do zanimljiva trofeja koji me i danas
podsjeća na lovački doživljaj prije
skoro četiri desetljeća.
Jarac je najvjerojatnije ostao bez
rogova pri padu niz stijene ili ga je
pogodio kotrljajući kamen s visine.
Uređujemo lovinu i spuštamo se
prema Neretvi, mokri i promrzli ali
zadovoljni. Uz put nalazimo kostur
vepra na kojeg je lani pucao Andrija,
s kapitalnim kljovama koje su ostale
očuvane. To se zove lovačka sreća!
Ubrzo stižemo do Jablanice
gdje sam se oprostio od prijatelja, s
obostranom željom da iduće godi-
ne provedemo nekoliko dana u na-
šim planinama. Danas, nakon mno-
go proteklih godina, razmišljam o
nekadašnjem bogatstvu bosansko-
41
2.11.2011. 21:38:09
 SJEĆANJA
hercegovačkih lovišta divokozjom
divljači, koja su prije prošloga rata
bila poznata po lovnom turizmu i
izvozu živih divokoza širom svijeta.
Onaj tko je upoznao naša lovišta,
loveći ovu plemenitu i vrijednu div-
ljač, bio je impresioniran njezinim
brojem, trofejnom vrijednosti i dje-
vičanskom prirodom. Ono što je ve-
oma bitno jest da u našim lovištima
nismo imali bolesti divljači (sljepoću
i šugavost, koje su bile čest uzrok
uginuća divljači u Sloveniji i Austriji).
Kroz dugi lovački staž od 58 go-
dina bio sam u mnogim europskim
lovištima divokozje divljači, ali nig-
dje nisam više uživao u prirodnim
ljepotama i brojnosti divljači kao u
nas. Možda sam subjektivan, ali tako
je zapisano u mom srcu.
NEVJERICA
U OČIMA MLADIH LOVACA
Nekoliko službenih podata-
ka dopunit će sliku nekadašnjeg
bogatstva Čvrsnice i Prenja. Ma-
sivi Prenja i Čvrsnice na kojima se
gospodarilo divokozjom divljači
prostirali su se na 59.500 hektara,
u rasponu nadmorskih visina od
100 do 2222 metra, pod nadzo-
rom 8 lovočuvara, s brojnošću od
HE MOSTARSKO BLATO
42
hoop 79.indd 42
1800 kuka. Brojnost divokoza na
ukupnoj površini od 197.500 hek-
tara prelazila je 5000 jedinki. Ulov
živih divokoza u vremenu od 1962.
do 1974. iznosio je 364 komada. U
bivšoj državi, po brojnosti divokoza
bili smo odmah iza Slovenije, čiji
je fond iznosio 12.000 grla ili kuka
(izvor podataka: mr. ing. Ž. Rapa-
ić „Gams“ Lovska sveza Slovenije,
Ljubljana, 1978.). Na prostorima
Prenja i Čvrsnice bila su izgrađe-
na 24 objekta za smještaj lovaca i
planinara (izvor: „Prenj i Čvrsnica“,
dr. Ljubo Mihić, Jablanica, 1973.). O
nekadašnjoj brojnosti spomenute
divljači govore i podatci iz lovač-
kog dnevnika „Lovočuvara“ A. Juri-
ća (nedostaju 1950.-1960. i 1977.)
iz kojih je razvidno da je u njego-
voj pratnji, u razdoblju od 1960. do
1986., odstrijeljen 351 komad divo-
kozje divljači. Sačuvano je i izvješće
iz 1967. o brojnom stanju za lovni
revir br. 3. „Plasa“: uz ostalu krupnu
divljač, 157 divojaraca i 438 koza.
Navedeni podatci dovoljno govore
što smo imali, a što imamo danas.
Kad danas pripovijedate mladim
lovcima da ste u jednom danu mo-
gli vidjeti stotinjak divokoza, većina
vas sluša s nevjericom.
Zasjeli smo i čekali, kad ugledasmo
staru kozu kako povoljno stoji na
udaljenosti od 150 metara. Ciljam,
ali nikako da se umirim. Pucam i
vidim gdje je kugla zaprašila – pre-
bačaj. Mislim, ovo mi je danas bila
posljednja šansa, i konačno presta-
jem s lovom za današnji dan. Iako
smo po ne znam koji put mokri do
kože, Andrija predlaže da se još
malo penjemo i pogledamo
I, na kraju, nekoliko savjeta mladim lovcima koji će
možda imati priliku loviti divokoze u zemljama Europe
koje su razumnim gospodarenjem sačuvali tu divljač.
Što je potrebno od opreme za ovaj naporni lov, kad se
u jednom danu mogu izmijeniti sva godišnja doba? Naj-
važnije je imati kvalitetnu obuću i prilagodljivu odjeću te
veći ruksak u kojem trebamo nositi rezervno donje rublje,
vodu, kaloričnu hranu (dobro je imati čokoladu) čijim ma-
lim količinama brzo nadoknađujemo potrošene kalorije
pri dužem pješačenju. Uz navedeno treba imati lovački
nož, upaljač, svjetiljku, dvogled i neizostavni dugački pla-
ninarski – lovački štap, bez kojeg je se teško kretati po
krševitu terenu i koji često koristimo pri odstrjelu divljači
(ne zaboraviti ponijeti i fotoaparat). Lovački karabin mora
biti upucan na distancu koja odgovara lovcu, ne dalje od
250 metara, sa streljivom od jednog proizvođača, s istim
oblikom i težinom kugle. Uporaba različita streljiva često
dovodi do promašaja cilja. Postoji još nekoliko čimbenika
koji mogu doprinijeti lošim pogodcima. Da bismo izbje-
gli neugodna iznenađenja i neobjašnjive promašaje, tre-
bamo prije lova prelistati balističke priručnike u kojima
ćemo naći mnoga objašnjenja. U lovu na divokoze česti
su promašaji kad pucamo na divljač pod raznim kutovima
iznad ili ispod sebe. Zastranjivanju kugle može biti uzrok
nadmorska visina (ako je puška upucana na 0 m nadmor-
ske visine a koristimo je na visinama iznad 1000 metara,
možemo dobiti minimalne prebačaje koje možemo zane-
mariti). Ovo se događa jer je na većim nadmorskim visi-
nama zrak rjeđi te kugla ima manji otpor u kretanju do
cilja. Bitan čimbenik koji „skreće“ kuglu ulijevo ili udesno
je brzina bočnog vjetra, osobito ako je cilj na većoj uda-
ljenosti. Navest ćemo jedan primjer otklona: kalibar 30-’6
zrno teško 11,7 grama, oblik HMK, s početnom brzinom
850 m/s, pri brzini vjetra od 4,8 m/s, na udaljenosti od 200
metara imat će skretanje kugle 70 cm.
Poznata su pustošenja koja je napravio rat. Broj div-
ljači sveden je na minimum minimuma, a lovno-tehnički
objekti su uništeni. Najveća je šteta učinjena upravo na
divokozjoj populaciji i njezinim staništima. Petnaestak go-
dina nakon rata učinjen je mali korak u revitalizaciji lovišta
zahvaljujući entuzijastima, ali da bi se postiglo predratno
brojno stanje divokozje divljači potreban je velik trud u
uspostavi mjera zaštite te znatna materijalna ulaganja u
trajanju od nekoliko desetljeća.
Broj 79, rujan - listopad 2011.
2.11.2011. 21:38:16
 KINOLOGIJA
nicima sposobna organizirati kino-
CAC BiH „POSUŠJE 2011“ lošku izložbu tako visokog ranga.
Organizacijom su bili prezadovoljni

Bio je to praznik kinologije

U dva dana, koliko je trajala ova izložba, Sportskim centrom „Šego“
vlasnici pasa kao i Mirko Čolak, de-
legat Kinološke asocijacije – Unije
u BiH, koji je ujedno bio i voditelj
dvodnevnog programa.

REZULTATI POBJEDNIČKOG KRUGA

u Posušju prodefiliralo je više od 1500 gledatelja. I organizacija pri- Mladi vodič: 1. Petra Vican (Po-
redbe i kvaliteta pasa bili su na vrlo visokoj razini, što je potvrdila sušje) s Jack Russell terijerom, 2. Ana
Martinac (Mostar) s oštrodlakim
i proslavljena svjetska sutkinja Larisa Danilovich, koja je s istoka jazavčarom, 3. Arsen Radić (Split) s
Rusije do Hercegovine morala prijeći 10.000 kilometara dobermanom.
Najljepše štene (3 – 6 mjeseci):
1. patuljasti šnaucer AISHA, vlasnik
Sandra Sisgoreo (Split), 2. francuski
buldog COEUR TOTEGNAC, vlasnik
Mate Kutleša (Imotski), 3. tornjak
LOTA, vlasnik KK „Tornjak“ iz Tomi-
slavgrada.
Najljepši najmlađi pas (6 – 9
mjeseci): 1. američka akita INDEVOR
IMPERIJAL DREAM TO DR. WOLF
vlasnika Nedima Šute, 2. srednjo-
azijski ovčar CISA OD VICANA vla-
snika Ante Vranjkovića (Posušje), 3.
tornjak BARUN vlasnika Petra Bakule
– Čiče (Posušje).
Najljepši veteran: 1. patuljasti
šnaucer – crno srebrni BONITA VON
ARCHILAND vlasnika Dragana Žitka
(Split), 2. njemački ovčar MISSI vla-
snika Dražena Jurčevića (Tomislav-
grad), 3. istarski kratkodlaki gonič
ANA KORANA vlasnika Petra Man-
durića (Posušje).
Najljepši par: 1. njemački ovčari
vlasnika Dražena Jurčevića (Tomi-
slavgrad), 2. istarski kratkodlaki go-
niči vlasnika Mire Mikulića (Grude),
Pobjednici izložbe 3. lucerski goniči vlasnika Šaćira Mu-
šića – Šaćka (Drežnica).
Mladen Bešlić Najljepša grupa: 1. tornjaci vla-
snika Ivana Tadića – Petljanije (To-

A
ko je suditi po kontinuitetu međunarodnih izložbi, u svjetsku elitu i specijalist je za azij- mislavgrad), 2. crnogorski planinski
klupskih prvenstava, broju izlagača, ali i po zanimanju ske pasmine. Zbog tih svojih vrijed- goniči vlasnika Srećka Žulja (Posuš-
za kinologiju, Posušje postaje pravo kinološko središte. nosti i nesebičnog truda koji je ulo- je), 3. njemački ovčari vlasnika Dra-
Ovoj tvrdnji izravno u prilog ide i kinološka manifestaci- žila za dolazak u za nju toliko daleku žena Jurčevića (Tomislavgrad).
ja koja je 3. i 4. rujna 2011. upriličena na terenima Sportskog Hercegovinu, cijelo vrijeme izložbe u
centra „Šego“ u Posušju. Posušju bila je prava zvijezda. Plijeni- POBJEDNICI SKUPINA
Prvog se dana održavala tradicionalna državna izložba la je golemu pozornost gledateljstva, I NAJLJEPŠI PSI
pasa svih pasmina i 4. memorijalna specijalka ex-yu i autoh- koje je svaku njezinu ocjenu i odluku I. FCI skupina: 1. njemački ovčar
tonih goniča pod nazivom „Robert Oreč – Bobo“. Drugog je pljeskom pozdravljalo. REX VON BIGESTE, vlasnik Dražen
dana program nastavljen izložbom i specijalkom srednjoa- U dva dana koliko je trajala „fešta Jurčević (Tomislavgrad).
zijskih ovčara, kavkaskih ovčara i crnih ruskih terijera. od beštiji“ – kako bi rekli Dalmatinci, II. FCI skupina: 1. srednjoazijski
Međunarodni sudci: Gojko Panić (Srbija), Sanja Vrete- Sportskim centrom „Šego“ prodefili- ovčar AŽDAR GRAI VEST LJUBIM vla-
ničić (Crna Gora), Stjepan fra Petar Krasić (BiH), Mijodrag ralo je preko 1500 gledatelja, zalju- snika Radomira Novakovića – Caka-
Vreteničić (Crna Gora) i Larisa Danilovich (Rusija) nisu ima- bljenika u pse. na (Montenegro), 2. kavkaski ovčar
li nimalo lagan posao između skoro 400 prijavljenih pasa, CAC „Posušje 2011“ pokazao je BOA-BUCA vlasnika Monterivaldog
ocijeniti i nagraditi najzaslužnije. da je Kinološka udruga „Posušje“, na sa Kozare, Zvicer M. Bozidar, 3. tor-
Kad smo kod sudaca, valja spomenuti da je cijenjena sut- čelu s predsjednikom Tonćom Juki- njak ZULU, vlasnik KK „Tornjak“ iz To-
kinja Larisa Danilovich s istoka Rusije do Hercegovine propu- ćem – Sokolom, Darkom Vicanom, mislavgrada.
tovala nevjerojatnih 10 tisuća kilometara. Ona je velika po- Dadom Vicanom, Ivanom Jukićem, III. FCI skupina: 1. Jack Russe-
znavateljica i ljubiteljica pasa ali i najpoznatija sutkinja, spada Tomom Raičem i njihovim surad- ll terijer SONI vlasnice Petre Vican

www.lovackisavez-hb.ba 43

hoop 79.indd 43 2.11.2011. 21:38:17

 KINOLOGIJA
(Posušje), 2. njemački lovni terijer
MAMBO FROM STONE VINEYARDS
vlasnika Dragana Ostojića (Među-
gorje), 3. američki stafordski terijer
BRANDO vlasnika Boris Prlića.
IV. FCI skupina: 1. oštrodlaki ja-
zavčar LUNA vlasnika Ane i Željka
Martinca (Mostar).
V. FCI skupina: 1. sibirski haski
BIISA IYOWAQ OF HISARI’S LAND
vlasnika Dine Mujovića, 2. samojed
SAMSPRING STRAIGHT FROM THE
HEART TO DR. WOLF vlasnika Nedi-
ma Šute, 3. Chow chow BELADONA,
vlasnik Vedran Borovčanin.
VI. FCI skupina: 1. istarski krat-
kodlaki gonič ANGI vlasnika Vladi-
mira Kovačevića (Prijedor), 2. crno-
gorski planinski gonič CITA vlasnika
Srećka Žulja (Posušje), 3. posavski
gonič LAJKA vlasnika Damira Mar-
kote (Posušje).
VII. FCI skupina: 1. njemač-
ki kratkodlaki ptičar ASKA SIMI-
TARSKA FORTUNA vlasnika Ante
Marića (Posušje), 2. poenter BETA
vlasnika Srećka Žulja (Posušje), 3.
engleski seter BIL vlasnika Roberta
Petrica (Posušje).
Larisa Danilovich na svome zadatku
44
hoop 79.indd 44
VIII. FCI skupina: 1. zlatni re-
triver ETA DATASC vlasnice Stele
Mandić, 2. zlatni retriver KORA vla-
snika Darka Babića (Mostar).
Pobjednici specijalke azijskih pasmina
Najljepši mladi psi izložbe
Najljepši mladi pas / junior BIS: 1. tornjak ŠESAN vlasni-
ka Petra Bobana (Posušje), 2. istarski kratkodlaki gonič ANGI
vlasnika Vladimira Kovačevića (Prijedor), 3. njemački krat-
kodlaki ptičar ASKA SIMITARSKA FORTUNA vlasnika Ante
Marića (Posušje).
Najljepši pas izložbe / BIS: 1. srednjoazijski ovčar AŽDAR
GRAI VEST LJUBIM vlasnika Radomira Novakovića – Caka-
na (Crna Gora), 2. istarski kratkodlaki gonič ANGI vlasnika
Vladimira Kovačevića (Prijedor), 3. njemački ovčar REX VON
BIGESTE vlasnika Dražena Jurčevića (Tomislavgrad).
Takozvanu Specijalku ex-yu i autohtonih goniča sudio
je Gojko Panić. Najsjajnija odličja dodijelio je sljedećim psi-
ma: 1. posavski gonič TARA vlasnika Marija Antića (Klobuk
– Ljubuški), 2. srpski gonič ĐINA vlasnika Dejana Žarkovića
(Valjevo, Srbija), 3. istarski kratkodlaki gonič ANGI vlasnika
Vladimira Kovačevića (Prijedor).
Drugog dana manifestacije, 4. rujna, upriličena je izlož-
ba i specijalka srednjoazijskih ovčara, kavkaskih ovčara i
crnih ruskih terijera. Ovom je manifestacijom vješto uprav-
ljala Larisa Danilovich, proslavljena svjetska sutkinja, speci-
jalist za ovu vrstu pasa. Ona je neumorno, ocjenjujući pse,
uz pomoć prevoditelja prisutnom gledateljstvu opisivala
pojedinačno svaku od ove tri vrste azijskih pasa. Ne krijući
zadovoljstvo kvalitetom većine pasa, odabrala je i nagradi-
la odličjima najkvalitetnije primjerke. Prvo mjesto – a to je
ujedno bio i pobjednik ove specijalke – zaslužio je srednjo-
azijski ovčar SHAHRIJAR TANTANA vlasnika Borisa Maravića
iz Viškova (Hrvatska), drugo mjesto pripalo je kavkaskom
ovčaru SHAKIRA vlasnika Hamdije Smajića (Sarajevo), a treći
je bio crni ruski terijer BEREGINYA INTER DEVOCHKA vlasni-
ka Dragana Vidovića (Trebinje).
Na kraju dvodnevne izložbe, brižni domaćin i glavni no-
sitelj najtežih poslova oko organizacije, Tonćo Jukić – Sokol,
počastio je sudionike, uzvanike, suce i sve one koji su se
našli na kraju ove priredbe pravim hercegovačkim specija-
litetom (meso ispod sača i odojak s roštilja) te vinom i hlad-
nim točenim pivom. Nije, naravno, zaboravio ni zahvaliti
mnogobrojnim sponzorima bez kojih, kako reče, ne bi bilo
ni blizu ovako veselo i zabavno.
Broj 79, rujan - listopad 2011.
2.11.2011. 21:38:19
 KINOLOGIJA

N
KU „Vran“, Prozor-Rama: ČAST POJEDINCIMA, ALI… ekoliko lovaca članova KU
„Vran“ bili su veoma aktivni
u posljednje vrijeme. Sudje-

Očekivao se veći interes za lovali su na državnim smotrama sa

svojim psima u Vitezu i Posušju, a u
Rami su, na otoku Škarine na Ram-
skom jezeru, organizirali IPO na zeca.

ovdašnje kinološke priredbe

U Vitezu su sudjelovali Ivo Zane i
Jozo Miličević te su njihovi psi osvo-
jili jedan PRM a drugi je pas ocijenjen
odličnim. U Posušju bi ih četiri: Ivo
Zane, Jozo Miličević, Dražen Zadrić
Stanko Ćurčić i Ivo Malekinušić. Dva psa osvojiše
PRM, dva CAC i jedan BOB. „Na Škari-
nama su, nažalost, na IPO privedena
samo tri psa od kojih je samo jedan
položio. Razlog malog broja pasa je
nezainteresiranost lovaca za kino-
loške manifestacije“, misli su Joze
Miličevića, predsjednika Udruge. Na
pitanje što je razlog nezainteresira-
nosti, odgovara: „Nema tradicije, a
malo, vjerojatno, i opće besparica,
iako smo troškove za sudjelovanje
prebacili na Udrugu“. Jozo nastavi
dalje: „Iako zakon jasno kaže da na
pet lovaca treba jedan obučen pas,
Društvo ima 300 članova, znači tre-
balo bi biti 60 obučenih pasa u Druš-
tvu a tako nije ni blizu. Zakon je jasan,
kako rekoh, ali daleko je od stroge
primjene. Ne samo kod nas nego i
u cijeloj, kako čujem, federaciji“. Ova
Ovakvih bi pasa trebalo biti više u našim lovištima (ne) primjena općenito, čini mi se,
nešto poznato zvuči.

VITEZ: CACT I IPO

Nedovoljno “volje” za traženje i gonjenje

Mirko Filipović Pobjednici, sudci i sudionici utakmice

U
organizaciji KD „Vitez“ iz Viteza, 10. rujna 2011., u gate-
ru Krčevine upriličena je utakmica CACT i IPO na divlju
svinju. Ovaj je gater poprilično obrastao mješavinom
visokog i niskog raslinja, i jedan je od najboljih za ovakve ki-
nološke manifestacije. Osim toga u gateru se nalazi prirodno
jezerce u kome svinje mogu tijekom cijele godine naći vodu
za piće i kaljužanje. Na utakmici su sudili Slobodan Ličanin
iz Travnika i Julijan Glavočević iz Busovače, a delegat je bio
Vinko Biletić iz Viteza.
Na IPO je pristupilo 5 pasa, 4 su položila ispit. Najbolji
je, sa 184 boda, bio srpski trobojni gonič DAX Mining, pas
Edina Hadžialića.
Na CACT je bilo prijavljeno 14 pasa, pristupilo ih je 11,
a ispit su položila samo 2 psa. Kod većine je pasa zapažena
slaba volja za traženje i gonjenje divlje svinje. Prvo mjesto,
sa 188 bodova – I. n. r., osvojila je Lasa, ženka posavskog
goniča, vlasništvo Želimira Šibarevića iz Banjaluke. Na dru-
go mjesto, sa 166 bodova – II. n. r., plasirala se Hajda, kuja
balkanskog goniča, vlasništvo Marinka Tadića iz Banjaluke.
Ponašanje vlasnika pasa bilo je sukladno kinološkom
bontonu, a na rad sudaca nije bilo nikakvih primjedbi.

www.lovackisavez-hb.ba 45

hoop 79.indd 45 2.11.2011. 21:38:24

 PČELARSTVO
la, posebice u vrijeme dok su one u zimskom klupku. Nije
ZIMA U PČELINJAKU dobro oko pčelinjaka stvarati veliku buku, potrese od rada
jakih strojeva i slično. Treba spriječiti i dolazak domaćih ili

Kako pomoći pčeli da

divljih životinja jer će one, prolaskom između košnica, za-
peti za neku, poremetiti je, možda i prevrnuti. Životinje se
rado češu o neko drvo, zid ili kamen, pa bi se tako mogle
očešati i o košnicu i prevrnuti je. Divlje bi životinje zasigur-
no napravile još i veće štete ako bi došle na pčelinjak, pose-

preživi zimske uvjete

Pčelama je teže ako su uzimljene s malim bro-
jem pčela (slaba društva), s malo hrane, s nekva-
litetnom i loše raspoređenom hranom, ako su
u zimu ušle bolesne, ako se uznemiruju, ako su
izložene jakim vjetrovima, nego ako su izložene
oštrim zimama. Velike hladnoće nisu pogibeljne
za pčele dok su u zimskom klupku, ako je sve što
treba uredno urađeno
Prosinački izlazak pčelama doista mnogo znači
Dobroslav Vrdoljak
bice ako bi došle divlje svinje ili medvjedi. I domaće kokoši
znaju biti napast za pčele. Dolaze pod košnice, prpaju se
u suhoj zemlji, pa prašina koju dižu iritira pčele. Ako neku
kokoš pčela ubode, situacija je još teža. Pčelinjaci bi treba-
li biti ograđeni. Ako na njih nasrću veće životinje, ograda
mora biti ojačana ili ih treba osigurati na drugi način (pa-
ljenje svjetla cijele noći, angažiranje psa čuvara, postav-
ljanje električnog čuvara itd.), jer ako pčelar nije poduzeo
preventivne mjere osiguranja pčelinjaka, neće moći ni od
koga dobiti naknadu za pretrpljenu štetu. A osim toga pre-
vrtanje ili oštećenje košnica zimi ima najčešće za posljedicu
uginuće te pčelinje zajednice. Trebalo bi na zgodna mjesta
u pčelinjaku postaviti otrovne meke za miševe, a ako ima i
nasrtaja ptica koje kljucaju po košnicama, treba postaviti i
mreže. Pticama se može odvratiti pozornost s pčela ako se
u blizini pčelinjaka ostave komadi slanine ili loja, jer će ptice
rado kljucati loj i slaninu i tako manje nasrtati na košnice.
Pčelinjak treba u zimskom razdoblju obilaziti najmanje je-
danput u deset dana, jer se znaju dogoditi različite neu-
godnosti, posebice ako je pčelinjak na osami i bez nadzora,
a udaljen je od naselja. Treba kontrolirati kakvo je njegovo
stanje, ima li uznemirivanja pčela, jesu li postolja stabilna,
treba li čistiti snijeg itd. Snijeg s košnica se ne skida dok su
pčele u klupku, jer bi se pčele tako nepotrebno uznemirile.
Čisti se samo ispred košnica, kako bi pčele mogle slijetati za
vrijeme pročisnog izleta. Pčele ne smiju padati na snijeg, pa
se pospe slama, sijeno, kukuruzovina ili nešto slično kako
bi se pčele spuštale na toplije tlo. Pčela koja se spusti na
snijeg i ako se duže zadrži, ohladit će se i ukočiti, pa se neće
moći vratiti u košnicu, a ona koja se spusti na pripremljeni
suhi i topliji materijal, odmorit će se i nastaviti put do košni-
ce. Inače, pročisni je izlet jako bitan i trebao bi se obavljati
najmanje jednom u 45 dana. To opet umnogome ovisi o
vrsti hrane koju je pčelar ostavio za zimovanje. Ako je hra-
na opterećena medljikom, onda je razdoblje od 45 dana
predugačko. Ako je pred jesen pčelar dao nešto šećernog
sirupa i ostavio dovoljno lakše svarljiva meda, pčele će lakše
podnijeti zimu, neće biti nagomilanih nesvarljivih sastoja-
ka meda u crijevu pčele, neće biti proljeva i pčele će lakše

K
ad čitatelji budu čitali ovaj
tekst, već su trebali biti odra-
đeni mnogi radovi od kojih
ovisi dobro zimovanje pčela, jer ne
zaboravimo, nova pčelarska godina
počinje prvog kolovoza. Kolovoz i
rujan veoma su bitni mjeseci za do-
bar razvoj pčelinje zajednice pred
zimu. Od kvalitete tada obavljenih
radova umnogome ovisi ishod slje-
deće pčelarske godine.
Pretpostavljamo da su mnogi
pčelari, pogotovo stariji, dobro ovla-
dali poslovima vezanim za spome-
nuto razdoblje. To je vrijeme kad se
stvara zimska pčela, koja ima zada-
tak prenijeti život u košnici iz jedne
u drugu godinu. Da bi se to obavilo
što kvalitetnije, treba pčeli pomoći
da svlada uvjete življenja u zimskom
razdoblju. Ti uvjeti mogu biti jako
surovi, posebice u kontinentalnom
dijelu naše zemlje.
MIR U PČELINJAKU
Nakon svih radova koje je pče-
lar obavio tijekom kolovoza i ruj-
na, početkom listopada treba na
pčelinjaku osigurati potpuni mir. U
mediteranskom dijelu to može biti
i nešto kasnije. Ali, sve to ipak ovisi
od godine, jer nisu sve godine kli-
matski jednake. Da odmah kažemo,
potpunog i trajnog mira nema, ali
se pčelar mora truditi da se posti-
gne što manje uznemirivanje pče-
preživjeti. U obrnutom slučaju, mnogi pčelari ostanu bez
pčela. Pokazalo se da je bolje za prezimljivanje (i inače) ako
je pčelinjak lociran na jugoistočnoj strani. Dobro je ako je
oko pčelinjaka posađena živa ograda ili podignut neki zid
koji pčelinjak štite od jakih zimskih vjetrova. Naime zimi su
za pčele ubitačniji jaki vjetrovi nego niske temperature. O
položaju pčelinjaka i zaštiti od jakih vjetrova trebalo se vo-
diti računa pri izboru lokacije za pčelinjak. Još jednom na-
glasimo: pčelama je teže ako su uzimljene s malim brojem
pčela (slaba društva), s malo hrane, s nekvalitetnom i loše
raspoređenom hranom, ako su u zimu ušle bolesne, ako se
uznemiravaju, ako su izložene jakim vjetrovima, nego ako
su izložene jakim zimama. Utvrđeno je da velike hladnoće
nisu pogibeljne za pčele dok su u zimskom klupku, ako je
sve prethodno uredno učinjeno. Kolebljivo je vrijeme po-
gibeljno za pčelinje društvo, posebice kad se u košnicama
počinje stvarati novi život.

46 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 46 2.11.2011. 21:38:27


Tretiranje pčela oksalnom kiselinom
PČELINJE KLUPKO
Zimovanje pčela dijeli se na dva dijela. Prvi dio je razdo-
blje potpunog mirovanja i odnosi se na listopad, studeni i
prosinac, u nekim godinama i na dio siječnja. Drugi dio je
u dijelu siječnja i veljači, odnosno u vrijeme kad se u koš-
nici rađa novi život, kad matica počinje s polaganjem jaja
za rađanje ljetnih pčela. Bude godina s blagim zimama pa
matica počne s polaganjem jaja i krajem prosinca, što za
mediteransko područje nije nikakva rijetkost, više je pravilo.
Rana pojava legla u kontinentalnom dijelu može biti kata-
strofalna, jer u siječnju i veljači zna zahladnjeti pa dođe do
zahlađivanja legla, što za sobom povlači niz negativnih po-
sljedica. Matica u početku polaže po nekoliko jaja dnevno,
a što su dani topliji i duži, broj se jaja povećava. Broj dnevno
položenih jaja nije uvjetovan samo toplim danima, ima tu i
drugih čimbenika, primjerice: zdravlje i snaga matice, koli-
čina raspoložive i dostupne hrane, kvaliteta hrane, količina
peludi kojom to društvo raspolaže, broj i zdravstveno stanje
pčela koje njeguju i hrane novo leglo, te raspoloživi prostor
dostupan matici za polaganje jaja. Tijekom zime pčele su u
zimskom klupku, koje može biti čvršće i manje čvrsto, što
ovisi o vanjskim temperaturama. U središnjem dijelu klup-
ka temperatura je obično oko 28 stupnjeva Celzijevih, a na
obodu klupka je oko 14 stupnjeva, pa i niže. U središnjem
dijelu klupka je matica, koja je okružena najvitalnijim mla-
dim pčelama i one se ne mijenjaju s pčelama vanjskog di-
jela klupka. U vanjskom dijelu klupka su ostale pčele i one
stalnim kretanjem i izmjenama mjesta u klupku stvaraju
toplinu koja omogućuje pčelama preživjeti. U ovo vrijeme,
pčele koje su uzimljene s oko 25 do 30 tisuća pčela troše
manje od jednog kilograma meda mjesečno. S pojavom le-
gla, pčele hrane i leglo i maticu i sebe, pa troše sve više i više.
Ako pčelama nije ostavljeno 15 do 18 kilograma kvalitetne
hrane, imat će problema u prezimljivanju. Ako su pčele uzi-
mljene sa starom i istrošenom maticom, društvo će imati
ozbiljnih problema. Društvo koje ima maticu s 3 godine sta-
rosti izgubit će tijekom zime preko 10 posto pčela, s dvije
godine oko 2,5 posto, a s jednogodišnjom maticom svega
oko 0,2 posto. Mlada matica luči više feromona, pa drži druš-
tvo više kompletnim. Mlada matica polaže 100 posto više
jaja od trogodišnje matice, a 50 posto više od dvogodišnje.
Tijekom medonosnog razdoblja mlade će matice slične re-
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 47
zultate postići i u količini prikuplje-
nog meda, što opet govori da pčelar
nije smio zazimiti društva sa starim
maticama. Pčele najbolje podnose
zimu i imaju najmanje gubitaka ako
je temperatura 4 do 6 stupnjeva
Celzijevih. Ako se pčele iz bilo kojeg
razloga dovedu u situaciju da im to-
plina tijela bude ispod 9 stupnjeva,
ukoče se i uginu. To se često dogodi
ako pčele napuste košnicu iz nekih
prinudnih razloga ili pak dođu u si-
tuaciju da se društvo svede na mali
broj pčela pa ne može održavati op-
timalnu temperaturu u košnici.
PREHRANA I UTOPLJIVANJE
Koncem siječnja obično stiže
i toplije vrijeme, dan je već nešto
duži, pa se u košnici osjeća veća ži-
vost. Matica polaže jaja, pčele izlaze
na pročisni izlet čim temperatura
dostigne 13-14 stupnjeva Celzije-
vih. U prirodi je sve nekako pove-
zano. Poraste temperatura zraka,
počinju cvjetati prve biljke (lijeska,
jagorčevina, vrba, bajam, maslačak
itd), a istodobno se i obnavlja život
u košnicama. Za hranidbu novog le-
gla i novih pčela treba dosta peludi,
a baš ga prvi cvjetovi daju najviše.
Pelud je pčelama nezamjenjiva hra-
na. Tijekom jedne godine donesu i
pojedu 35 do 40 kg peludi. Ako se
pojavi leglo a u prirodi prestanu
izvori peludi, zbog naglog zahlad-
njenja primjerice, onda pčele troše
pelud smješten u pričuvne stanice
saća. A ako ni toga nema, onda one
troše svoje bjelančevinsko-masno
tkivo koje su akumulirale tijekom
kolovoza i rujna. Po akumuliranom
PČELARSTVO
masnom tkivu, zimska se pčela ra-
zlikuje od ljetne. Zimska živi i do 6
mjeseci, nešto zbog svoje anatom-
ske građe, a nešto i zato što se nije
fizički umarala jer je sve teže poslo-
ve oko zazimljivanja obavljala ljetna
pčela, koja je koncem listopada ili
početkom studenog izumrla. Na
početku je rečeno da pčelar, osim
meda, tijekom kolovoza i rujna pče-
lama mora dati i odgovarajuću koli-
činu šećernog sirupa, kako bi pčele
lakše probavljale hranu u prvom
dijelu zimovanja. Ta hrana sa šeće-
rom dobra je do pojave legla, kad bi
pčelama trebao biti na raspolaganju
samo čisti, kvalitetni med. Šećer ima
samo kaloričnu vrijednost, a med
kaloričnu i biološku što je potrebno
u pčelinjoj prehrani. Sada pčele tro-
še sve više i više hrane, jer osim toga
što ima sve više i više legla i mlade
pčele, kad se pojavi leglo u košnici
mora se u tom dijelu košnice, znači
oko legla, stvoriti i veća toplina –
najmanje 35 stupnjeva Celzijevih.
Iako u pčelarskom svijetu kruži
priča da pčele prije uzimljivanja tre-
ba dobro utopliti, suvremena zna-
nost tvrdi malo drukčije. Dok se u
pčelinjem društvu nije počeo rađa-
ti novi život – nove pčele, tempera-
tura je u središtu klupka mogla biti
28 stupnjeva, a kad se pojave prva
jaja, temperatura treba biti 35 stup-
njeva, pa ti pčelarski znanci tvrde
da bi utopljivanje bilo učinkovitije
ako bi se primijenilo u siječnju, ne
u rujnu. Neki pčelari to i rade i ima-
ju bolji i brži proljetni razvoj. Pče-
lari jedva čekaju da temperatura u
hladu bude 13 ili 14 stupnjeva, pa
da izvrše prvi proljetni pregled. Taj
je pregled vrlo kratak, još je zima
pa se leglo može prehladiti. Ovim
kratkim pregledom može se utvrdi-
ti kakvo je zdravstveno stanje druš-
tva, koliko ima pčela, koliko ima
hrane, a iskusan pčelar odmah će
konstatirati ima li društvo maticu ili
ne. Inače, pčelari vode zabilješke o
stanju svojih pčela, pa se bilježi sve
ono do čega se dođe pregledom
ili na drugi način. Neki to ne rade,
teško je dokučiti zašto. Vjerojatno
ni oni sami to ne znaju. Evidencija
stanja pčelinjeg društva je nemi-
novna, posebice kad se ima više
društava. Od 12 mjeseci u godini,
pčelar najviše vremena potroši na
radove oko pripreme za zimovanje,
na zimovanje, na proljetni razvoj, a
tek mu 4-5 mjeseci ostane za brigu
oko prikupljanja i vađenja meda.
47
2.11.2011. 21:38:29
 LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE
a uzduž potpuno uspravne stabljike sve su kraći i naspra-
LINCURA (Gentiana lutea L.) mni, u čijim pazuhama su cvjetovi purpurno plavi, nekada
malo žućkasti.

Vrijeme vađenja korijenja

Raste na višim predjelima i planinama, na ocjeditu i
malo pjeskovitu tlu, na rubovima šuma u prisoju. Za lijek se
koristi njezin snažni i razgranati korijen koji može biti i kao
veća mrkva. Prigodom vađenja korijenja lincure valja stro-
go voditi računa i ne dirati mlade biljke, upravo iz razloga

i skupljanja plodova
Lincuru još u narodu nazivaju: srčanik, gorčica,
čemer, srčenik, gencijana, raven, trava od srdo-
bolje... Nekontrolirano se crpila iz prirode, pa su
je botaničari stavili na crvenu listu i preporučili
krajnje racionalno branje
Blago Lasić
njezine ugroženosti.
Lincura sadrži niz poznatih tvari: pektine, šećer, tanin,
gencioamarin, genciopikrin, alkaloide, masnoga ulja, mine-
ralne soli... Korijen se koristi prije svega za bolestan trbuh i
pri pomanjkanju potrebe za jelom, te kod lijenoga želudca
i nadutosti. Otklanja pritisak u trbuhu i ubrzava varenje hra-
ne i brže izbacivanje plinova. Također se koristi kod slabih
i bolesnih jetara. Odmah valja napomenuti da se korijen
opere i vrlo pažljivo suši u hladu na propuhu, kako se ne bi
ubuđavio. Lincura se koristi isključivo prije jela, na prazan
trbuh (!) Korijen se ne kuha već se rastvara u hladnoj vodi
ili čistoj rakiji i vinu. S obzirom na to da je lincura vrlo gorka
ne treba je mnogo uzimati, dovoljno je veći gutljaj. Osim
infuza, lincura se može istucati u prah pa rastvoriti u bije-

K
akva god godina bila, uvijek lom vinu i onda piti po jednu žlicu prije jela, ili naribati svjež
priroda podari onima koji zna- korijen pa ga u vodi ili vinu rastvoriti.
du promatrati u njoj, nešto u Lincuru preporuča i poznaje i službena medicina i
čemu mogu uživati i svoje potrebe farmakologija. Preporuča se kod općeg i intelektualno-
zadovoljiti. Jesen je vrijeme berbe ga zamora, dispepsije, anemije, tuberkuloze, a za trbušne
tih darova i ne smijemo nikada za- probleme je vjerojatno najbolje sredstvo. Nisam pronašao
boraviti skromnost i mjeru prigo- u literaturi njezinu učinkovitost na srce i krvožilni sustav,
dom uzimanja od prirode. Dakle, ne ali narodno ime srčanik upućuje na blagotvornost i u toj
uzmite sve što vam je na oku i pri oblasti, ali sam u jednoj knjizi francuskoga podrijetla uo-
ruci, ostavite nešto za reprodukciju, čio preporuku da lincuru ne bi trebale koristiti trudnice i
za divljač, za druge ljude i putnike osobe s visokim krvnim tlakom, pa čitatelje upućujem na
namjernike koji s istim ciljem hoda- te podatke!
ju šumama i livadama! Za neke se
biljke i vlasti pobrinu, sugerirajući
smanjenu berbu, ili pak potpunu
zabranu iskorištavanja iz prirode,
ako ih uopće tko sluša i poštuje.
Sve zrele plodove različitoga
šumskog i divljeg voća, posljednje
mlade izdanke i korijenje onih bilja-
ka koje se rabe za lijekove, valja po-
kupiti prije velikih kiša, snijega i leda.
Lincura je jedna od ljekovitih
biljaka čije korijenje beremo kasno
ljeti ili ujesen prije mraza. Također,
lincura je jedna od onih rijetkih lje-
kovitih biljaka koja se nekontrolirano
crpila iz prirode, pa su je botaničari
stavili na crvenu listu i preporučili
krajnje racionalno branje. Lincuru
još u narodu nazivaju: srčanik, gorči-
ca, čemer, srčenik, gencijana, raven,
trava od srdobolje... U prošlom sam
broju molio za rasađivanje lavande,
a sada još više plediram za lincuru.
Gdje god možete presadite je na
nova staništa!
Ova se biljka može slobodno na-
zvati oholom planinskom damom,
koja uspravno strši u nebo i do 60
centimetara visine, bez grananja. Pri
zemlji su joj listovi veći i čine rozetu,

48 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 48 2.11.2011. 21:38:30


SRNEĆI BUT I.
Valja što bolje iskoristiti ovaj vrijedni „materijal“
Bilo kako ga nazvali, ovo jelo i način njegove pripreme vri-
jede u svakom pogledu, po onoj narodnoj da se od dobra
materijala uvijek može napraviti dobra pita
Fra Franjo Mabić
P
rije petnaestak ili možda dvadesetak godi-
na dobio sam fazana na dar. Prijatelj koji mi
ga je i ulovio i darovao, strogo mi je pripelio
da ga ne upropastim jer da je takav dar nešto
rijetko. Imao je pravo, jer poslije toga fazana sam
mogao samo kupiti u prodavaonicama koje ga
uvoze iz inozemstva. Poslušao sam ga i napravio
i juhu i umak, te se počastio u svojoj zajednici i
tako zapamtio ljepotu fazana u tanjuru kao što je
lijep i izazovan u prirodi.
Ovo sam spomenuo namjerno radi ovoga
što ovdje slijedi – radi srnećega buta. Srneći
but je jednako vrijedan u usporedbi s fazanom
i treba paziti da ga iskoristimo kako je najbolje
moguće. Svakako, najjednostavnije je i najbrže
napraviti srneći gulaš sa svim dijelovima tijela
srne ili srndaća. No ovdje se dade i drugačije
iskoristiti. Ovdje ću pokušati jedan od načina
boljega iskorištavanja srnećega buta, a u na-
stavku ću dodati još jedan način za one koji
hoće, imaju vremena i dobre volje, a, naravno, i
mogućnosti uz dobru volju.
Srnetina je umočena u crno vino, bobice borovice i limun
Balzam ocat se kuha s bosiljkom
Odresci se pirjaju
www.lovackisavez-hb.ba
hoop 79.indd 49
Srneći but pripremamo kao teleći ili juneći
ossobucco u umaku, a da se ne mučimo dva
puta do polovice ponavljati recepte, onda ćemo
napraviti i srneći medaljon. U obadva slučaja
najprije srnetinu zatopimo u vino s bobicama
borovice i limuna da odstaje barem dva sata u
ovom umaku. Za to vrijeme i napravimo popa-
ru jučerašnjega kruha s malko ulja i savijemo
je u rolu i odložimo u hladnjak da se malo više
stvrdne i bude ugodnije i manje rasuta u rezanju
i služenju.
Dok se to namaka i zatapa, za to vrijeme sku-
hamo balzam ocat s mesliđenom – bosiljkom,
da imamo poslije gušći preljev za poparu i odre-
zak – medaljon. Počinjemo na kap vreloga ulja
stavljati odreske da se dobro popirjaju. Sada je
red na čašu bijeloga vina. Kada vino ishlapi, onda
dolazi povrće, otprilike pet-šest minuta, pa do-
dajemo svježe paprike, rajčice, patlidžan, mrkvu
i začinsko bilje s feferonom, po želji sustolnika.
Slanost i feferoni mogu ići i pri samom kraju.
Sada je vrijeme odvojiti onaj odrezak koji
Odresci se pirjaju s povrćem poslije isparenoga vina
Srneći medaljon s poparom i kuhanim balzam octom
Gljive i umak rajčice još dopunjaju ljepotu ukusa i oka
GASTRONOMSKI KUTAK
smo odlučili da bude medaljon i odložiti ga u
posebnu posudu da se ne hladi i da očuva svoj
so(k)s do posluživanja. Na njega ćemo dodati
onaj ukuhani balzam ocat i koju kap staviti po
narezanoj popari. Ako nije prekuhan, morao bi
biti mekan. Ovaj se odrezak, osim po boji, neće
razlikovati od drugih odrezaka na koje smo se
naučili, osim što ga ovi dodatci oku čine još mili-
jem, a srcu ukusnijem.
Za onaj drugi odrezak u umaku dodajemo
još sada i gljive sa sosom rajčice. Sada je ovo već
nešto posve drugačije. Nekima može izgledati
kao odrezak u umaku od gljiva, a nije ni daleko
od toga, dok je nekima onaj pravi ossobucco –
odrezak s početka buta gdje se vidi šuplja kost,
što u prijevodu tako i znači, a nekima će biti naj-
bliže onoj famoznoj mućkalici za koju su toliko
puta čuli, a sami i ne znaju da je to baš to. Muć-
kalica je zato što je u njoj bogatstvo povrća stav-
ljeno poslije pirjanja i rezanja odreska na manje
komade. Tu se još stavi više feferona i eto mućka-
lice od srnećega buta. Bilo kako ga nazvali, ovo
jelo i način pripreme vrijede u svakom pogledu,
po onoj narodnoj da se od dobra materijala uvi-
jek može napraviti dobra pita. Eto, to je to, a iza
dobre kapljice crnoga i vi ćete reći jednako tako.
I, nemojte nikako zaboraviti svojim ženama, ku-
haricama lijepo i dobro zahvaliti za ovaj uloženi
trud i ljubav u pripremi, a one će ljubazno pri-
znati vama vaš trud u lovu.
Odrezak, umak, popara i umak kuhanoga octa
Ovaj umak što je na pretek ide za dobru tjesteninu
U ovom slučaju to su osrednje široki rezanci
u umaku srnećega buta i gljiva s povrćem
49
2.11.2011. 21:38:31
 ZABAVNI KUTAK

AUTOR: BOKSAČKI HRV. SLIKAR NAPUSTITI ONO ŠTO

POPRIŠTE, ALFI ZANESENJAŠ- GOLUB S OSOBA “OTVORENA GRČKI TOMISLAV PODRUGLJI-
MARIOFIL PROMOTOR, I GRAFIČAR, RANIJE PRE- SE JEDE AUSTRIJA
BOJIŠTE KABILJO TVO KUKMOM KOJA TELEVIZIJA” POLUOTOK IVIĆ VAC, ZLOBNIK
SOLDO BOB IVAN BIVALIŠTE (GLAVNO ...)
ŽIVI U
BOSANSKI OPATIJI
OŠTRODLAKI
GONIČ NA ŠEZDESET
SLICI MINUTA (MN.)

ISKORISTITI ITALIJA
PRILIKU RADI
DOBITI SLEČ
VOLOVSKA POLET,
ŽABA (MN.) ZANOS
“RABAT”
MAJSTOR; OTIS
UČITELJ THORPE
STRUČNJACI
PODRUČJE ZA EKOLOGIJU
IMAMOVE
VLASTI KALIJ
ISTJECATI U ANTE
RIJEČNA MLAZU KOSTELIĆ
RIBA, MINKO,
MLATICA NAPAD, POORANO
NASRT POLJE

PROZIRNA
BAREM OTPADAK OD
MREŽASTA
NEŠTO SIJENA, TRINA
TKANINA

ZAKLON,
GLUMAC HAJ-
BRANIK,
DARHODŽIĆ
ŠTITNIK

NOVČANA
HRANJIVA
JEDINICA U
MAHUNARKA
BANGLADEŠU

HRV. GLUMI-
DRŽAVNA
CA NINA ...
IMOVINA
-SVRTAN

KRIŽALJKA ZA STRPLJIVE
Frano Vukoja
Pucanje od smijeha
GUSLE
Na sjednici jednoga lovačkog društva izbila žestoka svađa oko
Autor: početka lovne sezone. Pitaju lovci kolegu koji je bio nazočan
Nevenko Soldo sjednici kako je bilo, a on im uzvrati:
– Ja vam to bez gusala ne mogu opisat!
Mrežu križaljke treba
KARIJOLA
popuniti pojmovima – Prijatelju, je li ti bicikl sutra slobodan? – upita lovac susjeda.
– Ma, jok, sutra imam puno toga obaviti, trebat će mi bicikl čitav
„ iz popisa. Pojmovi su
i vodoravno i okomito
dan – odgovori susjed.
– Odličnom, znači da ti je karijola slobodna – zaključi lovac.
„ poredani abecednim
KIŠA
redom, jednoslov je Žali se Mujo:
„ K već upisan u mrežu. – Kiša danima nemilosrdno pada, što jako loše utječe na moju
Fatu. Postala je strašno depresivna, po čitave dane samo bulji
kroz prozor. Nastavi li kiša ovako uporno padati, morat ću Fatu
AKOL, ALATINA, AUTO- pustiti unutra!
LAKIRERI, AVALIT, IĆ,
MASKIRNO ODIJELO
JAŽO, KONACI, KOKIĆ, Ulazi lovac u prodavaonicu lovačke opreme i obraća se prodavačici:
LEVAT, NIMALO, OIRATI, – Imate li maskirno odijelo?
– Imamo, ali toliko je dobro da ga ne možemo pronaći – uzvrati
OTEŽAK, PASJAK, PROS- prodavačica.
TRANSTVO, RARAT,
PLAŠI PTICE
RUPAVO, SOKOLI, SPE- Jedan mladi lovac pokazuje SMS poruku koju je dobio od nado-
KTROMETAR, SRETEN, budne djevojka: Spusti se na zemlju, plašiš ptice!
TETIVA, TLT, VRANAC

50 Broj 79, rujan - listopad 2011.

hoop 79.indd 50 2.11.2011. 21:38:47

 Ukras vašeg doma i ureda!
9HOMDþD 9HOMDþD

Kalend
ar lovi Jelen lop
dbe ata
šljuka šum r, košuta i tele,
ska, bekas srna,
ina, golub lane, muflon,
, grlica, gu muflo
ska divlja, nka i janje, vep
patka div ar, me
lja, liska nazime,, vuk, vu
crna čica i ml
adi, kuna
bje
bj lica, ku
na zlatica
, fazan-g
njetao (do

6LMHÿDQM
ao (do 15. 1.), 15. 1.),
fazan-gnjet
kuna zlatica,
kuna bjelica,
ica i mladi,
ime, vuk, vuč
e, vepar, naz
flonka i janj
muflon, mu patka divlja, liska crna
, srna, lane,
n lopatar, košuta i tele b, grlica, guska divlja,
bekasina, golu Po n /29$þ.,
U to%261(
Jele
šljuka šumska, 6$9(=+
e (5
9(=+(5&(*
lovidb &(*%2
Kalendar S ri
/29$þ.,6$ 27 þ HW 61(

28 3H W
Sub
10 1 30 1HG 29
1 Su b 31 Po n 1 HG
24 Sr2i þH W12 3H 1W 3 19 2 U too
S ri

6LMHÿDQM
U to 5 26 7 14 8 1 3 þHW

LOVAČKI KALENDAR 2012.

Po n 6 5 4 3H W
Su b 1 HG
4 5 27 2 22 23 16 5 Sub
3H W 3 21 8 29 17 1 6 1HG
Sr i þH W
1 2 19 20 30 8 1 9 7
Po n U to 31
17 18 4
5
6
31 20 8 9
29
30
15 16 3 1 21 2
27
28
13 14 31 1
2 2
3
2 23
12 30
10 11 28 29
4
5
26 27 6
24 25

KALENDAR LOVIDBE LOVOSTAJOM ZAŠTIĆENE DIVLJAČI

KRUPNA DIVLJAČ VRIJEME LOVLJENJA NAPOMENA SITNA DIVLJAČ VRIJEME LOVLJENJA NAPOMENA
Jelen lopatar (Dama dama L.) Kuna bjelica (Martes foina Ehr.) od 1. listopada do 29. veljače
jelen od 16. rujna do 31. siječnja Kuna zlatica (Martes martes L.) od 1. studenog do 29. veljače
košuta i tele od 16. rujna do 31. siječnja Zec (Lepus europaeus Pall.) od 1. listopada do 31. prosinca
Srna (Capreolus capreolus L.) Lještarka (Bonasa bonasia L.) - mužjak od 16. kolovoza do 31. listopada
od 1. svibnja do 30. rujna u nizinskim i brdskim lovištima Fazan-gnjetao (Phasianus spp. L.) od 1. listopada do 15. siječnja
srndać
od 1. lipnja do 30. listopada u planinskim lovištima Jarebica kamenjarka
od 15. rujna do 31. prosinca
srna i lane od 1. listopada do 31. siječnja (Alectoris graeca Meissn.)
Divokoza (Rupicapra rupicapra L.) od 1. rujna do 31. prosinca Jarebica poljska - trčka skvržulja
od 15. rujna do 31. prosinca
Kozorog (Capra ibex L.) od 1. kolovoza do 31. prosinca (Perdix perdix L.)
Muflon (Ovis aries musimon Pall.) Prepelica (Coturnix coturnix) od 1. kolovoza do 31. prosinca
muflon od 1. rujna do 31. siječnja Šljuka šumska (Scolopax rusticola L.) od 1. listopada do 1. ožujka
muflonka i janje od 1. siječnja do 31. prosinca Bekasina (Gallinago gallinago L.) od 1. listopada do 1. ožujka
Svinja divlja (Sus scrofa L.) Golubovi (Columba spp L.) od 1. kolovoza do 31. siječnja
vepar, nazime od 1. siječnja do 31. prosinca Grlica (Streptoopelia turtur L.) od 1. kolovoza do 31. siječnja
krmača i prase od 1. kolovoza do 31. prosinca Guske divlje (Anser spp.) od 1. rujna do 31. siječnja
od 1. listopada do 31. prosinca Patke divlje (Anas spp.) od 1. rujna do 1. ožujka
Medvjed (Ursus arctos L.)
i od 1. ožujka do 15. svibnja Liska crna (Fulica atra L.) od 1. rujna do 31. siječnja
Vuk (Canis lupus L.)
mužjak od 1. siječnja do 31. prosinca
ženka i mladi od 1. sprnja do 28. veljače
Veliki tetrijeb
od 15. ožujka do 31. svibnja
(Tetrao urogallus L.) - mužjak

hoop 79.indd 51 2.11.2011. 21:38:50

hoop 79.indd 52 2.11.2011. 21:39:11