Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne

i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

LIPANJ - SRPANJ 2017.
GOD. XX. • BR. 109

LOV PREPELICE

Ništa bez
dobro obučena
psa ptičara
ORAŠJE

Rekordan broj natjecatelja

STRELJAŠTVO
LOVNO

ŠIROKI BRIJEG

“Orlovi” visoko lete

Orašje, 27. svibnja 2017.
 Pogled s ček
e
Vrelo ljeto, vruće puške…
Dragan Naletilić

P
rošla je zima bila doista oštra, ali
ljeto koje je u tijeku, e to se ne
pamti. Ozbiljnije kiše nema dani-
ma, pa ni mjesecima, a i ono malo mje-
stimičnih ljetnih pljuskova često donese
više štete nego koristi. Od gráda stra-
daju nasadi, usjevi, i sve to ostavi trajne
posljedice na čovjeka kojemu je to glav-
ni, ponekad i jedini izvor prihoda.
Posljedice pasje vrućine i suše trpe i lo-
višta. Divljač ne može bez vode, a nje je
već odavno nestalo. Nestalo je i hrane.
Srećom, uvijek ima onih kojima to nije
fraza, koji su spremni podmetnuti leđa
i učiniti nešto da pomognu divljači. Na-
žalost, i dalje je daleko više onih, pa i
među lovcima, koji to uopće ne doživ-
ljavaju kao problem, i onih koji iz kakve
IZ SADRŽAJA hladovine filozofiraju o potrebi zaštite
divljači u ekstremnim uvjetima, što je
FEDERALNO MINISTARSTVO PLANIRA na određeni način i ovaj tekst. Ovi prvi,
05 IZRADU NOVOG ZAKONA O LOVSTVU koji su spremni raditi, u svibnju su, lip-
nju i srpnju to i dokazali, o čemu svje-
LOV PREPELICE: NIŠTA BEZ
12 DOBRO OBUČENA PSA PTIČARA
doče izvješća o radnim akcijama koje
su poduzeli da bi napojili i nahranili
PRIPREMA PASA ZA divljač, obogatili i obnovili njezin fond,
15 LOVNU SEZONU
sačuvali objekte u lovištu itd. Tamo
gdje se lovi srnjak, i/ili vepar, upriličeni
su lovovi na tu divljač, osobito karakte-
17 LOV JELENA ristični po zanimljivim otvaranjima na
kojima se ispreplete i učvrsti iskonska
KRAJ AGONIJE ILI POČETAK
20 NOVIH PROBLEMA
lovačka strast i potreba za druženjem i
zabavom. Tamo gdje lov nije dopušten,
kao što je to slučaj u Središnjoj Bosni,
KUNIĆ I ZEC -
34 DVIJE RAZLIČITE ŽIVOTINJE
lovcima je ostala nekakva upitna mo-
gućnost da rade u lovištu i na taj ga
PERAZZI - NEDOSANJANI SAN način pokušaju sačuvati od pustošenja
37 MNOGIH LOVACA i bezvlašća. I oni to, zasad, poprilično
uspješno čine.
VITEZ: BERNARDINAC I PUDLA
42 NAJLJEPŠI PSI
Uz radove u lovištu, naravno i lov pre-
ma lovnom kalendaru, još jedna aktiv-
nost osobito je živahna tijekom ovih
vrućih mjeseci. To je lovno streljaštvo.
Iz godine u godinu, lovno streljaštvo
biva sve popularnije. Sve je više sredi-
na koje su izgradile ili ozbiljno namje-
ravaju izgraditi svoju streljanu. Sve je
više mladih lovaca koji se žele natjeca-
ti u ovome sportu, koji svjesno žrtvuju
svoje vrijeme i svoj novac da bi postigli
što bolji rezultat. A odricanja nisu baš
mala…
Velik doprinos popularizaciji lovnog
streljaštva daje Lovački savez Herceg
Bosne, na stručnom, financijskom i
organizacijskom planu. Krajem svib-
nja u Orašju je održano Otvoreno pr-
venstvo Saveza u lovnom streljaštvu, a
početkom kolovoza u Širokom Brijegu
Prvenstvo članica Saveza. Na oba pr-
venstva sudjelovalo je ukupno više od
stotinu strijelaca, u Orašju je čak obo-
ren i rekord. Natjecanja koja organizira
Savez golem su poticaj razvoju ovoga
sporta, i kako tvrdi vodstvo Saveza,
tako će i ostati.
Više lovačkih udruga članica Saveza,
neke već godinama, imaju svoja na-
tjecanja u lovačkom trapu. Primjerice,
Široki Brijeg, Orašje, Busovača, Čitluk,
Kupres, Mostar, Čapljina, Neum, Gru-
de, Domaljevac… Dolaze neki mladi
momci i malo-pomalo guraju s trona
one koji su godinama suvereno vladali
streljačkom scenom i uistinu dali golem
doprinos lovnom streljaštvu. Udruge
koje na vrijeme ne shvate taj proces, ri-
skiraju ostati daleko od pokala i meda-
lja. Lovno je streljaštvo, dakle, uhvatilo
maha, sve je više natjecanja, sve je više
natjecatelja, i bilo bi dobro zadržati taj
trend. No, i Savezu, kao i nekim lovač-
kim udrugama, treba „svježa krv“. Net-
ko sve to, ipak, treba gurati.

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 Mostar
ISSN 1840-0647
Tel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba • www.lovackisavez-hb.ba
Za nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić,
Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak
Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva Saveza
Godišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KM
Plaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.
Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit banka
Cijena oglasnog prostora:
1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM
1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KM
Uredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

3
www.lovackisavez-hb.ba
 AKTUALNO

tijela udruge o njihovu prijmu u članstvo, a

u većini ovakvih slučajeva je nema, onda se
opravdano postavlja pitanje kako su tu uop-
će dospjeli. Tako nastaju brojne neugodnosti
na relaciji staro i novo vodstvo udruge, a če-
sto je ova praksa razlog narušavanja među-
ljudskih odnosa u lovačkoj udruzi.
Da bi mogli nastaviti svoj nečastan posao, zato što ih je Kako riješiti ovaj problem?
matična lovačka udruga kaznila, pojedinci bježe iz nje u Prvo, primajući u svoje članstvo ljude iz
drugih lovačkih udruga, svaka udruga treba
neku drugu i, redovito na neki čudan način, koristeći svoje to raditi ponajprije u skladu sa svojim prav-
istomišljenike kao vezu, postaju njezinim članovima. To nim aktima, a uz to svaku takvu odluku tre-
ba potvrditi mjerodavno tijelo udruge.
baš i nije neka osobita dosjetljivost, da joj lovačke udruge Drugo, kod primanja ovakvih članova ob-
vezno treba tražiti ispisnicu njegove matič-
ne bi mogle doskočiti, naravno ako to žele ne udruge s cjelokupnim njegovim dosje-
om: od kada je član udruge, mjesto i datum

M
olim vas da ne primate u svoje
članstvo lovce koji su kod nas
uhvaćeni u krivolovu ili su pod
određenim sankcijama našega Društva, jer
će oni i kod vas biti krivolovci. Ako to ra-
dite zbog članarine koju će oni platiti, bo-
jim se da će vam se to obiti o glavu. Želio
bih čuti kako se u Savezu odnosimo prema
ovoj temi.“ Riječi su to jednoga zastupnika,
izrečene na sastanku Skupštine Saveza odr-
žanom u svibnju ove godine.
U posljednje vrijeme prelazaka ili bolje reče-
no „prebjega“, ima dosta. Što su uzroci ovoj
praksi, kako se ona provodi i tko su njezini
akteri? U devedeset posto slučajeva to su
lovci (ili „lovci“) koji su u matičnoj udruzi
kažnjeni jer su kršili zakon i odluke tijela
uprave. Najčešće je to krivolov i neplaćanje
godišnje članarine. Da ne bi „trpjeli“ sankcije,
ekspresno preko svojih istomišljenika nađu
„vezu“ u nekoj drugoj udruzi i uspiju dobiti
novu lovačku iskaznicu, čak i bez ispisnice
iz svoje matične udruge. Samo po sebi to je
nedopustivo, ali problem biva još veći kada
u toj njihovoj novoj udruzi na čelna mjesta
dođu novi ljudi, koji tada obično postave
pitanje otkud neki „strani“ lovci u članstvu
udruge. Još ako nema odluke mjerodavnog
polaganja lovačkog ispita, broj lovačke di-
plome, položeni neki drugi ispiti u lovstvu,
nagrade, kazne, obavijest o podmirenju
financijskih obveza, obavijest da je vratio
lovačku iskaznicu u udrugu i, naposljetku,
razlog traženja ispisnice. Tako se neće moći
dogoditi da lovac sakrije ili prešuti neke
svoje krive postupke, a pojedinci će puno
teže naći neku drugu lovačku udrugu u ko-
joj će, kako reče zastupnik s početka teksta,
nastaviti raditi ono što su radili i ranije. I
tako sve dok im netko ne „stane na rep“, ako
se to uopće ikad dogodi.
Vlado Bošnjak

Najbrži, najjednostavniji, siguran

i povoljan način slanja i primanja
novca putem pošte

Slanje i
primanje
novca -
PostNet
uputnica
Poslani novac stiže za 25 minuta na
području BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije!

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

4
Broj 109, lipanj - srpanj 2017.

ZAJEDNIČKI SASTANAK PREDSTAVNIKA FMPViŠ I LSHB
Federalno ministarstvo planira
izradu novog zakona o lovstvu
U
piše Ivica Lučić
Federalnom ministarstvu po-
ljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo) u Sarajevu,
na poziv ministra, 25. svibnja 2017. odr-
žan je sastanak predstavnika Ministarstva
i predstavnika Lovačkog saveza Herceg
Bosne. U ime Ministarstva sastanku su na-
zočili savjetnik ministra Ervin Bibanović i
pomoćnica ministra za šumarstvo i lovstvo
Danica Cigelj sa suradnicima, odnosno dje-
latnicima sektora za šumarstvo i lovstvo,
a u ime Saveza predsjednik Slavko Marin,
predsjednik Stručnog vijeća za lovstvo Vla-
do Soldo i tajnik Ivica Lučić.
Sastanak je upriličen da bi se razmotrilo
aktualno stanje u lovstvu na području Fe-
deracije BiH s težištem na lovnom zakono-
davstvu, pa su sastankom dominirale dvije
teme: jedna vezana za izradu novog zakona
o lovstvu i druga vezana za izmjene i do-
pune postojećih te izradu novih podzakon-
skih propisa iz oblasti lovstva.
ČEMU NOVI ZAKON O LOVSTVU
Obrazlažući ideju i inicijativu za izradu
novog zakona o lovstvu, savjetnik Bibano-
vić je istaknuo da je izrada novog zakona
o lovstvu planirana programom rada Mi-
nistarstva za 2017. godinu. Kao osnovne
razloge za izradu novog zakona istaknuo
je, prvo, složenost postojećeg Zakona o
www.lovackisavez-hb.ba
Sastanak u Sarajevu protekao je u pozitivnom ozračju
lovstvu i njegovu tešku provedivost, zbog
čega je u nekoliko navrata taj Zakon pre-
trpio izmjene i dopune, i drugo, potrebu i
želju da se u Federaciji BiH donese mode-
ran zakon o lovstvu usklađen sa standar-
dima i propisima Europske unije. Tako-
đer je naglasio da će Ministarstvo izraditi
platformu, odnosno objasniti razloge i ci-
ljeve donošenja novog zakona o lovstvu i
s time upoznati sve zainteresirane strane,
te da je konačni cilj donošenja zakona da
se pravne stečevine EU-a ugrade u lovno
zakonodavstvo Federacije BiH.
U raspravi koja je uslijedila predsjednik
Marin je postavio pitanje potrebe dono-
šenja novog zakona o lovstvu ako zna-
mo da ni postojeći, deset godina nakon
donošenja, nije u potpunosti implemen-
tiran. Također je istaknuo da su lovačka
društva, tamo gdje je zakon implementi-
ran, uložila puno truda, rada, energije i
novca kako bi ispunila uvjete iz ugovora
o korištenju lovišta, a sada bi se sve to za-
boravilo i stvari bi se vratile na početak.
Na kraju je Marin predložio da se na ra-
zini Ministarstva najprije donese strate-
gija razvoja lovstva, pa tek onda zakon o
lovstvu koji će proizaći upravo iz te stra-
tegije, te da se na razini Ministarstva, po
uzoru na zemlje EU-a, uspostavi federal-
na uprava za lovstvo, poput već postoje-
ćih uprava za šumarstvo ili veterinarstvo,
kojom bi lovstvo napokon dobilo jedna-
kopravan status i puno veću mogućnost
razvoja.
IZ SAVEZA
BEZ NAMETANJA KADROVA
U okviru druge teme sastanka – izmjene i
dopune postojećih te izrada novih podza-
konskih propisa iz oblasti lovstva – raspra-
va je bila fokusirana na Pravilnik o progra-
mu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog
ispita, te na imenovanje povjerenstva Lo-
vačkog saveza Herceg Bosne za polaganje
lovačkog ispita.
Predstavnici Ministarstva istaknuli su neke
probleme pri primjeni Pravilnika o progra-
mu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog
ispita, te nesuglasice koje imaju sa Savezom
lovačkih organizacija u BiH oko imenovanja
članova povjerenstva za polaganje lovačkog
ispita i izdavanja uvjerenja o položenom
lovačkom ispitu. Istaknuli su da takvih pro-
blema nemaju s Lovačkim savezom Herceg
Bosne, ali bi ipak željeli zajednički dogovor
oko imenovanja članova povjerenstva za
polaganje lovačkog ispita i s Lovačkim sa-
vezom Herceg Bosne, kako ne bi dolazilo
do eventualnih nesuglasica i nesporazuma.
S ciljem izbjegavanja (mogućih) navedenih
problema, predstavnici Ministarstva pred-
ložili su usvajanje novog Pravilnika o pro-
gramu, uvjetima i načinu polaganja lovač-
kog ispita, koji je već u formi nacrta.
Raspravljajući o tome, predstavnici Lovač-
kog saveza Herceg Bosne izrazili su spre-
mnost za dogovor oko imenovanja povje-
renstva za polaganje lovačkog ispita, ali pod
uvjetom da to bude u skladu sa zakonskim
propisima i da se Savezu ne nameću nikakva
personalna rješenja s razine Ministarstva.
LOVAČKI ISPITI PO
POSTOJEĆEM PRAVILNIKU
Glede novog Pravilnika o polaganju lovač-
kih ispita, predstavnici Saveza iznijeli su
stav da predloženi tekst Pravilnika nema
uporišta u Zakonu o lovstvu, da je nepro-
vediv jer nisu osigurane organizacijske, in-
frastrukturne i materijalne pretpostavke za
to, da zadire u javne ovlasti lovačkih saveza,
sadašnju organizaciju lovstva i ustavnu ka-
tegoriju građanskih prava i sloboda, te su
predložili da se obustavi daljnja procedura
donošenja ovoga pravilnika i da se lovački
ispiti provode po postojećem Pravilniku.
Na ovom se sastanku razgovaralo i o dru-
gim aktualnim pitanjima iz oblasti lovstva.
Treba istaknuti jako pozitivno ozračje koje
je dominiralo sastankom, te pokazanu obo-
stranu spremnost na suradnju, što je znako-
vit korak naprijed u odnosima resornog mi-
nistarstva i Saveza u cilju razvoja i uređenja
lovstva na ovim prostorima.
5
 Lovački dom u Žepču bio je mjesto sastanka i dogovora
SASTANAK ORGANIZACIJSKOG ODBORA U ŽEPČU
Svečano će se obilježiti
25. obljetnica utemeljenja Saveza
S
lijedom odluke Upravnog
odbora Lovačkog save-
za Herceg Bosne da se
svečano obilježi 25. obljetnica
utemeljenja Saveza, u Žepču je
22. srpnja 2017., pod predsjeda-
njem Slavka Marina, održan sa-
stanak Organizacijskog odbora,
imenovanog za tu prigodu. Sa-
stanku su nazočili još Jako Ča-
vara, Mario Herceg, Ivica Lučić
i Ivica Širić, a svoj su izostanak
opravdali Joso Leovac, Pero Ze-
kušić te Filip Šarić.
Sastanak je upriličen u veleb-
nom zdanju novouređenog
Lovačkog doma u vlasništvu
LD-a „Jeleč“ iz Žepča, uz sve-
Članovi Organizacijskog odbora
6
srdnu potporu i susretljivost
predsjednika Društva Ivice Ši-
rića i članova Upravnog odbora
Društva.
Organizacijski odbor je razma-
trao pitanja vezana za mjesto
i nadnevak održavanja sveča-
nosti, moguće goste, izradu
pozivnica, dodjelu priznanja,
odlikovanja, zahvalnica i pove-
lja institucijama i pojedincima,
program (protokol) svečanosti,
te pitanja vezana za potporu
obilježavanju obljetnice.
O svim ovim pitanjima vodila
se iscrpna rasprava kako bi se
pronašla najbolja i najpovolj-
nija rješenja, a nakon toga su
U lovištu sekcije Ljubna
usvojene odluke koje će biti
predložene na usvajanje Uprav-
nom odboru Saveza.
Odbor je odlučio da se obilje-
žavanje 25. obljetnice utemelje-
nja Saveza upriliči 21. listopada
2017. svečanom akademijom
u Hrvatskom domu hercega
Stjepana Kosače u Mostaru.
Akademiji će prethoditi misa,
svečani mimohod sa zastavama
članica Saveza, te polaganje vi-
jenaca na Spomenik poginulim
hrvatskim braniteljima na Trgu
hrvatskih velikana u Mostaru.
Također je predloženo da se
obljetnica održi pod visokim
pokroviteljstvom Hrvatskog
narodnog sabora BiH, te da
se na svečanost pozovu osni-
vači Saveza, članovi radnih ti-
jela Saveza, predstavnici svih
članica Saveza, predstavnici
svih lovačkih saveza u BiH i
okruženju, predstavnici CIC-a
i FACE-a, predstavnici vlasti,
zaslužni pojedinci i institucije,
predstavnici Crkve, te poslovni
partneri i suradnici.
Organizacijski odbor je podije-
lio zaduženja i odredio rokove,
kako bi sve aktivnosti bile zavr-
šene na vrijeme i kvalitetno.
Po završetku radnog dijela sa-
stanka, domaćini su priredili
ručak za goste iz Saveza, prija-
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
telje i čelnike LD-a „Jeleč“, gdje
je uz lovački gulaš, pečenog
odojka i druge delicije nastav-
ljeno ugodno lovačko druženje.
Domaćin sastanka, Ivica Širić,
vrijeme ručka iskoristio je da
goste upozna s poviješću, or-
ganizacijom i radom Društva,
s ponosom ističući brojne ak-
tivnosti, a osobito izgradnju i
uređenje Lovačkog doma.
Nakon ručka, domaćin je go-
ste „počastio“ lovom, odnosno
izlaskom na večernju čeku na
srnjaka i vepra, što su gosti s
oduševljenjem prihvatili te se
nakon kratkog lovačkog do-
govora s ljubaznim vodičima
uputili na čeke u lovište sekcije
Novi Šeher. Kako nije bilo ulo-
va, na „roštiljadi“ po povratku
iz lova dogovoreno je noćenje
i izlazak na jutarnju čeku, ovaj
put u lovište sekcije Ljubna.
Ovaj manevar domaćina poka-
zao se punim pogotkom jer su
gotovo svi sudionici lova imali
priliku vidjeti srneću divljač, a
jedan zreli srnjak je i odstrijeljen.
Ovo dvodnevno lovačko dru-
ženje završilo je zajedničkim
ručkom u ugodnom ambijentu
još jednog prelijepog lovačkog
zdanja, lovačke kuće sekcije
Ljubna, gdje su se uz bogat stol
prepričavali doživljaji iz pret-
hodna dva lova i padali dogo-
vori za neke nove susrete. Na
rastanku prijateljski stisak ruke
uz veliko hvala i svaka čast do-
maćinima.
Ivica Lučić

SASTANAK PREDSTAVNIKA SAVEZA S MINISTROM JOVIĆEM
Rješenje za lovišta u
Rami i Čitluku do kraja godine
P
ostupajući po zahtjevima pojedinih
zastupnika na posljednjoj skupštini
Saveza vezanim za pokretanje inicijati-
ve kod resornog ministarstva za raspisivanje
javnog poziva za dodjelu lovišta na području
Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ),
na zahtjev Saveza u Mostaru je 6. srpnja
2017. održan sastanak predstavnika Saveza s
ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodo-
privrede HNŽ-a Donkom Jovićem.
Uz predsjednika Slavka Marina i tajnika
Ivicu Lučića, sastanku s ministrom Jo-
vićem nazočili su predsjednici lovačkih
udruga iz Čitluka Stojan Musa i Tomislav
Filipović, predsjednici lovačkih udruga iz
Rame i Doljana Ivo Zane i Ivica Grbešić, te
predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo
HNŽ-a Pero Zekušić.
Ministar Donko Jović
www.lovackisavez-hb.ba
Kako je već rečeno, tema sastanka bila je
raspisivanje javnog poziva za dodjelu lo-
višta na korištenje na području općina Či-
tluk, Jablanica i Rama.
U uvodnom obraćanju predsjednik Marin
je istaknuo da je ovaj sastanak rezultat za-
htjeva lovačkih udruga da se s razine Save-
za pokrene proces rješavanja problematike
lovstva, odnosno dodjele preostalih lovišta
na korištenje na području HNŽ-a.
Ministar Donko Jović u svom je izlaganju
rekao da mu je, kad je riječ o lovstvu, dobro
poznato stanje u svakoj općini u HNŽ-u,
da se već dugo vremena bavi tom proble-
matikom, te da će kao resorni ministar
ponuditi neka rješenja. Potom je potanko
obrazložio kronologiju događanja vezanih
za lovišta i problematiku lovstva u Rami,
Čitluku i Jablanici.
Nakon ministra Jovića svoje viđenje stanja i
prijedloge mogućih rješenja iznijeli su i ostali
sudionici sastanka ističući potrebu žurnog
rješavanja ovakvog stanja u lovstvu i izraža-
vajući spremnost na suradnju i dogovore.
Po okončanju rasprave ministar Jović je
vrlo uvjerljivo i optimistično najavio da
će do kraja 2017. riješiti pitanje lovišta u
Rami i Čitluku, a nakon toga i u Jablanici,
što je s odobravanjem prihvaćeno i podr-
žano od strane čelnika Saveza i predsjed-
nika lovačkih udruga.
Ivica Lučić
IZ SAVEZA
DOBITNICI ODLIČJA
Odličje prvoga reda dobili su:
Juro Čuturić, Ivo Vrebac i Drago
Šimunić iz HLD-a „Vepar“ Fojnica.
Odličje drugoga reda dobili
su: Pero Barešić, Miroslav Oroz,
Niko Mijić, Nikica Miletić, Zdenko
Petrović, Milenko Bošnjak i Ivan
Knežević iz HLD-a „Vepar“ Fojnica.
Odličje trećega reda dobili su:
Blaž Batinić iz LD-a „Uskoplje“
Gornji Vakuf-Uskoplje; Zoran
Tuka, Mario Glavočević, Mijo Gla-
vočević, Leonardo Komšić, Lario
Lovrić i Zdravko Bagarić iz HLD-a
„Vepar“ Fojnica; Vlaho Pjević, Jozo
Šijaković, Pero Tomašević, Ivan
Batina, Ante Stanković, Dragan
Pranjić, Srećko Oberan, Srećko
Džamarija, Miho Burić, Željko Ku-
laš, Boško Ćorak, Krsto Vukanović,
Božidar Bašić, Luka Tomić i Vlado
Dubelj iz LU-a “Lisac” Ravno.
7
 IZ SAVEZA
ORAŠJE OTVORENO PRVENSTVO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE
Rekordan broj natjecatelja
D
piše Vlado Bošnjak
eveto otvoreno prvenstvo
Lovačkog saveza Herceg Bosne održano
je 27. svibnja 2017. na streljani „Jeleneži“
u Orašju.
Domaćin, LU „Sava“ Orašje i organizator,
Lovački savez Herceg Bosne, temeljito
su i na vrijeme pripremili ovo natjecanje,
šesto na razini Saveza koje je upriličeno u
Posavskoj županiji. I ovaj put domaćin je
ugodno iznenadio općim odnosom prema
lovstvu, lovnom streljaštvu i Savezu.
Uključile su se sve lovačke udruge, župa-
nijska i općinska vlast, turistička zajedni-
ca, mediji, riječju, bio je to „događaj“ za
Županiju.
Natjecalo se 68 strijelaca, svrstanih u 19
ekipa, što je rekordan broj sudionika i
ekipa na streljačkim natjecanjima koje
je organizirao Savez. Osim strijelaca iz
BiH, na natjecanju su sudjelovali strijelci
iz Hrvatske i Srbije. Iz Hrvatske, strijel-
ci LU-a „Jastreb“ Babina Greda i LD-a
„Srndać“ Stari Mikanovci, a iz Srbije,
ekipa SK-a „Premium“ iz Subotice. Iz BiH,
iz Lovačkog saveza Republike Srpske, LU
8
U momčadskoj konkuren-
ciji najbolji su bili strijelci
LU-a „Jadran“ iz Neuma,
a pojedinačni pobjednik
bio je Marijan Karabalić,
iz iste lovačke udruge
„Semberija“ iz Bijeljine s dvije ekipe i LU
„Podrinje“ iz Janje; iz Tuzlanske županije,
strijelci LD-a „Tuzla“ iz Tuzle; od člani-
ca Lovačkog saveza Herceg Bosne, LU
„Sava“ Orašje s dvije ekipe, LU „Kuna“
Domaljevac, LSUG „Jarebica“ Štrepci, LD
„Sokol“ Seonjaci, LD „Lještarka“ Kiseljak,
LD „Zec“ Busovača, LD Tetrijeb“ Kupres,
LD „Mosor“ Široki Brijeg, LD „Jarebica“
Mostar, LD „Galeb“ Čapljina i LU „Jadran“
Neum.
DOM I ZEČINJAK
Putujući u Orašje dan uoči natjecanja,
svratili smo u Žepče, vidjeti novoizgrađe-
ni lovački dom LD-a „Jeleč“. Dočekali su
Uobičajena zajednička fotografija nakon završetka natjecanja
LOVNO
STRELJAŠTVO
nas članovi Upravnog odbora „Jeleča“, na
čelu s predsjednikom Ivicom Širićem, koji
su tu imali svoj redoviti sastanak. Ostali
smo zadivljeni objektom koji su izgradili,
njihovim zajedništvom i rezultatima, ali
to će, nadamo se, biti tema u nekom od
sljedećih brojeva Hoopa!.
U predvečerje 26. svibnja na streljani smo
u Orašju. Upravo je trening, strijelci su
iskušavali „ćud“ streljane, kako bi sutra
bili što uspješniji. Predsjednik LU-a „Sava“
Marinko Džoić i njegovi suradnici s po-
nosom ističu što su sve uradili i pripremili
za ovo natjecanje. Puno toga, slažemo se.
Poslije treninga, svi smo bili pozvani u
Svadbeni salon „Oaza“ u Tolisi. Usput, s
predsjednikom Džoićem svratili smo na
njegovo obiteljsko imanje, gdje smo bili
lijepo ugošćeni i počašćeni. Tamo nam je
pokazao svoj hobi, svoju veliku lovačku
ljubav i strast, na neki način težak i odgo-
voran posao: lijepo izgrađeno i uređeno
uzgajalište zečeva. O svojim iskustvima
u ovome poslu i svojim planovima, dosta
nam je toga rekao. To bi našim čitateljima
također mogla biti zanimljiva tema.
Vrijeme leti, bilo je poprilično kasno kad
smo stigli u „Oazu“. Tamo, zabava i ras-
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

Marijan Karabalić, pojedinačni pobjednik i
Marinko Džoić, predsjednik “Save” iz Orašja
položenje kakvo se samo poželjeti može.
Još kad lijepa Mara iz svoga repertoara
izvuče neku za goste iz Hercegovine, ruke
i u njima čaše automatski su u zraku. Da
znaju stvoriti dobar ugođaj i zapjevati na
otvorenoj sceni, pokazali su braća Džoić i
Mato Oršolić „Maćun“. Bilo je lijepo i za-
bavno, no kako nas je ujutro čekao posao,
valjalo je poći malo se odmoriti. Odmor je
bio kratak, nekima i prekratak jer su već
u tri (dragovoljno) ustali i pošli u lov na
srnjaka.
www.lovackisavez-hb.ba
IZ SAVEZA
NEUMLJANI DVOSTRUKI POBJEDNICI Strijelci LU-a “Jadran” iz Neuma,
pobjednici u ekipnoj konkurenciji
Subota, lijepa i sunčana. Dan k’o stvoren
za lijepo lovačko druženje. Na streljani
uobičajeni protokol prije prvoga pucnja. U
ime domaćina, sve sudionike pozdravio je
predsjednik LU-a „Sava“ Marinko Džoić, u
ime Županijskog vijeća za lovstvo Župa-
nije posavske, predsjednik Joso Leovac,
u ime Lovačkog saveza Herceg Bosne,
dopredsjednik Pavo Kosić i, na kraju,
prigodnim riječima sve je sudionike po-
zdravio Marijan Klaić, predsjednik Vlade
Županije posavske, i proglasio prvenstvo
otvorenim.
Pucale su se dvije serije po 15 golubova
za momčadski poredak, a najboljih šest
strijelaca iz tog dijela natjecanja okušalo se
u još jednoj seriji za pojedinačni poredak. streljani. Strijelci i gosti mogli su uživati u
Kako je bilo dosta strijelaca – neki su ov- odličnom roštilju, te u trešnjama i trava-
dje bili prvi put – nije bilo lako bilo koga rici iz Hercegovine, sočnim jagodama i
proglasiti favoritom. šljivovici iz Posavine i, naravno, odličnom
U prvoj seriji Marijan Relota iz Busovače i gađanju.
Ivica Bačić iz Neuma pogodili su svih pet- Nakon završenog „posla“ na streljani,
naest golubova. S nestrpljenjem se pratila opet smo u „Oazi“, na zajedničkom ručku.
druga serija, nakon koje se pokazalo da Uz bogat i ukusno pripremljen stol te
su strijelci LU-a „Jadran“ iz Neuma (Ivica štimung koji strijelci u ovakvim prigoda-
Bačić, Alen Franić i Marijan Karabalić) s ma redovito pripreme, prava je šteta što
81 pogotkom uvjerljivo bili najbolja ekipa. nismo mogli duže ostati. Pred većinom su
Drugi, sa 73 pogotka, bili su strijelci LD-a bili poprilični kilometri putovanja, valjalo
„Tuzla“ iz Tuzle (Jozo i Stjepan Kaldrm- je poći koliko-toliko na vrijeme. Marinko,
džić i Dragan Filipović), a treći, nakon kao domaćin, na polasku sve nas je ispra-
raspucavanja s LU-om „Sava“ iz Orašja, sa tio i zahvalio nam na dolasku. Uzvraćamo
69 pogodaka, bili su strijelci LD-a „Tetri- u ime svih sudionika: Hvala LU-u „Sava“
jeb“ iz Kupresa (Jurica Smoljo, Ivan Barić, Orašje i njezinu čelniku Marinku na od-
Ivica Franjko i Jovan Teofanović). lično organiziranom Devetom otvorenom
Završna serija za pojedinačni poredak bila prvenstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne.
je vrlo uzbudljiva i neizvjesna. Posebice
je bilo „napeto“ u raspucavanju za prvo Predsjednik županijske Vlade, Marijan
mjesto između Marijana Karabalića i Ivice Klajić, službeno je otvorio natjecanje
Franjka, te za treće mjesto između Joze
Kaldrmdžića i Alena Franića. Na kraju,
poredak je bio sljedeći: šesto mjesto, Saša
Micić, 26-35; peto, Ivica Bačić, 27-38;
četvrto, Alen Franić, 27-41; treće, Jozo
Kaldrmdžić, 28-41, drugo, Ivica Franjko,
29-42, prvo, Marijan Karabalić, 27-42.
NA MENIJU SVEGA I SVAČEGA
Poslije natjecanja, diplome za sudjelovanje
na natjecanju svim momčadima uručio
je Đuro Oršolić, član Povjerenstva za
lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg
Bosne i voditelj streljaštva u „Savi“. Pokale
i medalje pobjednicima u momčadskom
dijelu uručili su Ivica Lučić i Joso Leovac,
a u pojedinačnom Marinko Džoić.
Tako je završio „dug“, ali sadržajan dan na
9
 IZ SAVEZA
Široki Brijeg PRVENSTVO ČLANICA SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU
“Orlovi” visoko lete
Uoči početka natjecanja
Na pasjoj vrućini, najbolji rezultat postigli
su strijelci „Orla“ iz Čitluka. Pobijedili su u
ekipnoj konkurenciji, a njihov član Marijan
Luburić bio je najbolji pojedinac
S
Predsjednici Saveza i “Mosora”, Slavko Marin i edamnaesto prvenstvo članica Lovač-
Krešo Ćavar, obratili su se natjecateljima kog saveza Herceg Bosne održano je 5.
kolovoza 2017. na streljani „Mostarsko
blato“ u Širokom Brijegu. Domaćin natjeca-
nja, LD „Mosor“ Široki Brijeg i organizator,
Lovački savez Herceg Bosne, odradili su sve
što treba kako bi ovo natjecanje proteklo na
LOVIO „GOLUBA“,
ISTJERAO – ZECA
Predsjednik Saveza, Slavko Marin,
simboličnim je pucnjem otvorio
natjecanje. No tada se dogodilo ne-
što neobično. Nakon njegova puc-
nja, ispred samog bunkera streljane
skočio je zec i ne previše uplašeno
odskakutao u obližnji živicu. Net-
ko iz publike „upozori“ predsjedni-
ka da lov na zeca još nije otvoren…
I tako je, u vedru ozračju, krenuo
„lov“ na glinene golubove.
10
vrhunskoj razini. Ali na jedno nisu mogli
utjecati, na vrijeme. Zanimljivo, prošle go-
dine, također na početku kolovoza, strijelci
su drhtali na samo deset stupnjeva na stre-
ljani „Stolino vrilo“ na Kupresu, a ovdje su
se „kuhali“ na 42 stupnja. No, to natjecatelje
ipak nije previše omelo da postignu odlične
rezultate.
Dan uoči natjecanja, 4. kolovoza, u popod-
nevnim satima bio je termin za službeni tre-
ning. Role iz Domaljevca, Đuro iz Orašja,
Ivica iz Neuma sa svojim ekipama došli su na
trening i planirali noćiti, a na treningu su im
se pridružili strijelci iz hercegovačkih lovač-
kih udruga. Lagani povjetarac u samo pred-
večerje bio je malo osvježenje i nada da će su-
bota, dan natjecanja, u pogledu temperature
biti malo podnošljivija. No to se nije dogodi-
lo. Paklena vrućina bez daška vjetra pratila je
natjecanje od početka do kraja, a ono malo
spasa od sunca strijelci i gosti tražili su u hla-
dovini topola i vrba i vodi „Studenoj“.
Nakon uobičajenih uvodnih „obreda“ koji
su kratko trajali – ta riječ je odreda o isku-
snoj ekipi i strijelaca i pomoćnog osoblja –
na red su došli prigodni govori.
U ime domaćina nazočne je pozdravio Kre-
šo Ćavar, predsjednik LD-a „Mosor“ Širo-
ki Brijeg. Tom je prilikom Ćavar, između
ostalog, istaknuo značenje 5. kolovoza za
hrvatski narod te poželio svima ugodan bo-
ravak u Širokom Brijegu i dobar rezultat na
natjecanju.
U ime organizatora natjecanja nazočnima
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
 IZ SAVEZA

ČITLUČANI U
SJAJNOJ FORMI

Već nakon prve se-

rije od 15 golubova,
papirnatim favoriti-
ma, Neumljanima i
Širokobriježanima,
ozbiljno su zaprije-
tili Čitlučani. U dru-
goj serije Marijan
Luburić iz „Orla“
pogodio je svih
petnaest golubova,
Mario Dugandžić,
Marinko Zovko i HLU “Orao” Čitluk, pobjednik u ekipnoj konkurenciji
Tomislav Luburić
također su dobro
gađali, što je bilo
Marijan Luburić, najbolji pojedinac
dovoljno da ekipa
„Orla“ iz Čitluka s
ukupno 77 pogoda-
ka bude pobjednik
natjecanja. Drugo
mjesto osvojili su
strijelci „Mosora“
iz Širokog Brijega
(Slavenko Lasić,
Zoran, Vladimir i
Tomislav Mandić)
sa 75 pogodaka,
koliko su imali i tre-
ćeplasirani, strijelci LD “Mosor” Široki Brijeg, drugo mjesto među ekipama
„Jadrana“ iz Neu-
ma (Ivica Bačić, Mato Bačić, Alen Franić i Nakon fotografiranja strijelci i gosti sjeli su
Ante Matuško). u auta i stigli u obližnji restoran „Gurman“
Šesterica najboljih strijelaca iz ekipnog u Provu. Tu je bilo puno ugodnije, klima je
dijela nastavili su natjecati se za pojedi- učinila svoje. Uz dobru hranu, hladno piće
načnog pobjednika. Nakon što je svaki od i ugodne lovačko-streljačke razgovore, bilo
Alen Franić, drugo mjesto njih ispalio još po 15 hitaca, šesti je bio Sla- je lijepo biti dio ove družine.
venko Lasić (25-9), peti Mario Dugandžić
se obratio Slavko Marin, predsjednik Lo- (25-11), četvrti Ante Matuško (26-12), tre- Vlado Bošnjak
vačkog saveza Herceg Bosne. U svom je ći Zoran Mandić (27-13), drugi
govoru Marin posebno izrazio zadovolj- Alen Franić (26-15). Prvi je bio
stvo aktivnostima u lovnom streljaštvu na Marijan Luburić (29-13), član
razini Saveza. Zahvalio je strijelcima na „Orla“ iz Čitluka, koji je još jed-
samoodricanju i razvoju lovnog streljaš- nom potvrdio svoje velike stre-
tva, poželio svima uspješan dan, proglasio ljačke mogućnosti. Tako su se
natjecanje otvorenim i, simbolično, ispalio strijelci „Orla“ okitili naslovima
prvi hitac prema golubu koji je, uz malo pobjednika u obje konkurencije,
nećkanja, ipak izletio iz bunkera. na čemu su im čestitali njihovi
Na Prvenstvo članica Saveza stiglo je ovaj kolege.
put 35 natjecatelja. Svoje ekipe prijavile su Na kraju, Predrag Mandić-Lija
sljedeće lovačke udruge: LU „Sava“ Oraš- uručio je svim ekipama diplo-
je, LU „Kuna“ Domaljevac, LD „Zec“ Bu- me za sudjelovanje, tajnik Save-
sovača, HLU „Malič“ Grude, HLU „Orao“ za Ivica Lučić uručio je pokale i
Čitluk, LD „Jarebica“ Mostar, LD „Galeb“ medalje najboljima u ekipnom
Čapljina, LU „Jadran“ Neum i LD „Mosor“ dijelu, a Krešo Ćavar najboljima
Široki Brijeg. u pojedinačnoj konkurenciji. Role i društvo u ugodnu razgovoru

11
www.lovackisavez-hb.ba
 LOVNA DIVLJAČ

LOV PREPELICE Ništa bez dobro obučena

Nema ljepše scene od ptiča-
ra koji tipično za svoju rasu
psa ptičara
pretražuje teren držeći glavu
iznad raslinja, karakteristično
maše repom i lagano ulazi u
zonu mirisa koju realizira čvr-
stom markom

P
piše Tomislav Mihaljević nište i mjesto gdje se
izlegla, gdje je odrasla
i redovito se tu vraća.
repelica (Coturnix coturnix L.) U prirodi je aktivna
jedina je selica iz porodice koka. Izuzetno izjutra, dok još nije
atraktivna lovna divljač, pravi magnet za jako sunce, i u kasnim
lovca, osobito onoga mlađeg. U ovome popodnevnim satima,
lovu nema gomile mesa ni debelih butova, kad se veselo oglašava
jednostavno, čisto uživanje u radu pasa, poznatim „puć-pu-
upornost i umijeće lovca. ruć“ (stoga je poznata
Stanište prepelice su stepe, stoga na našim i kao „pućpura“). Tada
prostorima za stanište najradije bira je možemo vidjeti
parcele pod žitaricama, livade i parcele s kako pretrčava putove
djetelinom, sojom i drugim prizemnim i čistine između njiva.
kulturama, gdje nalazi zaklon i obilje Početak sezone lova
hrane. Strništa su joj omiljena mjesta na prepelicu lovci
boravka. Osim oko ritova i bara, možemo nestrpljivo očekuju.
je naći i na drugim terenima, od isključivo Nažalost, sve su veći
ravničarskih do visoko planinskih, oso- problemi oko toga
bito u sušnim godinama. U naše krajeve u mnogim lovačkim
dolijeće u travnju sa zimskih staništa u udrugama, prije svega
Sredozemlju, najčešće iz Afrike. Ima je u zbog pristupa u poljo-
skoro svim europskim zemljama. Gnijezdi privredi. Velike suvre-
se u našim krajevima gdje boravi tijekom mene farme i vlasnici
ljeta podižući mlade i pripremajući se za zemlje odmah pale ili
jesenju seobu, opet na jug. Seoba prepeli- tanjuraju i zaoravaju
ca počinje sredinom rujna i traje do kraja strništa, često ih i
listopada. prskaju totalnim herbicidima koji nikako Na početku sezone izražene su vrućine i
Prepelica ima izuzetno visoku reproduk- ne odgovaraju divljači. Lov je na manjem lovci na nišanu imaju prepelice iz popu-
tivnu moć, kako bi održala opstanak vrste. broju privatnih parcela moguć, ali to nije lacije koja se gnijezdi u lovištu. Prepelica
Obično snese 12 do 16 jaja i uspješno to, jer nema lova na prepelicu bez većih ima prilično tijekom sezone gniježđenja i
izleže sve piliće, koji brzo napreduju i već površina. Prije 90-ih godina 20. st. strništa mnoga polja odjekuju od karakterističnog
sredinom ljeta sposobni su za samostalan su ostajala i za lov zeca. Danas djetelina glasanja ovih ptica. Prvi dolasci prepelice
život. Prepelica ljeti, intenzivnom prehra- brzo raste poslije kosidbe pa lovci imaju i njezina veća brojnost u lovištima počinje
nom, prikupi dosta sala i tako se pripremi najbolje mjesto za lov, jer je daleko lakše oko 20. kolovoza, a vrhunac seobe je u
za daleku i neizvjesnu selidbu. Mužjak ciljati prepelicu na podlozi koja je zelena drugoj polovini rujna. Tada su u lovištima
nije uvijek sa ženkom i mladima već luta nego žuta, posebno u sumrak i svitanje, ptice iz većeg dijela Europe, jer migracijski
uokolo u potrazi za drugim ženkama. Ova kada lovci zbog broja prepelica ostaju u putovi ovih ptica prilično zahvaćaju naše
mala koka odlično pamti svoje staro sta- lovištima ili žure što prije započeti lov. krajeve.

12
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
LOV
Prema kalendaru lova, prepeli-
ca se lovi od 1. kolovoza do 31.
prosinca. Najbolje vrijeme za lov
prepelice sigurno je svitanje. I po
najvećoj suši tada ima bar malo
rose, lov duže traje, psi lakše rade,
a u poljima je moguće naći veći
broj ptica. Posebno je lijep lov kad
je dan oblačan ili rominja kišica,
tada se može loviti i do 9-10 sati,
što lovcima omogućava duže
zadržavanje, veću pretragu terena
i više podignute divljači. Popod-
nevni izlazak je kraći, ali je među
lovcima popularniji jer tada mnogi
mogu u lovište i radnim danom.
Prepelica se lovi na više načina,
ali je lov sa psima prepeličarima
www.lovackisavez-hb.ba
kao stvoren za ovu vrstu divljači.
Vrijeme lova je rano ujutro ili
kasno popodne, a može se loviti
KRIVOLOV
P
i tijekom cijelog dana, premda su
reko Balkana, pa i Bosne i Hercegovine, prolazi
tada rezultati lova slabiji. Lov ne
jedna od glavnih ruta seobe ptica pjevica iz sje-
treba počinjati u ranu zoru, bolje
vernih krajeva prema sjevernoj Africi. Balkan je
je pričekati da prepelica malo
posljednjih godina postao jedan od glavnih tranzicij-
„prohoda“ i ostavi što više tragova,
skih putova za krijumčarenje živih, a još mnogo češće
jer to psima olakšava
mrtvih ptica iz istočne Europe prema Italiji. Zakoni
traženje. Ujutro se
koji štite ptice u Italiji sve se strože provode, pa se
obično zadržava u
njihovi lovci i restorani okreću zemljama u kojima
strništu, a danju, ako
je regulativa slabija, a staništa su bogatija pticama.
je sunce jako, traži
Krivolovci iz Italije odlaze u istočne zemlje: Bugarsku,
zaklon u lucerki,
Rumunjsku, Srbiju, pa i Bosnu i Hercegovinu. U tim
heljdi i kukuruzu,
se zemljama slabije provode zakoni, pa je krivolov i
gdje je svježije i gdje
dalje moguć. Ptice, čak i strogo zaštićene vrste, love
se odmara. Prepe-
se na nedopuštene načine. Najčešće se lovi poljska
lica dobro izdržava
ševa, češljugar, grlica, golub grivnjaš, šumska šljuka i
markiranje, pa je
šljuka kokošica, prepelica te ostale pjevice. Krivolovci
za topla vremena
koriste tri metode. Jedna je da odlaze u istočne zemlje
možemo vidjeti
gdje love ptice i potom ih sa sobom voze u Italiju. No
skoro pred samim
kako su više puta bili uhvaćeni s nedopuštenim plije-
nosom psa, pot-
nom, sve češće transport ulovljenih ptica povjeravaju
puno nepomičnu i
stanovnicima zemalja u kojima su lovili. U posljednje
skoro neprimjetnu, s
vrijeme znaju angažirati lokalne stanovnike da za
obzirom na to da joj
talijansko gastronomsko tržište obave sav posao, dakle
je perje boje strništa
i lov i transport. Lovi se neselektivno i protuzakoni-
i zemlje. Njezin let
tim sredstvima kao što su puške sa sitnom sačmom,
od jedva četrdesetak
pa stradavaju i zaštićene ptice. Redovito idu loviti
metara nije brz i
prepelicu, što je dopušteno, no to je samo paravan za
obično je pravocr-
ilegalan lov. Grabljivice se love iz čiste zabave ili za
tan. Lovac ne treba
prepariranje. Krivolovci u BiH dolaze u lov na prepe-
žuriti s pucanjem,
licu uglavnom kao gosti naših lovačkih udruga, putem
treba pustiti da se
agencija ili privatnim vezama. Iz dosadašnjih slučaje-
prepelica malo udalji
va zapljene zaštićenih ptica može se zaključiti da za te
i onda je gađati.
posjete obično znaju tek dva ili tri člana udruge, koji
Prepelica je vješta
pripremaju lovište s pomoću zakonom zabranjenih
u manevrima, zna
vabaca. Ni naplata usluga vjerojatno ne ide na zakonit
proći goničima
način, nego se novac dijeli među organizatorima
između nogu i zatim
krivolova. Vapcima se dozivaju prepelice cijelu noć, a
se pritajiti. Često
ujutro se vapci isključuju. Tada na scenu stupaju lovci
izgleda kao da se
sa psima. Prepelice nemaju šanse jer se uglavnom ne
poigrava sa psom,
odlučuju odletjeti s livade na koju su sletjele. Ovakvim
trčeći lijevo-desno
nezakonitim lovom jedan „lovac“ zna odstrijeliti po
i praveći krugove.
više desetaka prepelica, a u regularnom lovu, samo sa
Zato je za uspješan
psom, odstrijelio bi ih tek nekoliko. Zbog toga su vap-
lov nužan dobro
ci strogo zabranjeni u lovištu. Riječ je o vrlo unosnu
obučen i iskusan pas ptičar kojeg
„biznisu“, jer se, prema Interpolovim procjenama, na
ova ptica neće uspjeti zavarati.
račun šverca zaštićenim životinjskim vrstama u svije-
Lov na prepelicu jedan je od najza-
tu godišnje obrne od pet do sedam milijarda dolara.
nimljivijih, zahtijeva strpljenje, ali
Ta vrsta šverca stavlja se uz bok krijumčarenju oružja,
pruža veliko uživanje. To je prilika
na drugo ili treće mjesto, odmah nakon narkotika.
da se mladi pas uvježba i stekne
Ptice u Italiji u restoranima postižu cijenu i do 300
potrebna iskustva. Lov pogonom
eura po komadu.
uz pomoć dva do tri pogoniča, sa
No situacija je posljednjih godina ipak malo bolja. Po-
psom prepeličarom, omogućava
boljšava se suradnja državnih institucija, ali i policije
lovcu da laganim kretanjem teme-
i lokalnog stanovništva koje sve više cijeni biološku
ljito obiđe teren i usmjeri pogon.
raznolikost, pa se lov ptica sve više doživljava kao
Veliki grupni lov na prepelicu ne
društveno neprihvatljiv.
13
 LOVNA DIVLJAČ

daje baš dobre rezultate. Da bi lov bio
uspješan, poželjne su manje grupe, ne više
od 5-6 lovaca. Razmak između lovaca je
10-ak metara, upravo zbog činjenice da se
prepelica zna izvući unazad i poletjeti iza
leđa ili jednostavno ostati nepodignuta.
Bitno je parcelu pretražiti do samog kraja,
bez obzira na to kolika je vegetacija. Naj-
češće se na samom kraju parcele podigne
najveći broj ptica. Prilikom pucanja, lovac
mora dobro zapamtiti mjesto gdje je ptica
pala i bez skretanja pogleda ići na to mje-
sto, dozivajući pse. Često prepelica padne
kao da je smrtno pogođena, a samo joj je
oštećeno krilo i pobjegne daleko. Tada su
od pomoći dobri psi. Bitna je i disciplina
lovaca, preporučljivo je da ostali stanu dok
kolega traži oborenu pticu, a da onda svi
lagano krenu i izjednače se u zamišljenoj
crti kretanja.
Lov na prepelicu nije moguć bez dobro
obučena lovačkog psa. “Kralj” lova na
prepelicu sigurno je ptičar, koji svojim
stilom, kratkim radom, perfektnim nosom
i aportom, zadivljuje. Nema ljepše scene
od ptičara koji tipično za svoju rasu pre-
tražuje teren držeći glavu iznad raslinja,
karakteristično maše repom i lagano ulazi
u zonu mirisa koju realizira čvrstom mar-
kom. Lov bez psa je nemoguć. Prepelica
veoma strpljivo podnosi markiranje psa,
pa nije rijetkost da je primijetimo šćuću-
renu u travi, na pedalj od njuške psa. Kad
odluči poletjeti, odbaci se malo nožicama
uvis i uz karakterističan zvuk krila odleti
stotinjak metara i spusti se opet u travu.
Ne leti visoko, oko metar i pol najčešće, pa
treba biti jako obazrivi pri pucanju.
ORUŽJE ZA LOV PREPELICE
Na prepelicu treba pucati s 20 do 30
metara. Ako to činimo na manjim udalje-
nostima, najčešće ćemo promašiti, a ako
je i pogodimo, od nje neće ostati skoro
ništa jer će je gusti snop sačme raznijeti.
Lov na prepelicu zaista spada u kraljev-
ske lovove, dinamičan je, kratko traje, a
dobro uvježban lovac ima puno prilika za
odstrel.
Poseban problem koji se javlja sve češće
tijekom lova na prepelicu organiziranog
za strane, pa i domaće lovce, korištenje
je elektroničkih vabaca (vabila), strogo
zabranjenih Zakonom o lovstvu i Za-
konom o zaštiti prirode Federacije BiH.
Talijanski, a sve više i domaći lovci ne
žele loviti prepelicu bez vabaca, jer ulova
ne bi bilo ili bi bio neznatan. Činjenica
je da postoje lovačke udruge i lovno-
turističke agencije koje su u potpunosti
specijalizirane za ovakav način (krivo)
lova i to skoro neometano rade i danas.
Stoga je na savjesti svakog lovca zaštita
od ilegalnog lova (krivolova) te opstanak
prepelice u našim krajevima.
Prepelica se lovi puškama sačmaricama u
kalibru 20 i 16, ali su, iako su za prepeli-
cu „prejake“, u uporabi i puške u kalibru
12. Obično se koriste lovačke patrone s
olovnom sačmom 14, 12 i 10. Također,
moramo voditi računa i kako postupamo
s lovinom. Jer, vrijeme lova je ljetno, pa
treba dobro paziti da se ulovljene prepeli-
ce na jakom suncu i vrućini ne pokvare.

UZ LOV PREPELICE…
Lov općenito, dakle i lov prepelice, prije svega je
sport, relaksacija, uživanje u prirodi… Lovac poštuje
prirodu, pa je njegova dužnost tako se odnositi prema
divljači kao njezinu sastavnom dijelu. To znači:

• poštovati etiku, tradiciju i lovačke običaje u lovu

• primjenjivati sve mjere sigurnosti u lovu
• biti primjereno obuven i odjeven
• po mogućnosti koristiti ekološko streljivo
• ne pucati na divljač izvan domašaja puške
• ne pucati na divljač koju ne vidi
• ne pucati na zaštićene vrste životinja
• ne udaljavati se od mjesta gdje je pala ranjena ili
odstrijeljena divljač
• pratiti gdje pada odstrijeljena divljač, kako bi je
pas lakše pronašao
• prazne lovačke naboje ne ostavljati u lovištu
• nakon jela u lovištu ne ostavljati nikakav otpad
• prilikom lova ne činiti štetu na usjevima, u
vrtovima, voćnjacima i šumama
• ne pucati na sitnu dlakavu divljač na logi
• ne pucati na pernatu divljač na zemlji ili grani,
osim ako je ranjena.

M. Bešlić

14
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

PRIPREMA PASA ZA LOVNU SEZONU
Jesmo li kinološki spremni za
nadolazeću lovnu sezonu?
Činjenica je da lovaca na kinološkim manifesta-
cijama ili uopće nema ili se pojave sporadično. A
svaki iole ozbiljan lovac trebao bi sa svojim psom
posjetiti barem jednu kinološku izložbu, s koje bi
pas izašao s pozitivnom ocjenom oblika i barem s
jednim položenim ispitom u radu
G
piše
Zdravko Pranjić-Brižankić
ledam kroz prozor kako strojevi
kose, kupe, baliraju… A čovjeka, ma kakva
čovjeka?! Njega u tim poslovima već odav-
no nema.
Pukla me nekakva nostalgija za starim
vremenima, kad si u zoru čuo praporce,
konji odjeveni u najnoviju ormu, a na
kolima kosci spremni za težak cjelodnevni
rad. Još kad se zaori ganga, srce ti, brale,
k’o Vran planina! Među koscima bi bio
i poneki lovac, pa bismo ga mi, tadašnji
momčići, koji smo već pomalo naginjali
www.lovackisavez-hb.ba
za „pasjom pameti“ (a i kosili s odraslim
ljudima), na podne za ručkom molili da
nam „baci“ koju lovačku. U dahu smo
gutali svaku njegovu priču, jer je LOVAC
u našim očima bio oličenje hrabrosti, po-
štenja i izdržljivosti, poput Mijata Tomića
ili Andrijice Šimića.
Uff, možda bih i nastavio pisati o toj proš-
losti, da me iz „snova“ ne probudiše psi,
koji me vratiše u ovu učmalu zbilju u kojoj
nam iz prošlosti ostadoše samo „konji“, i
ništa više.
Razgovarajući s urednicima Hoopa! o temi
za ovaj broj, dobih zadatak „pripremiti
goniča za nadolazeću lovnu sezonu“. No
LOVNA KINOLOGIJA
kako ovaj broj izlazi početkom kolovoza,
ne bi bilo pošteno zaobići ni ptičare, pa
odlučih napraviti mali „drobljenac“ i na taj
način udovoljiti i jednoj i drugoj populaciji
lovaca.
SVI SMO ZAKAZALI
Kako su kinološke manifestacije u tijeku,
svaki iole ozbiljan lovac trebao bi sa svo-
jim psom posjetiti barem jednu izložbu.
Zakon o lovstvu nalaže posjedovanje
čistokrvnih pasa s pozitivnom ocjenom
oblika i barem jednim položenim ispitom
u radu. IPO (ispit prirođenih osobina) je
osnovni ispit u radu i kod goniča i kod
ptičara, pa i kod svih lovnih pasmina.
Taj ispit psu zakonski omogućava sudje-
lovanje u lovu, s tim da ptičari s takvim
ispitom mogu loviti svu pernatu divljač, a
goniči moraju polagati ispite višeg ranga,
ako ih lovci misle rabiti u specijalizira-
nim lovovima. Međutim, je li to iz nekog
prkosa, neznanja ili manjka želje da se
poštuju zakonske odredbe, ali je činjenica
da lovaca na tim kinološkim manifestaci-
jama ili uopće nema ili se pojave
sporadično. Tako gledano, s
punim pravom možemo konsta-
tirati da kinološki nismo spremni
za nadolazeću lovnu sezonu.
Lovci iz Središnje Bosne, doduše,
imaju opravdan razlog ignorirati
i bojkotirati sve ono što je vezano
za lov i kinologiju. Politika im
nameće nekakvo multinacional-
no zajedništvo, a kako su mnogi
u prošlom ratu takvu politiku
platili životom, oni (lovci) jedno-
glasno odbijaju takve zahtjeve.
Da bi politički uhljebi dokazali
svoju moć, zabranili su im lov, pa
se samo po sebi nameće pitanje u
ime čega i koga će ti ljudi izlagati
i uzgajati čistokrvne pse.
Mladi lovci, umišljeni Don
Quijoti, ali i poneki stariji, na
otvaranju lova natjecat će se u
pokazivanju svojih metalnih i
četveronožnih ljubimaca. Ako je
15
 LOVNA KINOLOGIJA
to tako, onda moramo biti svjesni činjeni-
ce da smo zakazali, svi odreda. Lovci zato
što ne poštuju Zakon o lovstvu, kinolozi
zato što nabijajući visoke cijene prijave
legala i polaganja ispita kod lovaca izazi-
vaju revolt, a lovni inspektori zato što su
kao uhljebi legli na državne „jasle“ i baš ih
briga „čije je magare vuk pojeo“.
Praktične pripreme za nadolazeću lovnu
sezonu još su nam deficitarnije. Raditi
u lovištu nekad je lovcima bilo osobito
zadovoljstvo, jer nije sve u pucnju, šteku
goniča ili fermi ptičara. Na koncu, nije sve
ni u onom komadu mesa koji ti je taj pu-
canj priskrbio. Lovištu se najbolje pomaže
čišćenjem lokava, prosjecanjem zaraslih
staza, smanjivanjem broja predatora,
očuvanjem mira i biološke raznolikosti,
sprječavanjem krivolova, gašenjem požara
itd., itd. Pravom je lovcu to prioritet, i to
je jamstvo za uspješnu lovnu sezonu. Ako
se, međutim, okrenemo oko sebe i vidimo
prazne kuće, bez mladih ljudi, bez čitavih
obitelji koje su do jučer tu živjele, onda
se postavlja pitanje ima li uopće smisla
ovo moje pisanje. Nastavi li se iseljavanje
ovim tempom, bojim se da uskoro naše
retke neće imati tko čitati, a kamoli voditi
računa o pripremama za lovnu sezonu.
Nažalost, to su činjenice s kojima mi sta-
riji lovci moramo živjeti, pa ne bi bilo loše
podmetnuti svoja grbava leđa i sačuvati
ovu Božju ljepotu. Ako se jednoga dana
naši sinovi i unuci vrate, da budu ponosni
na ono što su im „didovi“ ostavili.
RAD S PTIČARIMA
Dok ovo pišem, na mome starom bagre-
mu pjeva golub grivnjaš i podsjeća me na
skoro otvaranje lova na „kraljicu polja“,
prepelicu. Isti dan bit će otvoren lov na
goluba i grlicu, s tim što psi ptičari kod
ove dvije ptice mogu pokazati samo volju
za donošenjem (aportiranjem), dok u lovu
na prepelicu dobro obučen ptičar može
svom gospodaru priskrbiti poseban lo-
vački užitak. Treba napomenuti da poslije
otvaranja lova na prepelicu slijedi lov na
patku, jarebicu, fazana, šumsku šljuku –
benu, a s dobro obučenim kontinentalcem
lovi se i dlakava, pa čak i krupna divljač.
Međutim, da bismo do toga došli mora-
mo se vratiti u rano proljeće, u vrijeme
lovostaja, kad je radnim psima zabranjeno
kretanje po lovištu jer su sve vrste ptica u
procesu parenja, gniježđenja i podizanja
mladih. A da bi sve to uspješno prošle,
moraju imati svoj mir.
16
Ni psima mir nije naodmet. Mnoge
će kuje tada biti naparene, pa se treba
pobrinuti za njihovo zdravlje, očistiti ih
od unutarnjih i vanjskih parazita, cije-
piti protiv bjesnoće i omogućiti im da u
optimalnim uvjetima na svijet donesu
kvalitetno i zdravo leglo. Nakon okota ima
posla i za kuju i za njezina vlasnika. Ako
kuji nismo osigurali kvalitetnu prehranu,
leglo neće dobro napredovati. Zaostajat
će u razvoju jer kuja neće imati dovoljno
mlijeka, pa ćemo dovesti u pitanje zdravlje
kuje i zdravlje legla. Leglo staro već 20
dana treba čistiti od unutarnjih parazita
(glista), i to čišćenje ponoviti svakih 14
dana, barem još dva puta. Nakon 20 do
25 dana starosti legla, moramo početi s
njegovom dohranom. Kuja je tada već vid-
no iscrpljena, a mali „živožderi“ hoće još
i još, a što naš narod kaže, „dala bi jadna
majka da ima“. Što se pak odraslih i radnih
mužjaka tiče, njima ne smijemo dopustiti
previše odmora. Past će kondicijski, a zna-
mo da samo spreman pas može udovoljiti
zahtjevima lova.
Kako odrasla ptičara održati u formi za
vrijeme lovostaja, to ostavljam svakom
ponaosob da odluči. Osobno upražnjavam
što više plivanja i istrčavanja pasa izvan
lovišta, tako da su mi odrasli psi uvijek u
optimalnoj kondiciji.
Što se pak mladih pasa tiče, pripreme s
njima su najinteresantnije, ali i najzahtjev-
nije. Pogrešan pristup mladom ptičaru,
bila to nedovoljna socijalizacija ili pogreš-
ka u obuci, ne samo da će vas vratiti na
početak, nego će konačan rezultat biti pas
neuporabljiv u lovu. Da sada ne bih ela-
borirao stavku po stavku pravilne obuke
mladog ptičara, literaturu u šake, internet
pred oči ili u krajnjem slučaju, ako ste u
mogućnosti, platite iskusna trenera, i vaš
će ptičar biti pravilno obučen i spremno
će dočekati nadolazeću lovnu sezonu.
Bitno je napomenuti da kod pasa ptičara
nema općeg pristupa obuci. Socijalizaci-
ja da, ali aktiviranje prirođenih osobina
strogo je pasminska odlika. Engleski su
ptičari, recimo, vrhunski galoperi, stajači
na divljač, kuleri i sekundanti, ali genet-
skim kodom nisu dobri aporteri, niti su
za rad u teškim terenima i dubokoj vodi.
Kontinentalci su lošiji trkači, ali su izdr-
žljiviji i svestraniji, s genetskim nedostat-
kom sekundiranja drugom psu. U rukama
dobra trenera prirođenim se osobinama
dodaju stečeni refleksi, tako da se genetski
nedostaci strogo drže pod kontrolom i u
konačnici sve funkcionira.
RAD S GONIČIMA
Za razliku od ptičara, rad s goničima puno
je jednostavniji, ali i fizički zahtjevniji.
Kvalitetna socijalizacija štenadi osnovni je
preduvjet za uspješan daljnji rad i tu je opći
pristup svakoj pasmini isti. Međutim, kako
pas svijet oko sebe doživljava isključivo nju-
hom, pse goniče bitno je što češće izvoditi
u teren, po mogućnosti rano izjutra, dok
su mirisi divljači još relativno svježi. Tu je
i jutarnja rosa koja je, kao voda ili vodena
para, glavni prenositelj traga i u zemlji i na
površini. Kako je sezona lova s dugono-
gim goničima relativno kratka a lovostaj
veoma dug, treba pronaći način da starije
jedinke održimo u zdravlju i kondiciji, a
mlade pse uvedemo u tajne lova i spremi-
mo ih za nadolazeću lovnu sezonu. Radna
kinologija goničima je osigurala mogućnost
proljetnih ispita u ograđenim prostorima
(gaterima), pa vlasnici tih pasa „ne moraju“
kršiti odredbe Zakona o lovstvu puštajući
pse u lovište za trajanja lovostaja. Zakon o
lovstvu dopušta da svaka lovačka udruga
može odrediti (najviše) pet posto površine
lovišta kojim gospodari za potrebe trenira-
nja i obuke pasa, no poradi već napisanog
(parenje, koćenje, podizanje mladih…),
treba maksimalno poštovati prirodne
procese i pokušati gubitke u lovištu svesti
na minimum. Nije isto goniča trenirati u
ograđenom prostoru i u prirodnom stani-
štu divljači. Kako u ograđeni prostor mogu
ulaziti i psi sumnjiva zdravstvenog stanja,
ženke u tjeranju i kojekakvi psi „nečiste“
krvi, sve to negativno utječe na zdravlje
našega psa, na kvalitetu traga divljači, a
u konačnici i na njegovu pravilnu obuku.
Međutim, zakonodavac nije bio „slijep“
glede obuke pasa u određenim dijelovi-
ma lovišta, pa je dao mogućnost da već u
rujnu možemo početi s treninzima goniča
u prirodnom okruženju divljači. Na nama
je lovcima obveza te terene, kao i čitavo
lovište, održavati u prirodnoj ravnoteži.
Kad sve ovo odradimo po propisima i
dočekamo dan otvaranja lovne sezone,
trebamo se zapitati jesmo li učinili baš sve
da nam u lovištu bude lijepo, da uživamo u
druženju s kolegama i da nam štek goni-
ča bude najljepša glazba. Na ovu zadnju
rečenicu me natjeraše tragična događanja
u našim lovištima, gdje u posljednjih neko-
liko mjeseci, nepažnjom i lakomislenošću
pojedinaca, izgubismo nekoliko ljudskih
života. „Nije svačije ispod sela pivat“, rekoše
naši stari, a ja vam želim bistro oko i čvrstu
desnicu.
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

LOV JELENA
SVAKI LOV JELENA POSEBNA JE PRIČA
Mnogi lovci uživaju u lovu na jelena
za vrijeme rike, vrlo ga često i sami
rikom izazivaju i potiču na borbu, pri
čemu ga svojim izazovom dovedu u
napast da sam dođe do njih i onda ga
takvom „prijevarom“ odstrijele
J
elen je lijepa i graciozna
životinja, građena za dugo i
ustrajno kretanje. Dobro pliva,
skače i trči. Zbog njegove
ljepote nazivamo ga „kraljem
šuma“. Vrlo je plašljiva životi-
nja. Živi u stadu, mužjaci na
jednoj strani, a košute i lanad
na drugoj.
Glavna karakteristika jelena
njegovi su rogovi. Počinju rasti
nakon što jelen navrši dvije
godine starosti. Rogove nose
mužjaci (samo u rijetkim slu-
čajevima je zabilježeno i kod
ženki). Rogovi se počinju ra-
zvijati svake godine u proljeće.
Potpuno razvijeni, kod zdrava,
kapitalnog mužjaka mogu u
promjeru imati više od 130 cm
i težiti do 12 kilograma. Rogovi
rastu izravno iz lubanje i u
početku su prekriveni bar-
šunastom, dlakavom kožom.
Kad porastu i očvrsnu, koža
na njima se osuši. Jelen ih trlja
o stablo kako bi uklonio suhu
kožu. Tako se rogovi sprema-
ju za borbe tijekom sezone
parenja (rike). Nakon parenja
rogovi ponovno otpadaju. Nije
još posve jasno zašto svake
godine dolazi do odbacivanja
rogova i ponovnog izrastanja.
www.lovackisavez-hb.ba
LOVNA DIVLJAČ
piše Tomislav Mihaljević
Možda je razlog obnavljanje
rogova oštećenih u borbama
za vrijeme parenja.
Odrasli mužjak ove vrste iz
roda jelena može težiti 220
kilograma. Nastanjuje veći dio
Europe, Male Azije te dijelo-
ve zapadne i središnje Azije.
Iz dana u dan proširuje svoj
areal i u zapadnim dijelovima
BiH nalazi povoljne uvjete
za obitavanje. Već odavno
je poznato da se gorski jelen
skoro udomaćio u zapadnom
dijelu BiH (Livno, Grahovo,
Glamoč, Drvar). Danas ga
mnogi nazivaju i gorskim ili
kraškim jelenom. Kod jelena
je duboko usađen nagon za
sezonskim migracijama. Ljeti
u niže, a zimi u više predjele.
Nažalost, zbog prekinutih se-
lidbenih putova koji prolaze uz
tokove velikih rijeka, jeleni se
ne sele kao nekada. Jelen živi u
područjima koja su bogata ve- predatorima. U šumi se hrani, njuh. Posjeduje izuzetnu snagu
likim šumama. Voli bjelogorič- odgaja pomladak i odmara i sposobnost dugotrajnog ho-
ne, ravničarske šume u kojima se. Voli svijetle i široke šume danja, brz je u trku, a i odličan
ima dovoljno vode. Osim za gdje mu rogovi ne zapinju za je plivač. Za jelena su karak-
piće, vodu koristi za kaljužanje, granje. Kako ima brojne pre- teristične sezonske migracije.
kupanje i to je karakteristično datore, da bi očuvao svoj život Zimi se sakuplja u krda i odlazi
za ovu vrstu jelena (Cervus jelen je tijekom evolucije do- u krajeve gdje će lakše provesti
elaphus). Šuma mu je i utočiš- bro razvio svoja osjetila. Vrlo zimu. Sezonu parenja jelena
te u koje bježi pred čovjekom i dobro vidi, ima istančan sluh i nazivamo „rikom“. Parenje se
17
 LOVNA DIVLJAČ
u nizinskim krajevima odvije
u kolovozu ili rujnu, a u višim
krajevima nešto kasnije. To je
razdoblje kada jelen pokušava
oko sebe okupiti što više ko-
šuta. Razdoblje parenja ili rike
za svakog je zdravog, spolno
zrelog jelena, vrlo naporno.
Parenju prethode iscrpljujuće
borbe u kojima mužjaci (zbog
fizičkog napora i neuzimanja
hrane) mogu izgubiti i do 30
18
kilograma. Najuspješniji osvaja
„harem“ i pari se sa svim ko-
šutama. U prosjeku od 12 po-
kušaja parenja, jelenu uspijeva
samo jedan. S istom košutom
može se pariti još nekoliko
puta, prije nego odabere drugu
iz svog harema. Nakon iscr-
pljujuće sezone parenja dolazi
duga i hladna zima, koju stariji,
iscrpljeni i ranjeni mužjaci vrlo
često ne prežive. Košuta nosi
33-34 tjedna, a prije nego što
će se oteliti izdvaja se iz krda.
Teli se u svibnju ili lipnju i
obično oteli jedno, rjeđe dva
mlada. Događa se da jedno
ugine kao zametak ili nešto
kasnije. Tek rođeno tele teško
je 7 do 12 kg. Košuta ima četiri
sise, i kada tele toliko ojača da
može slijediti majku, košuta
se vraća u krdo. Tele postaje
samostalno s 9 do 11 mjeseci, a
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
spolna zrelost nastupa najrani-
je sa 16 mjeseci. Od prirodnih
neprijatelja jelenu prijete vuk i
medvjed, a nejakoj teladi i ris.
Životni vijek jelena je 15 do
20 godina, iznimno 25. Rast
mužjaka završava se s osam do
devet godina, a košute s tri do
četiri godine.
Jelen je kralj šume i njezin
ukras. Spomenuli smo da je
jelen unatoč svojoj veličini,

zapravo vrlo plašljiva životi-
nja. Aktivan je u sumrak. Na
aktivnost jelena utječe duljina
trajanja i intenzitet sunčeve
svjetlosti. Za razliku od košute
koja cijelu godinu živi u čvrsto
povezanim krdima s teladi i
mladim jelenima, stariji jelen
skloniji je samotnjačkom
životu.
Gorski jeleni manji su od
nizinskih.
www.lovackisavez-hb.ba
Obični ili kako ga još nazi-
vaju crveni jelen, jedna je od
najvećih vrsta jelena. U Europi
je rasprostranjen u šumskim
kompleksima većih vodoto-
kova Dunava, Save, Drave te
brdskim i planinskim šuma-
ma Mađarske, Rumunjske,
Slovačke, Njemačke i Austrije.
U Hrvatskoj je najbrojniji na
području Slavonije, Baranje,
Posavine, te Gorskog kotara.
RIKA JELENA
Sredina rujna, kada dani
postaju sve kraći i hladniji,
idealno je vrijeme za riku
jelena. Lov na jelena običnog
u brdskom području počinje
sredinom rujna, a u nižim
predjelima nešto ranije, koji
najavljuje glavni dio sezone.
Dakle, to je ujedno i jedan od
najljepših ljubavnih rituala
za gotovo sve lovce. Svojom
rikom najjači mužjaci drže
svoje ženke košute na okupu
dajući do znanja ostalim nuz-
ljubima da se ne približavaju.
U suprotnom, mogao bi ih
zadesiti napad vođe „harema“.
Da bi osigurali potomstvo
mužjaci jelena u rujnu ili listo-
padu, kada temperatura pada,
počinju sa svojom „rikom“.
Jelen pronalazi svoj teritorij
u čijoj se blizini nalazi krdo
ženki košuta. Svojom „pje-
smom“ koja više sliči tuljenju
goveda, javlja košutama svoju
prisutnost na teritoriju koji
je označio svojom mokraćom
i sekretima svojih mirisnih
žlijezda. Polako stvarajući
svoj harem, jelen pari svaku
košutu iz harema koja je ušla
u „estrus“ – vrijeme kada
dolazi do ovulacije i osloba-
đanja jajne stanice iz jajnika.
Naime, vlasnika harema žele
svrgnuti i otjerati drugi jeleni
kako bi došli i oni na red za
parenje. Dominantan jelen i
vlasnik harema pokušava za-
štititi svoje košute od „uljeza“,
što dovodi do mnogobroj-
nih borbi. Borbe su žestoke,
snažne, iscrpljujuće, a zvuk
lupanja snažnih rogova čuje se
jako daleko. Premda su borbe
žestoke, ranjavanja ili smrt-
nih slučajeva nema mnogo.
Snažniji jelen pokušava zadati
udarac u bok svom suparniku,
i ako to uspije, slabiji jelen
vrlo brzo odstupa i povlači
se naglim bijegom. Košuta
je brižna majka koja u prvim
danima života sakriva mlado
u tajnom i mirnom ležaju.
Mlado sisa majku sedam do
osam mjeseci, a s godinu dana
se osamostaljuje, ali još uvijek
je u blizini majke. Glavninu
populacije čine starije i mlade
košute i njihov pomladak, te
stariji pomladak iz prethodne
generacije. Uz njih se može
vidjeti po koji mladi jelen,
ali on će ubrzo napustiti
krdo. Košuta koja je starija i
iskusnija drži na okupu cijelo
stado. U društvenoj strukturi
prevladava matrijarhat.
LOV
Jelen je popularna lovna divljač
pa stoga lovozakupnici na
temelju njih ostvaruju popri-
lične prihode. Cijenjeni su i
zbog svojeg mesa. Svjedočiti
tom jedinstvenom prizoru
nije jednostavno. Potrebno
je poznavati i pronaći uže
lokacije „rikališta“ i naravno,
biti u lovištu. Mnogi lovci po-
sebno uživaju u lovu na jelena
za vrijeme rike, vrlo često i
sami rikom izazivaju i potiču
na obranu jelena s košutama,
pri čemu ga svojim izazovom
dovedu u napast da on sam
dođe do lovca, kada takvom
„prijevarom“ izvrše odstrjel.
U takvim lovovima svaka je
situacija posebna, ispunjava
lovca i posluži kao posebna
priča u krugu prijatelja lovaca.
Pod kraj rujna pomalo jenjava
rika. U prekrasnim planinskim
lovištima koja čine lov težim,
ali i interesantnijim. Najbolji
uspjeh postići ćete u vrijeme
parenja, do sredine rujna.
Ljudi su od pradavnih vre-
mena iz najrazličitijih razloga
LOVNA DIVLJAČ
lovili jelene. Tu spada s jedne
strane korist jer se meso jede,
a koža i krzno prerađuje. S
druge strane, lov često ima
i čisto sportske razloge, što
pogađa najčešće mužjake koje
se odstrjeljuju radi trofejnog
rogovlja. Na našim područ-
jima, uvažavajući odredbe
srednjoeuropskog gospo-
darenja s divljači, trofejno
vrijedni mužjaci odstreljuju
se u kasnijoj životnoj dobi, a
odstrel se planira na temelju
razvoja dobne i spolne struktu-
re i redovitih procjena brojnog
stanja. Jelen se obično lovi
najviše tijekom rike, počinje
početkom rujna i završava oko
20. rujna. U rici je najbolje
loviti jelena u paru, tj. po dva
lovca zajedno, kako bi jedan
„rikalicom“ izazivao jelena na
riku, dok se drugi lovac u to
vrijeme približava jelenu čija
je pažnja usredotočena na riku
drugog lovca. Jelena se može
loviti i dočekom te šuljanjem
u vrijeme kada vremenske
prilike to dopuštaju (slaba kiša,
vlažno tlo), a osobito po tragu
na svježe napadanom snijegu.
Košute odnosno telad love se
redovito izvan rike šuljanjem
ili dočekom, premda se mogu
loviti i za vrijeme rike, ali tada
ometamo u lovu one koji žele
odstrijeliti jelena.
• Najmanja dopuštena kine-
tička energija zrna na 100 m
(džula): 2.500
• Najmanja dopuštena težina
zrna (grama): 8,20
• Najveća dopuštena daljina
strijeljanja (metara): 150
• Lovački trofej: lubanja s
rogovima.
Kao životinja za lov i za par-
kove, niz vrsta je uvezen izvan
njihovih prirodnih područja
nastanjivanja. Nasuprot toj no-
voj rasprostranjenosti jednih
vrsta, stoji opasnost od izu-
miranja za niz drugih. Nekada
je glavnu prijetnju opstanku
jelena činio nekontrolirani lov,
a danas je to uništavanje i fra-
gmentacija njihovih staništa.
19
 IZ ŽUPANIJSKIH VIJEĆA ZA LOVSTVO
PROBLEMI S LOVIŠTIMA U SREDIŠNJOJ BOSNI
Kraj agonije (anarhije)
ili početak novih problema?
piše Ivica Drmić
N
akon što su u sa-
borskoj proceduri bošnjački
zastupnici u Skupštini Župa-
nije Središnja Bosna (ŽSB)
preglasali hrvatske, čelništvo
Lovačkog saveza Herceg Bo-
sne promijenilo je svoj stav.
Odjednom, prijedlog o formi-
ranju nove lovačke asocijacije
– udruge, koji je star najmanje
dvije godine a neslužbeno po-
nuđen početkom veljače ove
godine, drži se jedinim mogu-
ćim rješenjem gordijskog čvo-
ra zvanog formiranje lovišta u
ŽSB-u.
Što je bit ovog prijedloga?
U općinama gdje postoje
dvije lovačke udruge formi-
rala bi se nova lovačka aso-
cijacija – udruga. Ona bi
jedina imala pravo sudjelo-
vati u postupku raspisivanja
natječaja za dodjelu lovišta i
jedina bi imala kontakt s re-
sornim ministarstvom ŽSB-
a. Postojeće udruge-uteme-
ljitelji u cijelosti bi zadržale
svoj dosadašnji status, dakle
članstvo, lovno-gospodarske
i lovno-tehničke objekte te
novac kojim raspolažu. Ne-
izravno, odrekle bi se prava
da budu subjekt u oblasti
lovstva. Nova udruga imala
bi svoja normativna doku-
menta, tijela i novac, onoliko
koliko je minimalno potreb-
no za zadovoljenje zakon-
skih uvjeta. Lovište bi bilo
podijeljeno na revire, koji bi
pomogli lakšem realiziranju
lovnogospodarske osnove i
godišnjeg plana gospodare-
nja, kao i boljem organizira-
nju lovočuvarske službe.
20
DOBRE I LOŠE STRANE
MODELA
Predloženi model ima neke
dobre strane:
Prvo, lovci bi se mogli vratiti u
lovišta, ponovno zavesti red i
prekinuti anarhiju koja trenu-
tačno vlada u lovištu (jedina
stvar s kojom se slažu sve lo-
vačke udruge), u čemu, naža-
lost, vjerojatno sudjeluju i neki
lovci. Hoće li lovci ostvariti
pravo na lov, što je bio navodni
cilj Saveza lovačkih organiza-
cija u BiH, koji je i plasirao ovu
ideju, to je pitanje na koje bi se
brzo trebao znati odgovor.
Drugo, eventualni problemi u
jednoj udruzi ne bi se prenosili
u drugu lovačku udrugu (pri-
mjerice, sudski sporovi, nepla-
ćeni računi, izvodi otvorenih
stavki itd.).
Treće, povećala bi se sigurnost
u lovištu, jer je vjerojatno bilo
slučajeva da je više lovaca su-
djelovalo u krivolovu na istom
području, a da međusobno
nisu znali jedni za druge. Pravo
je čudo da se do sada, u takvim
okolnostima, nije dogodio niti
jedan nesretan slučaj.
Četvrto, napravljeni predloš-
ci dokumenata za svaku su
pohvalu i trebali bi spriječiti
pojavu šarolikosti rješenja po
lovačkim udrugama, ali će do
različitosti ipak doći u određe-
noj mjeri jer krajnji korisnici
različito razumiju i tumače po-
jedine odredbe.
Loše strane modela su:
Prvo, zastarjeli model lovstva,
nije utemeljen na dostignu-
ćima znanosti i struke, a nije
usklađen ni s modelom lovstva
u EU, za koju se BiH, barem
deklarativno, izjašnjava.
Drugo, unaprijed se umanjuje
mogućnost gospodarskog ra-
sta i razvoja lovišta, a samim
tim i lovstva. ŽSB se time odri-
če lovstva kao brenda, po čemu
je cijela BiH, pa i ova županija,
bila ranije poznata.
Treće, skuplji je i zahtijevat će
dodatno financijsko optereće-
nje članstva zbog povećanih
troškova nove udruge koju će
financirati udruge-utemeljite-
lji u jednakom omjeru (smje-
štaj, oprema, plaće uposlenika,
ugovori o djelu, troškovi po-
slovanja, troškovi banke, za-
vršni račun itd.).
Četvrto, dodatno usložnjava
problematiku lovstva (umjesto
dvije postojat će tri udruge), uz
veću potrebu usuglašavanja.
Nadalje, tu je i problem supot-
pisivanja dokumenata, što je
u praksi vrlo često bio instru-
ment za blokiranje rada.
Peto, u određenoj mjeri mo-
del nije u cijelosti usklađen sa
Zakonom o lovstvu. Naime, u
dokumenta se uvodi termin
revir, koji nije definiran u Za-
konu o lovstvu, ali je planirano
da se, nakon donošenja ovih
dokumenata, predloži promje-
na tog zakona. U postojećim
odnosima između krovnih sa-
veza i resornog ministarstva u
Federacija BiH, to nije realno
očekivati.
Šesto, model je nesiguran,
neprovjeren i nepotvrđen u
praksi, zbog čega udruge-ute-
meljitelji prihvaćaju velik rizik
za slučaj neuspjeha modela, o
čemu će kasnije biti riječi.
KOMU SE I ZAŠTO ŽURI
Zašto se sada, nakon dvije i pol
upropaštene lovne sezone, svi-
ma žuri?
Resorno ministarstvo ŽSB-a
najviše je zainteresirano za
ovaj način rješavanja. Nakon
11 godina od donošenja Za-
kona o lovstvu, donijela bi se
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
Odluka o formiranju lovišta
koju ono (Ministarstvo) prefe-
rira od prvog dana – lovišta u
administrativnim granicama
općina. Istim potezom sma-
njili bi broj lovačkih udruga s
kojima bi komunicirali i koje
bi nadzirali. Smanjili bi iznos
šteta od divljači (koje nisu
zanemarive), koje trenutačno
moraju sami plaćati jer lovišta
nisu nikomu dodijelili, a štetu
moraju plaćati u punom izno-
su. Nadalje, ostvarili bi i pri-
hod od davanja lovišta u za-
kup. Skinuli bi i odgovornost
sa sebe i Uprave za šumarstvo
ŽSB-a, za štete na divljači u
razdoblju od donošenja Odlu-
ke o zabrani svih lovnih aktiv-
nosti u lovištima do konačne
dodjele lovišta u zakup (pret-
postavka je da će, pod izgovo-
rom da se lovcima omogući
izlazak u lov, u nedostatku
rezultata prebrojavanja ove
godine, predložiti da se pri-
hvate podaci o matičnom fon-
du divljači upisanom u godiš-
nji plan gospodarenja divljači
one godine kada je navedena
odluka donesena). To bi njih
oslobodilo odgovornosti za
masovno stradalu divljač, pa
čak osiguralo i dodatni novac
u okviru cijene zakupa. Iz sve-
ga navedenog vidi se da Mini-
starstvo i te kako vodi računa
o vremenu kao faktoru.
Krovni lovački savezi u Fe-
deraciji BiH tim bi rješenjem
također bili zadovoljni. Čelni-
ci saveza bi skinuli breme sa
sebe, jer bi, premda posredno,
omogućili svojim članicama da
love, članice bi se zadržale u sa-
vezima, članstvo bi privremeno
bilo zadovoljno, udruge bi pra-
vodobno izvršile svoje finan-
cijske obveze prema savezima,
što je jedan od preduvjeta za
njihovo stabilno financiranje.
Lovačke bi udruge, posredno,
ostvarile pravo na lov, što je
glavno pitanje u većini lovač-
kih udruga. Istina, to bi pravo
bilo ostvareno uz prilično vi-
soku cijenu: umjesto subjekta
u oblasti lovstva, lovačka bi
udruga postala obična udru-
ga građana koja ima članstvo,

materijalna i financijska
sredstva, ali koja se odrekla
prava na lovište.
POKUS PUN NEIZVJESNOSTI
Mogući problemi, koji će se
početi pojavljivati nakon što
Ministarstvo dodijeli lovišta u
zakup novoformiranim lovač-
kim udrugama:
Prvo, naglašena je velike po-
treba usuglašavanja stavova na
razini treće udruge. Ti su sta-
vovi vrlo često oprečni (diver-
giraju), u kojem slučaju, barem
prema teoriji, ne postoji rješe-
nje. Ovo se osobito ističe kao
problem, jer su članice SLO-
a u BiH u dosadašnjem radu
pokazale malu, gotovo nika-
kvu spremnost na bilo kakvu
promjenu vlastitog stava. To
praktično znači da su ustupke
pravile članice Lovačkog save-
za Herceg Bosne, na temelju
čega se nameće zaključak da
članice Lovačkog saveza Her-
ceg Bosne nisu ravnopravan
partner u razgovorima.
Drugo, za model se u pravom
smislu može reći da je svoje-
vrstan pokus. No u znanosti
se pokus prvo primjenjuje na
uzorku (u ovom slučaju to bi
moglo biti nekoliko udruga
koje bi dragovoljno pristale
na to i već su potpisale doku-
menta). Tek u slučaju uspješne
provjere na uzorku, model bi
se proširio i na ostatak.
Treće, povećanje financijskih
obveza članstva, dijelom zbog
formiranja nove udruge, di-
jelom zbog plaćanja zakupa
lovišta, a dijelom zbog ma-
njeg broja članova (manji broj
članova jedne udruge ima
jednake financijske obveze
kao i veći broj članova dru-
ge udruge, što zahtijeva veći
pojedinačni doprinos člana u
manjoj udruzi). U postojećoj
ekonomskoj situaciji upitno
je hoće li određeni broj člano-
va moći priuštiti sve ovo, što
može biti uzrok osipanja član-
stva, čime bi se problem samo
dodatno produbljivao.
Četvrto, nezadovoljstvo se
može pojaviti i iz drugih razlo-
www.lovackisavez-hb.ba
ga. Članice SLO-a u BiH upor-
no izbjegavaju definiranje re-
vira, kako se ne bi točno znalo
koliko je tko uložio u uzgoj i
zaštitu divljači na određenom
području, odnosno koliko je
tko iz određenog područja
iznio, što je temelj održivog
razvoja lovišta.
Peto, što ako nova udruga ne
bude funkcionirala na način
kako je zamišljeno? Članicama
ostaje mogućnost da dogovor-
no iziđu iz sporazuma, čime bi
se, teorijski, sve trebalo vratiti
na početak. Kao da ništa nije
bilo. No praksa bi se i ovdje vje-
rojatno razlikovala od teorije.
Lovište bi i dalje ostalo dodije-
ljeno novoj udruzi, koja bi brzo
prilagodila normativna doku-
menta novonastaloj situaciji,
članstvo, kome je uglavnom
samo stalo da lovi, vjerojatno
bi uzelo ispisnice iz prethodne
udruge i podnijelo zahtjev za
članstvo u novoj, krovnoj lo-
vačkoj udruzi.
SKRIVENE NAMJERE
Najgori od mogućih scena-
rija, ako dođe do problema
u funkcioniranju nove udru-
ge, jest taj da, do raspisivanja
sljedećeg natječaja, vjerojatno
neće preživjeti lovačke udru-
ge-utemeljitelji. Predloženim
modelom, SLO BiH je uspio u
konceptu „jedna općina – jed-
no lovište“ (osim u Uskoplju/
Gornjem Vakufu). Opravdan
je strah pojedinaca da će se
do iduće dodjele lovišta, tom
konceptu dodati i „jedna lo-
vačka udruga“. U tom slučaju
neće više biti bitno hoće li,
možda, lovačkim udrugama iz
Uskoplja/Gornjeg Vakufa biti
dano po pola općine. Pa ako
je to već tako i ako se sadaš-
nji model smatra prijelaznim,
koji bi neminovno vodio stva-
ranju jedne lovačke udruge na
području jedne općine, zašto
gubiti vrijeme i novac, kao i
raditi dvostruki posao, osim
ako nije u pitanju uvježbava-
nje? Ili pak postoje skrivene
tajne, koje se čuvaju bolje od
onih iz Pentagona?
Dodirne točke,
ali i velike razlike
O
samnaestog srpnja ove
godine u Travniku je
održan zajednički sa-
stanak predstavnika većine
lovačkih udruga s područ-
ja Županije Središnja Bosna
(ŽSB), na kojem su sudjelovali
predsjednik Lovačkog saveza
Herceg Bosne Slavko Marin
te predstavnici Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede
i šumarstva ŽSB (Ministar-
stvo). Sastanak je upriličen s
ciljem da se sagleda trenutač-
no stanje u lovstvu po opći-
nama, odrede zadaće za iduće
razdoblje i definiraju rokovi za
njihov završetak.
Trenutačno, u tri općine ŽSB-a
postoji po jedna lovačka udru-
ga i tu nema problema. U četiri
se općine smatra da je posao
uglavnom završen. Potpisani su
sporazumi, statuti i ostali nor-
mativni dokumenti su usugla-
šeni, ponegdje čak i potpisani i
može se nastupiti prema Mini-
starstvu pravosuđa i uprave. U
preostalih pet općina u tijeku
su razgovori i u različitom su
stupnju realizacije. Nesugla-
sica je mnogo, od broja udru-
ga, imena nove udruge, broja
članova, tijela koja će imati, a
najbolnija točka odnosi se na
definiranje revira u lovištu. Od
ove ideje trenutačno se odusta-
lo samo u Uskoplju/Gornjem
Vakufu, gdje su stavovi dvije
udruge toliko oprečni, zbog
čega se ostalo pri zahtjevu za
formiranjem dva lovišta.
Nakon što su predstavnici po-
jedinih lovačkih udruga izni-
jeli svoja razmišljanja, može
se zaključiti da postoje dodir-
ne točke, ali i da je percepcija
čelnih ljudi lovačkih udruga
prilično različita. Premda do-
kument sporazuma definira
da će „Udruga imati onoliko
akata, izvršnih tijela i novčanih
sredstava, koliko je minimalno
potrebno da se zadovolje uvjeti
donošenja planova gospodare-
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
nja u lovištu...“, čelnici lovačkih
udruga članica SLO-a u BiH
se zalažu da to bude udruga u
punom kapacitetu. Tako bi oni
formirali i disciplinski sud. No
kada im se postavi protupitanje
mogu li oni izricati stegovne
mjere lovcima koji nisu njihovi
članovi, jasno je da uopće nisu
razumjeli novi koncept. A što je
tek s običnim članstvom, to se
može samo pretpostaviti. Ta-
kođer zanimljivo je da su i da-
lje opterećeni razvrstavanjem
i prebrojavanjem po nacional-
nom kriteriju, premda se u tek-
stu sporazuma jamče jednaka
prava i obveze svim lovcima na
prostoru cijele općine. Za revi-
re je u dokumentu sporazuma
predviđeno da budu u prepo-
znatljivim prirodnim ili umjet-
nim granicama, što znači da
uopće nema kriterija nacional-
nog. Također, vidljiva je neprin-
cipijelnost, jer ne primjenjuju
ista načela u općinama gdje
imaju više ili manje članova.
Na sastanku su dogovoreni ro-
kovi realizacije te bi do kraja
srpnja trebalo potpisati spora-
zume, a po mogućnosti i ostala
normativna dokumenta, koja
potom treba predati na dalj-
nje postupanje Ministarstvu
pravosuđa i uprave. Ako bi sve
išlo kako treba, Vlada ŽSB-a
bi, nakon kolektivnog godiš-
njeg odmora, trebala formirati
novo Povjerenstvo za izradu
prijedloga Odluke o formira-
nju lovišta (Odluka je praktično
bila gotova još sedamdesetih
godina prošlog stoljeća), koja bi
potom morala proći saborsku
proceduru do usvajanja, nakon
čega bi se išlo u raspisivanje na-
tječaja za dodjelu lovišta u za-
kup. Optimistična predviđanja
su da bi početkom lova na sitnu
divljač lovci Središnje Bosne
mogli u lov u svoja lovišta. Živi
bili pa vidjeli.
Ivica Drmić
21
 IZ ŽUPANIJSKIH VIJEĆA ZA LOVSTVO
EDUKACIJA LOVACA
Opasnosti od mina u lovištu
Z
načajan dio lovišta LSUG-a „Jarebi-
ca“, ali i drugih lovačkih udruga u Bo-
sanskoj Posavini, minski je sumnjivo
područje. Ta se područja nalaze u sekcijama
Boderište-Dubravice i Čađavac-Omerbego-
vača. Površina minski sumnjivih područja je
oko 2.620.000 m².
Na području spomenutih lovačkih sekcija
od kraja rata dogodilo se 12 minskih nesre-
ća, u kojima je jedna osoba smrtno stradala,
osam ih je zadobilo teške tjelesne ozljede, a
šest osoba lakše je ozlijeđeno.
Minski sumnjivo područje čini oko 10 %
efektivne lovne površine u granicama kata-
Lovci su bili iznimno zainteresirani za temu
22
Zapaženo predavanje - Đurđa Adlešić
starskih općina gdje djeluje LSUG „Jarebica“.
Zbog navedenih činjenica, u organizaciji
Lovačkog saveza Herceg Bosne i LSUG-a
„Jarebica“, u prostorijama MZ-a Boderište
održano je predavanje o temi „Program
edukacije za lovce s područja Brčko distrik-
ta i Županije Posavske“, koje je realizirala
„Udruga Hrvatska pomaže“ u koordina-
ciji s Hrvatskim centrom za razminiranje,
Hrvatskim lovačkim savezom i Državnim
uredom za Hrvate izvan Republike Hrvat-
ske. Dio predavanja koje se odnosilo na opa-
snost od mina imala je i NVO „Posavina bez
mina“, koja ima sjedište upravo u Boderištu.
U programu edukacije sudjelovala je Đurđa
Adlešić, sa zapaženim predavanjem o temi
„Psihosocijalno osnaživanje branitelja kroz
edukacije o opasnostima od mina“.
Jako je bitno da ovakvi projekti budu fi-
nancirani iz fondova Europske unije, kao
projekti tzv. prekogranične suradnje. „Naj-
važnije je da mogućnost stradanja od mina
nikad ne podcijenimo, jer tada dolazi do tra-
gičnih posljedica“, naglasila je predsjednica
„Udruge Hrvatska pomaže“.
O primjerima dobre edukacije lovaca s ci-
ljem smanjenja rizika stradanja od mina go-
vorio je Mato Grgić, predsjednik Lovačkog
saveza Brodsko-posavske županije.
Osim Adlešić i Grgić, predavači su bili: Ade-
la Zobundžija, vanjska suradnica „Udruge
Hrvatska pomaže“ („Programi za brani-
teljsku populaciju – primjeri dobre prakse
u Republici Hrvatskoj“), Tatjana Badrov,
vanjska suradnica „Udruge Hrvatska poma-
že“ („Komunikacijske radionice – dostizanje
ciljeva“) i Mladen Crnković, viši savjetnik u
Hrvatskom centru za razminiranje („Eduka-
cija o minskoj opasnosti“).
Na kraju programa edukacije, sve nazočne
pozdravio je Joso Leovac, predsjednik Vije-
ća za lovstvo Županije Posavske, koji je izra-
zio nadu da će ovakvi i slični projekti uzeti
maha i u ostalom dijelu Posavine.
Filip Filipović
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

LD „Fazan“ Odžak
S provjerenim oružjem
u lov na svinju i srnjaka
P
red otvaranje sezone
lova na divlju svinju i
srnjaka, članovi LD-a
„Fazan“ Odžak i ove su godine
provjerili preciznost svoga
lovačkog naoružanja. Doma-
ći lovci, njih 70, to su učinili
24. lipnja, a lovci koji rade
u inozemstvu i oni koji iz
opravdanih razloga nisu mogli
biti na prvom terminu, njih
60, gađali su 1. srpnja 2017.,
i jedni i drugi na streljani u
Gornjem Svilaju.
Voditelj gađanja, predsjednik
Društva Dragan Guberac, na
početku je kratko objasnio ti-
jek gađanja i postupke lovaca,
te objavio raspored suradnika
na crti pripreme i crti gađanja.
Rezultati gađanja bili su zado-
voljavajući. Lovci koji su zado-
voljili na provjeri preciznosti
svoga lovačkog naoružanja,
dobili su potvrdu bez koje ne
mogu dobiti dozvolu za lov
divljih svinja i srnjaka u lovnoj
2017./18. godini.
Prvi dio ovogodišnje sezone
lova na divlju svinju počeo je
28. svibnja i trajao do početka
lova na srnjaka, tj. do 1. srpnja.
Bio je dopušten isključivo na
parcelama zasijanim pšenicom
na kojima divlje svinje čine
Dobri rezultati na provjeri preciznosti oružja
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Ilija Lubina
štetu poljoprivrednicima. Tije-
kom lova, Almedin Ahmetović
odstrijelio je nazimicu, a Anto
Guberac vepra.
Drugi dio sezone bit će
otvoren 12. kolovoza i trajat Anto Guberac
će do 24. rujna, da se zaštite
parcele zasijane kukuruzom.
Nije dopušten odstrel krmača
i prasadi, a lovac koji prekrši
tu odredbu bit će sankcioniran
po Pravilniku o disciplinskoj
odgovornosti i platit će divljač
prema odštetnom cjeniku.
Ovogodišnji lov na srnjaka u
lovištu LD-a „Fazan“ Odžak,
koji je otvoren 1. srpnja, trajao
je rekordno kratko, do 16.
srpnja, odnosno do ispunjenja
plana odstrela od 30 srnjaka.
Dozvolu za lov srnjaka izvadio
je 121 lovac. Nihad Huremović Mario Ekmečić
Još je rano donositi zaključke,
ali na temelju dugogodišnjih Grga Grgić
praćenja može se reći da je
sada više srneće divljači u lo-
vištu i da je to osnovni razlog
što je plan odstrela ispunjen
u rekordnom roku. Trofejna
vrijednost srnjaka utvrdit će se
u rujnu, kad povjerenstvo za
ocjenjivanje trofeja odradi svoj
dio posla.
Nedžad Garić
Na crti gađanja
23
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LU „Cincar“ Livno
Očekivano
uspješan lov
srnjaka
O
d ranije je poznato,
a i ova je sezona to
potvrdila, da je lovište
LU-a „Cincar“ Livno idealno
za obitavanje, a samim tim i za
lov srneće divljači. Još ako se
tomu doda uredno organizira-
na lovočuvarska služba, nad-
zor i hranidba divljači, nimalo
ne iznenađuje činjenica da su i
ove lovne sezone odstrijeljeni
trofejni primjerci. Nije potreb-
no posebno naglašavati kako i
u kolikoj mjeri srneće rogovlje
zaluđuje nas lovce, te koliko je
znanja i upornosti potrebno da
se nadmudri inače oprezan i
mudar srnjak.
Ovogodišnja sezona lova na
srnjaka započela je 4. lipnja, i
bilo je dopušteno odstrijeliti
dva srnjaka po svakoj sekciji.
U lovištu sekcije „Borova
Glava“ to je ostvareno tako što
je već na sam dan otvaranja na
lokalitetu Ivovik, Ilija Bandov
odstrijelio lijep primjerak
srnjaka, a njegov kolega Tomi-
slav Mihaljević-Četka u istom
je lovu, stotinjak metara dalje,
odstrijelio vuka. Mate Mihalje-
vić je nekoliko tjedana kasnije,
na lokaciji Duboka dolina,
također odstrijelio srnjaka
trofejne vrijednosti. Spome-
nuti trofeji te činjenica da je
u posljednjih nekoliko godina
došlo do znatnog povećanja
broja divljači koja trajno boravi
u lovištu sekcije, dokazuju da
se predan rad i ulaganje u lovi-
šte isplatilo. Naime, samo ovog
proljeća u lovište su postavlje-
ne još četiri nove automatske
hranilice, a osim postojećih
24
Mate Mihaljević
napravljene su i nove hranilice
za srneću divljač, te su uređena
solila i pojilišta.
Valja napomenuti da se i u
ostalim sekcijama Udruge
intenzivno radi na očuvanju
i zaštiti lovišta, pa su i tamo
rezultati vidljivi. Lovac Mladen
Mišković, član sekcije „Vido-
ši“, loveći u ekipi s Darinkom
Miškovićem i Ivanom Jozićem,
uspio je na Tribnju nadmudriti
i odstrijeliti trofejni primjerak
srnjaka. Isto tako član sekcije
„Podhum“ Branko Šimunac,
loveći s predsjednikom sekcije
Ivanom Klišaninom i svojim
sinom pripravnikom Ivanom
Šimuncem, na lokalitetu
Mravinj uspio je odstrijeliti
srnjaka vrhunske kvalitete koji
će nakon ocjene najvjerojatnije
biti u nekoj od medalja. Mladen Mišković Branko Šimunac i Ivan Klišanin
Na kraju trebamo se svakako
osvrnuti na tragični događaj
u livanjskom lovištu počet- Ilija Bandov, Tomislav Mihaljević i Željko Krišto
kom lipnja, kada je u lovu
smrtno stradao dugogodišnji
član LU-a „Cincar“ Livno, naš
kolega i prijatelj Ismet Mrša.
Ova vijest duboko je potre-
sla ne samo lovce nego i širu
javnost, te je i ovaj put dovela
do preispitivanja zašto, kako…
Ne trebamo ulaziti u detaljniju
analizu događaja, niti preispiti-
vati činjenice koje su dovele do
ovoga tragičnog događaja, ali
se još jednom pokazuje koliko
je bitna samokontrola svakog
lovca, poznavanje lovačke etike
i lovačkih zakona te njihova
provedba u cijelosti.
Ilija Bandov
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

Poslije lova, kod lovačke kuće sekcije Čelebić
LU „Livanjsko polje“ Lištani lebić. Usput rečeno, praznih
Sezona otvorena
ruku, jer ulova nije bilo. Ali je
zato sve drugo bilo na jako vi-
sokoj razini, sa sadržajem koji
kao nikad prije
dotad nije viđen u ovoj sredini.
Još dok je velika većina lovaca
bila u lovu, kod lovačke su ku-
ćice kuhari naveliko pripremali
D
omaćin proslave ovo- nisu svi lovili u njezinu lovištu, meso, luk i ostale sastojke za
godišnjeg otvaranja svatko je lovio u svome, a kad natjecanje sekcija u pravljenju
lova na srnjaka, 4. lip- je lov završen, svi su se okupili lovačkog čobanca. Bilo je jako
nja, bila je sekcija Čelebić. No, kod lovačke kućice sekcije Če- zanimljivo, no još je zanimlji-
vije postalo kad su lovci počeli
pristizati i donositi sa sobom
lovačke trofeje. Naime, za ovu
je prigodu bila predviđena i jed-
na mala izložba lovačkih trofeja
stečenih u ovome lovištu, pa se
prostor za tu namjenu ubrzano
punio rogovima srnjaka i jelena,
kljovama vepra, krznima med-
vjeda, lubanjama vuka, prelije-
pim trofejima tetrijeba… Trofe-
ji su pokazivali koliko je bogato
ovo lovište i koliko se isplati ra-
Tomislav Perić-Zenga, predsjednik Udruge diti i ulagati u njega.
Ante Kojundžija, Boro Teklic i Božo Džaja Izložba lovačkih trofeja
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Blaž Sučić, Ante Karaula-Buto i Šimun Jukić,
pobjednici u kuhanju čobanca
Dok se tražio prostor za trofeje,
sve se više širio miris lovačkog
čobanca, spremnog za ocjenji-
vanje. Ocjenjivački sud bio je
više nego vjerodostojan. Ante
Kojundžija, Boro Teklic i Božo
Džaja, koji su, bez sumnje, u
životu kušali velik broj čobana-
ca, najboljim su, samo s bodom
prednosti ispred drugoga, pro-
glasili čobanac koji su skuhali
Anto Karaula-Buto i njegovi
pomoćnici Blaž Sučić i Šimun
Jukić, članovi sekcije Ljubunčić.
Nazočnima se prigodnim rije-
čima obratio Tomislav Perić-
Zenga, predsjednik Udruge, a
potom uručio diplome najpri-
je počasnim lovcima, a onda i
najboljim kuharima čobanca.
Ugodno lovačko druženje u
prekrasno uređenom ambijen-
tu nastavljeno je cijeli dan i ušlo
duboko u noć.
Hrvoje Križan
25
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD „Pavlovica“ Novi Travnik
Svibanj, lipanj i srpanj
u znaku radova u lovištu
U
razdoblju od 15. do 20. svibnja
2017., s određenim zakašnjenjem
zbog loših vremenskih uvjeta,
lovci LD-a „Pavlovica“ iz Novog Travnika
upriličili su radnu akciju sijanja žitarica,
sadnje krumpira i popravke nekih objekata
u lovištu.
Mladi predsjednik sekcije Gradina, Mario
Ljubas, u društvu poznat i kao „Frano
S radne akcije u sekciji Gradina
Vukoja“, i njegovi suradnici, lovci Stanimir
Videkanić, Žarko Lozančić, Josip Slipac,
Ivica Mikulić, Franjo, Anto, Mirko, Josip i
Krunoslav Cvitanović, Mirko Čelam, To-
mislav Slipac, Vlado Krišto i Pero Ljubas,
žitaricama za prihranu divljači zasijali su
oko četrnaest duluma zemljišta. Pored
sagrađene čeke na lokaciji Jevak, zasijaše
dva duluma zobi i kukuruzom, na područ-
ju Bare zasijaše dva duluma kukuruza i
dva duluma zobi, na Brdu zasijaše oko pet
duluma zobi i značajne količine čičoke, a
na području Pisenika, Rijeva i Bukovice
također zasijaše zob i pšenicu. Na područ-
ju Vilenice, lokalitet Gluvi grab, napuniše
hranilišta za divlju svinju kukuruzom i
solila s 20 kg soli u čemu su, osim nabro-
janih lovaca, sudjelovali još Ivo Barnjak
te Vlado i Velimir Čorić, jednako kao i na
prostoru Bašika, gdje su u iznošenju soli i
popravku čeke sudjelovali Ibro i Juso Tolj
te Adem Imamović. Naravno, svoj je do-
26
prinos dala i lovačka mladež, osobito Mar-
ko Slipac, Ivan Cvitanović i Ana Tomić.
U sekciji Sebešić, na području Petakovina,
na parceli Stipe Posavca i Mahovi, parcela
obitelji Ivoš, na nadmorskoj visini od
1245 metara, vrijedni Sebešićani posa-
diše i posijaše značajne količine krum-
pira, čičoke, zobi i kukuruza. Naknadno
obilazeći lovište ustanovili su da su divlje
Prihrana divljači, uređenje objekata u lovištu...
svinje „preorale“ površinu zasijanu zobi
na Petakovini, pa su na toj lokaciji morali
ponoviti zasijavanje. U radnim akcijama
sudjelovali su: Stipo, Mijat, Nenad i Josip
Ivoš, Vlado Knežević, Draženko, Slavko,
Lojzo, Dalibor i Anto Jakić, Ivica Šapina,
Anto Gudelj, Slavko Zeko-Kučo, Ivica
Zeko, Frano i Željko Fišić te lovac priprav-
nik Ivan Zeko. Mladi lovci ove sekcije:
Pavo, Petar i Stipo Ivoš, Dominik Kneže-
vić, Ivica Zeko, Toni Varivoda, Luka Fran
Jakić, Ivica i Josip Radeljić – Jakić, puno su
pomogli da se ova akcija uspješno završi.
Zasijavanje površina žitaricama i popra-
vak zatvorene čeke na Marinovoj liski, u
sekciji Bučići, izveli su predsjednik Saveza
Slavko Marin, te Saša Baškarad, Dragan
Jukić, počasni član Društva Ivo Kolar-Ri-
bar i Stipo Marin-Macko, a na Lukoj Brizi
brojne obitelji Mlakić, predvođene isku-
snim Markom i Ivicom Fišićem, zasijali su
dva duluma zobi. Treća grupa, u kojoj su
bili Anđelko, Željo i Nikica Jukić, lovnik
sekcije Anto Gabrić, Mario Augustinović,
Stipo Bavrka te braća Kreci, Božo i Anto,
zobi zasijaše površine u Duranovu gaju i
Bilicama.
Lovci sekcija Mravinjac uspjeli su dovršiti
uređenje svoje visoke zatvorene čeke, vje-
rojatno najbolje u novotravničkom lovištu.
Osim toga zobi i kukuruzom su zasijali
te krumpirom zasadili velike površine
na Omerovači i Đaprovici na Mravinjcu.
Predsjednik sekcije, Ivica Zekić-Icko,
uspio je na ovoj radnoj akciji okupiti
četrdesetak lovaca, od kojih svakako treba
spomenuti Ivu Tomića-Zekina, koji se i u
ozbiljnim godinama odziva na sve akcije
Društva i može biti primjer mlađim kole-
gama. Završavajući radnu akciju, članovi
sekcije Mravinjac minutom su šutnje odali
počast svom nekadašnjem predsjedniku
Stipi Bošnjaku-Mimi i Miji Tomiću Bačku,
koji su ostavili neizbrisiv trag u razvoju
ove sekcije i Društva općenito.
U sekciji Novi Travnik okupilo se samo
desetak članova sekcije, i oni su bili raspo-
ređeni na rad po drugim sekcijama. Stoga
se može reći da je u ovoj sekciji akcija bila
neuspješna.
ZAŠTITA ZASADA I OBJEKATA
Već niz godina lovci LD-a „Pavlovica“ u
lipnju i srpnju izvode radne akcije u lovi-
štu, najčešće na prihrani divljači i uređenju
objekata.
Ove godine, od 1. do 10. lipnja, lovci su
najprije sredstvima protiv rasta koro-
va prskali površine pod krumpirom i
kukuruzom, a onda su se „bacili“ na ručno
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

U sekciji Gradina, predsjednik sekcije

Prskanjem protiv rasta korova
ogrtanje, motikom, tih nasada.
Od 18. do 21. lipnja sve su sekcije bile
obvezne uređivati svoje objekte u lovištu:
ličiti ih, oprati prozore, usisati prašinu,
iznijeti pokrivače, jastuke i dušeke na pro-
zračivanje, izvršiti inventuru posuđa itd.
Svoju zadnju akciju u tom razdoblju novo-
travnički su lovci imali od 1. do 10. srpnja,
kada su kosili travu i skupljali sijeno za
prihranu divljači u zimskim uvjetima.
U sekciji Sebešić, s predsjednikom sekcije
Slavkom Jakićem i glavnim lovnikom
Društva Stipom Ivošem, radili su Anto,
Draženko i Lojzo Jakić, Mijat Ivoš, Frano i
Željko Fišić i Ivo Grubešić-Zino.
Mario Ljubas, zvani Frano Vukoja, okupio
je sljedeće lovce: Žarka Lozančića, Antu,
Mirka i Franju Cvitanovića, Stanimira Vi-
dekanića, Dragana Gudelja, Josipa Slipca i
Vatroslava Grubešića.
Predsjednik sekcije Bučići, Stipo Marin-
Macko, imao je na raspolaganju: Marka,
Tonu, Martina, Josipa i Dominka Mlakića,
Ivu Kalara-Ribara, Dragana Julića-Šabana,
Igora Stanića, Ivicu i Niku Fišića te Pericu
i Fabana Marina.
Predsjednik sekcije Novi Travnik, Slavko
Čabro, postavljene zadatke odradio je
sa Željkom Pobrićem, Antom Lucićem,
Markom Medulićem, Mijom Stanićem i
Od pokošene trave nastat će sijeno za
Zlatkom Senkićem. zimsku prihranu divljači
U sekciji Mravinjac, svestrani predsjednik
Ivica Zekić-Icko, koji je neumorno sudje- neizbježan lovački gulaš, te „šljivka“ i
lovao u radu svih sekcija Društva, u svojoj „jabukovača“. Sve je to lijepo, ali se lovci
je sekciji okupio predsjednika Skupštine pitaju, dokle ovako. Kažu, imamo pravo
Društva Mirka Lešića-Miću, predsjednika raditi, ali nemamo pravo izvoditi svoje
Društva Stipu Zlatunića-Bećara, Jozu Zla- ljubimce, koji se, od lovačkih pasa, već
tunića-Migana, Jozu Jurišića, Ivicu i Dragu pomalo pretvaraju u čuvare kuća. Imamo
Marjanovića, Zdravka, Vladu i Boru Lešića, pravo prihranjivati i čuvati divljač, ali
Ivicu i Ratka Barnjaka te Jadranka Budimira. nemamo pravo loviti i biti ono za što smo
Po običaju, u akcijama je sudjelovala i registrirani.
lovačka mladež: Ivan Cvitanović, Luka- Iskreno se nadamo da će se naći nekoliko
Fran Jakić, Ivica i Josip Jakić, Karlo Mlakić, poštenih ljudi koji će omogućiti lovcima
Danijel Lozančić, Toni Varivoda, Manuel Središnje Bosne, kao i u ostalim županija-
Budimir, Antonio Šiško, Ana Tomić i ma, da rade u lovištu, ali i da love.
Marko Slipac.
Nakon svake radne akcije gotovo je Anto Cvitanović

LU „Livanjsko polje“ Lištani fejno vrijedne divljači. Na nekoliko lokacija u lovištima udruga LD

Tko radi, taj i gušta u lovu

„Risovac“ Grahovo i LU „Livanjsko polje“ Lištani napravljena su
solila i hranilice za osnovne potrebe divljači. U lovištu LD-a „Ri-
sovac“ posijana su tri duluma kukuruza za prihranu divlje svinje.

N
akon brojnih uspjeha i vrhunskih trofeja u prošloj sezoni,
logično je nastaviti raditi u lovištu, tj. graditi nove i održa-
vati postojeće lovnogospodarske i lovnotehničke objekte.
Naravno, istodobno veliku pozornost treba posvetiti prihrani i za-
štiti divljači za vrijeme lovostaja, kako bi bilo uzgojeno što više tro-
Uza sve te napore, jako je bitno suzbiti krivolov sajlama, farovima
i s čeka, koji je gotovo svakodnevan i pogubno djeluje na slobodno
obitavanje divljači u prirodi.
Davor Barać

Ekipa i domaćin koji je organizirao sadnju na svom zemljištu Radi se punom parom

27
www.lovackisavez-hb.ba
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

LU „Kuna“ Domaljevac

Čobancijada „Mirisi i okusi Posavine“

će u spravljanju čobanca osta-
lih ekipa i pojedinaca pa ćemo
spomenuti sve ekipe koje su
Najbolje je spremio čobanac prošlogodišnji prvak, Josip An- sudjelovale u natjecanju, baš
kako su ih u „Kuni“ naveli: LU
tolović iz Beravaca, drugo mjesto pripalo je lovcima Gundi- „Jastreb“ Babina Greda, Antun
Stojanović iz Babine Grede,
naca, treći je Ivica Pandurević, a četvrti Antun Stojanović Antun Gregić iz Babine Gre-

Sudjelovalo jedanaest ekipa i pojedinaca Domaćini, LU Kuna, džentlmenski izvan natjecanja

L
ovci udruženja „Kuna“
Domaljevac ponovno su
se potvrdili najboljim do-
maćinima tradicionalnog na-
tjecanja u spravljanju čobanca.
Rijetki su oni koji mogu odolje-
ti toj posavskoj deliciji, a kuha-
nje te gurmanske poslastice s
lijeve i desne obale Save ove je
godine bilo u ozračju najvećeg
sudjelovanja i najvećeg broja
kotlića, odnosno porcija. Čak
oko 500 porcija spremljeno je
u 11 kotlića i još jednom me-
gakotlu kako bi, ama baš svi, i
to po poznatoj posavskoj tra-
diciji, besplatno, bili usluženi,
Pobjednici čobancijade s predsjednikom LU-a Kuna Losom
osobito gosti smotre folklora
„Domaljevačka tkanica“. Obje
su naime manifestacije bile
upriličene u vrijeme Dana op-
ćine Domaljevac. Domaćini su
džentlmenski postupili pa su
bili izvan konkurencije, a veliki
kotao bio je za folkloraše ali i za
stotine gostiju, lovaca bosanske
i slavonske Posavine i proma-
trača, najviše Domaljevčana.
– Zamolili smo vas da prene-
sete lovačkoj javnosti doista
odlično ozračje koje je vladalo
tijekom natjecanja. Ukupno 11
ekipa dovoljno govori koliko je
ova manifestacija u Domaljev-
cu popularna. Gosti su nam bili
iz cijele Slavonije, kao i domaće
ekipe. Sve je bilo slasno i uku-
sno i svaki čobanac poseban,
tako da je stručni sud u sastavu
Marko Rošić, Berislav Ličanin i
Mladen Madžarević imao teš-
ku zadaću, odabrati najbolje
– kaže nam predsjednik LU-a
„Kuna“ Domaljevac Joso Leo-
vac. Najbolje je spremio čoba-
nac prošlogodišnji prvak, Josip
Antolović iz Beravaca, drugo
mjesto pripalo je lovcima Gun-
dinaca, treći je Ivica Pandure-
vić, a četvrti Antun Stojanović.
Ne treba zanemariti ni umije-
S nestrpljenjem se očekuje Roletovo izvješće
de, Josip Antolović iz Beravaca,
Ivica Pandurević iz Beravaca,
LU „Graničar“ Sikirevci, LU
„Fazan“ Gundinci, LU „Srna“
Banovci, LU „Sava“ Orašje, Iva
iz Tolise i LU „Fazan“ Odžak.
Kroz druženje s lovcima po-
kušali smo doznati tko su bolji
majstori u spravljanju čobanca.
–Tradicija je na strani Slavonaca
pa su možda nešto bolji, no ni
mi ne zaostajemo puno – kaže
nam Mladen Madžarević. Josip
Antolović, drugi put pobjednik
natjecanja, okitio se brojnim
priznanjima u RH i zapravo ne
postoji niti jedno veće natjecanje
a da on ne sudjelu-
je. Osvojio je prvo
mjesto u Požegi
među 50 natjeca-
telja, u Pleternici
gdje ih je bilo 60 i
brojnim drugima.
Lađar je po stru-
ci. – Iza mene je
40 godina kuhanja,
druženja i ljubavi
prema kulinarstvu.
Tajni recept uspješ-
nosti je zapravo lju-
bav koju ukuham u
sve to – s osmije-

28
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

Pokali pobjednicima
hom nam kaže Antolović.
Memorijalni turnir u streljaš-
tvu „Željko Pejić – Turo“, kao
jedan od sadržaja obilježava-
nja Dana općine Domaljevac,
okupio je čak deset ekipa iz
Bosanske i Slavonske Posavine:
„Jastreb“ Babina Greda, „Sava“
LD „Vepar“ Prozor-Rama
„Uskočili“ pomoćni lovočuvari
Lovci su se složili da čuvanje divljači povjere pomoćnim lovočuvarima
N
a sjednici Predsjed-
ništva LD-a „Vepar“
Prozor-Rama jedna od
točaka dnevnog reda bila je or-
ganizacija lovočuvarske službe.
Naime, kako je dosadašnji lo-
vočuvar dao ostavku, valjalo je
riješiti pitanje čuvanja divljači.
Nakon rasprave, odlučeno je da
svaka sekcija izabere po tri po-
moćna lovočuvara, s tim da pri
izboru prednost imaju lovci s
www.lovackisavez-hb.ba
Orašje, „Gaj“ Županja, „Kuna“
Domaljevac, „Zec“ Busova-
ča, „Semberija“ Bijeljina, „Ja-
streb“ Stari Jankovci, „Jarebica“
Štrepci, „Mig“ Slavonski Brod,
„Fazan“ Gradište. Ekipno prvo
je mjesto pripalo „Jastrebu“ iz
Starih Jankovaca, drugo stri-
položenim lovočuvarskim ispi-
tom. Pomoćni lovočuvari obi-
lazit će teren u svojoj sekciji, a u
teren drugih sekcija ići će samo
po nalogu predsjednika Druš-
tva i glavnog lovnika Društva.
Svi pomoćni lovočuvari duž-
nost će obavljati volonterski, i
svi imaju ovlasti lovočuvara u
skladu sa Zakonom o lovstvu,
Pravilnikom o lovočuvarskoj
službi i Statutom Društva. Za
Turnir u streljaštvu okupio deset ekipa
jelcima LU-a „Sava“ Orašje, a
treće „Semberiji“ iz Bijeljine.
U pojedinačnom natjecanju
najbolji su bili Mladen Simić,
Domagoj Bekavac i Slaviša Ča-
vara, doznajemo od Marka Ro-
šića – Roleta. Lovci su pokalom
nagradili i najstarijeg strijelca,
Zdravko Prskalo, Željko Zadrić i Mile Barišić
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Nikolu Prgića iz Županje. Rošić
ističe odličnu atmosferu koja
je vladala tijekom natjecanja.
Druženje je, kaže, bilo priori-
tetno za lovce, ali ipak posti-
gnuti su i zapaženi rezultati.
Nada Koturić
sve njih napravljene su lovoču-
varske iskaznice.
U lipnju ove godine, na Ma-
kljenu, lokacija Pale, lovci LD-a
„Vepar“ upriličili su redovito
natjecanje u ciljanju mete ve-
pra. Meta je bila udaljena 100
m, a svaki je lovac u pokretnu
metu ciljao tri puta, a u nepo-
kretnu dva puta. Od 78 nazoč-
nih lovaca, natjecalo se njih 60
i trojica pripravnika. Najbolji
je bio Mile Barišić, drugi je bio
Željko Zadrić, a treći Zdravko
Prskalo. Po sekcijama, prvo
mjesto Prozor, drugo Ploča,
treće Gračac.
Stanko Ćurčić
29
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD „Mosor“ Široki Brijeg
Jako aktivna
sezona u vrijeme
lovostaja
J
oš na proljetnoj skupštini Društva osje-
tila se volja i želja lovaca da se novac
namijenjen za kupnju divljači što prije
i svrhovitije uporabi. No, za ubacivanje
bilo koje vrste nužno je bilo smanjiti broj
predatora, pogotovo onih sitnih: kune bje-
lice, lisice, divlje i podivljale mačke, tvora,
lasice..., jer je to i najveća opasnost za našu
glavnu, sitnu divljač: zeca, jarebicu, trčku,
prepelicu, šljuku, goluba, gugutku..., pa je
to i učinjeno. Po Godišnjem planu gospo-
darenja nismo u mogućnosti računati na
srneću divljač, a stanje crne divljači uvijek
je neizvjesno s obzirom na njezinu migra-
cijsku narav, ograničenost terena, te činje-
nicom da su nam lovišta, baš zbog male
površine, poprilično bučna, zahvaljujući
velikom broju vikendica, lovačkih kuća,
traktora, terenaca, motornih pila, pa onda
šetači, ekolozi i sl. Ipak, lovci još uvijek
odolijevaju svim poteškoćama, premda se
Puštanje divlje svinje u lovište
Smilje i zec idu skupa
30
osjeća određena malodušnost kod LD „Mosor“ Široki Brijeg
skupina i pojedinaca, te dodatnim
Čedo,
mjerama, napornim radom, pota-
knuti iz uprave Društva i entuzijaz-
mom pojedinaca, ne mogu pobjeći
od svoje žarke želje i potrebe da se
svaka ti čast!
druže međusobno i sa svojim lovi-
štem.
O
U Lovnoj jedinici „Blato“ bilo je po- vih smo dana u prilici slušati i gledati
sebno živo i radno, a sve je koordinirao
kako vatra guta naše šume i pašnja-
lovočuvar Damir-Damac Milićević. Kao ke. Lovišta su u plamenu, tempera-
iz rukava nam je prosuo podatke o broju tura ide preko 40 °C.
unesene zečje divljači: sekcija Uzarići de- Uzarićko brdo dio je lovišta sekcije Uzarići.
set zečeva, sekcija Jare pet, sekcija Biograci U ovim uvjetima, divljači koja tamo obitava
osamnaest i sekcija Ljuti Dolac deset. Riječ također treba voda i hrana. Bunari su presu-
je o zdravim i odraslim primjercima div- šili, ili su zatrpani glibom i suhim lišćem. No
ljači, vjerojatno ni jedan nije bio lakši od Čedi, dugogodišnjem lovcu koji se nebrojeno
dva kilograma, napominje Damac. Treba puta dokazao u brizi za divljač, nije bilo teško
istaknuti da su čelni ljudi sekcija bili vrlo očistiti jedan zapušteni bunar i napuniti ga
aktivni i na visokoj su razini odrađivali po- vodom. To rade ljudi velikog srca. Divljač mu
trebne poslove, no i ostali bi ih lovci morali ne može zahvaliti riječima, stoga to činimo
slijediti. Nismo još dovoljno energični za mi u njezino ime, i u ime lovaca koji znaju što
sankcioniranje onih što samo znadu uzeti im je činiti u ovakvim uvjetima.
ranac, pušku i pustiti psa. Dokle tako? Nije
nam se Damir propustio pohvaliti kako ni- Jelena Ljubić
kada nije bilo tako mirno i uredno u lovi-
štu kao ove godine. Moguće je da su za to
pomalo zaslužni i „smiljari“, koji su stalno
u prirodi pa moguće lovokradice nemaju
dovoljno prostora. Ovoproljetna je suša
pogodovala razmnožavanju sitne divljači,
pogotovo zečje, ali bez obzira na to lovci
su odlučili ubaciti značajan broj zečje div-
ljači, pa je osim onih „redovitih“ 40 KM,
od dragovoljaca skupljeno još novca i
kupljena je divljač, koja se već poprilično
snašla, makar joj nedostaje svježe hrane.
Ali, u lovstvu je tako, nekada nam priro-
da nudi, a nekada oduzima. Ova je godina
iscijedila zadnju kap rose po ledinama i
presušila sve lokve i bunare po šumama.
Već je i rijeka Lištica između Knešpolja i
Uzarića presušila, ali sve to neće učiniti Čedo je najprije dobro očistio...
kraj lovačkim radostima. Zato je tu lovac
koji balansira i svojim aktivnostima stvara
nužnu ravnotežu, nadamo se.
U razgovoru s predsjednicima, tajnicima
i lovnicima sekcija, osjeća se zadovolj-
stvo učinjenim poslom ovoga proljeća.
Pojedinci zagovaraju još kupnju trčke i
fazanske divljači, ako tržišni uvjeti budu
povoljni i ako tanki novčanici lovaca budu
mogli to podnijeti. Neka se radi, neka se
ubacuje, pogotovo neka se čuva, jer svijest
o čuvanju svake jedinke u lovištu popravit
će i fond divljači i duh lovaca za radostan
boravak u lovištu.
Blago Lasić ... a zatim i napunio bunar vodom
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

LD „Pavlovica“ Novi Travnik „jedna općina, jedno lovište“, Upravni odbor LD-a „Pavlo-

Nova, zajednička
naložila je resornom ministru vica“ Novi Travnik spreman
da nađe mogućnost dogovora je potpisati sve akte koji će
kroz formiranje povjerenstva mu jamčiti opstojnost, vlastiti

općinska udruga?
u koje moraju biti uključene i
lovačke udruge. Pokušavajući
naći rješenje, predstavnici
lovačkih udruga, Županijsko
upravu, samostalnost u uprav-
ljanju sredstvima i pripadnost
Lovačkom savezu Herceg Bo-
sne. Ponuđeno rješenje na tom

D
a se u Županiji Sre-
dišnja Bosna, kad je
riječ o lovstvu, radi
na čudan, možda i nezako-
nit način, dokaz je i to što se
ovdašnji lovci već tri godine
odzivaju na radne akcije i s
puno volje i elana rade na
očuvanju prirode, lovišta i div-
ljači, a zauzvrat bivaju kažnjeni
famoznom zabranom lova. Da
apsurd bude veći, županijski
resorni ministar formirao je
nekakve nezakonite komi-
sije koje su trebale izglasati
unaprijed isplaniranu frazu
„jedna općina, jedno lovište“,
premda su ranijih godina već
bile donesene odluke kojima
se prihvaća svaka udruga koja
je egzistirala po donošenju
Zakona o lovstvu 2006. godine,
te da nema formiranja novih
udruga.
Kada je Vlada Županije Sre-
dišnja Bosna prepoznala frazu
vijeća za lovstvo te predstav-
nici Lovačkog saveza Herceg
Bosne dogovorili su formiranje
jedne krovne, nove općinske
lovačke udruge koja bi nomi-
nalno dobila lovište u zakup,
a postojeće bi lovačke udruge
zadržale svoj subjektivitet,
samostalnost te ostale i dalje
članice svojih saveza. Među-
sobni odnos postojećih udruga
i nove udruge bio bi reguliran
statutom nove udruge.
je tragu i s velikim izgledima
da bude prihvaćeno od strane
lovačkih udruga. Običnim je
lovcima već dosta neizvjesno-
sti i prepucavanja. Oni žele
u lov, žele gospodariti svojim
lovištima, a ne da se i dalje ide
na ruku sitnim mešetarima i
pojedincima koji bezočno krše
Zakon o lovstvu želeći ostvariti
neke svoje bolesne ciljeve.
Anto Cvitanović

LSUG „Jarebica“ Štrepci

Napredak u rješavanju
problema lovstva u
Brčko distriktu
N
a sjednici Vlade Brčko
distrikta, održane 17.
svibnja 2017., odobre-
ne su i usvojene smjernice za
izradu Odluke o utvrđivanju
granica lovišta na području
Brčko distrikta.
Zakon o lovstvu Brčko distrikta
usvojen je 2015., a sada, nakon
skoro dvije godine, učinjen je
korak ka utvrđivanju broja i
granica lovišta. „Suština priče
je da idemo prema utvrđivanju
granica lovišta, a ako to usu-
glasimo, pristupit ćemo poslu
dodjele lovišta na upravljanje
lovačkim društvima ili, even-
tualno, lovačkom savezu Brč-
ko distrikta, čije se osnivanje
razmatra“, kaže Saša Tanić, šef
Odjeljenja za poljoprivredu,
šumarstvo i vodoprivredu.
U Brčkom je registrirano 19
lovačkih udruga, ali ih samo
pet ispunjava odredbu Zakona
o lovstvu koja kaže da lovačka
udruga mora imati više od 300
članova. samo pet njih validno,
budući da samo one ispunjava-
ju uvjet koji je predviđen Za-
konom o lovstvu: trebaju imati
više od 300 članova.
„Što se tiče granica lovišta i to
zavisi samo od sebe i od priro-
de, a to neće u bitnome utjecati
na utvrđivanje granica lovišta,
jer granice lovišta se utvrđuju
prema nekim drugim kriteriji-
ma – životinje koje obitavaju u
tome lovištu, obitavaju tu, neke
druge u nekom drugom lovištu“,
rekao je Tanić. Prilikom utvrđi-
vanja granica lovišta redovito se
koriste lako prepoznatljivi i traj-
ni objekti, poput rijeka, potoka,
vododjelnica, trigonometara,
prometnica i slično, a svako
ustanovljeno lovište mora omo-
gućavati život, reprodukciju,
rast i razvoj divljači.
Karta lovišta “Jarebice” Štrepci
„Kao resorni šef odjeljenja, svih zainteresiranih“, zaključio
dat ću sve od sebe da što prije je Saša Tanić, šef Odjeljenja za
dođemo do rješenja. Vjerujem poljoprivredu, šumarstvo i vo-
da je rješenje moguće i ono se doprivredu u Vladi Brčko dis-
može naći isključivo kroz raz- trikta.
govor“, dodao je Tanić. Neko se Nakon usvojenih smjernica za
rješenje, dakle, mora naći, jer se utvrđivanje granica lovišta, for-
lovstvo na području Distrikta mirani su pregovarački timovi
posljednjih godina gotovo uga- koje čine po tri predstavnika
silo. „Određivanje broja lovišta konstitutivnih naroda, a u ko-
i njihove granice jako je kom- jima su predstavnici u zakono-
pleksno i zahtjevno pitanje, ali davnoj i izvršnoj vlasti te pred-
vjerujem da možemo doći do stavnici lovačkih udruga.
konačnog rješenja, ako postoji
spremnost na razgovor i dijalog Filip Filipović

31
www.lovackisavez-hb.ba
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik janović, predsjednik Društva, u Dvogodišnji pomoćnik Ivan Meljančić

Obilježen Dan župe

pratnji prijatelja i predstavnika
županijskih tijela vlasti. 
Da se trn oštri izmalena, doka-

i Dani Nove Bile zao je mali Ivan Meljančić, član

LD-a „Sokol“, koji ima samo dvi-
je godine i koji je cijelo vrijeme

T
radicionalno, svake se
godine uz blagdan Du-
hova slavi Dan župe i
obilježavaju se Dani Nove Bile.
Ove godine, 2., 3. i 4. lipnja,
dvadesettreći put, upriličena je
ova pučka fešta kojoj svoj obol
redovito daju lovci LD-a „Sokol“.
Za nedjelju 4. lipnja, dok su tra-
jala završna sportska, kulturna
i zabavna događanja, lovci su
pripremili lovački gulaš za sve
sudionike, u čemu su se poseb-
no istaknuli Mladen Meljančić,
Nenad Meljančić, Boris Bralić
i Ružica Bajo, tajnica Društva.
Priliku da prvi kuša i ocijeni lo-
vački gulaš imao je Drago Mar-
„pomagao“.
Pučka fešta uz blagdan Duhova
protekla je veličanstveno i u na-
zočnosti velikog broja sportaša,
kulturnjaka, hodočasnika te go-
stiju iz cijele Središnje Bosne,
čak i iz inozemstva.
Ružica Bajo

Predsjednik Marjanović i njegovi gosti bili su zadovoljni lovačkim gulašom Pučka fešta

Stipo Zlatunić i Mirko Lešić

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Primopredaja dužnosti
Vrijedan trofej vuka

LU „Zavelim“ Roško Polje

Vučina, ne vuk K
rajem lipnja upriličena
je primopredaja dužno-
sti predsjednika LD-a
Društva u idućem razdoblju.
Novi predsjednik, Stipo Zlatu-
nić-Bećar, izrazio je nadu da će

V
uka kojega je odstrijelio
u veljači ove godine u
hajci na predatore, Ivan
Ljubas-Zjalića dao je na ure-
đenje u „zlatne“ ruke nadaleko
poznatom preparatoru Roku
Rebiću koji je vrhunski odradio
krzno, a i lubanju. Po riječima
preparatora lubanja je bronca,
a krzno zlato. Od sada Ivanov
dom krase ovi lijepi i vrijedni
lovački trofeji. Koristeći Roko-
vu uzrečicu „mili“, našem Ivanu
možemo slobodno reći: „Mili,
danas imaš što pokazati, jer to
nije vuk nego prava vučina“.
Ante Đikić
„Pavlovica“ Novi Travnik, iz-
među Mirka Lešića-Miće i Stipe
Zlatunića-Bećara, staroga i no-
voga predsjednika.
Mirko Lešić-Mićo informirao
je novog predsjednika o novča-
nim i ostalim sredstvima kojima
Društvo raspolaže, normativnoj
regulativi Društva, te zadacima
timskim radom pokušati učiniti
korak više u organizaciji i radu
Društva. Posebno se osvrnuo na
problem lovišta u ŽSB-u i obe-
ćao da će učiniti sve što može
kako bi ovdašnji lovci dobili lo-
višta i mogli loviti.
Anto Cvitanović

32
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik
Izvanredna skupština Društva
N
a sjednici Predsjed-
ništva LD-a „Sokol“
Nova Bila, održanoj
26. svibnja 2017., donesena je
odluka o održavanju izvanred-
ne izborne skupštine Društva.
Razlog: neopoziva ostavka
Žarka Jandrića, predsjednika
Društva.  lovišta te nemogućnost lova u
Drago Marjanović
Izvanredna izborna skupština
održana je 30. svibnja 2017.,
a jedina točka dnevnoga reda
bila je izbor novoga predsjed-
nika Društva.
LD „Golub“ Čitluk
Zec iz Orašja u Čitluku
P
očetkom travnja, LD
„Golub“ Čitluk u svoje
je lovište pustilo 52
zeca, nabavljena od uz-
gajivača Marinka Džoića
iz Orašja. Svaka je sekcija
zečeve puštala u svome dijelu
lovišta, i to onoliko zečeva
koliko joj je pripalo po broju
članova. Otprilike je bilo pola
mužjaka, pola ženki, a kako
su sve ženke bile skotne, ove
se godine očekuje veći prirast
mladih zečeva. Ako bude
sreće, zečice će se ove godine
okotiti još koji put.
Od 2002. do 2017., LD „Go-
lub“ pustilo je u lovište uku-
pno 1098 zečeva. Ako se zna
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Predsjednik Jandrić još je na
redovitoj izvještajnoj skupšti-
ni, održanoj 26. ožujka 2017.,
dao svoj mandat na raspolaga-
nje. U obrazloženju je naveo
da nije u mogućnosti obnašati
dužnost iz više razloga, jedan
od njih je i neriješeno pitanje Dio zastupnika na skupštini
Središnjoj Bosni. 
Izvanrednu sjednicu Skupšti-
ne vodio je Dario Sučić, v. d.
predsjednika Skupštine. Od 45
zastupnika, sjednici Skupšti-
ne nazočilo ih je 38. Odlukom
Skupštine, glasovalo se javno. 
Na sjednicama sekcija predla-
gani su kandidati za predsjed-
nika Društva. Od pet pred-
loženih, trojica su odustali, a
ostali su Drago Marjanović i
Boris Bralić. Voljom većine Radno predsjedništvo
zastupnika, u preostalom dije-
lu mandata dosadašnjeg pred- na ukazanom povjerenju te po- ku, obećali potporu i zaželjeli
sjednika, na dužnosti pred- zvao kolege lovce na suradnju mu mnogo uspjeha u obavlja-
sjednika LD-a „Sokol“ bit će i potporu u rješavanju posto- nju te dužnosti.
Drago Marjanović. jećih problema. Zastupnici su
Novi je predsjednik zahvalio nazdravili novom predsjedni- Ružica Bajo
da je prosječna cijena zeca
160 KM, dobije se ukupan
iznos od 175.680 KM.
Da bi udovoljilo svome
članstvu koje voli loviti divlju
svinju, Društvo će ovih dana
pustiti u lovište šest divljih
svinja nabavljenih od uzga- “Paketi” zečeva iz Orašja
jivača Tonog Rozića, člana
sekcije Gradnići. Njemu je Ni on ne zna kamo bi okrenuo...
Društvo kupilo 70 čeličnih
mreža za ograditi uzgoj-
ni prostor, a on će, prema
potpisanom sporazumu,
tijekom 2016. i 2017. Društvu
zauzvrat dati po šest divljih
svinja.
Gojko Prskalo
33
 SRODNE VRSTE

Kunić i zec piše Mladen bešlić

dvije različite životinje

Kunić može biti pitomi i divlji, no zec samo divlji • Ne dirajte mladunčad
zeca u prirodi, osim ako je to nužno • Pare li se međusobno, kunić i zec
ne mogu imati mlade

Lj
udi često poistovjećuju kunića i Nadalje, zbog navedenih razlika često se OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU
zeca, iako su to potpuno različite na jedan način pristupa kuniću, a na po- KUNIĆA I ZECA
životinje. Zec je divlja životinja, sve drugi način zecu. Stoga je jako bitno
sretna isključivo na slobodi i stoga joj to ne dirati mladunčad zeca u prirodi. Majka, Kunić ima kraće uši, kraće noge, živi u za-
moramo i omogućiti – baš kao što bismo koja je sigurno u blizini, više ih zbog vašeg jednicama, kopa nastambe pod zemljom
to željeli vuku, lisici ili pticama. mirisa neće prihvatiti. Izuzetak je ako je gdje ima mlade koji na svijet dolaze goli –
Pitomi zec ne postoji! Zec je, rekosmo, is- mladi zec ozlijeđen ili mu je majka tragič- bez dlake i slijepi, ovisni su o majci još tjed-
ključivo divlja životinja, za razliku od ku- no stradala. nima. Kote više mladih nego zečevi. Kunići
nića koji može biti i divlji i pitomi. Stoga Imate li kod sebe uhatog ljubimca, zasigur- su životinje koje mogu biti kućni ljubimci,
je potrebno dodatno naglasiti razlike među no je riječ o kuniću, a ne o zecu. Često se za razliku od zečeva.
ovim životinjama. susrećemo s mišljenjem da su veliki kunići, Zečevi imaju dulje uši te prednje i stražnje
Zadržite li zeca u kući/stanu, to će vjerojat- koji se uzgajaju „za lonac“, zapravo zečevi, što noge, izričiti su individualci i ne žive u sku-
no završiti tragično. Naime, nakon određe- nije istina. Tu je i dalje riječ o kunićima, sred- pinama, nastambe su im iznad zemlje gdje
ne dobi zečevi su skloni samoozljeđivanju. nje-velike-orijaške veličine, a zečevi su posve i imaju mlade, koji odmah vide, imaju dla-
Divljanjem po kući mogu slomiti jednu ili druga vrsta životinja, koja živi u divljini. ku, praktički su odmah pokretni i nekoliko
više nožica, pa čak i kralježnicu. Stoga, ako
želite kućnog ljubimca, udomite kunića, ne
zeca. Uostalom, zadržavanje divljih životi-
nja u zatočeništvu zakonom je zabranjeno.
S druge strane, postoji i divlji kunić koji je
po svemu, osim po boji i veličini, istovjetan
domaćem kuniću. Za razliku od domaćeg,
on je divlja životinja i u prirodi se snala-
zi jako dobro. Pitomog (domaćeg) kunića
ostavite li u šumi ili na nekoj livadi, osudili
ste ga na smrt – bilo od gladi, bilo od nje-
govih prirodnih neprijatelja. Ako iz nekog
razloga više ne možete voditi brigu o svom
kuniću (pitomom ljubimcu), nemojte ga
puštati u prirodu. Javite se nekoj od udruga
za zaštitu životinja koja će vam rado po-
moći da mu nađete novi dom.
Iako se u radu s kunićima često navodi ime
„zec“ i slični pojmovi, riječ je o potpuno
različitim životinjama. Potrebno je reći
da zec teško može postati kućni ljubimac,
zbog već navedenih razloga. Divlji kunić

34
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

Pitomi kunić
su puta teži od mladih kunića, no zato ih
Zapamtite – ni jed- je u gnijezdu manje. Osobnost im uvijek
no mlijeko nije kao sadrži crtu onog divljeg u sebi te izravno
svjedočimo i različitosti u karakterima
mlijeko majke zečice. zeca u odnosu na kuniće.
Zašto je bitno znati razliku između kunića
Najveće šanse da zeko i zeca?
Ni zdrav ni bolestan zec pušten u vašem
preživi su, kao i sva- dvorištu ne da se uloviti tako lako kao
kunić, što znatno otežava liječenje bo-
kom mladunčetu, uz lesnog zeca, ako je kod vas u zatočeniš-
njegovu majku tvu. Zec može biti prijenosnik različitih
bakterijskih i virusnih oboljenja kojima
Zec
www.lovackisavez-hb.ba
SRODNE VRSTE
U BiH se svake godine
nenamjerno uznemiri na
stotine mladunčadi zeče-
va, a većina ih, nažalost,
zbog toga ugiba. Naš je
cilj spriječiti da do toga
dođe, a u tome zečićima
i vi možete pomoći
kunić može podleći, a zec istodobno ne
mora imati vidljive simptome. Zato je
jako bitno da vaš kunić nema kontakt sa
zecom.
Zečeve nemojte dulje vrijeme držati u
transporteru ili zatvorenu prostoru jer, za
razliku od divljih kunića, oni u prirodi ne
žive u tunelima pod zemljom i potreban im
je velik i pregledan prostor – u suprotnom
se samoozljede. Ako nije nužno, ne vozite
ih automobilima.
Šansa da nađete mladunče divljeg kunića
staro jedan dan vrlo je mala, jer divlji kunić
svoje bebe rađa pod zemljom, za razliku od
zeca. Ako nije riječ o mladunčetu koje vam
stane u dlan, moguće je da je riječ o odra-
slu i odbjeglu kuniću, a tablica uz ovaj tekst
sigurno će vam olakšati određivanje o kojoj
je životinji riječ.
Ako ste mlade dirali, ne vraćajte ih, jer će
njihova majka osjetiti vaš miris i više ih
neće prihvatiti. U tom slučaju zečiće mora-
te othraniti na zamjenskom, mačjem mlije-
ku. Nažalost, čak i neki veterinari pogrešno
će vas savjetovati da mladog zečića hranite
travom ili sjemenkama. Iako mladi već vide
i imaju krzno i zubiće, takva će hranidba
zasigurno završiti uginućem mladunca
zeca, jer je do određene dobi posve ovisan
o mlijeku svoje majke.
Zamjensko, mačje mlijeko najsličnije je
zečjem mlijeku i stoga se koristi u othra-
njivanju mladih zečića. Kravlje/kozje/ov-
čje mlijeko nije dovoljno hranjivo i sadrži
previše laktoze. Oni zečići koji uspiju pre-
živjeti na tom mlijeku, budu slabo razvijeni
i skloni lomovima kostiju, što ima ozbiljne
posljedice.
Općenito, nikad nije previše napominjati
koliko je bitno mladunčad zečeva u prirodi
ne dirati. Iako izgledaju kao da su napušte-
ni nasred livade, njihova je majka uvijek u
blizini i vratit će se.
35
 SRODNE VRSTE

Tablica koja prikazuje osnovne razlike između kunića, kućnih ljubimaca i zečeva

KUNIĆ ZEC
PREDNJE ŠAPE kratke   duge
STRAŽNJE ŠAPE kratke   duge
UŠI kraće   duge, na samom vrhu crne
LUBANJA kraća   dulja
TRAJANJE BREMENITOSTI 28-34 dana   40-42 dana
MOGUĆNOST PONOVNE BREMENITOSTI već u zadnjim danima aktualne trudnoće   već u zadnjim danima aktualne trudnoće
GNIJEZDO MLADUNČADI u prirodi: ispod zemlje; kućni ljubimci: kotilica; u oba slučaja obloženi dlakom   usred livade, na površini zemlje, nije obloženo dlakom
BROJ MLADIH oko 5 (3-8, ali i više), tendencija k većem broju   oko 2 (1-4), tendencija k manjem broju
TEŽINA MLADUNCA STAROG JEDAN DAN do 50 grama   oko 100 grama
OČI MLADUNCA STAROG JEDAN DAN slijepo   odmah vidi
TIJELO MLADUNCA STAROG JEDAN DAN golo   s krznom
PONAŠANJE MLADUNCA STAROG JEDAN DAN mirovanje, spavanje   mogući ugrizi, skakanje na ruku nalaznika, frktanje
MOGUĆNOST OTHRANJIVANJA
ZAMJENSKIM MLIJEKOM jako mala do nemoguća (tražiti zamjensku majku!)   jako velika, pridržavate li se uputa
PRVA ZELENA HRANA KOD VAS nekoliko mjeseci (preporuka 6 mjeseci), u prirodi s oko 5 tjedana   već s 10 do 14 dana

NAČIN ŽIVOTA u grupama, jako vole društvo   izričiti individualac i samotnjak, osim kad je nužno: u doba parenja i
odrastanja mladih
KUĆNI LJUBIMAC da   ne
POJILICA ZA VODU može   ne, obvezno zdjelica
SJEMENKE nepotrebne   manje količine
DRŽANJE U STANU može   nipošto nije preporučljivo (osim tijekom othranjivanja nađenih beba)

SAMOOZLJEĐIVANJE ne   velika mogućnost samoozljeđivanja, s mogućim smrtnim ishodom

(pri duljem zatočeništvu i u određenim uvjetima)
OPREZ S LIJEKOVIMA I DODACIMA srednji do velik   jako velik

BOJA (U BiH) kućni ljubimci: bijela, narančasta, crna, siva, smeđa i njihove kombinacije   uvijek jednobojan – kriptička obojenost, samo smeđa (ovisno o
percepciji: žuto smeđa i smeđe siva). Često ima bijelu točkicu na glavi

POKAZIVANJE OPREZA dignu se na stražnje noge, naćule uši, lupanjem stražnjih nogu   spuštanjem tijela i glave uz tlo, uši prislone uz tijelo, mirovanje do
obavijeste ostatak skupine o mogućoj opasnosti zadnjeg trenutka za vrijeme približavanja opasnosti
KRETANJE/BIJEG trk   trk, dugi skokovi i okretanje u zraku

KAKO GA SMIRITI U ZATVORENU PROSTORU poklopiti mu oči i pritisnuti glavu uz tlo   metoda za kuniće ne uspijeva, zato ga obvezno treba pustiti i udaljiti
se dok se ne smiri
PONAŠANJE može se zbližiti s čovjekom   uvijek plah, jako osjetljiv
IZNENADNI POKRETI gotovo ih nema   vrlo izraženi
DNA: BROJ KROMOSOMA 22 para (pitomi), 21 par   24 para
POPULACIJA U BiH divljih kunića gotovo više i nema   zečeva još uvijek ima, ali sve su rjeđi zbog intenzivnog lova
DRUGI NAZIVI kunić, lat. Oryctolagus Cuniculus, engl. bunny, rabbit ili katkad rabbit zec – zec obični, europski zec, tj. smeđi zec, lat. Lepus europaeus, tj.
kitten, kit(s) za mladunče kunića Lepus Europaeus Pallas, engl. hare ili revelet za mladunče zeca

36
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
 LOVAČKO ORUŽJE

PERAZZI
nedosanjani san mnogih strijelaca
„Armi Perazzi“ slavno je i veliko ime koje ne posustaje u
surovoj utakmici koja se konstantno igra na vrhu svjetske
oružarske sportsko-streljačke scene. Puške Perazzi vjero-
jatno će još dugo vremena na natjecanjima širom svijeta
osvajati više medalja nego sve ostale zajedno Danielle Perazzi (1932. - 2012.)

U
piše Mladen bešlić
svijetu sportskog oružja
Perazzi se reklamira otprilike kao Ferrari
u sportskim automobilima. Slično kao i
kod najpoznatijeg proizvođača sportskih
automobila, uspjeh Perazzija pripisuje
se i pripada jednom jedinom, hrabrom
vizionaru. U ovom slučaju Enzo Ferrari
zapravo je Daniele Perazzi, koji je svoj put
od šegrta do svjetskih medalja i nagrada,
započeo u Italiji u vrijeme II. svjetskog
rata. Kao šesnaestogodišnji puškarski
šegrt, Daniele Perazzi našao je posao kod
jedne slavne oružarske tvrtke u okolici
Brescie. Do svoje 25. godine života, ovaj
strijelac, lovac i veliki talent za projekti-
ranje i izradu oružja, stekao je ugled čak
i među najpriznatijim imenima koja su
radila za uglednog, starog proizvođača
oružja iz Val Trompije. Godine 1957., s
nešto gotovine u džepu i ne mogavši dalje
trpjeti višestoljetne proizvodno-konstruk-
torske okove koji su vladali u tvornici u
kojoj je radio, krenuo je svojim putem i
osnovao vlastitu tvrtku „Armi Perazzi“.
Tako je rođena nova zvijezda, a legenda o
tvrtki Perazzi mogla je započeti svoj put.
prijedloge oblikovao je u jednu cjelinu
inovativne izrade bravljenja cijevi i me-
hanizma opaljenja vatri. Tako je nastala
sportska bok sačmarica Perazzi, s kojom
već godine 1964. na Olimpijadi u Tokiju
biva osvojena prva zlatna medalja. Od
tada ova puška postaje standard za izradu
sportske bok sačmarice, koji još uvijek
nisu dostigla slavna imena u proizvodnji
oružja kao što su „Beretta“, „Browning“,
„Flodman“, „Kemen“, „Purdey“, „Holland &
Holland“ itd.
Pravi preokret i uspjeh na tržištu došao
je s modelom MX8, koji je osmišljen za
Olimpijadu u Meksiku 1968. godine.
Da je ova puška već dugo najbolje svjetsko
sportsko oružje, dokazuju, primjerice,
rezultati s Olimpijade u Pekingu 2008.
godine, kad je od mogućih 15 pobjednič-
kih medalja njome osvojeno – jedanaest,
te s Olimpijade u Londonu godine 2012.,
kad je od 30 strijelaca koji su dostigli finale
natjecanja, njih 24 pucalo iz nje, a od 15
odličja, njoj je pripalo – dvanaest.
Giovanni Cernogoraz (Hrvatska), olim-
pijski pobjednik iz Londona, leteće mete
gađa puškom Perazzi MX2000/8 s neko-
liko rezervnih cijevi, a ona u kompletu
vrijedi minimalno 40 tisuća KM. Svaka od
tih cijevi je „unikat“, rađene su ručno, po
mjeri sportaša koji ih je naručio, i zato su
tako skupe.
GOLEM BROJ METAKA
Šta čini Perazzi bok sačmarice toliko
boljim od ostalih? Ponajprije, konstrukcij-
ski je riješena na, vjerojatno, trenutačno
najbolji mogući način, počevši od sustava
bravljenja, do mehanizma za paljenje vatri.
Svi njezini dijelovi vrhunski su izrađeni
na CNC strojevima, ručno se namještaju i
sklapaju, a nakon svega toga slijedi rigoro-
zna višefazna kontrola.
Perazzi sustav za bravljenje cijevi.
Primijenjena je tzv. boss brava, kod koje se
zabravljujući ključevi nalaze lijevo i desno
na sredini donje cijevi. Donjih ključeva
nema, tako da je monoblok veoma nizak,
a time je niska cijela silueta puške. Ovi
Perazzihightech

SPORTSKA BOK SAČMARICA

Prvi samostalni Danieleov proizvod bila

je sportska bok sačmarica. Nije to bila baš
obična puška. Daniele se i sam godinama
uspješno natjecao u gađanju letećih meta
(glineni golubovi) i stekao veliko iskustvo,
ali se pri izradi ove puške konzultirao s
mnogim tadašnjim poznatim kolegama
strijelcima. Sva njihova iskustva, želje i

37
www.lovackisavez-hb.ba
 LOVAČKO ORUŽJE
Giovanni Cernogoraz, hrvatski zlatni olimpijac, s Perazzi puškom
simetrično raspoređeni bočni ključevi
veoma su masivni i nalaze se u približno
istoj ravni s prednjim osloncima – okret-
nim točkama, što daje najjače moguće
bravljenje u četiri maksimalno razmaknu-
te točke. Time je svaka ova puška stekla
enormnu izdržljivost i sposobnost da bez
rasklimavanja ispali golem broj metaka.
To se u uvjetima eksploatacije lovačkih
pušaka ne događa, ali je presudno kod
sportskih pušaka. U disciplinama trap, skit
i sporting napredni strijelci ispale za jedan
trening više metaka nego prosječan lovac
za godinu dana.
Perazzi mehanizam vatri. Veoma je po-
zorno odabran, baš u skladu s korištenjem
na sportskim borilištima. To je složen
kinetički mehanizam s mnogo poluga,
opruga i osovinica. Zato Daniele Perazzi
bira za svoju pušku udarni mehanizam
blitz konstrukcije. To je takav mehanički
sklop, koji se kompletan vrlo lako montira
i demontira na pušku. Znači, u slučaju
Perazzi ima nekoliko različitih mehanizama za opaljenje, koji se brzo skidaju i ponovno montiraju na pušku
38
kvara, za nekoliko trenutaka strijelac skida
stari, pokvareni i montira ispravan udarni
mehanizam. Kod blitz mehanizma za
paljenje vatri udarači, udarne opruge i za-
pinjači postavljeni su na jednoj ploči koja
nosi i obarač (ili obarače) te s donje strane
zatvara baskulu.
„Perazzi“ je napredniji od drugih i u izradi
tandema cijevi, nišanskih šina, kundaka, u
ergonomiji i uopće u kvaliteti upotreblji-
vosti puške. Bilo da je riječ o lovačkim ili
sportskim modelima, svakom se poklanja
maksimalna pozornost.
PERAZZI HIGH TECH
Od lovačkih modela, „Perazzi“ pravi po-
ložare i bokerice, ali i luksuzne komplete
od četiri bok puške kalibra 12, 20, 28 i 410.
Luksuzna oprema, koja podrazumijeva i
ukrasne bočne pločice sa zlatnim detalji-
ma i dubokom gravurom, čini ove kom-
plete čak i vrijednim umjetničkim djelima,
kojima s vremenom raste vrijednost. Ovo
s četiri luksuzne istovjetne puške u četiri
sačmena kalibra „Perazzijev“ je korak dalje
u izradi identičnih pušaka, „bliznakinja“.
Bogatim kolekcionarima i ljubiteljima
oružja ove firme, „Armi Perazzi“ i te kako
ima što ponuditi. I najizbirljiviji će kupac
kod „Perazzija“ naći oružje koje zadovolja-
va njegove zahtjeve. Da i ne spominjemo
„krojenje“ puške i kundaka prema mjera-
ma i željama strijelca.
Iz „Perazzijeva“ golemog opusa za ovu
prigodu izdvajamo dva modela – Perazzi
High Tech i Perazzi MXS Sporting.
Glavna karakteristika modela Perazzi High
Tech nešto je teža baskula, što po tvrdnji
proizvođača daje nešto bolji raspored
masa u zoni jače ruke, dakle i blaži trzaj.
Različita je i nišanska šina, koja je u zoni
monobloka široka 7 mm, a na ustima
cijevi iznosi 10 mm. To nekim strijelcima
omogućuje bolju preglednost i brže nala-
ženje cilja. Cijevi i baskula mat su površi-
ne, tako da nijedan dio ove puške ne daje
odbljesak, čak ni na najjačem podnevnom
suncu. I kundak je nešto širi i masivniji i
na obje njegove strane urezan je naziv Pe-
razzi High Tech. Ova puška nastavlja sve
ono najbolje što je dosad krasilo Perazzi-
jeve modele, tek uz nešto malo izmjena i
dotjerivanja.
NAJBOLJA NA TRŽIŠTU
Ovaj prikaz pušaka Perazzi samo je
podsjećanje da jedno veliko i slavno ime
ne posustaje u surovoj i nemilosrdnoj
utakmici koja se konstantno igra na vrhu
svjetske oružarske sportsko-streljačke
scene. Perazzi puške još će dugo vremena
biti oružje koje će osvajati više medalja na
natjecanjima, nego sve ostale zajedno. I
zato, tko može neka ukrasi svoju vitrinu
puškom Perazzi MX8, MX12, MX2000...,
ili novom High Tech puškom. Nabaviti ovu
pušku može se bilo gdje u svijetu, a cijene
su dosta visoke pa je mnogi smatraju pre-
stižnom. Odlične je izrade i od najboljih
materijala, te je zbog toga vjerojatno nešto
najbolje što se nudi na tržištu sportskog
oružja..
Što se cijena tiče, niz je različitih kombi-
nacija i specifikacija koje utječu na njih,
ali, primjerice, model Pro Sport stoji oko
6000 eura, u nekim varijantama i preko
7000 eura. Second-hand primjerak u jako
dobru stanju, može se kupiti do 1000 eura
jeftinije, što znači da puškama Perazzi
cijena ne pada, čak i ako su polovne.
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

LD „Zec“ Busovača: OTVORENO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU
Čitlučani i Nadir Nišlić “osvojili” Kulu
D
a je streljana „Kula“
malo bliže Busovači,
možda bi se 15. srpnja
ove godine puške čule i na uli-
cama ovoga lijepoga srednjo-
bosanskoga gradića. Ovako, do
„Kule“ je oko četiri kilometra
uske ceste, pola asfalt, pola
makadam, i nekoliko stotina
„nadmorskih“ metara, pa do
grada nisu mogli doprijeti
ranojutarnji pucnji sa streljane
na kojoj je LD „Zec“ Busovača
upriličilo Otvoreno prvenstvo
u gađanju glinenih golubova –
disciplina trap.
One teško podnošljive ljetne
žege, ovdje jednostavno nema.
Večer prije – govore nam
domaćini – kada su pripremali
streljanu, bilo je poprilično
svježe, taman za dva rukava.
A ni na dan natjecanja nije
bilo vruće, dapače, sunce se
skrilo negdje u granama gustih
www.lovackisavez-hb.ba
stabala bijele breze, smreke i
jele, i baš je bilo ugodno gađati,
naravno i čavrljati, meziti i pi-
juckati pod šatorima ili u obilju
prirodne hladovine.
Za natjecanje se prijavilo 28
strijelaca, svrstanih u osam
ekipa. Osim domaćih strijela-
Čitlučani, ekipni pobjednici, s predsjednikom Saveza Slavkom Marinom
Na streljani “Kula” nakon natjecanja
ca, koji iz natjecanja u natjeca-
nje postižu sve bolje rezultate
i sve su bolje organizirani, na
„Kulu“ su svoju formu došli
provjeriti strijelci iz Kiseljaka,
Fojnice, Domaljevca, Orašja,
Čapljine, Čitluka i Mostara.
Da su došli još neki, ponajprije
LOVNO STRELJAŠTVO
Neumljani i Širokobriježani,
sportski gledano izazov bi bio
veći, ali i ovako se nema što pri-
govoriti, strijelci su bili odlični i
zaslužuju svaku pohvalu.
Prije početka natjecanja, tri kra-
ća, pozdravna govora. Najprije
Jako Čavara, predsjednik LD-a
„Zec“ Busovača, onda Slavko
Marin, predsjednik Lovačkog
saveza Herceg Bosne, te Josip
Mravak, predsjednik Općin-
skog vijeća Busovače, koji je i
službeno otvorio Prvenstvo.
Nakon dvije serije po 15
hitaca, u ekipnoj konkurenciji
najbolji su, sa 78 pogodaka,
bili Mario Dugandžić, Marin-
ko Zovko, Marijan Luburić
i Tomislav Luburić, članovi
HLU-a „Orao“ Čitluk. Do-
maćini, članovi LD-a „Zec“
Busovača, bili su drugi, Slaviša
Čavara, Marijan Relota, Mi-
odrag Relota i Tomislav Relota,
39
 LOVNO STRELJAŠTVO

Pojedinačni poredak: Nadir Nišlić, Miodrag Relota i Zvonko Udovičić Domaćini i gosti u razgovoru pod šatorom

zajedno su „ubili“ 74 goluba.
Strijelcima LU-a „Sava“ Orašje:
Nadiru Nišliću, Mustafi Beši-
reviću i Marijanu Maroševiću,
74 goluba bila su dovoljna za
treće mjesto.
Za pojedinačnog pobjedni-
ka natjecali su se: Tomislav
Luburić, Marijan Luburić i
Mario Dugandžić iz HLU-
a „Orao“ Čitluk, Zvonko
Udovičić iz LD-a „Lještarka“
Kiseljak, Miodrag Relota iz
LD-a „Zec“ Busovača i Nadir
Nišlić iz LU-a „Sava“ Orašje,
kao šesterica najboljih iz prve
dvije serije hitaca. Pobijedio je
Nadir Nišlić s 41 pogotkom,
drugi je bio Miodrag Relota
s 38 pogodaka, treći Zvonko
Udovičić s 37 pogodaka.
Pokale za prvo, drugo i treće
mjesto u ekipnoj konkurenciji
predstavnicima ekipa uručio
je Slavko Marin, a Jako Čavara
trojici najbolje plasiranih u
pojedinačnoj konkurenciji.
Na zajedničkom ručku u hote-
lu „Tisa“ u Busovači također je
bilo ugodno, i druženje i meni.
Domaćin se pokazao odličnim
organizatorom, i nije bilo ni
najmanje primjedbe na sve
ono što se događalo te subote
od 8 izjutra do 17 popodne.
Dragan Naletilić

LD „Jarebica“ Mostar streljaštva i na tome trebamo

Revijalno natjecanje
raditi i ubuduće“, poručio je
Grle i zaželio svim sudionici-
ma natjecanja ugodan boravak

L
ovačko društvo „Jarebi-
ca“ iz Mostara organizi-
ralo je 3. lipnja 2017. na
streljani „Bovan“ revijalno na-
tjecanje u lovnom streljaštvu –
disciplina trap.
Nakon provedenih izbora u
ovom Društvu, članovi streljač-
ke sekcije dobili su od Uprav-
nog odbora i novog predsjedni-
ka Makija Grle „zeleno svjetlo“
da se streljana dovede u funkci-
ju i da se za početak organizira
jedno natjecanje. I u tome su u
potpunosti uspjeli. Na natjeca-
nju su sudjelovala 32 strijelca iz
Mostara, Čitluka, Gruda, Širo-
kog Brijega, Čapljine i Neuma.
Otvarajući natjecanje pred-
sjednik LD-a „Jarebica“ Maki
Grle istaknuo je da će Društvo
poticati sve aktivnosti, pa tako
i lovno streljaštvo. „Mostar
je oduvijek bio centar lovnog
i dobar rezultat.
Standardno, pucale su se dvije
serije po 15 golubova za ekipni
poredak, a zatim šesterica naj-
boljih jednu seriju za pojedi-
načni poredak.
U ekipnom dijelu prvo mjesto
osvojili su strijelci HLU-a „Orao“
Čitluk (Mario Dugandžić,
Marinko Zovko, Tomislav
Luburić i Marijan Luburić),
drugo LD „Jarebica“ Mostar
(Leo Stojčić, Ivo Stojčić, Goran
Knezović i Darko Ćubela), treće
LD „Galeb“ Čapljina (Niko Re-
bac, Vedran Rebac, Anđel Dra-
gičević i Slavo Lasić).
U pojedinačnoj konkurenci-
ji prvi je bio Marinko Zovko,
drugi Blaženko Dujmović, treći
Goran Knezović.
Nakon uručenja pokala nasta-
vilo se druženje. Svi su sudioni-
ci bili zadovoljni organizacijom
natjecanja, očekujući nove su-
srete na ovoj streljani.

“Orlovima” iz Čitluka sve bolje ide... Vlado Bošnjak

40
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

NATJECANJE U GAĐANJU LETEĆIH META
Otvoreno prvenstvo HLU-a „Orao“ Čitluk
N
a streljani „Sveti Hubert“ u Do-
njem Malom Ograđeniku, općina
Čitluk, 17. lipnja 2017. održano je
Otvoreno prvenstvo HLU-a „Orao“ Čitluk
u gađanju glinenih golubova – disciplina
„trap“.
U prekrasnom ambijentu na obiteljskom
kompleksu lovno-sportskih sadržaja
vlasnika Marija Dugandžića, okupilo se 39
strijelaca svrstanih u 10 ekipa. Osim do-
maćina natjecali su se strijelci iz Neuma,
Čapljine, Mostara, Gruda, Širokog Brijega
i Busovače.
Na otvaranju strijelce je najprije pozdra-
vio domaćin Mario Dugandžić, a zatim i
predsjednik HLU-a „Orao“ Stojan Musa
koji je dao potporu unapređenju lovnog
Pobjednik Alen Franić i Stojan Musa, predsjednik “Orla”
www.lovackisavez-hb.ba
streljaštva i pozvao druge lovačke udruge
da idu tim putem. Čast da službeno otvori
natjecanje počasnim pucnjem pripala je
najstarijem lovcu „Orla“, Slavku Miletiću.
Pucale su se dvije serije po 15 golubova
za ekipni i serija prve šestorice za pojedi-
načni poredak. Rezultati s ovog natjecanja
računat će se za Hercegovačku ligu u
lovnom streljaštvu.
Prva serija ponudila je iznenađujuće loše
rezultate, posebice favorita. U drugoj
seriji natjecatelji su bili značajno uspješ-
niji. Padaju i dvije „petnaestice“, Vladimir
Mandić i Ivica Bačić, no neki su zbog loše
prve serije ostali bez očekivanog plasma-
na, prije svega ekipa „Mosora“ iz Širokog
Brijega. Na kraju LU „Jadran“ Neum (Ivica
“Jadranašima” iz Neuma, ekipnim pobjednicima, pokal
je uručio općinski načelnik Marin Radišić
LOVNO STRELJAŠTVO
Počasni pucanj - Slavko Miletić
Bačić, Mato Bačić, Ante Matuško i Alen
Franić) osvaja prvo mjesto (77), ispred
domaćina (Mario Dugandžić, Marinko
Zovko, Tomislav i Marijan Luburić) sa
69 golubova, a treće mjesto zauzeli su
strijelci „Jarebice“ iz Mostara (Leo Stojčić,
Ivo Stojčić, Goran Knezović i Blaženko
Dujmović) sa 67 pogodaka.
U pojedinačnoj konkurenciji poredak je
bio sljedeći: šesto mjesto Darko Ćubela
(24, 8), peto Gordan Miličević (23, 11),
četvrto Goran Knezović (25, 9), treće Ivica
Bačić (27, 11), drugo Marinko Zovko (25,
13) i prvo mjesto Alen Franić (26, 13).
U svečarskom dijelu pokale nagrađenima
u ekipnom dijelu dodijelio je načelnik Op-
ćine Čitluk Marin Radišić, a u pojedinač-
nom Stojan Musa. Nakon toga
uslijedio je zajednički ručak. I
ove godine, braća Marijan i To-
mislav Luburić pokazali su da
osim što dobro pucaju i izvrsno
kuhaju. Lovački gulaš koji su
ponudili ostavio je sve bez
daha. Konoba „Sveti Hubert“
pripremila je svoj specijalitet,
tepsiju ispod peke. Kud će
bolje. Prekrasna hladovina,
izvrsna hrana i rashlađena
žilavka, a netko reče: Danas
je puno bolji rezultat ovdje za
stolom nego na streljani.
Vlado Bošnjak
41
 KINOLOGIJA
KD „Vitez“, Vitez: CAC I CACIB BiH VITEZ 2017
Bernardinac i pudla
najljepši psi
Ovogodišnje izložbe u Vitezu opravdano nameću
dva pitanja. Prvo: Kamo ide kinologija, a posebice
lovna kinologija, u Bosni i Hercegovini? Drugo:
Zašto je tako mali broj prijavljenih pasa iz samoga
Viteza, njegove okolice, pa čak i Bosne i Hercegovi-
ne, a posebice pasa koji nastupe na izložbama?
G
odišnjim kalendarom kinoloških
manifestacija Međunarodne kino-
loške asocijacije (FCI) i Kinološ-
kog saveza Herceg-Bosne (KS HB), za 28.
svibnja 2017. predviđene su dvije izlož-
be pasa svih pasmina u Vitezu: državne
(CAC) i međunarodne (CACIB). Izložbe
su organizirali KS HB i Kinološko druš-
tvo „Vitez“ Vitez. Psi prijavljeni za izložbe
morali su posjedovati rodovnike saveza
priznatih od strane FCI-a, imati najmanje
tri mjeseca na dan održavanja izložbe, a
morali su biti i pravodobno prijavljeni radi
upisa u katalog izložbe.
Na CAC izložbi u službenoj konkuren-
ciji nastupila su 154 psa (prijavljeno 190
pasa), razvrstanih u 70 pasmina (78 pri-
javljenih). Najzastupljenije skupine bile
su II. (35 pasa) i IX. (31 pas). Najbrojnija
Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas državne izložbe
42
pasmina bila je bosansko-hercegovački –
hrvatski pastirski pas tornjak (10 pasa), a
zatim cane corso i yorkširski terijer. U ra-
zredu mladih (9 – 18 mjeseci) ocijenjeno
je 38 pasa, a nije priveden niti jedan vete-
ran. Na izložbu su privedena 74 mužjaka
i 80 ženki.
Izložbe je otvorio Perica Jukić, predsjed-
nik KS HB, koji je pozdravio sve izlagače
i posjetitelje, a izlagačima zaželio uspjeh
u radu. Kinološki sudci koji su ocjenjiva-
li pse u ringovima i pobjedničkom kru-
gu bili su: Radovan Mazalica (I. i V. FCI
skupina), Momčilo Milić (II., III. i IV. FCI
skupina), Mato Piljić (VI. i VII. FCI sku-
pina) i Mirko Petrešin (VIII., IX. i X. FCI
skupina). Stručni voditelj i delegat izložbe
bio je Mirko Čolak iz Širokoga Brijega.
Prvaci po FCI skupinama su:
• I. FCI skupina: bradati škotski ovčar Just
Gloria I.E.D Emiel, vlasnik Ivo Jennel
• II. FCI skupina: bernardinac Quantum
vom Baronenschloss, vlasnik Robert
Sanwick
• III. FCI skupina: yorkshire terrier Veni
Vidi Vici Stribrne Prani, vlasnica Alena
Bystrianská
• IV. FCI skupina: jazavčar standardni
(dugodlaki) Cailla za Štekotu, vlasnica
Dana Hajkova
• V. FCI skupina: njemački špic - pomera-
nac Keytailsendless Story, vlasnik Kevin
Goegel
• VI. FCI skupina: dalmatinski pas Flying
Dominoes National Velvet, vlasnica Ve-
ronica Hanmer
• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki
ptičar Pecos Jim de Narente, vlasnik Ivan
Jerković Prele
• VIII. FCI skupina: američki koker špa-
nijel Gabriel Bohemia Black Diamond,
vlasnica Marketa Viktorinova
• IX. FCI skupina: pekinezer Lary Perlova
Astarte Gold, vlasnik First Rafał Maciej
Sowinski
• X. FCI skupina: mali talijanski hrt Vito
Niby Nic, vlasnica Graźyna Trzepacz.
U pobjedničkom krugu izabrani su:
• najljepši mladi pas / Junior BIS: austral-
ski ovčar Gran Torino od Haliru, vlasni-
ca Eva Olga Hajkova
• najljepši pas izložbe / Best In Show: ber-
nardinac Quantum vom Baronenschlo-
ss, vlasnik Robert Sanwick.
Na CACIB izložbi nastupilo je 138 pasa
(176 prijavljenih), razvrstani u 67 pasmi-
na (74 prijavljena). Najbrojnija je IX. sku-
pina (28), a slijedi je II. skupina (25 pasa).
Najmanje je zastupljena IV. skupina (dva
psa). Po razredima najzastupljeniji su bili
psi međurazreda (31), zreli (29), prvaci
(28) i mladi (26). Među ocijenjenim je 71
mužjak i 67 ženki pasa. Zdravko Pranić
ocjenjivao je I. i II. skupinu, Mirko Petre-
šin III., IV. i V. skupinu, Momčilo Milić
VI., VII. i X. skupinu, a Radovan Mazalica
VIII. i IX. FCI skupinu.
Prvaci po FCI skupinama su:
• I. FCI skupina: australski ovčar Gran To-
rino od Haliru, vlasnica Eva Olga Haj-
kova
• II. FCI skupina: bernardinac Quantum
vom Baronenschloss, vlasnik Robert
Sanwick
• III. FCI skupina: yorkshire terrier Igora Stars
I Love You, vlasnica Kvetoslava Lalikova
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas međunarodne izložbe
• IV. FCI skupina: jazavčar standardni
(dugodlaki) Cailla za Štekotu, vlasnica
Dana Hajkova
• V. FCI skupina: njemački vučji špic Lo-
gan Šumbarsky Pramen, vlasnica Ingrid
Walterova
• VI. FCI skupina: bigl Ddans, Ddans
Dream Tim, vlasnik Dejan Gojković
• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki
ptičar C-Lili od starog hrasta, vlasnik
Elvir Velić
• VIII. FCI skupina: labrador retriver Ca-
sablanca Peter-S Gang Sitkowski Bor,
vlasnici Maciej Sowinski i Piotr Ulamek
• IX. FCI skupina: pudla srednja (bijela)
Aux Yeux Noirs Timba, vlasnik Brani-
mir Nikitović
• X. FCI skupina: mali engleski hrt Libri-
ums Remarkable Robyn, vlasnica Tea
Goljevšček.
U pobjedničkom krugu izabrani su:
• najljepši mladi pas / Junior BIS: yorkshi-
re terrier No More Tears Stribrne prani,
vlasnica Alena Bystrianská
• najljepši pas izložbe / Best In Show:
pudla srednja (bijela) Aux Yeux Noirs
Timba, vlasnik Branimir Nikitović.
Izložbe su održane na platou gradske
športske dvorane uz dobre uvjete, kvalite-
tan prostor, sve službe i sve prateće sadr-
žaje. Premda je postojala velika bojazan od
kiše koja je neprekidno padala u dane koji
su prethodili izložbama, može se smatrati
da je vrijeme dobro poslužilo, premda je
pri kraju dana bilo čak i vruće. I ovaj puta
izložbe su u velikoj mjeri imale međuna-
rodni karakter. Iz Češke je bilo 36 pasa (svi
prijavljeni su i nastupili), a za ove izložbe
unajmili su autobus, iz Poljske 24 psa, iz
Francuske 12 pasa, a ostali iz susjednih
država Hrvatske, Crne Gore i Srbije, te
iz Slovenije, Švicarske, Italije, Njemačke,
Mađarske i, naravno, psi iz BiH. Organiza-
cija ovogodišnjih izložaba bila je na razini
www.lovackisavez-hb.ba
onih iz prethodnih godina. Unatoč svemu
uočen je niz manjih propusta, koji bi se,
barem djelomice, trebali otkloniti za jubi-
larne X. CAC i V. CACIB izložbu sljedeće
godine.
Još treba istaknuti da je dan prije izložbe,
u organizaciji KS HB i KD-a „Vitez“, odr-
žan edukacijski seminar o temi „Anato-
mija pasa s osvrtom na genetiku i ocjenji-
vanje pasa“. Predavač je bio docent dr. sc.
Ivica Bošković, istaknuti lovni i kinološki
stručnjak s Poljoprivrednog fakulteta u
Osijeku. Polaznici seminara bili su kino-
loški sudci, kao i kandidati koji stažiraju
za sudce određene skupine. Cilj semina-
ra bio je osvježiti, a u nekim dijelovima
i produbiti znanja polaznika koja se tiču
anatomije, genetike i ocjenjivanja pasa.
Posebno su naglašene štetne posljedice
nerealno visokih ocjena za pojedine pse,
koje bi, zbog nedostataka koji se genski
prenose na potomstvo, trebalo isključiti iz
daljnjeg parenja.
Ovogodišnje izložbe opravdano nameću
dva pitanja. Prvo, kamo ide kinologija, a
posebice lovna kinologija, u Bosni i Her-
cegovini, i drugo, zašto je tako mali broj
prijavljenih pasa iz samog Viteza, okolice,
pa čak i Bosne i Hercegovine, a posebice
pasa koji nastupe na izložbama. Naime,
na CAC izložbi pasa izloženo je 19 lov-
nih pasa iz VI. i 17 lovnih pasa iz VII. FCI
skupine. Najbrojniji su bili posavski goni-
či (4), a zatim slijedi bosanski oštrodlaki
gonič – barak (3 psa). Na CACIB izložbi
izloženo je 9 goniča (među njima najbroj-
niji engleski baset?) i 5 ptičara različitih
pasmina. Mogući odgovori na ova pitanja
idu u pravcu sve težeg ekonomskog polo-
žaja stanovništva Bosne i Hercegovine, ali
i u sada već trogodišnjoj zabrani svih lov-
nih aktivnosti na području ove županije.
Ivica Drmić
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Bernardinac
je pasmina koja se prvi put spominje u 17.
st. Još se javlja pod imenima: Saint Bernard
dog, Sveti pas, Alpski mastiff pas, Bern-
hardinerand i pas Barry (najpoznatiji ber-
nardinac, poznat po spašavanju preko 40
ljudskih života).
Ženke su sitnije, visine najmanje 65 cm.
Mužjaci su krupniji, imaju veću glavu i nji-
hova bi visina trebala biti barem 75 cm. Te-
žina je ovisna o veličini i građi tijela: mini-
malno je 73 kg, no može biti i preko 117 kg.
Po dlaci razlikuju se dva tipa bernardinca:
kratkodlaki i dugodlaki. Dlaku je potreb-
no svakodnevno četkati jakom metalnom
četkom dužih zubaca, kako bi se odstranile
otpale dlake. Kod kupanja, šamponiranje
se preporučuje šamponom za izbjeljivanje
dlake. Treba čistiti uši redovito alkoholom
jer im se jako prljaju i može doći do ošte-
ćenja sluha ako se ne čiste redovito. Kod
primjeraka sa spuštenim kapcima treba re-
dovito kontrolirati vid i oči.
Preuzeto: https://hr.wikipedia.org/wiki/
Bernardinac#Dlaka
Pudl
je jedna od najstarijih pasmina pasa na listi
Međunarodne kinološke federacije (FCI).
Pudli su danas najčešće – kućni ljubimci,
ali se zbog svoje inteligencije i sposobnosti
učenja, često koriste u cirkusima, ali i kao
tragači za tartufima.
Pudli se smatraju jednom od najinteli-
gentnijih pasmina. Isprva su uzgajani kao
lovački psi za aportiranje divljači iz vode.
Najveća karakteristika te pasmine je izu-
zetna društvenost, zbog tog su idealni kao
psi za pratnju i društvo. Pudlima ne otpada
dlaka, ne linjaju se za promjena godišnjih
doba, zbog tog se smatraju idealnim psima
za dom. Izuzetno su vjerni i odani psi, i to
glasno pokazuju (koliko god se njihovi vla-
snici trudili da to tako ne rade), dobro se
slažu s djecom, ali i s mačkama pa i drugim
kućnim ljubimcima. Mogu biti i dobri psi
čuvari, ali samo kao glasni najavljivači po-
sjetitelja, ali kako nisu agresivni, ne treba
očekivati da će napasti uljeza. Pudli imaju
urođenu inteligenciju i izraženu sposob-
nost učenja.
Preuzeto: https://sh.wikipedia.org/wiki/Pudl
43
 KINOLOGIJA
KU „Novi Travnik“, Novi Travnik: CAC I SPECIJALKA GONIČA NOVI TRAVNIK 2017.
Podjednak broj goniča i ptičara
Brojni gledatelji imali su prigodu vidjeti i nastupe službenih pasa koje su
publici predstavili pripadnici specijalnih postrojbi za potporu MUP-a ŽSB-a
i Ze-Do kantona, kao i škole za dresuru pasa iz Kaknja
D
vadeset sedmog svibnja ove godi-
ne u Novom Travniku su održane
dvije izložbe pasa: I. državna
(CAC) i I. specijalka goniča (VI. FCI sku-
pina) s dodjelom kandidature CAC. Izlož-
bu su organizirali KS HB i Kinološka udru-
ga „Novi Travnik“ Novi Travnik. Prema
pravilima organizatora na izložbama su
mogli sudjelovati čistokrvni psi koji posje-
duju rodovnik saveza priznatog od strane
FCI-a, koji su na dan održavanja izložbe
navršili najmanje tri mjeseca te upisani u
katalog izložbe. Psi su, prema starosti, pri-
javljeni u jedan od sljedećih razreda: šte-
nad-bebe (3 – 6 mjeseci), najmlađi (6 – 9
mjeseci), mladi (9 – 18 mjeseci), međura-
zred (15 – 24 mjeseca), otvoreni (preko 15
mjeseci), šampioni (s priznatim državnim
ili međunarodnim šampionatom), radni
(s položenim radnim ispitom) i veterani
(preko 8 godina starosti).
Na CAC izložbi u službenoj konkurenciji
nastupilo je 107, od prijavljenog 131 psa,
razvrstanih u 55 pasmina (63 prijavljena).
Najzastupljenije skupine bile su II. s 25 i
Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas državne izložbe
44
IX. s 24 pasa. Uvjerljivo najzastupljenija
pasmina bila je bosansko-hercegovački –
hrvatski pastirski pas tornjak (10 pasa).
Što se tiče lovnih pasa interesantno je da
je najzastupljeniji bio engleski baset (tri
psa). Izložen je skoro identičan broj pasa
goniča i ptičara, što se svakako može
smatrati kuriozitetom u području gdje se
tradicionalno lovi s goničima. Najviše pasa
ocijenjeno je u razredu zrelih (ukupno 29),
a najmanje veterana (1). Na izložbu je pri-
vedeno 56 mužjaka i 51 ženka.
Kinološki sudci koji su ocjenjivali pse i
vršili izbor pasa u pobjedničkom krugu
bili su: Momčilo Milić (I., V., VIII. i IX.
FCI skupina), Ivan Jukić (II. FCI skupina),
Radovan Mazalica (III., VII. i X. FCI sku-
pina) te Ivo Krezo (IV. i VI. FCI skupina).
Stručni voditelj i delegat izložbe bio je
Mirko Čolak.
Prvaci po FCI skupinama su:
• FCI skupina: australski ovčar Fantasti-
ca Stastny Koutek, vlasnica Eva Olga
Hajkova
• II. FCI skupina: bosansko-hercegovač-
ki – hrvatski pastirski pas tornjak Toro,
vlasnik Husnija Burzić
• III. FCI skupina: stafordski terijer Zea
Chilli, vlasnik Ante Erceg
• IV. FCI skupina: jazavčar standardni
(dugodlaki) Cailla za Štekotu, vlasnica
Dana Hajkova
• V. FCI skupina: njemački minijaturni
špic (brown, black) Black Jake, vlasnica
Romela Bagarić
• VI. FCI skupina: bigl Ddans, vlasnik
Ddans Dream Tim Dejan Gojković
• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki
ptičar C-Lili od starog hrasta, vlasnik
Elvir Velić
• VIII. FCI skupina: američki koker špa-
nijel Gabriel Bohemia Black Diamond,
vlasnica Marketa Viktorinova
• IX. FCI skupina: mops Max Slo Land,
vlasnik Slo Land Vladimir Štandecker
• X. FCI skupina: mali talijanski hrt Vito
Niby Nic, vlasnica Graźyna Trzepacz.
U pobjedničkom krugu za najljepšeg mla-
dog psa (junior BIS) izabran je njemački
lovni terijer Blef Haus Škoro, vlasnik
Muris Prnjavorac. Naj-
ljepši pas izložbe (Best
In Show) prema ocjeni
sudaca je australski ov-
čar Fantastica Stastny
Koutek, vlasnica Eva
Olga Hajkova.
Za specijalku goniča s
dodjelom kandidature
CAC prijavljeno je 11
pasa, od čega ih je na-
stupilo 8, razvrstanih u
7 pasmina. Jedina pa-
smina koja je bila zastu-
pljena s više od jednog
psa bio je vendenski
oštrodlaki gonič. Sudac
na ovoj specijalki bio
je dr. sc. Ivica Boško-
vić. Za pobjednika ove
izložbe izabran je bigl
Ddans, vlasnik Ddans
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
 KINOLOGIJA

Dream Tim Dejan Gojković.

Obje izložbe održane su na odličnom prostoru gradskih sport-
skih terena u Novom Travniku, po sunčanu, ali i vjetrovitu vre-
menu. Vrijedni organizatori ovih priredbi iz Kinološke udruge
„Novi Travnik“, na čelu s Dominkom Mlakićem, ponudili su
bogat i sadržajan program. Brojni posjetitelji imali su prigodu
vidjeti i nastupe službenih pasa koje su publici predstavili pri-
padnici specijalnih postrojbi za potporu MUP-a ŽSB-a i Ze-
Do kantona, kao i škole za dresuru pasa iz Kaknja. Vrijedno je
istaknuti da je organizator o svom trošku osigurao ručak za sve
sudce, izlagače i posjetitelje izložaba.

Ivica Drmić Demonstriranje rada službenih pasa

KU „Grude“ Grude
N
akon odlično organiziranog

Procvat grudske kinologije

CAC Grude 2016, mlada grud-
ska ekipa zaljubljenika u kino-
logiju ove godine želi još više i još bolje.
U zajedničkoj organizaciji Kinološkog
saveza Herceg-Bosne i KU „Grude“, na
prekrasnim terenima privatnog ranča u
Dubravama, u vlasništvu tvrtke „Vio-
leta“, 1. rujna 2017. održat će se prvi,
povijesni CACIB Grude.
Da se ova velika međunarodna kinološ-
ka priredba ne bi svela na puki seoski
„dernek“ pobrinuli su se zaljubljenici
u lov i kinologiju, vrsni uzgajivači i
izlagači pasa, mladići iz KU-a „Grude“,
uz svesrdnu financijsku pomoć „Violete“
iz Gruda.
Naime, na dnevnom programu je dr-
žavna izložba pasa svih pasmina, CAC
Grude 2017, i specijalna izložba VII FCI
grupe, koju sudi jedan od najpoznatijih
europskih stručnjaka za ptičare, dr. Veli-
mir Sruk. Kako se izlagači ne bi osje-
ćali umorno, nakon dnevnog izlaganja
slijedi noćno osvježenje.
Predviđen je defile svih izlagača sa psi-
ma, a posjetitelji će na videozidu moći
pratiti neke velike svjetske izložbe pasa.
Osim toga upriličit će se prezentacija
športskog Agilitija, a sve će se to moći
snimati sa zemlje i iz zraka uz moguć-
nost online veze. Nakon toga slijedi
„ljepotica“ godine, noćna međunarod-
na izložba pasa svih pasmina CACIB
Grude 2017.
Cjenjeni kinofili, kinolozi, uzgajivači i
izlagači pasa, te svekoliki puče, dobro
nam došli!

Ante Paradžik

45
www.lovackisavez-hb.ba
 UGROŽENE VRSTE
J
edna od mnogih ugro-
ženih vrsta životinjskog
svijeta je i obična kornjača
(Testudo hermanni) koja
naseljava veliki dio Balkansko-
ga poluotoka (u zemljopisnom
smislu područje južno od
rijeke Save). Ima je u gotovo
svim zemljama južne Euro-
pe, ali je zbog civilizacijskih
razloga jako ugrožena i sve se
rjeđe može susresti, pa je iz tih
razloga dobila međunarodnu
zaštitu (Bernska konvencija
Appendix B – tako je nazva-
na), što automatski znači da
je strogo zaštićena i u našoj
zemlji.
Međutim, kao i u svim drugim
oblastima života, mnogi ne
poštuju ni zabrane ni zakone,
ne mare za štete u ekosustavi-
ma niti za bioetiku, ne poštuju
ni ljudske ni Božje zapovijedi.
Putem medija često možemo
saznati kako je na ovome ili
onome graničnom prijelazu
uhvaćen neki krijumčar s
nekoliko desetaka ili stotina
čančara koje su namijenjene
inozemnom tržištu. Poznato
je da ima dosta pojedinaca u
Republici Hrvatskoj i kod nas
u BiH koji imaju velike „zbirke“
kornjača, i da se trguje njima,
što tim trgovcima donosi
znatnu financijsku korist. Ali
to nije naša tema.
Što je to tako vrijedno kod ove
čudne životinje, oklopljene
tvrdim rožnatim štitom, pa
je ljudi toliko traže i kupuju?
Čančara je u prirodi ugrožena
modernom mehanizacijskom
obradom u poljoprivredi i
šumarstvu, mnoge jedinke
stradavaju na cestama, najviše
ih izgori u požarima, a često su
žrtve orlova, sova, sokolova...
Pretpostavljam da i mudre lije
znadu naći sladak zalogaj u
običnoj kornjači, premda to
nigdje nisam pročitao. Najvi-
še stradavaju mlade kornjače
koje dosta sporo rastu i tek s
deset godina postaju spolno
zrele. Kornjače žive u nizin-
skim i kamenitim zemljištima,
ne u visokim šumama već na
46
Čančara (obična kornjača)
NEISTRAŽENA LJEPOTICA
Čančara je u prirodi ugrožena modernom
mehanizacijskom obradom u poljoprivre-
di i šumarstvu, mnoge jedinke stradavaju
na cestama, najviše ih izgori u požarima,
a često su žrtve orlova, sova, sokolova...
travnatim površinama, jer je
kornjača pretežito biljojed,
makar sam osobno proma-
trao jedinke koje hvataju neke
insekte i crviće. Budući da
kornjača zimi hibernira (bora-
vi u nekom polusnu, zakopana
petnaestak centimetara ispod
površine zemlje ili pod nekom
kamenom pločom) i u bud-
nom stanju može nekoliko
tjedana bez hrane i vode. Tako
barem tvrde oni što ih
drže u stanovima
ili vrtovima kao
kućne ljubimce.
Čančara se
razmnožava putem nesenja
desetak jaja koja zatrpa u ra-
stresitu zemlju tijekom svibnja
i lipnja, da bi se u kolovozu
ili rujnu izlegle mlade jedinke
koje nastavljaju samostalan
život bez pomoći odraslih je-
dinki (premda to, kao i mnoge
druge pojedinosti oko čanča-
re, nije dovoljno istraženo).
Zanimljivo je da se kornjača
(ženka) ne mora svake godine
pariti, jer muško sjeme
može biti aktivno u
njoj i tri godine.
Nekoliko puta
sam berući
ljekovito bilje susreo prazan
oklop od kornjače, što mi je
bio putokaz da se negdje u
blizini nalazi i poneki živi
primjerak, premda su čančare
nedruštvene životinje. Vrlo
se sporo kreću u prirodi, a
dobio sam podatak da je jedna
obilježena pronađena preko
pet kilometara od mjesta gdje
je obilježena. Ona, dakle, luta
prirodom i ništa je, rekao bih,
ne veže za „rodno“ mjesto. Na
susret sa psom, koji obično ne
reagira na njezinu nazočnost,
ili s čovjekom, uvuče se u
svoju zaštitnu ljušturu i onda
stidljivo pomalo izvlači glavu,
studirajući daljnji tijek doga-
đanja i tek kada se predmetni
odmakne od nje, malo brže se
odmiče i zavlači u travu.
U našem narodu postoje mno-
ge zgode i vjerovanja o kornja-
či i njezinoj ulozi u prirodi i
životu ljudi. Još kao dijete sam
čuo priču starijih žena i ljudi,
da je kornjača jako zdrava i lje-
kovita životinja. Kazivali su da
liječi onoliko bolesti koliko ima
na sebi kvadratića. Radi toga
su je mnogi tražili i jeli njezino
meso, počesto i u sirovu sta-
nju. Pogotovo je bilo morbidno
kada su nekim teškim bole-
snicima davali da piju krv od
tek zaklane životinje. Isto su
to radili i kada se razboli krava
ili konj od nekih njima znanih
bolesti. Međutim, koliko u
tim vjerovanjima ima istine,
može pomoći jedna digresija.
Naime, u isto to vrijeme, dakle
sredinom dvadesetog stoljeća,
u narodu se pričalo o velikoj
ljekovitosti puža golaća, za lju-
de koji boluju od neizlječivih
trbušnih bolesti. Bolesnik bi
morao progutati živog golaća,
čija bi sluz bila jako učinkovita
za ozdravljenje! Danas vidimo
da se ta ista životinjica naveli-
ko gaji i rabi u farmaceutskoj
industriji za proizvodnju vrlo
skupih lijekova. Tko znade,
možda će jednoga dana i čan-
čara biti iste sudbine.
Blago Lasić

A
ko bismo načinili kakvu
anketu, istraživanje ili test
među stanovništvom, pogo-
tovo među urbanim skupina-
ma, glede biljaka i njihove raznolikosti i
korisnosti, zaprepastili bismo se razinom
nepoznavanja botaničkih pojmova i zako-
nitosti, čak i onih pojedinaca koji bi trebali
i morali širiti znanja iz ove oblasti! Ovu
tvrdnju odgovorno iznosim, budući da
sam se osvjedočio tražeći savjete i mišlje-
nja od pojedinaca za koje bismo bezuvjet-
no ustvrdili da su znalci u ovoj oblasti.
Ma, nije to nikakvo čudo među nama jako
ograničenim ljudima, jer imam primjer
čovjeka po zanimanju automehaničara
koji nikada nije naučio voziti dulje od tri
metra (koliko je dugačak kanal u garaži).
To spada u onu „vjerovali ili ne“. Obrađu-
jući ovu biljku u naslovu, nitko mi od
sugovornika nije znao reći ni kakva
je, ni gdje raste, a većina nije čula za
nju, premda im se često zaplela oko
nogu. Znali su da je to neka bezve-
zna i bezvrijedna povijuša, preko
koje je lako vrat slomiti. Zanimljivost
je da se grane hmelja povijaju oko
svoje baze isključivo nadesno.
Hmelj je, dakle, biljka penjačica (spa-
da u porodicu konoplje) koja može
narasti i do desetak metara duljine,
prihvaćajući se za drveća oko sebe i
usput im praveći ozbiljne poteškoće
jer je moraju nositi. Stabljika joj je
pokrivena velikim brojem sitnih bod-
ljika kojima se drži za podlogu (koru
druge biljke). Na dugim drškama,
jedni naspram drugih rastu višeprsni
listovi, oblika slična smokvi, samo
mnogo manji. Pojedine biljke su
samo muške ili samo ženske, što se
razlikuje po cvjetovima. Hmelj cvjeta
od lipnja do rujna, zavisno od sta-
rosti biljke, plodnosti i vlažnosti tla
www.lovackisavez-hb.ba
HMELJ (Humulus lupulus)
Hmelj je biljka penjačica (spada u po-
rodicu konoplje) koja može narasti i do
desetak metara duljine, prihvaćajući se
za drveća oko sebe i usput im praveći
ozbiljne poteškoće jer je moraju nositi
na kojemu raste, te izloženosti suncu. U
divljim uvjetima hmelj raste posvuda: uz
plotove, živice, putove, šumarke, vrbike...
Međutim, hmelj je danas mnogo poznatija
biljka u uzgoju koja obilno služi u indu-
strijskoj proizvodnji (hrana, brašno, pivo,
više vrsta lijekova). Odmah valja kazati
da se koriste isključivo šišarike ženskih
biljaka, premda u narodu postoji mišljenje
da su ljekoviti i muški dijelovi. Iz ženskih
šišarika kada sazriju i dobro se osuše,
istresa se prah u vidu brašna i u njemu je
sva vrijednost biljke. To brašno sadrži ra-
zličite kiseline, nekoliko eteričnih ulja, ta-
nine, holin, tvar sličnu morfiju. Koristi se
za poboljšanje apetita, jačanje probavnog
trakta, protiv proljeva, neuroznog želud-
ca, umiruje živce uopće, smanjuje spolnu
prenaglašenost, pojačava lučenje mokraće,
LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE
jako je dobar za suzbijanje gihta i svih
reumatskih oblika... Treba biti obazriv, jer
prekomjerna uporaba može dovesti do
neke vrste opijenosti ili sna, pogotovo se
moraju pripaziti vozači. Prah hmelja se
pohrani u neku staklenku i onda se može
koristiti u obliku čaja (mala žlica se prelije
vrelom vodom i nakon petnaestak minuta
se ocijedi i gutljajima pije).
Mnogi domaćini na ruralnim područjima
prave rasade od hmelja ili uzgajaju poneku
jedinku (ali mora biti i muška i ženska),
kako bi imali ukras, dakle iz estetskih
razloga, neku zaštitu od „zlih pogleda“ ili
za potrebe pripremanja lijeka. U narodu
se čaj od hmelja vrlo često rabi za ženske
poremećaje poput neredne mjesečnice,
protiv kamenca u bubrezima i bešci, a
najčešće se koristi za razdraženost osobe.
Uostalom, i službena farmaceutika
ima jako mnogo pripravaka na bazi
hmelja: za poboljšanje sna, protiv
depresije i drugih živčanih smetnji.
Pripravci od hmelja posebno se pre-
poručuju starijim osobama (ženama
u postklimakteričnom stadiju), a tako
i muškoj populaciji kada ih „ izdaje
snaga“, kada im je mokraćni trakt
narušen, neurotične srčane smetnje
uzrokovane gašenjem libida. Zna-
meniti biljari koje sam kroz knjige
„tražio i konsultirao“, preporučuju
da se brašno hmelja ne upotrebljava
samo već u kombinaciji s nekom
od biljaka: glog, imela, valerijana
ili češnjak. Vjerojatno je moguće
uključiti još kantarion (gospina trava)
ili matičnjak (ljubica pčelinja). To su
uistinu biljke, poznate u širokim slo-
jevima, za koje osobno jamčim da su
izuzetno učinkovite za mnoge ljudske
tegobe, pogotovo starijih naraštaja.
Blago Lasić
47
 LOVAČKA KUHINJA

Prepelica je poljska koka. Stanovnica je

žitnih polja i livada. Vrlo je ukusna mesa i
ljekovitih jaja. Prema kazivanju, nekada je
bila hrana kraljeva. Spremit ćemo prepeli-
cu, kao za kraljeve. JUHA S PREPELIČJIM JAJIMA
Jaja od prepelice vrlo su ukusna i zdrava deli-
PEČENE PREPELICE cija. Pripisuju su im se i ljekovita svojstva.

Sastojci Sastojci
3-4 prepelice komadi mesa uz kosti
5-6 grančica ružmarina, 5-6 grančica iznutrice
kadulje vezica peršina
1 glavica bijelog luka vezica celera i korijen
1 čaša maslinova ulja (1-2 dl) 2 lista blitve ili nekog drugog zelenog
sol, papar, vegeta povrća
1-2 limuna glavica crvenog luka
1 žličica sode bikarbone 1 – 2 rajčice
1 kg mladog krumpira 6 prepeličjih jaja
1 – 2 mrkve
Priprema vegeta
Prepelice očistiti od perja i iznutrica. sol
Meso potopiti u dublju posudu s puno kocka za juhu
vode, otprilike jedan sat u hladnom.
Zatim ptice premjestiti u čistu vodu sa Priprema
sodom bikarbonom. Soda će meso ptica Meso uz kost i iznutrice kuhati zajedno s po-
dosta omekšati. Nakon sat vremena ptice vrćem, da omekša. Zatim tekućinu procijediti
ocijediti, namazati solju, vegetom i staviti u drugu posudu. Možete dodati tjesteninu i
u posudu za pečenje. Dodati maslinovo napraviti juhu, osoliti, dodati vegetu i kocku
ulje i polijevati lagano po pticama, sitno za juhu. Peršin usitniti i posuti po tekućini.
isjeći bijeli luk, peršin, ružmarin, kadu- Mrkvu lagano isjeći na duge trake i dodati u
lju te sve dobro promiješati. Dodati 0,5 l smjesu. Jaja skuhati posebno. Očistiti ih te
vode, peći sat vremena uz lagano zalije- dodati polovice kod serviranja juhe u tanjure.
vanje ptica tekućinom. Krumpir oguliti,
posoliti i dodati u posudu sa pticama, još
lagano peći sve dok krumpir ne porumeni.
Poslužiti neku sezonsku salatu i svakako
neko dobro vino. Pripremila Jelena Ljubić

48
Broj 109, LIPANJ - SRPANJ 2017.
 ZABAVA

AUTOR: SREBRNO- GLASATI SE RUSKA MAKEDONSKI

osmosmjerka
POTOP, UČINITI Mariofil Soldo
MARIOFIL BIJELA KOVINA MAGAREĆIM GLUMICA SKLADATELJ
POVODANJ PLEMENITIM
SOLDO (Cr) GLASOM VILKOVA HRISIK L P M A S L A R S T V O
KRETANJE,
POLAZAK
I A K C B O A K S A G P
U NEKOM K K V I S N I M K A R R
PRAVCU
PROTIVNOST, O I S N N N S S P I O A
PROTURJEČ- V T N V S V T H J I Z D
NOST
A P A A K P O E M A O O
SIGNALNO
TIJELO KOJE NJ O P R D R K D I R T N
PLUTA
E A O P D O R B O R A P
MLATITI, N G R A R O P P N R I Č
LUPATI, TUĆI

TELUR SRPSKA U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od

ANDRIJA
MAUROVIĆ MALA
GLUMICA osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim
(“EROTIKON”) slijedom, dat će rješenje.
ZARAVAN
SULTANOV
NAMJESNIK BISTA, GROZOTA, HORDA, ISTOK, LAMPION, LIKOVANJE, MA-
U VILAJETU SLARSTVO, NAPASNIK, NAPOR, OPTIKA, PAROBROD, PODANIK,
(mn.)
POEMA, POROD, PRAVNICA, PRIJEKOR, RADON, RODOVNIK,
IGOR TUDOR
GLUMICA SNIMKA
VILENICA ZBIRKA RAZLI- Rješenje: POSAVSKI GONIČ
ČITIH VINA
HRV. GLUMICA KOLESAR
(“SLAVICA”)
OSOBA KOJA PUNO SPAVA Pucanje od smijeha Frano Vukoja

ZAKUPNIK MORE, MORE

STANA
Lovac pita kolegu:
– Ideš li na more?
ALKOHOLNO ITALIJA
PIĆE
– Ne.
(SVIJETLO...) NAJVEĆA RIJEKA – A zašto?
U MIANMARU
KIBELIN, SVE- – Doktor mi zabranio slano – pojasni mu kolega.
FORMAT ĆENIK, ATIS
PAPIRA
EGIPAT OTAC
Lovac se sprijateljio sa šeikom koji je u BiH kupio veliko ima-
RIMSKA nje. Šeik dobije poruku da je postao otac i povede prijatelja
BOŽICA LJEPO-
TE I LJUBAVI lovca sa sobom na Bliski istok. Došli su u rodilište pred staklo
koje odvaja novorođenčad od posjetitelja, a lovac upita šeika:
NAPAD, SPRAVA ZA – Prepoznaješ li svoje?
NAVALA, REZANJE
NASRT DUHANA
– Prva četiri reda – pokaza mu šeik.

CRNI NAPITAK JEDINICA

“LITRA”
STATI KOMU Lovac se obrati lovcu profesoru fizike:
NA... - Ej, profesore, moj sin ima jedinicu kod tebe, nadam se da ga
IVAN ROBERT
ANTE VICAN nećeš ljuljnut’ na popravni. Znam ja da on nije od nekog zna-
RAKITIĆ ALTMAN nja pa ga neću slat’ na neke velike škole. Ma, neka završi nešto
ASTAT
šta bilo, tako nešto k’o ti!
NEPROMOČIVO
PLATNO ZA KOJOM SE OŽENITI?
POKRIVANJE
Mladi lovac upita starijega:
PRISTANIŠTE – Kakvom je ženom najpametnije oženiti se?
NA DUNAVU – Ne ženi se djevojkom, jer da valja, već bi se udala. Nije se
(VOJVODINA)
pametno ženiti ni udovicom, ako je ukopala jednog i tebe će.
Najbolje ti je oženiti se nekom udanom, ako je valjala njemu,
valjat će i tebi!

49
www.lovackisavez-hb.ba
 IN MEMORIAM
ALOJZIJE ROTIM
(1942. – 2017.)
Iznenada nas je zauvijek napustio
naš kolega i prijatelj Alojzije Rotim,
naš Ale.
Bio je drag i plemenit čovjek. Cijeli
svoj radni vijek proveo je u Nje-
mačkoj, ali je uvijek po dolasku i
kasnije u mirovini nalazio vreme-
na družiti se sa svojim kolegama,
posebice s lovcima svoje sekcije
Gornji Gradac. Sjećat ćemo ga se s
poštovanjem i ljubavlju. Počivao u
miru Božjem.
LD „Mosor“ Široki Brijeg
ANTE MIKULIĆ – MIKA
(1939. – 2017.)
Početkom srpnja završio je život-
ni i lovački put našega dragog
prijatelja i kolege lovca Ante Mi-
kulića- Mike. Pamtit ćemo ga kao
izuzetno dobra i plemenita čovje-
ka. Hvala mu za brojne susrete,
druženja i sve dobro što je učinio
za naše Društvo. Počivao u miru
Božjem. i lovačkih druženja. Tijekom svog
LD „Mosor“ Široki Brijeg
LUKA LONČAR
(1947. – 2017.)
U 71. godini života, nakon krat-
ke i teške bolesti, zauvijek nas je
napustio naš veliki lovac i dragi
prijatelj, Luka Lončar. Krasile su ga
vrline pravoga lovca, marljivost u
lovačkim akcijama, odgovornost
prema prirodi i divljači i spremnost
za lovačka druženja. Za to je bio
odlikovan i pohvaljivan od strane
Društva i Saveza. Na dostojanstven
smo ga način ispratili na vječni po-
činak, ostajući mu zahvalni za sve
što je učinio za naše Društvo. Us-
pomena na njega i dalje će živjeti
u našim srcima. Počivao u miru
Božjem.
LD „Radovanj“ Posušje
50
DRAGO GAVRAN
(1954. – 2017.)
Redove našega Društva zauvijek
je napustio naš dugogodišnji član,
kolega i prijatelj Drago Gavran.
Pamtit ćemo ga kao dobra čovjeka
i lovca koji je volio lovačke običaje
te druženje s prijateljima i kole-
gama lovcima. Velika mu hvala za
sve što je učinio za boljitak našega
Društva. Ostat će nam u trajnom
sjećanju u svim našim lovovima
i lovačkim druženjima. Počivao u
miru Božjem.
LD „Fazan“ Usora
KARLO ZELENIKA – KARE
(1931. – 2017.)
Vijest o iznenadnoj smrti našega
kolege i prijatelja Karla Zelenike
– Kare s nevjericom je odjeknula
širokobriješkim krajem. Iako u po-
znim godinama, bio je prisutan u
brojnim životnim aktivnostima,
pa i onim lovačkim. Bio je dobar
i častan čovjek, uzoran lovac, pri-
jatelj i veliki ljubitelj prirode, lova
dugog lovačkog staža obnašao je
različite dužnosti u Društvu. Nje-
govom smrću izgubili smo čovje-
ka, prijatelja, poznatog i priznatog
prosvjetnog djelatnika, aktivista u
društvu umirovljenika, a posebice
velikog lovca koji će nam nedosta-
jati, ali uspomena na našega Karu
živjet će s nama. Mi lovci, njegovi
prijatelji, najiskrenije mu zahvalju-
jemo za sve što je učinio za naše
Društvo.
Počivao u miru Božjem.
LD „Mosor“ Široki Brijeg
IZET MRŠA
(1960. – 2017.)
Iznenada i prerano zauvijek nas je
napustio naš kolega Izet. Njego-
vom smrću LU „Cincar“ Livno, kao
i sekcija Priluka, izgubila je velikog
lovca i prijatelja.
Neka mu je vječna slava i hvala za
sve što je dao i uradio za dobrobit
lovstva.
LU „Cincar“ Livno
FABIJAN RAJIĆ
(1936. – 2017.)
Četvrtog lipnja 2017., u 81. godini
života, nakon duge i teške bolesti
umro je naš kolega lovac Fabijan
Rajić. U članstvo lovačke udruge
primljen je 1973., a lovački ispit
položio je 1975. godine.
Miran, tih i samozatajan čovjek,
posvećen poslu, obitelji, imanju
i Bogu. Lov mu je bio prigoda za
odmor od svakidašnjih obveza, ali
ga je uspješno usklađivao kako bi
mogao ispuniti svoje privatne i
društvene zadatke. Bio je jedan
od onih koji nije trčao za trofejima,
već je, dokle god je mogao, po-
najprije radio za lovačku udrugu.
Poslije, kad je već nastupila teška
bolest, nije izlazio u lov, ali je i dalje
rado dolazio na lovačka druženja,
gdje se znao uklopiti čak i sa znat-
no mlađim članovima udruge. Pa
ipak, najveći uspjeh postigao je
podigavši svoju djecu i usmjerivši
ih na pravi put. A njegovi sinovi
Vitomir i Tihomir već su odavno
u lovstvu i nastavljaju očevim sto-
pama.
Počivao u miru Božjem.
LO „Vitez“ Vitez
MITHAT ZAJMOVIĆ
(1938. – 2017.)
Nakon duge i teške bolesti, 19.
travnja 2017. redove LD-a „Vepar“
Prozor-Rama i sekcije Prozor na-
pustio je Mithat Zajmović.
Kolege su ga cijenili kao čovjeka,
druga i istinskog prijatelja. Bio je
veliki ljubitelj i poznavatelj divljači,
strastven lovac i dobar strijelac.
Bavio se uzgojem lovačkih pasa
i dao je značajan doprinos raz-
voju lovne kinologije. Kroz svoj
dugogodišnji lovački staž dao je
zapažen prilog očuvanju prirode,
uzgoju divljači, poštovanju za-
kona i lovne etike. Svoje znanje
nesebično je prenosio na mlade
lovce. Volio je lovačka druženja,
kako u Prozoru-Rami, tako i širom
BiH, gdje je Mitho dolazio. Cijeli
njegov život bio je vezan za lov,
pa je i vlastitu ugostiteljsku radnju
nazvao „Lovac“.
Za sve što je učinio za LD „Vepar“ i
sekciju Prozor, velika mu hvala.
LD „Vepar“ Prozor-Rama
MIJO JURČEVIĆ
(1956. – 2017.)
Iznenada, u 61. godini života za-
uvijek nas je napustio naš dugo-
godišnji član Mijo Jurčević. Pamtit
ćemo ga kao dobra čovjeka i prija-
telja i svima će nam nedostajati. Za
sve ono što je napravio za Društvo
i lovstvo, najiskrenije mu zahvalju-
jemo. Počivao u miru Božjem.
LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik
VLADIMIR SAJEVIĆ
(1935. – 2017.)
Drugog lipnja ove godine, u 82.
godini života, iznenada je umro
naš kolega Vladimir Sajević, po go-
dinama i lovačkom stažu jedan od
najstarijih članova lovačke udruge.
U članstvo lovačke udruge primljen
je 1965. godine, kada je položio i
lovački ispit.
Teško je sažeti buran život vrsnog
lovca, ribiča, preparatora, radnika u
jedan članak, jer bi se o tome mo-
gle napisati knjige. Želju za lovom
stekao je još kao dječak upijajući
miris baruta iz ispaljene i odbačene
patrone koju su za sobom ostavili
lovci iz Travnika, budući da Vitez još
nije imao lovačku udrugu. Bio je od-
ličan poznavatelj prirode i divljači,
njezinih navika, što mu je umnogo-
me pomoglo u njegovim zanima-
njima. Najviše je volio lov krznaša,
koji su bili posebno na cijeni. Sama
činjenica da je tijekom svog života,
dok je još bio dopušten lov, ulovio
preko 40 vidri, dovoljno govori. O
kunama zlaticama i bjelicama da se
ne priča. Rado je pozivan i u lovove
koji su se za određene goste orga-
nizirali u lovištu „Kruščica“. Budući da
je u lovu doživio gotovo sve što se
moglo doživjeti, u posljednjih dva-
desetak godina uglavnom je bio
usmjeren na uzgoj divljači u lovištu,
a lov je ponajprije doživljavao kao
prigodu za druženje, gdje je njegov
vedar duh i smisao za šalu dolazio
do punog izražaja. Za svoj doprinos
razvoju lovstva proglašen je poča-
snim članom udruge.
Smrt pokojnog Vladimira velik je
gubitak za njegovu obitelj, lovnu
jedinicu „Drževo“ i čitavu lovačku
udrugu. Pokojni Vladimir vječno će
živjeti u našim srcima, a sjetit ćemo
ga se svaki put kad pogledamo neki
od lovačkih trofeja koji rese domo-
ve lovaca, koje su djelo njegovih
zlatnih ruku. Počivao u miru Božjem.
LO „Vitez“ Vitez
Broj 108, OŽUJAK - SVIBANJ 2017.
VENCO BAKULA
(1952. – 2017.)
U 66. godini života prekinut je
životni i lovački put našega Ven-
ce. Bio je strastven lovac, ljubitelj
prirode i divljači. U svome dugo-
trajnom lovačkom životu uvijek
je bio spreman za različite akcije u
lovištu. Posljednjih nekoliko godi-
na obnašao je dužnost lovočuvara
u Društvu. Odlikovan je i pohvalji-
van. Za sve što je učinio, mi lovci
i njegovi prijatelji najiskrenije mu
zahvaljujemo. Ostat će zauvijek u
srcima svih, a osobito nas lovaca.
Počivao u miru Božjem.
LD „Radovanj“ Posušje
BOŽO VUKASOVIĆ
(1952. – 2017.)
Iznenada, prestalo je kucati srce
velikog lovca, ljubitelja prirode i
divljači, našega Bokija.
Članovi njegove sekcije zauvijek
će se sjećati svih lijepih trenutaka
provedenih s njim u lovu i lovač-
kim druženjima, gdje je svojom
pjesmom i pričama davao pose-
ban ton i raspoloženje.
Živjet ćeš, Boki, s nama u našim
mislima i lovačkim uspomenama.
Počivao u miru Božjem.
LU „Jadran“ Neum
OBLJETNICA SMRTI
JURE KOMADINA
(1944. – 2016.)
Prošla je godina dana otkako više
nije s nama naš prijatelj, kolega
lovac i veliki ljubitelj prirode, Jure
Komadina. Naš Jure bio je uzoran
lovac i primjer kako treba poštova-
ti svoje lovačke i ljudske obveze i
običaje. Ni jedan izlazak u lovište
ne prođe a da Te se ne sjetimo,
ponosni što smo s tobom lovili i
družili se. Za sve što si učinio, mi
tvoje kolege i prijatelji najiskrenije
ti zahvaljujemo. Počivao u miru
Božjem.
LD „Jarebica“ Mostar
Široki Brijeg, 5. kolovoza 2017.