INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO

LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I

KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE
MOSTAR, OŽUJAK - TRAVANJ 2012.
GODINA xV., BROJ 82.
IZ FOTOARHIVE
SAVEZA
 Pogled s č
..... iz sadržaja eke

Psi, mačke
Upravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne
Slijedi izobrazba i ispit za ocjenjivače trofeja
..... str. 5.
i lovci lutalice
Blago Lasić

J
oš su nam sjećanja pritisnuta onim go- odstrjela. Sada je to, izgleda, sve lako napra-
lemim naslagama snijega što ga veljača viti! U lovištu su umjesto plemenite divljači:
zimus podarila, pa su onda ožujske bure zec, kamenjarka, srna i druge plemenite vr-
i suša razmagljivale naša lovačka sjećanja, ste, ostali „na vlasti“ samo predatori, među
puna bijele praznine, bez tragova divlja- kojima prednjače mačke i psi lutalice, čiji
..... str. 6. či, bez onih toplih susreta, u kojima divljač broj i agresivnost možemo nazvati pravom
Sastanak CIC Koordinacijskog plaho šmugne ispred trapava koraka lovca. drskošću. Već mi se nekoliko ljudi gorko po-
foruma za središnju i istočnu Europu Otkuda toliko soparnih slika u lovačkom al- jadilo na nasrtaje pasa lutalica u dvorišta, u
Zanimljiva i dobrodošla iskustva drugih bumu ovoga ozračja, jednostavno ne mogu kokošinjce i lovačke pse privezane na lance.
dešifrirati i odgonetnuti? Ili, ipak mogu! S mačkama je još gore. Svaki šumarak i gaj
Kada su se sumirali i analizirali rezultati blizu naselja pun je „briza i šara“, i tamo gdje
protekle lovne sezone, lovci bijahu nekako je nekada poskočio zekan, danas se šulja
utučeni, nezadovoljni, apatični..., i kolikogod golemi mačak! Što to mi lovci činimo i tko
smo ih tamo u sekcijama, u našemu glasilu nas je tomu učio. Ako smo već dopustili da
i na sjednicama različitih tijela i foruma po- nam predatori i krivolovci potamane div-
..... str. 10. kušavali malo probuditi i unijeti svježine u ljač i onda „nemamo što prebrojavati“, neka
Objekti za hranidbu srneće divljači njihova lovačka razmišljanja, nisam siguran nam sve to bude povod za osvješćenje.
Osim hrane u prirodi, nužna je i dodatna da se u tome uspjelo! Naime, osim očita ne- Ali, izgleda da u tome grmu i leži najveći
dostatka plemenite divljači, pa onda i vrlo zec. Budući da se i među lovcima udoma-
štura odstrjela, izgleda – među lovcima je ćio jedan broj onih što po svojim djelima
manjkalo onih slatkih i nezaboravnih susreta ne mogu nositi lovački atribut, koje bismo
u lovištu i izvan njega(?) Je li to i među nas mogli bez grižnje savjesti nazvati lovcima
unišla ona pomalo depresivna spirala neo- lutalicama, izborili su i pravo legalnosti a
liberalnoga trenda, koji malo-pomalo kao sve manje i pišemo o njima i njihovim lo-
noćna mora stišće raspjevana lovačka grla i povlucima. Takvi su nam se vješto i ciljano
..... str. 16. sve ljudske poglede, želje i aktivnosti svodi infiltrirali u različita tijela, povjerenstva i fo-
Hrvatska lovačka udruga MALIČ, Grude na goli komercijalni efekt, ne vodeći skrb o rume lovačke, krojeći nam kapu po svojim
Kad dobijemo koncesiju, slatkim sokovima ljudske duše. uzusima. Što mi onda možemo očekivati
neće nam biti ravnih u gospodarenju lovištem Travnja već polovica promarširalo po- od poslova u lovištima, već priznati svoj
kraj naših poluotvorenih očiju a u lovištu veliki grijeh čina i propusta: vukove smo
se gotovo ništa ne događa, barem se tako odabrali za čuvare naše i čuvare ravnote-
čini! Ili se događa ona nevidljiva pretvorba že u prirodi. Kad ne možemo promijeniti
iz dobra u loše, iz odgovornosti u nemar i takve, moramo se osloboditi svoga sindro-
destrukciju. U ovo bi se vrijeme nekada or- ma nezamjeranja i virusa oportunizma, te
ganizirali lovački sastanci, večere, sijela..., u svoj lovački moral pod hitno podvrgnuti
..... str. 39. lovištu bi se vršilo procjenjivanje i zakonom temeljitu remontu, da ne govorimo o svom
Kako spasiti tornjaka u BiH obvezno prebrojavanje divljači, slagali bi se ogledanju pred zrcalom statuta i zakona
Tornjake proizvodima kao na traci na temelju toga kamenčići za mozaik go- lovačkih i onih drugih, ako ih poznajemo i
dišnjega programa rada i godišnjega plana priznajemo.

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar • Tel. 00 387 36 318 477 • Faks 00 387 36 318 478 • E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba • www.lovackisavez-hb.ba
Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uređivački kolegij: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić,
Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak
Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija na naslovnici: MATTON
Plaćanjem članarine, članovi Lovačkoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa
Godišnja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM • Žiroračun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne
i Kinološkog saveza Herceg Bosne
Uređivački kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalištima
Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM • 1/2 stranice - 350 KM • 1/3 stranice - 250 KM • 1/4 stranice - 180 KM • 1/8 stranice - 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

www.lovackisavez-hb.ba 3
PRENESENO

RAZGOVOR Dieter Schramm, potpredsjednik CIC-a

Zašto smo lovci!

Ugledni njemački lovački magazin PIRSCH objavio je razgovor s Di-
eterom Schrammom, dugogodišnjim predsjednikom i sadašnjim
potpredsjednikom CIC-a, Svjetske lovačke organizacije, koji preno-
simo u cijelosti.
Priredio Ivica Lučić

Kako ste započeli s lovom, Imate li još i jedan lovački san?

kako su izgledali Vaši lovački početci?
Počeo sam uz djeda i preko stroge lovačke škole moga
oca, dr. Josefa Schramma. Bio sam sve: vozač, pogonič, trubač,
mnogo sam toga radio. Prije nego što sam mogao ispaliti svoj
prvi metak na divljač, otac Josef mi je rekao: „Prije nego što
odstrijeliš svoga prvoga mužjaka, odaberi ga sam. Ako budeš
pucao na pogrešna, iduće tri godine lov je za tebe zabranjen.“
To „još“ sam vam umalo uzeo za zlo. Prestanimo s internim
šalama i udružimo svoje lovačke snage. Napravimo sporazu-
me sa svim ozbiljnim „korisnicima prirode“ kako bismo javno-
sti pokazali svoj trud i ponos. Širenje znanja o odnosima u
prirodi, o održivosti prirode, preduvjet je za preživljavanje u
našem ekosustavu , tako da je uz održivo korištenje potrebno
osigurati i zaštitu prirode!

Kada i gdje ste položili svoj lovački ispit?

Lovački ispit položio sam kad sam navršio 16 godina. Bilo
je to u dvorcu u Blankenheimerovoj šumi, pod budnim okom
baruna Hartmana.

Koja je Vaša omiljena lovačka puška, kalibar?

Lagana puška 243 Winchester s dobrim optičkim ciljni-
kom (snajperom).

Kamo idete u lov?

Najradije u visoke planine, tamo gdje džip ne može dalje
i gdje znoj pri penjanju klizi u oči. Tamo gdje se moram prila-
goditi prirodi i gdje pojam „fer potjera“ nije samo prazna riječ.

Koju divljač volite najviše loviti?

Običnu nisku divljač, jer se ona može kontinuirano ob-
navljati, kao i divlje guske, koje daju osjećaj čiste prirode.
Volim kad se divojarca lovi vabljenjem i kad se jelena na-
mami sa školjkom, i kad lav napada bivola bez upozore-
nja. Volim lov i ne mogu na ovo pitanje dati pravi odgovor.

Koje je bilo Vaše najljepše iskustvo u lovu?

Pitajte muškarca, koje je bilo njegovo najljepše ljubavno
iskustvo i dovest ćete ga u nezgodnu situaciju, ako je pra-
vi gospodin. Mene, kao strastvena lovca koji je zahvalan za
svaki doživljaj i korak u prirodi, dovodite naime ovim pita-
njem također u nezgodan položaj.

4 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 IZ SAVEZA
UPRAVNI ODBOR LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Slijedi izobrazba i ispit za ocjenjivače trofeja

Redovita godišnja Skupština Saveza održat će se 17. studenog 2012., zajedno sa svečanom u
povodu 20. obljetnice utemeljenja Saveza. • Zbog visokih troškova puta i boravka, izaslanstvo
Saveza neće sudjelovati na Generalnoj skupštini CIC-a u Cape Townu (Južnoafrička Republika).
ce utemeljenja Saveza, a da do tada
Upravni odbor donese i usvoji godiš-
nja planska dokumenta potrebna za
rad i funkcioniranje Saveza sukladno
njegovu Statutu i drugim normativ-
no-pravnim aktima.
Razmatrajući ponovni zahtjev
LD „Kravica II-Jug“ iz Ljubuškog za
prijam u članstvo Saveza, Uprav-
ni odbor se pozvao na svoje ranije
zaključke te obvezao HUL „Kravica“,
kao članicu Saveza, da Upravnom
odboru dostavi očitovanje o aktiv-
nostima provedenim po ranijem za-
ključku da se problematika lovstva
na području općine Ljubuški rješava
na lokalnoj razini zajedničkim dogo-
vorom lovačkih udruga i općinskih
struktura vlasti.
Glede međunarodnih aktivnosti
Između ostaloga, Upravni odbor odlučio je provesti izobrazbu i ispit za ocjenjivače trofeja Saveza, Upravni je prihvatio zahtjev
FACE-a, krovne europske lovačke
Ivica Lučić organizacije, da se jedna od idućih
sjednica Izvršnog odbora ove orga-

U
pravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne, 30. ožujka ove godine, u Mostaru je održao nizacije održi u BiH, na način da se
svoju redovitu, i prvu ovogodišnju sjednicu. Na njoj su razmatrana aktualna pitanja vezana ta aktivnost provede dogovorom
za rad Saveza i njegovih članica, a težišno se raspravljalo o radu Saveza i županijskih vijeća za triju lovačkih saveza na razini Savje-
lovstvo u proteklom razdoblju, zatim o održavanju redovite godišnje Skupštine Saveza, o primanju ta lovačkih saveza BiH.
novih članica u članstvo Saveza, te o međunarodnim aktivnostima Saveza. Na poziv da izaslanstvo Saveza su-
U izvješću o radu i težišnim aktivnostima Saveza u proteklom razdoblju, koje je podnio Uprav- djeluje na Generalnoj skupštini CIC-a
nom odboru, predsjednik Saveza, Ilija Vrljić, istaknuo je sudjelovanje u provedbi oralne i postoral- (Svjetske lovačke organizacije), koja
ne vakcinacije lisica u BiH, zatim organizaciju i provedbu lovačkih ispita u Štrepcima, Novoj Biloj, će se održati od 8. do 11. svibnja 2012.
Tomislavgradu i Glamoču, sudjelovanje u zajedničkom lovu u Rami i na lovačkoj večeri u Rakitnu, u Cape Townu (Južnoafrička Repu-
pripreme za obilježavanje 20 godina utemeljenja LS HB i tiskanje prikladne monografije, te sudjelo- blika), Upravni je odbor zaključio da,
vanje na CIC koordinacijskom Forumu u Beogradu i međunarodnom ocjenjivanju lovačkih trofeja u zbog visokih troškova puta i boravka,
Hrvatskom lovačkom savezu u Zagrebu. Savez ne može prihvatiti taj poziv.
U svome izvješću predsjednik se posebno osvrnuo na stanje snježne elementarne nepogode Upravni odbor Saveza na ovoj
tijekom veljače ističući brojne aktivnosti lovaca na pomoći i spašavanju ugrožene divljači. se sjednici očitovao i o jednome
U izvješću o radu županijskih vijeća za lovstvo njihovi su predsjednici težišno istaknuli proble- od svojih ranijih zaključaka vezanih
matiku neprovedbe Zakona o lovstvu u smislu utemeljenja i dodjele lovišta na gospodarenje, kao za provedbu izobrazbe i polaganja
i nedobivanje godišnje suglasnosti na planove gospodarenja, te ponovno uvođenje zabrana lova ispita za ocjenjivača lovačkih trofeja,
pojedinim lovačkim društvima (Vitez, Kreševo) od strane federalnog lovnog inspektora. te donio odluku da se s razine Sa-
Nakon izvješća o radu Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, Upravni odbor je razmatrao i ostale veza pristupiti provedbi izobrazbe i
točke dnevnoga reda. ispita za ocjenjivače trofeja divljači
Glede neprovedbe Zakona o lovstvu, zaključeno je da se s razine lovačkih udruga izvrše obveze sukladno ranije usvojenom nastav-
vezane za izradu godišnjeg plana gospodarenja lovištem za lovnu 2012./13. i izvješća o izvršenju nom planu i programu. Ovom od-
godišnjeg plana gospodarenja lovištem za proteklu godinu, sukladno odredbama Zakona o lov- lukom Upravni odbor je još jednom
stvu, te da se s razine Saveza i županijskih vijeća za lovstvo kod resornih županijskih ministarstava potvrdio trajnu opredijeljenost Sa-
inzistira na provedbi zakonske procedure utemeljenja i dodjele lovišta na gospodarenje, kao i na veza za izobrazbom i edukacijom
odobravanju i davanju suglasnosti na godišnje planove gospodarenja za iduću lovnu godinu. svoga članstva kao najboljim do-
Kad je riječ o redovitoj godišnjoj Skupštini Saveza, odlučeno je da se ona (po modelu „dva u je- prinosom razvoju lovstva i lovačkih
dan“) održi 17. studenog 2012., zajedno sa svečanom skupštinom u povodu obilježavanja 20. obljetni- organizacija na ovim prostorima.

www.lovackisavez-hb.ba 5
IZ SAVEZA
SASTANAK CIC KOORDINACIJSKOG FORUMA ZA SREDIŠNJU I ISTOČNU EUROPU
Zanimljiva i dobrodošla
iskustva drugih
Tijekom radnog dijela sastanka predstavljeno je i prezentirano lov-
no zakonodavstvo iz svih zemalja sudionica foruma, tako da je kroz
12 prezentacija bilo moguće čuti i vidjeti stanje i problematiku sva-
ke zemlje u regiji.
Uime Lovačkog saveza Herceg Bosne, na Forumu Vlado Soldo i Ivica Lučić
Ivica Lučić
U
organizaciji Lovačkog
saveza Srbije, u Beogra-
du je 16. ožujka 2012.
održan sastanak CIC Koordi-
nacijskog foruma za središnju
i istočnu Europu, pod radnim
nazivom „Lovno zakonodavstvo
u zemljama središnje i istočne
Europe“. Pozivu za sudjelova-
nje na ovom sastanku odazvali
su se svi lovački savezi zemalja
članica Foruma, što pokazuje da
u ovoj regiji postoji veliko zani-
manje za lovno zakonodavstvo.
Na sastanku su, tako, sudje-
lovala 32 predstavnika lovačkih
saveza Srbije, Hrvatske, Sloveni-
je, Crne Gore, Herceg Bosne, Re-
publike Srpske, Saveza lovačkih
6 Broj 82, ožujak - travanj 2012.
organizacija u BiH, Rumunjske,
Bugarske, Slovačke, Albanije, a
Makedoniju je predstavljalo dr-
žavno lovište „Jasen“.
Lovački savez Herceg Bosne
na ovom su skupu predstavljali
Vlado Soldo i Ivica Lučić, člano-
vi međunarodnog izaslanstva
Saveza.
Forumu su nazočili i u nje-
govu radu sudjelovali Bernard
Loze, predsjednik Svjetske lo-
vačke organizacije (CIC), Dieter
Schramm, počasni predsjednik
CIC-a, Imrich Šuba, potpred-
sjednik CIC-a i Toni Vrščaj, pred-
sjednik CIC Koordinacijskog
foruma za središnju i istočnu
Europu, ujedno inicijator i ko-
ordinator održavanja cjeloku-
pnog skupa. Forumom je pred-
sjedalo radno predsjedništvo
na čelu s predsjednikom CIC-a
Bernardom Lozeom.
Sastanak je prigodnim obra-
ćanjem otvorio Zoran Popović,
predsjednik Lovačkog saveza
Srbije, nakon čega su uslijedila
obraćanja visokih dužnosnika
CIC-a. Tako je u svome obraća-
nju predsjednik Loze objasnio
ulogu CIC-a u svijetu i na ovim
prostorima, ističući da je ovaj
prostor za svjetsku lovačku or-
ganizaciju „centar svijeta“.
Tijekom radnog dijela sa-
stanka predstavljeno je i pre-
zentirano lovno zakonodavstvo
iz svih zemalja sudionica foru-
ma, tako da je kroz 12 prezen-
tacija bilo moguće čuti i vidjeti
stanje i problematiku svake ze-
mlje u regiji. Cilj foruma bio je
pronalaženje zakonskih rješenja
u području lovstva te analiza
postojećih propisa koji su kroz
primjenu u različitim zemljama
pružili okvire za održivo kori-
štenje staništa, očuvanje vrsta i
pravo lova. Ovi razlozi navede-
ni su kao tradicijsko naslijeđe i
jedan od razloga udruživanja i
organiziranja lovaca. Cilj izlaga-
nja bio je kroz administrativne
postupke pojedinih zemalja
ukazati na posljedice koje su
nastale donošenjem neade-
kvatne zakonske regulative kao
posljedica negacije rada lovaca,
društava i saveza koji su izravni
sudionici očuvanja prirodnih
staništa i divljači u njima. Potvr-
dilo se da u zemljama u kojima
nije uvažen glas struke donese-
ni zakoni nisu u funkciji lovstva,
očuvanja i napretka, nego su
isključiv i demotivirajući čimbe-
nik izravnog miješanja politike i
često potpuno neprimjenljivi u
praksi.
ISKUSTVA IZ BiH
Lovstvo i lovno zakono-
davstvo Bosne i Hercegovine,
odnosno Federacije BiH i Re-
publike Srpske, kroz svoje pre-
zentacije predstavili su Salem
Alihodžić uime Saveza lovač-
kih organizacija u BiH, Vlado
Soldo uime Lovačkog saveza
Herceg Bosne, te Vlajko Ilić
uime Lovačkog saveza Repu-
blike Srpske.
U svome izlaganju Salem
Alihodžić istaknuo je problem
utemeljenja i dodjele koncesi-
ja na lovišta, kako zajedničkih
tako i posebnih, što je u ovlasti
resornih županijskih i federalnog
ministarstva, odnosno federalne
vlade. Istaknuo je i da nisu de-
finirani mehanizmi za proved-
bu međunarodnih konvencija,
osobito CITES-a, što je u ovlasti
Vijeća ministara BiH, te da u BiH
nema zajedničke krovne organi-
zacije za lovstvo koja bi provo-
dila jedinstvenu lovnu politiku
i štitila interese lovstva i lovaca.
Na koncu je predložio zaključke
kojima bi se s razine CIC-a upo-
zorilo Vijeće ministara na obvezu

U radnom predsjedništvu, ugledna svjetska lovačka imena
provedbe CITES konvencije a
Vlada Federacije i vlade županija
na utemeljenje i dodjelu poseb-
nih i zajedničkih lovišta, te da se
formira zajedničko tijelo za lov-
stvo na razini BiH.
Vlado Soldo u svome je
izlaganju također istaknuo pro-
blem neimplementacije Zako-
na o lovstvu u FBiH, i izrazio
slaganje sa stavovima koje je,
govoreći o problemima u lov-
stvu, iznio Alihodžić. Također
je istaknuo da slični problemi
postoje i u Brčko Distriktu, kao i
da u BiH postoji Savjet lovačkih
saveza kao krovno tijelo za lov-
stvo na državnoj razini.
Prezentirajući lovstvo i lov-
no zakonodavstvo u Republici
Srpskoj, Vlajko Ilić je također
Bernard Loze, predsjednik CIC-a
www.lovackisavez-hb.ba
istaknuo da u Bosni i Herce-
govini postoji Savjet lovačkih
saveza kao zajedničko tijelo za
lovstvo na državnoj razini, ali
da ono trenutačno ne funkci-
onira zbog neriješenih zahtje-
va Lovačkog saveza Republike
Srpske o promjeni imena Save-
za lovačkih organizacija u BiH,
te o podjeli prijeratne zajednič-
ke imovine svih lovaca Bosne i
Hercegovine, koju sada koristi
Savez lovačkih organizacija iz
Sarajeva. Naglasio je da rješe-
nje ovih pitanja pokreće daljnji
rad Savjeta kao zajedničkog ti-
jela za lovstvo na razini države.
POHVALE ZA HRVATSKU
Od ostalih prezentacija
svakako treba istaknuti onu o
Hrvatskom lovačkom savezu i
lovstvu u Hrvatskoj, koju je iznio
Ivica Budor, tajnik HLS-a. Sluša-
jući ovu doista impresivnu pre-
zentaciju, svi sudionici skupa
primijetili su i složili se s činjeni-
com da hrvatsko lovstvo ide ve-
lik korak ispred ostalih. Naime,
većina zemalja u regiji nema na
ovako dobar način ustrojeno
lovstvo i lovno zakonodavstvo,
tako da su na račun hrvatskog
lovstva izrečene brojne pohvale
i pokazano zanimanje za pre-
zentaciju, koja mnogima može
poslužiti kao model i uzor kako
riješiti vlastite probleme u lov-
stvu.
Veoma kvalitetna bila je i
prezentacija Srećka Žerjava o
organizaciji lovstva i lovnog
IZ SAVEZA
stručnu osobu za provedbu lov-
nogospodarske osnove.
Također, zanimljivo je bilo
čuti i podatak iz izlaganja pred-
stavnika Albanije da u toj zemlji
imaju 150.000 vlasnika lovačkih
pušaka i da pravo lova ima svat-
ko tko na legalan način posje-
duje lovačko oružje, a samo je
oko 12.000 lovaca organiziranih
u lovačka društva i savez.
Kao primjer problematike s
kojom se lovci u našem okruže-
nju suočavaju zanimljiv je bio
sadržaj dijela prezentacije ma-
kedonskog predstavnika, koji je
istaknuo da je osnovni problem
lovstva u Makedoniji nefunkci-
onalnost lovačke organizacije
kao posljedica izravnog upliva
politike i nedostatka stručnog
kapaciteta državnih organa koji
upravljaju ovom granom, te da
zakonodavstva u Sloveniji, a po- je rezultat ovakvog stanja do-
sebno je zanimljiv podatak da nošenje loših i neprimjenjivih
svaki lovac prilikom pristupanja zakonskih propisa, bez konsul-
u lovačko društvo potpisuje Ko- tacija sa stručnom javnošću i lo-
deks lovaca Lovačkog saveza vačkim udruženjima kao izrav-
Slovenije. Za nas su također bili nim konzumentima zakona.
zanimljivi i uvjeti pod kojima se Na koncu, opća je ocjena
dodjeljuju lovišta na gospoda- svih sudionika foruma da je
renje gdje prednost ima dosa- tema pogođena, da je vrijedilo
dašnji korisnik lovišta, a društvo, čuti i upoznati se s iskustvima
da bi dobilo koncesiju mora drugih, s kakvim se problemima
imati najmanje 15 članova s po- susreću te kako i na koji način
loženim lovačkim ispitom, lovo- su drugi riješili pitanje organiza-
čuvara na svakih 2000 hektara, cije lovstva i lovnog zakonodav-
ured, računalo s internetom i stva u svojim zemljama.
REZOLUCIJA
Koordinacijski forum završio je zasjedanje usvaja-
njem zajedničke rezolucije u formi zaključaka sljede-
ćeg sadržaja:
1. Održivo lovstvo osnova je za očuvanje biološke
raznolikosti.
2. Lovački savezi i organizacije lovaca sudjeluju u
očuvanju nemjerljivim doprinosom koji se očituje u
volonterskom radu, koristi za društvenu zajednicu,
očuvanju prirode, ali i doprinosu na području lovstva
kao gospodarske djelatnosti.
3. Svi delegati i savezi založit će se kod vlada svojih
zemalja i političara da se vrjednuje znanje i stručni rad
te da se omogući lakše provođenje aktivnosti lovaca i
lovačkih organizacija poduprto pravnom regulativom,
osobito potporom u djelovanju koje je u javnom inte-
resu.
4. Da lovački savezi očuvaju svoje snage u okviru jed-
nog mogućeg tijela u svakoj zemlji.
5. Da zemlje u okruženju usklade lovno zakonodav-
stvo sa sloganom: Divljač ne poznaje granice.
7
IZ SAVEZA
OCJENJIVANJE TROFEJA DIVLJAČI

Vrhunski trofeji najbolji pokazatelj

lovnog gospodarenja u hrvatskim lovištima
Ivica Lučić

O
cjenjivanje trofeja divljači prema propisanim međunarod-
nim formularima CIC-a, u Republici Hrvatskoj propisano je
Zakonom o lovstvu i obveza je svih ovlaštenika prava lova,
odnosno korisnika lovišta. Na temelju te odredbe Hrvatski lovački
savez, tradicionalno, na koncu svake lovne godine organizira ocje-
njivanje trofeja divljači stečenih u hrvatskim lovištima u protekloj
lovnoj godini.
Tako je bilo i 21. ožujka 2012., kad se u Hrvatskom lovačkom
savezu u Zagrebu sastalo Stalno nacionalno povjerenstvo za ocjenu
trofeja i izložbe CIC-a pri HLS-u i Ad hoc povjerenstvo CIC-a kako bi
se ocijenili pristigli trofeji divljači stečeni u lovnoj 2010./11. godini.
U sastavu Stalnoga nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja
i izložbe Hrvatskog lovačkog saveza bili su: dr. sc. Josip Malnar, mr.
spec. Željko Marman, dr. sc. Damir Ugarković i dipl. ing. šum. Bo-
ris Šabić, a Ad hoc CIC povjerenstvo bilo je u sastavu: dipl. ing. šum.
Gregor Bolčina (Slovenija), dr. sc. Josip Malnar (Hrvatska) i Ivica Lu-
čić, inženjer lovstva i zaštite prirode (Bosna i Hercegovina). Zapisnik
je vodio dipl. ing. šum. Siniša Arh, a kao promatrači ocjenjivanju su
nazočili predsjednik i tajnik HLS-a Đuro Dečak i Ivica Budor.
Ovom prigodom za ocjenu je pristiglo 10 trofeja divljači: 4 trofe-
ja rogovlja srnjaka, 1 trofej kuke divokoze, 3 trofeja kuke divojarca, 1
trofej kljova vepra i 1 trofej lubanje čaglja.
Nakon ocjenjivanja navedenih trofeja, najvrjednijim se pokazala
lubanja čaglja, koja je s 27,96 CIC-točaka proglašena novim nacio-
nalnim prvakom Hrvatske u kategoriji lubanja čaglja. Ovaj vrijed-
ni trofej stečen je u lovištu Svilaj, kojim gospodari lovačka udruga
Posavina iz Svilaja, a stekao ga je lovac Stanislav Brkić. Vrijednost
ovog trofeja u CIC-točkama govori o značajnom povećanju trofejne
vrijednosti u ovoj kategoriji, kao i o većem interesu lovaca za ocjenu
trofeja čaglja.
Od preostalih ocijenjenih trofeja vrijedno je istaknuti zlatni trofej
kljova vepra, ocijenjen sa 131,10 CIC-točaka, stečen u lovištu Đur-
manec, kojim gospodari lovačko društvo Macelj Đurmanec, a koji je
stekao lovac Žarko Gmajnić. Vrijednost ovoga vrhunskog trofeja je i
u tome što će ući na svjetsku listu trofeja divljači.
Među trofejima rogovlja srnjaka, najbolje je ocijenjen srnjak sa
130,38 CIC-točaka, stečen u lovištu Križ kojim gospodari Lovačko druš-
tvo Vidra iz Križa. Ovaj vrijedni trofej stekao je lovac Kristijan Kugelj.
U trofeji rogova divokoze, najbolje je ocijenjen trofej kuke divojar-
ca sa 106,53 CIC-točke. Ovaj trofej stečen je u lovištu Kupa kojim gos-
podari Lovačko društvo Vidra Turke, a stekao ga je lovac Robert Čop.
Ovogodišnje ocjenjivanje trofeja divljači pratila je i jedna neo-
bičnost. Naime, dvije lubanje eliminirane su iz konkurencije. Prema
ocjeni povjerenstva, iako je navedene lubanje pratio trofejni list,
lubanje ne potječu od čaglja, odnosno nisu lubanje čaglja, pa su
eliminirane iz konkurencije ocjenjivanja.
I ovogodišnje ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u lovištima
Republike Hrvatske pokazalo je da hrvatsko lovstvo kontinuirano
ide naprijed, da se iz godine u godinu stječu sve vrjedniji trofeji i
promoviraju novi nacionalni prvaci, što je najbolji pokazatelj dobro
organiziranog lovstva i uspješnog lovnog gospodarenja koje može
biti primjer mnogima u svijetu.

8 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 LOVIŠTE
POSLJEDICE “SNJEŽNE VELJAČE” bura zamela s nekoliko metara
duboka snijega, izgladnjele po-

Umjesto “gluhih telefona”,

vukle su se na rubove naselja.
Uz druge predatore tamo su ih
dočekale mačke i psi lutalice.
Zahvaljujući lovcima koji su im

rad i solidarnost
iznosili prijeko potrebnu hranu,
dio ove divljači je spašen. Slična
je situacija s jarebicom poljkom
i fazanom.
Kraj vremenskih nepogoda
poklopio se sa završetkom lov-
Bilo bi opravdano ponovno postaviti pitanje koliko se u praksi divljač ne sezone. U ožujku se u priro-
doista tretira kao društveno dobro od općega interesa. Bez obzira na di, osim u planinskim lovištima,
to, odgovorio netko na njega ovako ili onako, jedno je sigurno: jedini opraštamo od snijega i zime. U
lovačkim se udrugama svode
koje sve to tišti, muči i zabrinjava, i koji pomognu divljači kad joj je računi za proteklu lovnu sezo-
potrebno, lovačke su udruge i njihovo članstvo. nu i prave se planovi za iduću.
Osim radova u lovištu (proljetna
sjetva za divljač i uređenje lo-
višta), važan je posao u ovome
mjesecu prebrojavanje divlja-
či. Utvrđivanje brojnog stanja
divljači osnova je za pravljenje
godišnjeg plana za sljedeću go-
dinu. U dosta lovačkih udruga
bitno je smanjen matični fond
divljači zbog „snježne veljače“.
No, što je tu je. Ovakvo stanje
treba motivirati nas lovce na
dodatni napor oko uzgoja i
zaštite divljači. Odgovor na pi-
tanje koliku je štetu pretrpjelo
koje lovište i kolika bi ona bila
na razini Saveza, sada nije mo-
guće preciznije odrediti. To će
se najbolje znati kad se popune
izvješća u kojima će se eviden-
tirati nastradala divljač (otpad) i
kad se naprave godišnji planovi
gospodarenja za sljedeću lovnu
sezonu. Tek će nam statistička
obradba tih podataka omogu-
ćiti opsežnije izvješće.
Vlado Bošnjak Za kraj ovoga osvrta, jed-

U
prošlome broju Hoop!-a, u rubrici „Snježna veljača“, na osam stranica, pisali smo o nezapamćenoj no razmišljanje. Ima lovišta i
vremenskoj nepogodi koja je zahvatila cijelu regiju i o tome kako su se lovci ponašali i snalazili u lovačkih udruga gdje su štete
pogledu pomoći divljači u svojim lovištima u tako ekstremnim uvjetima. od nevremena bile veće nego
To je vrijeme sada iza nas. Ovih se dana na svim razinama, posebice u poljoprivredi, zbrajaju štete u nekim drugim, čak i u susjed-
izazvane visokim snijegom, traži se pomoć određenih institucija. Štete se mjere u milijunima KM. nim lovištima. Ako znamo da
A kakve su posljedice ostale na lovištu i divljači? Kolika je nastala šteta? Kako je barem dijelom na- divljač živi i kreće se slobodno
doknaditi i čija je to obveza? Ima li i u pogledu ovoga problema sluha za „solidarnost“ širih društvenih čim- u prirodi (Divljač bez granica),
benika? (Ta i divljač je, po zakonskoj definiciji, društveno dobro od općeg interesa.) Moglo bi se ovdje po- da pojedine vrste imaju velik
staviti još dobronamjernih pitanja, nažalost, bila bi to igra „gluhih telefona“. Jedini koje sve ovo tišti, muči, promjer kretanja, onda smo svi
zabrinjava, ne ostavlja ravnodušnima, i pokreće ih na aktivnost, lovačke su udruge i njihovo članstvo. Po pogođeni ovom nepogodom.
izvješćima iz lovačkih udruga – a nekolicina tekstova ide i u ovome broju Hoop!-a – velike su štete nastale Tako se trebamo i ponašati u
na divljači. Od visoke divljači najviše su stradale srne. Tako se u nekim lovištima višegodišnji mukotrpan pogledu uzgoja, zaštite i plani-
rad na uzgoju i zaštiti ove divljači vratio na početak. I divlje su svinje, iako otpornije i pokretljivije od srna, ranja za sljedeću lovnu sezonu.
dosta stradale. Brojne su dojave od lovočuvara, šumskih radnika, izletnika o nađenim uginulim svinjama u Trebamo, također, iskazati i soli-
lovištu. Snježnu nepogodu iskoristili su i krivolovci, pa tako u pojedinim veterinarskim stanicama, kada su darnost s onima koje je „snježna
se Lovački savez Herceg Bosne i sve udruge oglasile o zabrani lova i obvezi pomoći divljači, imamo poja- veljača“ više oštetila. I poziv u
čanu pretragu mesa od odstrijeljenih divljih svinja. Stradala je i sitna divljač. Po hercegovačkim lovištima lov i druženje, gdje bude uvjeta,
nađeno je dosta uginulih zečeva, a dosta ih je stradalo i od predatora, prije svega od lisice, koja se u ovom u sljedećoj lovnoj sezoni znak je
(ne)vremenu najbolje snašla. Jarebice kamenjarke, čije je prirodno stanište (vrtače, kamenjar i ljutine) pomoći i dobra djela.

www.lovackisavez-hb.ba 9
LOVIŠTE
OBJEKTI ZA HRANIDBU SRNEĆE DIVLJAČI
Osim hrane u prirodi,
nužna je i dodatna
Količina potrebne dopunske hrane ovisi o
dobi, spolu, potrebi u određenom razdo-
blju godine, količini raspoložive i dostupne
prirodne hrane, posebno u vrijeme visoka
snijega ili poplavnih voda, broju grla srneće
divljači na jedinici površine lovišta i drugim
čimbenicima.
Tomislav Mihaljević
O
dnos čovjeka prema div-
ljači ima svoje suprotno-
sti, koje uzgojnim zahva-
tima nastojimo pomiriti. S jedne
strane čovjek ima potrebu za
očuvanjem i unaprjeđenjem
populacije, a na drugoj strani
ograničava životni prostor div-
ljači radi korištenja prostora za
svoje potrebe. Iz te dvije pojed-
nostavljene suprotnosti proizla-
zi nužnost provedbe niza mjera
iz područja uzgoja i zaštite div-
ljači. Na ograničenom prostoru
lovišta ili uzgajališta divljači po-
trebno je pravilnim lovno-gos-
podarskim mjerama uzgojiti
što veći broj zdrave i trofejno
vrijedne divljači. To ćemo posti-
ći štiteći divljač, unaprjeđenjem
staništa, osiguranjem kvalitetne
prihrane, vode, soli, ciljanom se-
10
lekcijom divljači te izgradnjom
lovno-gospodarskih i lovno-
tehničkih objekata.
Lovno-gospodarski objek-
ti su objekti u funkciji uzgoja
i zaštite divljači. Najznačajniji
su: hranilišta, solila, prihvatili-
šta, čeke, promatračnice i dru-
go. Solila, spremišta za hranu i
hranilišta kao mjesta hranjenja
srneće divljači, promatračnice i
drugi pomoćni objekti najčešće
su na okupu, na istoj ili užoj lo-
kaciji u lovištu.
HRANILIŠTA
Osim redovite hranidbe u
prirodi i organizirano na polji-
ma za srneću divljač, potrebno
je izlagati dodatne količine ra-
zličite hrane. Količina potrebne
dopunske hrane ovisi o dobi,
spolu, potrebi u određenom razdoblju godine, količini raspoložive
i dostupne prirodne hrane, posebno u vrijeme visoka snijega ili po-
plavnih voda, broju grla srneće divljači na jedinici površine lovišta i
drugim čimbenicima.
Hranilišta su lovno-gospodarski objekti putem kojih se izlaže
dodatna hrana za divljač, na primjeren zoohigijenski način. Hranu
za divljač treba izlagati prije eventualnih vremenskih nepogoda i
snijega, da se srneća divljač privikne na hranilište.
Zima je, zbog hladnoće i velike vlažnosti, najnepovoljnije godiš-
nje doba za srneću divljač. Da bi što lakše preživjela dugo zimsko
razdoblje, potrebno je izgraditi u lovištu hranilišta za prehranu na
mjestima gdje se divljač zadržava u zimskom razdoblju.
Jedno hranilište u lovištu dovoljno je za 5 – 10 grla srneće div-
ljači.
Odgovarajućom zimskom prehranom: djetelinom lucerkom,
kvalitetnim livadskim sijenom, kukuruzom, stočnom repom i mr-
kvom održat ćemo srneću divljač u dobroj kondiciji i u proljeće
imati dobar prirodni prirast.
Hranilište za izlaganje sijena za srneću divljač
U tlocrtu zauzima prostor 3x2 m i visinu 2,70 m. Potreban mate-
rijal za izradu je 0,80 m³ rezane građe, 8 m² daske, 70 m šumskih letvi
8 cm, 2 kg čavala i drugo. Kapacitet ovoga tipa hranilišta je oko 500
kg sijena, što znači da treba dva punjenja tijekom zimske hranidbe-
ne sezone za grupu divljači od 10 grla.
REMIZE
Radi poboljšanja uvjeta prehrane, potrebno je poboljšati uv-
jete sredine u kojoj obitava divljač, a to postižemo zasijavanjem
ili zasađivanjem manjih površina u lovištu koje divljači služe za
zaklon i za prehranu. Mogu biti jednogodišnje ili višegodišnje.
Jednogodišnje remize zasijava se na čistinama unutar šumsko-
ga kompleksa. Višegodišnje remize nastaju tako da se na manjim
površinama u lovištu zasadi razno šumsko plodonosno bilje, naj-
češće glog, kupina, divlje voćke, lijeska, malina, jarebika, drijen i
drugo. Remize se zasijava kako bi divljač imala što manju potrebu
za izlaskom na polja, u voćnjake i vinograde. Time se ujedno sma-
njuju štete na usjevima. Najbolju hranu srnećoj divljači možemo
osigurati na poljima i prirodnim pašnjacima, koje treba kositi i
prihranjivati gnojivom. Zasijanim djetelinsko-travnim smjesama,
lucerkom ili čičokom, oranicama namijenjenim za sjetvu ratarskih
kultura koje divljač konzumira kao pašu (ječam, raž, grahorica ili
kao zrele usjeve zob, kukuruz, kelj).
SPREMIŠTA ZA HRANU
Veća spremišta, za kukuruz u klipu i zrnatu hranu, posebno se
izrađuju u neposrednoj blizini hranilišta. Spremišta za voluminoznu
hranu (sijeno) najčešće su i mjesta hranjenja srneće divljači.
Broj 82, ožujak - travanj 2012.

SOLILA
Solila su lovno-gospodarski
objekti koje divljač koristi radi
podmirenja potrebe za solju
(NaCl - natrijev klorid). Za krupnu
divljač solila ponekad mogu biti
LOVIŠTE
važnija i od hranilišta, posebice u
doba rasta i razvoja tijela i organa
(rogovlja). Solila služe i kao mje-
sta na kojima se divljači daju an-
tiparazitici. Sol treba biti izložena
tijekom cijele godine, a srneća
će divljač uzimati nekad manje,
nekad više, ovisno o potrebi.
Lizanje soli, divljači je od izuzet-
nog značenja. Praksa u lovištima
pokazala je da je srnećoj divljači,
po grlu, godišnje potrebno oko
kilogram soli. Računa se da jed-
no solilo treba postavljati na 25
hektara lovne površine. Solila se
postavljaju na premetima div-
ljači, u blizini hranilišta, pojilišta,
obično na otvorenim i pregled-
nim mjestima.
jeka uglavnom ne trebaju vodu, ali zato njihove majke u vrijeme
POJILIŠTA laktacije imaju povećanu potrebu za vodom. Kad mladunci prijeđu
U svakome uređenom lovi- na krutu hranu, i njima voda postaje svakidašnja potreba. Izgradnja
štu nužno je divljači osigurati pojilišta posebno je potrebna na terenima planinskih lovišta, gdje
vodu za piće. Divljač ne može zbog poroznosti krških terena dolazi do nestašice vode. Kapacitet
bez vode i sve će učiniti da pojilišta mora biti vezan uz broj divljači koja gravitira pojilištu. Ako u
dođe do nje. Primjerice, mladi blizini nema izvora, vodotoka ili pojilišta, divljač često napušta lovi-
sisavci dok žive od majčina mli- šta u potrazi za vodom.

GOSPODARENJE LOVIŠTIMA U HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI

Brojne nepravilnosti
kod korisnika lovišta
K
ontrola rada korisnika lovišta i načina lova u Hercegbosanskoj nemaju organizirane lovoču- Zbog svega toga inspektor
županiji bila je glavna aktivnost županijskoga lovnog inspekto- varske službe, lovišta nisu pro- je, svojim rješenjem, naložio
ra tijekom lovne 2011./2012. godine. Uglavnom je „snimljeno“ pisno obilježena (najčešće nisu svim korisnicima lovišta otkla-
realno stanje u ovoj oblasti, što znači da su uočene i brojne slabosti uopće), udruge nemaju stručne njanje nepravilnosti, i dao im
koje su sastavni dio života i rada lovačkih udruga u ovoj županiji. osobe, nemaju povjerenstvo primjeren rok za to. Osim toga,
Na području Hercegbosanske županije lovištima gospodari za ocjenjivanje trofeja (ne vodi dvama korisnicima lovišta, zato
osam lovačkih udruženja („Cincar“ Livno, „Livanjsko polje“ Lištani, se ni evidencija o trofejima, niti što nemaju godišnji plan gos-
„Vran“ Tomislavgrad, „Tetrijeb“ Kupres, „Tetrijeb“ Glamoč, „Risovac“ se izdaju trofejni listovi), nema- podarenja lovištem i što s mje-
Grahovo, Udruga lovaca „Drvar“ i „Zavelim“ Roško Polje), te Finvest ju čistokrvne pse s položenim rodavnim ministarstvom nisu
Ždralovac d.o.o. i Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres. Navedeni ispitom urođenih osobina te potpisali ugovor o korištenju
korisnici lovišta gospodare lovištima na temelju godišnjega plana potrebnim ispitom u radu pro- lovišta, zabranio sve aktivnosti
gospodarenja lovištem, što otežava način i organizaciju gospoda- pisanim za svaku pasminu poje- u lovu.
renja, a mjerodavno ministarstvo produžuje im ugovor godinu za dinačno, itd. Izrečeno je deset prekršaj-
godinom. Za navedene nedostatke nih naloga pravnim osobama
Tijekom inspekcijskog nadzora, utvrđene su brojne nepravilno- korisnici lovišta uglavnom su se zbog neizvršenja rješenja o ot-
sti. Korisnici lovišta nemaju usvojen opći akt o korištenju lovišta, ne opravdavali nedobivanjem lovi- klanjanju nepravilnosti, deset
vode evidenciju o izvršenim radnjama i provedenim mjerama na šta na gospodarenje na duži rok prekršajnih naloga odgovornim
propisanim formularima, ministarstvu ne dostavljaju godišnji plan (koncesija), što im jest olakotna osobama zbog neizvršenja rje-
i izvješće o izvršenju godišnjeg plana u propisanom roku i na pro- okolnost, ali ne i opravdanje za šenja o otklanjanju nepravilno-
pisanim formularima, mjerodavnom ministarstvu ne prijavljuju pro- neizvršavanje obveza na koje su sti, te četiri prekršajna naloga
mjene u vodstvu korisnika lovišta, ne izdaju odobrenja za odstrjel pristali potpisivanjem ugovora fizičkim osobama zbog kršenja
ni dozvole za lov domaćim i stranim lovcima, ne primjenjuju cjenik o korištenju lovišta kao i za ne- Zakona o lovstvu.
za odstrjel i korištenje divljači i za druge usluge u lovištu, u član- poštovanje Zakona i podzakon-
stvu vode strane državljane koji nemaju prebivalište u BiH, udruge skih akata iz oblasti lovstva. Tomislav Mihaljević

www.lovackisavez-hb.ba 11
GOSPODARENJE DIVLJAČI
B PROCJENA STAROSTI DIVLJIH SVINJA
ez obzira na to što je divlja
svinja visoko reproduk-
tivna vrsta, njom treba
sustavno gospodariti. Kako se
približavamo Europi, zahtjevi
za sustavnim (planskim i struč-
nim) gospodarenjem bit će sve
izraženiji, pa stoga lovce treba
educirati. Trebat će poštovati
niz rezolucija i konvencija koje
vladaju u Europi i napustiti lov
po načelu „pucaj na divljač, na
sve što se miče“.
Bit će potrebno mnogo rada
i smišljenih stručnih poteza
kako bi se uspostavili normalni
odnosi unutar vrste divljači, ali i
među vrstama.
Uspostaviti normalne od-
nose u populaciji znači pozna-
vati stvarnu veličinu populacije
i njezinu starosnu strukturu, iz
čega se zatim planiraju potezi
(odstrelni kontingenti). Da bi
se moglo uopće prići tako za-
htjevnom poslu koji nas čeka,
potrebno je, osim utvrđivanja –
procjene brojnosti divljači, znati
procijeniti i starost pojedinih
jedinki, jer se samo na taj način
može doći do temeljnih pokaza-
telja za planiranje brojnosti div-
ljači i starosne strukture.
Riječ je o procjeni starosti
divljih svinja, i to o procjeni u pri-
rodi i procjeni starosti odstrijelje-
nih jedinki po razvijenosti zubi.
O ovakvim procjenama
Redni
Starosni razred
broj
Prase od prašenja do
promjene u zimsku dlaku.
1 Nazime od stjecanja
zimske dlake do
31. 3. iduće godine.
Godišnjaci su jedinke
u drugoj godini života
2 od koćenja, tj. od 1. 4.
tekuće godine do 31. 3.
iduće godine.
Ovaj starosni razred
podrazumijeva jedinke
oba spola stare 3, 4
3 spolovilo te uočljive kljove.
i više godina.
12
Konjević et al., Odnos morfološ-
kih osobenosti veprovih kljova i
“Zubi” pouzdaniji
pouzdanost metoda za procjenu
dobi, 2011.
OCJENJIVANJE STAROSTI
DIVLJIH SVINJA U PRIRODI
od procjene u prirodi
Autor Blaž Krže, slovenski
lovni stručnjak, dosta široko
opisuje osnovne elemente za
ocjenu starosti divljih svinja u
prirodi, te smjernice planiranja
i gospodarenja divljom svinjom.
Od tri metode koje se odnose na procjenu Ovom smo prilikom poku-
šali u najkraćem iznijeti osnov-
starosti veprova prema elementima sjekača ne postavke ocjenjivanja sta-
(kljova) i brusača, Biegerova i Brandtova me- rosti divljih svinja kroz njihove
morfološke odlike (oblik, izgled)
toda gotovo su suglasne u procjeni starosti te preporuke za gospodarenje
vepra, a metoda tetive nije pouzdana. Pred- (planiranje odstrela), svrstavši to
u tabelu iz koje se mogu iščitati
nost ipak dajemo Brandtovoj metodi, na te- osnovni kriteriji za ocjenjivanje
melju nalaza iz drugih, inozemnih radova. starosti i planiranje odstrela.
Dakako, u jednom skraće-
Vjekoslav Kostijal nom tabelarnom prikazu nije
moguće obuhvatiti sve morfo-
vršena su brojna istraživanja, Kako bismo učinili pristu- loške znamenke uzrasta divlja-
urađeni su i publicirani brojni pačnim dosadašnja istraživanja či i njihove navike pa čitatelje
znanstveno-istraživački radovi. koja su obrađivala procjenu sta- upućujemo na ovu literaturu
No te publikacije ipak nisu do- rosti divljih svinja, poslužili smo (ukoliko dođu do nje), u kojoj je
stupne širokom sloju lovaca, iz se trima radovima koji na vrlo mnogo detaljnije iznesena ova
najmanje dva razloga: prvo, do popularan i jednostavan način materija.
tih je publikacija dosta teško prezentiraju tematiku procjene Svakako treba znati da kva-
doći jer su tiskane u maloj na- starosti divlje svinje. To su: Blaž liteta procjene starosti divljih
kladi, drugo, pisane su prema Krže, Divlje svinje, Lovački list, svinja u prirodi, u velikoj mjeri
metodikama znanstvenog rada Sarajevo,1988.; Zlatko Turkalj, ovisi i o iskustvu lovca koji je u
i stoga nisu razumljive velikom Divljač visokog lova, Lovačka svojoj lovačkoj karijeri proveo
broju lovaca. knjiga, Zagreb, 1956.; Krapince, dobar dio godina u lovištima
Osnovni znaci raspoznavanja Ponašanje Upute za odabir
- mala tjelesna težina
Za odstrel birati ipak slabiju nazimad,
- do promjene u zimsku dlaku šareni (XI. – XII.) Prasad su u krdima s majkom,
i voditi računa o tome da odstrel nazimadi
- kratak rep, bez čuperaka često i s drugim krmačama
u normalnoj populaciji treba sudjelovati
- u zimskoj dlaci prevladava tamni ton i njihovom prasadi.
u ukupnom odstrelu sa 70 posto.
- u XII. i I. najjača nazimad dosežu težinu i do 50 i više kg
- godišnjaci dosežu težinu 50 – 70 kg kod veprića su, uz malo pažnje, kljove već vidljive Kako je kod normalnog gospodarenja zahvat
Godišnjaci uglavnom žive u samostalnim
- kod veprova se već uočava spolni organ s čuperkom u zimskoj dlaci u najmlađi dio populacije vrlo značajan, pri odstrelu
krdima, a ako se uoči jednogodišnje grlo
(moguće su greške da se kod odraslih nazimica koje vode prasad godišnjaka treba biti skroman, posebno kad je riječ o
pojedinačno, riječ je o vepriću .
zapazi korištena sisa koja se pričinja kao spolni organ, pa oprez ) krmačama, kao temelju reprodukcije,
Krdo normalno razvijenih godišnjaka su
- zimsku dlaku počinju dobivati u IX. mjesecu, a u XI. mjesecu su 100 posto u zimskoj dlaci ali i kod veprova kao osnovici trofejnog uzgoja.
krajem ljeta redovito ženke,
- godišnjaci imaju duži rep, koji se u zimskoj dlaci kitnjasto završava Stoga odstrel u ovom starosnom razredu treba
jer su se veprići već osamostalili.
- ako se sudi samo po procijenjenoj težini, moguće su zamjene spola, stoga oprez i planirati kao najnužniji selektivni odstrel.
- značajna je tjelesna razvijenost, ali nije presudna, - starije je veprove rijetko moguće vidjeti U ovom razredu vrijedi pravilo „čuvati vodeće krmače“.
zabilježeni su veprovi stari 6 – 7 god., teški 90 kg, - starije krmače rijetko vode više prasadi „Tri neodstrijeljene krmače će sljedeće godine donijeti do
ali i veprovi stari 3 godine i teški 200 kg i opreznije su od dvogodišnjakinja 20 novih jedinki, a tri odstrijeljena vepra ostaju samo tri
- stari vepar ima jak kitnjast rep, vrlo uočljivo - prilikom hajki stariji vepar rijetko kad ide vepra“ (Krže).
u pravcu kojim ga gone pogoniči; u stanju je Odstrel kapitalnih veprova i starih krmača treba biti
- po otisku tragova nogu i visini tragova na češalištu, krenuti nazad ili se pritajiti dok hajka ne prođe planiran na temelju precizne procjene populacije. Stoga je
moguće je suditi o starosti jedinke - stari je vepar originalni samac i rijetko se vrlo značajno imati koliko toliko pouzdan uvid u brojnost
- U ovom je starosnom razredu inače može sresti i vidjeti, za što je potrebna populacije, a to je moguće samo kod dobro
dosta nepouzdana procjena starosti u prirodi. višekratna ophodnja i poznavanje terena. organiziranog društva i u dobro opremljenom lovištu.
Broj 82, ožujak - travanj 2012.

koja stani divlja svinja, i promatrajući i prateći ovu divljač stjecao
saznanja o njoj.
I na koncu, bitno je reći da je procjena starosti, a ponekad i spo-
la, u prirodi vrlo zahtjevna, katkad i nepouzdana.
OCJENJIVANJE STAROSTI DIVLJIH SVINJA PO RAZVIJENOSTI ZUBA
Već je rečeno da je utvrđivanje starosti divlje svinje vrlo značaj-
no za planiranje i gospodarenje.
Procjena starosti odstrijeljenih divljih svinja bila je izazov mno-
gim istraživačima. Prema metodama istraživanja, navodimo samo
dostupne autore:
- procjena starosti prema izmjeni mliječnih zuba u trajne, Haber-
mehl 1985., Briedermann 2009.
- procjena starosti prema dlačnom pokrovu, Höflinger 1931.
- procjena prema masi očne leće, Matschke 1963., Möller 1952.
- promjene u lubanji, Dub 1952.
- očnjaci čeljusti kod mužjaka, Bieger 1941., Brandt 1961., An-
drašić 1979.
Procjena starosti prema razvijenosti zuba znatno je pouzdanija
nego procjena u prirodi, jer promjene u zubima imaju svoju vrlo pra-
vilnu dinamiku.
Prase se rađa s mliječnim zubima, nakon čega počinje izmje-
na mliječnih zuba i javljaju se stalni zubi. Ovaj se proces odvija do
konca druge godine starosti, što znači da je prema dinamici razvoja
www.lovackisavez-hb.ba
GOSPODARENJE DIVLJAČI
zuba moguće vrlo pouzdano utvrditi starost do konca druge go-
dine života, kad završava izmjena mliječnih zuba i zubalo poprima
oblik sa stalnim zubima.
Ova je procjena vrlo precizna i zahtijeva da se široko obrazloži čak
grafičkim prikazima i o njoj će biti riječi drugom prilikom.
Ovaj put ćemo se posvetiti procjeni starosti veprova prema
elementima sjekača (kljova) i brusača.
Ovdje se izdvajaju tri metode, od kojih navodimo:
Biegerovu metoda, koja s pomoću dužine brusne plohe sjekača
definira starost vepra. Bieger je još 1935. uočio da se sa starošću
vepra izjednačava širina sjekača u baznom dijelu kljove sa širinom
na početku brusne plohe, ali svoja je daljnja istraživanja nastavio
istražujući vezu između starosti i dužine kljove, te je 6 godina ka-
snije, 1941. godine, došao do čvršće veze između starosti i dužine
brusne plohe sjekača
Brandtovu metoda (1961.), koja se bazira na odnosu debljine
kljove 1 cm iznad njezina korijena i debljine kljove na početku bru-
sne plohe, i naziva se Brandtov koeficijent. On je, zapravo, nastavio
istraživanja na spoznaji Biegera iz 1935. godine, od koje je Bieger
odustao.
Metodu tetive, koju je razvio Andrašić, a bazira se na omjeru
dužine tetive kljove i visine luka.
Krapinec, Konjević et al. objavljuju 2011. godine rad pod naslo-
vom Odnos morfoloških osobenosti veprovih kljova i pouzdanost meto-
da za procjenu dobi.
U ovome značajnom radu obrađen je niz parametara kljova i
istražena je pouzdanost pojedinih metoda za utvrđivanje starosti,
kao i međusobna veza među njima.
Najkraći je zaključak da su Biegerova i Brandtova metoda go-
tovo suglasne u procjeni starosti vepra, a metoda tetive nije pouz-
dana. Na koncu, dajemo prednost Brandtovoj metodi, na temelju
nalaza iz drugih, inozemnih radova.
O Brandtovu koeficijentu je u Hoopu objavljen članak kolege
Jurića, koji spominje Brandtovu metodu za određivanje starosti ve-
pra te navodi i tablicu koeficijenata.
Nije neuputno još jednom ponoviti ovu metodu.
Ona se bazira na omjeru promjera kljove (sjekača) 1 cm iznad
njezina korijena i promjera kljove na početku brusne plohe. Ovom
prilikom ponavljamo tablicu Brandtovih koeficijenata i odgovaraju-
će starosti vepra:
Starost godina Koeficijent
Godišnjak 1,80
2 – 3 godine 1,50
3 – 4 godine 1,30
4 – 5 godina 1,20
5 – 6 godina 1,12
6 – 7 godina 1,08
7 – 8 godina 1,05
8 – 9 godina 1,03
9 – 10 godina 1,01
Više od 10 godina 1,00
Sigurnost metode se povećava ako mjerimo promjere na oba
sjekača i uzimamo srednje vrijednosti. Bilo bi značajno uzeti u obzir
i vrijeme odstrela, jer razlika u odstrelu ljeti i kasno zimi iznosi oko
6 mjeseci.
Na kraju, želimo naglasiti da nas očekuje vrijeme kad ćemo znat-
no preciznije morati utvrđivati starosnu i spolnu strukturu naše div-
ljači u lovištu, s ciljem kvalitetnog planiranja i gospodarenja.
13
LOVNA DIVLJAČ
JELEN AKSIS (Axis axis H. Smith) RAZMNOŽAVANJE, NAČIN
ŽIVOTA I PONAŠANJE

Vrlo oprezna i plašljiva divljač

Kod ove udomaćene vrste
nije niti razmnožavanje vezano
uz čvrst termin. U svojoj domo-
vini košute se najčešće tele u
studenome i prosincu, rjeđe u
svibnju ili lipnju, nakon kišnog
Budući da potječe iz toplih tropskih krajeva, parenje, teljenje i razvoj razdoblja. To je bio jedan od
rogova jelena aksisa nisu ovisni o godišnjem dobu, odnosno nisu ve- osnovnih razloga zašto u nas nije
zani uz čvrst termin. Zbog toga nastaju teškoće oko naseljavanja u uspjelo udomljenje aksisa. Zbog
niskih temperatura i visoka snije-
europskim klimatskim uvjetima. ga, pri teljenju su redovito strada-
vali i košuta i telad. Način života,
prehrana i socijalni odnos unutar
istovrsnih jedinki umnogome je
nalik na ostale vrste jelena. Jakog
je reprodukcijskog potencijala.
Košuta nosi 7-7,5 mjeseci, a teli
jedno do tri, najčešće dva teleta.
Nerijetko ubrzo nakon teljenja
ženka ponovno biva oplođena,
pa u nešto više od godinu dana
može dvaput donijeti potom-
stvo. Vrlo je plašljiva životinja. U
jugoistočnoj Aziji živi u tropskim
šumama u blizini riječnih korita
kako bi, spašavajući se od progo-
nitelja, spas našao skakanjem u
vodu. Bježeći od pasa ili pogoni-
ča, na Cresu je preskakivao kame-
ne ograde visoke i do 2 metra.

je boja dlake crvenkastosmeđa,
Mr. sc. Ivan Jurić
po hrptu nešto tamnija. Trbuh,
RASPROSTRANJENOST I BROJNOST donji dio vrata i unutrašnje stra-
Jelen aksis (Axis axis) pripadnik je porodice jelena (Cervidae), ne nogu su žućkastobijeli. U
potporodice pravih jelena (Cervinae) i roda aksis (Axis axis). Domo- prirodi ga lako prepoznajemo
vina aksisa su zemlje Azije: Indija, Pakistan, Burma, Kambodža, Vi- po sedam redova bijelih pjega
jetnam, Laos, Tajland. Uspješno je unesen i aklimatiziran u Novom koje se pružaju po cijeloj dužini
Zelandu, Australiji, Brazilu i Argentini. Iako se računa da su jeleni tijela od vrata do repa, koje su
aksisi bili poznati još starim Rimljanima, u novije doba na europ- u donjim redovima gušće po-
ski kontinent naseljeni su prije 150 do 200 godina, lako se prilago- redane. Linjanjem se osnovna
đavajući klimatskim područjima u kojima nema većih hladnoća ni boja dlake ne mijenja. Rogove
visoka snijega. Na ovim prostorima najprije je udomljen na Brijuni- nose samo mužjaci i najčešće
ma u Hrvatskoj, koji su, stabilizirajući njihovu populaciju, postupno su stupnja šesterca. Na svakoj
postali ishodišna baza za osnivanje novih kolonija te vrste jelena. grani razlikujemo parožak na-
Radi udomljavanja, 1953. godine provedena je prva opsežna akcija dočnjak, srednjak i vršnji paro-
unošenja aksisa u neka kontinentalna (Zelendvor, Macelj, Lukovo i žak. Na vrhu roga nikad nema ni
dr.) i otočna lovišta (Cres, Mljet, Lokrum, Plavnik). Ukupno je ispušte- rašalja ni krune. Mogući nepra-
no oko 100 grla, ali s polovičnim uspjehom. Do danas aksisi su se, vilni parošci obično se javljaju
uz Brijune, jedino održali na otocima Cresu i Rabu. Preplivavanjem između nadočnjaka i srednjaka.
povremeno prelaze s Brijuna na Istarski poluotok, ali se na njemu do Zbog života u tropima razvoj
sada nisu uspjeli održati. Procjenjuje se da ih na Brijunima, Cresu i rogova nije vezan za određe-
Rabu ima ukupno 120. nu dob, što znači da ne postoji
točno vrijeme odbacivanja, ra-
VANJSKI IZGLED I OPIS zvoja i okončanja njihova rasta.
Jelen aksis spada u srednje velike jelene. Tijelo mu je u grebenu U lovištu se mogu istodobno
visoko 78 – 95 cm, a dužina mu je 110 – 140 cm. Rep mu je duži susretati jeleni s rogovima u
nego u, veličinom sličnog, jelena lopatara, oko 20 – 25 cm. Odrasli bastu, s tek odbačenim ili zre-
mužjak može dosegnuti do 100 kg, ženka 50 – 60 kg. Osnovna mu lim rogovima.
PREHRANA
Aksis nije izbirljiv u prehrani.
Zadovoljava se i lošijom hra-
nom, koju, kao i svi drugi papka-
ri preživači, uzima više puta tije-
kom 24 sata. Hrani se isključivo
biljnom hranom, pašom i obje-
danjem. Uz pašu i brst rado jede
divlje voćkarice, žir i gljive. Zbog
osjetnih šteta u vinogradima i
okućnicama, od prvog je dana
proganjan i lovljen na Cresu i
Rabu. Štete se mogu sprečavati
dopunskom hranidbom.
LOV
Prema zakonu, mužjaci se
slobodno love kad imaju oči-
šćene i zrele rogove, a ženke ako
nisu visoko bređe i ako ne vode
nejaku telad. Među lovcima nije
osobito cijenjen kao trofejna
vrsta. Rogovi jelena aksisa ocje-
njuju se po posebnoj sjeverno-
američkoj metodi Boone and
Crosket Cluba. Brojnost posto-
jane populacije i zlatni trofeji
jelena aksisa na otocima Cresu i
Brijuni svakako su dokaz o mo-
gućnostima gospodarenja ovim
jelenom na sličnim staništima.

14 Broj 82, ožujak - travanj 2012.


KAKO IZBJEĆI SUDAR S DIVLJAČI
Savjeti lovcima
i vozačima
U
sporedo s porastom broja
cestovnih motornih vo-
zila raste i broj sudara tih
vozila s divljači koja je iz bilo kog
razloga izašla na prometnicu.
Iz iskustva znamo da su ta-
kvi sudari češći noću negoli da-
nju. Dva su razloga zbog kojih
je tako. Prvi je u tome što vozač
danju može pravodobno uočiti
divljač, pa s tim u svezi podu-
zeti i odgovarajuće mjere da
se sudar izbjegne. Drugi se ra-
zlog pripisuje nagonu divljači,
koja za svoje kretanje najradije
odabire noć, pa su i izlasci div-
ljači na javne prometnice češći
noću negoli danju.
Posljedice takvih sudara
katkad su vrlo teške. Osim imo-
vinske štete na vozilu, mogu na-
stati i štetne posljedice za život
i zdravlje osoba koje su bile u
vozilu.
HE MOSTARSKO BLATO
www.lovackisavez-hb.ba
Kao primjer, neka posluži
grafika koju donosimo i koja
pokazuje snagu i jačinu sudara
automobila sa srnom i divljom
svinjom.
Primjerice, sudar automo-
bila koji se kretao brzinom od
50 km/h, sa srnom težine 17
kg, iznosio bi u kilogramima
425 kg. Ako bi se ista stvar do-
godila ali pri brzini vozila od 70
km/h, onda bi to bilo 850 kg,
dakle udvostručuje se.
Ako bi se dogodio sudar
automobila i divlje svinje te-
žine 80 kg pri brzini kretanja
automobila od 50 km/h, onda
bi jačina udara bila težine 2000
kg, a pri brzini vozila od 70
km/h udvostručila bi se, to jest
iznosila bi 4000 kg.
Potaknuti čestim nesreća-
ma koje je divljač prouzročila,
njemački je ADAC (Allgemei-
ner Deutsche Automobilclub)
uputio 10 savjeta vozačima
kako da se ponašaju kada nai-
đu na divljač na prometnicama.
Premda su ti savjeti proizašli iz
sudske prakse i prakse osigura-
vajućih društava te su uteme-
ljeni na njemačkim propisima,
držimo da bi ih se i naši vozači
trebali pridržavati. Ne ulazeći u
pravno pitanje odgovornosti
za štetu nastalu pri naletu vo-
zila na divljač na prometnici,
možemo primijetiti kako je do-
bro „razrađena“ odgovornost
vozača, a i upute kako treba
postupiti u takvim prilikama.
Sve ovo može značajno prido-
nijeti smanjenju broja takvih
nesreća na cestama.
• U šumovitim područjima
ili ondje gdje divljač pase na
poljima, valja voziti prilago-
đenom brzinom. Osamdeset
km/h već može biti previše, oso-
bito u sumrak i noću.
• Valja poštovati znakove
upozorenja za divljač na cesti,
jer su postavljeni na mjestima
gdje valja pojačano računati s
pojavljivanjem divljači.
• Uoči li se da divljač pretr-
čava cestu, treba biti spreman
na kočenje.
• U šumi ili njezinoj blizini
valja promatrati rubove vozno-
ga traka.
• Treba se pridržavati sigur-
nosne udaljenosti od desnoga
ruba voznoga traka.
• Zapamtiti! Jedna srna, je-
len ili divlja svinje rijetko dolaze
sami.
• Stoji li neka životinja uz
cestu, valja računati s tim da će
iznenada prijeći cestu.
• Ako je životinja na cesti,
prije kočenja pogledajte u re-
DIVLJAČ NA CESTI
trovizor! Kočenje u nuždi moglo
bi izazvati nalet vozila iza vas.
• Ako je životinja na cesti a
iza vas se ne približavaju nika-
kvi drugi sudionici u prometu,
prvo treba snažno zakočiti, za-
tim zatrubiti. Noću valja barem
prigušiti farove na automobi-
lu, možda čak samo nakratko
uključiti pozicijsko svjetlo, kako
bi životinja mogla naći put za
uzmak.
• Kad vozite, valja misliti na
doba godine i dana, prilike na
cesti i vidljivost.
• Vozač osobnog vozila ni-
pošto se ne bi trebao pokušava-
ti izmicati životinji ako postoji
opasnost da udari u stablo ili
završi u jarku ili čak u suprot-
nom voznom traku.
• Za jakih snježnih zima
osobito prijeti opasnost od za-
tjecanja gladnih ptica grabljivi-
ca na cestama, autocestama i
parkiralištima.
• Nemojte se pouzdati u to
da će ptica koja stoji na kolniku
pravodobno odletjeti!
• Pokušajte zakočiti i zaobi-
ći pticu, ali samo ako iza vašeg
vozila ne dolazi nitko i ako je
kolnik donekle suh! Koliko god
važna bila zaštita grabljivica i
drugih vrsta – ljudski život ima
prednost.
• Ako pred vama iznenada
uzleti neki poseban primjerak
grabljivice, nipošto ne dopusti-
te da vam to odvrati pozornost
od vožnje, jer bi to moglo biti
kobno za vas.
Ove savjete ne treba nikako
zaobići, štoviše, valja ih prezen-
tirati lovcima i vozačima počet-
nicima u autoškolama.
Mladen Bešlić
15
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA REPORTAŽA
Hrvatska lovačka udruga MALIČ, Grude ne sezone po sekcijama orga-
niziramo hajku na štetočine, a

Kad dobijemo koncesiju, neće nam

posebno je dobro organizirana
ona u predjelu Raška polja gdje
se iskupi dvjestotinjak lovaca iz
našega i okolnih društava ... Evo,

biti ravnih u gospodarenju lovištem

ovo iza nas je brdo Malič (620
m)“ – pokazuje nam Emil – „po
kome je Udruga dobila ime, a
ona voda na sredini polja je je-
zero Krenica, promjera oko 700
m, bogato biljnim i životinjskim
vrstama, gdje svoja zadovolj-
stva pronalaze brojni ribolovci“.
Prolazimo kroz Drinovce, mje-
sto opjevano i znano po mnogim
Drinovčanima. Vijugavom ce-
stom penjemo se uz brdo, a na
drugoj strani pred nama neobi-
čan prizor. U podnožju, gdje se
spaja brdo Petnik s ravnicom, po-
dignuta je ustava koja zadržava
Za ovu udrugu vezana je jedna zanimljivost, po kojoj su možda vodu rijeke Vrlike i ostalih voda iz
jedinstveni i na širim prostorima. Naime, u bivšem sustavu, za če- Imotsko-bekijskog polja. Voda se
tunelom provodi na turbine Hi-
trdeset i nešto godina njezina postojanja, u ovoj udruzi nikada nije droelektrane Peć- Mlini. Nekoliko
upriličeno polaganje lovačkih ispita! ribolovaca na rubu ovoga jezera
upotpunjuje idiličnu sliku ovoga
Vlado Bošnjak krajolika.
„Dođe red i na nas!“ Tim riječima, pola u šali, pola u zbilji, do- me dijelu lovišta glavna lovna U međuvremenu, pridru-
čekaše nas naši domaćini: Doni Mikulić, predsjednik HLU „Malič“ iz divljač je zec, divlja svinja je žuje nam se i lovočuvar Ivan
Gruda i Ivan-Iko Paradžik, član Upravnog odbora i predsjednik sek- većinom u ‘prolazu’, a još uvijek Tomas. S njim odlazimo do lo-
cije Gorica-Sovići, pri dolasku u Grude da, po dogovoru, napravimo smo zadovoljni brojnosti jare- vačkog doma u izgradnji, na
reportažu o ovoj lovačkoj udruzi. „Bar se vi nemate na što žaliti“ – bice kamenjarke i pokušavamo kotu Visoka, iznad Drinovaca.
odgovori im Ivica, tajnik Saveza, „ta svi putovi vode preko Gruda“, je maksimalno zaštititi. Od pre- „Za ovaj smo dom najprije sre-
aludirajući na granični prijelaz Vinjani. datora, dosta je lisice i kune, a s dili vlasničke papire u Općini i
Uz jutarnju kavu, napravismo plan obilaska lovišta. Odlučismo južne strane, iz pravca Biokova, bit će uknjižen na našu udrugu“,
se za njegov južni krak, koji je Ivici i meni bio manje poznat pa time u naše lovište zalaze i čopori vu- govori nam Emil, a Iko ga dopu-
i interesantniji. kova. Svake godine na kraju lov- njuje: „Mogli smo mi vas odvesti
Ispred ureda Udruge, u središtu Gruda, pridružuje nam se i nje-
zin tajnik Emil Jurčić. S puta za Vinjane, u Bobanovoj Dragi, skreće-
mo lijevo, preko polja, za selo Blaževiće. U razgovoru zabilježismo
nekoliko podataka o ovoj udruzi. HLU „Malič“ Grude utemeljena
je 1948. godine. Početkom Domovinskog rata prestaje s radom, a
njezini članovi stavljaju se u obranu hrvatskih prostora od agresi-
je. Godine 1996. udruga se obnavlja i danas ima oko 360 članova,
svrstanih u 6 sekcija: Gorica-Sovići, Drinovci, Grude, Donji Mamići-
Dragićina, Ružići i Tihaljina. Gospodari lovištem na području općine
Grude površine oko 22.000 ha, od čega je lovne oko 14.000 ha. Od
obnoviteljske skupštine, članica su Lovačkog saveza Herceg Bosne.
Prvi predsjednik od obnoviteljske skupštine bio je Vinko Čuljak, za-
tim Tihomir-Tiho Sosa, sada je Doni Mikulić. Ovdje je i sjedište Žu-
panijskog vijeća za lovstvo Županije zapadnohercegovačke, a Doni
Mikulić, član je Upravnog odbora Saveza i predsjednik Vijeća.

„UMJETNA“ GRANICA
Tako u priči, već prođosmo s južne strane Drinovačkog polja. S
ove strane polja panorama posve drukčija: ljepša i pregledna. Tik uz
rub brda, u plitkoj vodi, uočavamo nekoliko parova divljih pataka. U
polju je dosta obrađene zemlje. „Ovdje je idealno mjesto za zeca“,
govore nam naši vodiči, i nastavljaju: „Ljeti bude dosta prepelice,
grlice i goluba, na zadovoljstvo lovaca ‘ptičara’. U zimskom razdo-
blju kad su padaline obilnije, kad prorade okolni izvori i nabujaju Ivan-Iko Paradžik, Ivan Tomas i Emil Jurčić
podzemne vode i poplave polje, dođe dosta močvarica. U brdsko-

16 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

REPORTAŽA
da snimite izgrađene lovačke
kuće, koju ima svaka naša sek-
cije, neke i po tri, ali neka se vidi
da i u ovim recesijskim vremeni-
ma radimo i gradimo. Ako Bog
da, i ova će biti brzo završena“.
Vraćajući se iz Drinovaca,
prolazimo kroz Goricu, u pravcu
lovačke kuće njihove sekcije u
podnožju Zavale. Zastajemo na
prvome „bognu“ iznad Vrtopa-
ca, odakle puca krasan pogled
na cijelo Imotsko-bekijsko po-
lje. Ispod nas, na dvjestotinjak
metara, granični prijelaz Vinja-
ni. Iko nam pokazuje granicu,
koja ide preko polja, i kaže: „Što
se nas lovaca tiče, nama je ova
granica dobro došla. Nema ne-
kontroliranog ulaska lovaca.
Međutim, ova „umjetna“ granica
podijelila je jedan te isti narod
administrativnom uredbom još
www.lovackisavez-hb.ba
tamo daleke 1718. godine, tzv.
Požarevačkim mirom. I evo, ne-
koliko metara od nas, sljedeće
godine bit će granica s EU ... Sa
susjednim lovačkim udrugama
iz Republike Hrvatske (Vinjani,
Imotski, Runovići, Slivno i Vrgo-
rac) odlično surađujemo, kao i
s našim „domaćim“ susjedima:
Radovanjom, Rujnom, Moso-
rom i Kravicom“. S ove kote
odlično se vidi grudsko lovište.
Imotsko-bekijsko polje pruža se
duž skoro cijele općine, okruže-
no je brdima s južne i sjeverne
strane u čijim su podnožjima
podignuta naselja, i izgleda po-
put goleme lađe.
SEKCIJE – „UDRUGE U MALOM“
I još bismo dugo s ovoga
mjesta mogli gledati zanimlji-
vosti koje nam naši domaćini
pokazuju po lovištu, no vrije-
me brzo prolazi i odlučismo se
vratiti u Grude. Razgovor nasta-
vismo u ugodnom ambijentu
Hotela „Otok“. Ovdje Udruga
svake godine, uoči otvaranja
lovne sezone, organizira lovač-
ku večer s raznovrsnim progra-
mom i bogatom tombolom,
po čemu su postali prepoznat-
ljivi u široj regiji. Doni nam, pri-
godnim podatcima, još malo
proširi spoznaje o ovoj udruzi.
Zadovoljni su izgrađenom in-
frastrukturom u lovištu. Cijeli
teren lovišta prekriven je iz-
građenim pojilištima za divljač,
od kojih u neke staje preko
50 m³ vode. U lovištu imaju 6
automatskih hranilica za div-
ljač, a onih manjih, koje sami
izrađuju, po cijelom je lovištu.
Posebno je zanimljiv način
funkcioniranja ove udruge.
Svaka od 6 sekcija ima status
„udruge u malom“. Uređen je
način lova unutar sekcija i iz-
među sekcija, što se pokazalo
dobrim rješenjem. Već četvrtu
godinu ovdje je redovita go-
dišnja članarina 130 KM, a dio
te članarine vraća se u sekcije
za obnovu fonda divljači. Imaju
2 gatera za divlju svinju, za zeca
nijedan. Zajedno s kinološkom
udrugom, godišnje organizi-
raju 3 kinološke manifestaci-
je. Problem u funkcioniranju
im je nedorečenost zakona i
njihova neprovedba od stra-
ne državnih institucija. Ovdje
se, prije svega, misli na status
lovišta i dodjelu koncesije, ne-
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
učinkovitost sudstva u svezi s
prijavama i sl. Mnogo rade na
izobrazbi članstva, poglavito u
svezi s načinom lova. Posebno
se vodi računa o sigurnosti u
lovu i u tu su svrhu svim člano-
vima nabavljeni lovački prsluci
s uočljivim obilježjima. Pro-
blem su i požari u ovdašnjem
lovištu, koji prave velike štete
na divljači i njezinu staništu. U
tom smislu financijski pomažu
lokalno vatrogasno društvo, a i
sami lovci sudjeluju u gašenju
požara. Za ovu udrugu vezana
je jedna zanimljivost, po kojoj
su možda jedinstveni na širim
prostorima. Naime, u bivšem
sustavu, za četrdeset i nešto
godina njezina postojanja, u
ovoj udruzi nikada nije uprili-
čeno polaganje lovačkih ispita!
Samo su neki, pojedinci, pola-
gali lovački ispit po susjednim
udrugama. Tek 1998., u orga-
nizaciji ove udruge i Lovačkog
saveza Herceg Bosne, održan
je seminar i polaganje za preko
200 članova ove udruge.
Kad smo ih upitali za pla-
nove, rekoše nam: „Prvi uvjet je
dobivanje koncesije na lovište,
a onda nam neće biti ravnih u
gospodarenju lovištem. Jam-
stvo za to je dosta kvalitetno
lovište, iskustvo koje imamo u
vođenju Udruge i dobro član-
stvo. Želja nam je da članovi
Udruge pokazuju svoja lovačka
zadovoljstva na svoju radost i
dobrobit prirode i života u njoj”.
Po onome što smo vidjeli, na
pravom su putu da tako i bude.
17
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
SUSRETI Pero Vukoja, lovac LD „Vepar“, Prozor-Rama
Da bih ulovio kunu,
spalio sam odjeću sa sebe
Pero Vukoja
G
odine 1930. u Kućanima,
na Šćitu – gdje i danas
živi – rođen je naš sugo-
vornik Pero Vukoja.
Cijeli svoj radni vijek provodi
kao profesionalni čuvar šuma,
a usput se bavi lovom i ribolo-
vom. Od 1948. do 1960. radi kao
poslovođa na pošumljavanju,
jer se tada u bivšoj državi mno-
go radilo na tome. Od 1960. do
1963. radi kao šumar u Bosan-
skom Grahovu, gdje zaslužuje i
posebno priznanje za savjestan
rad. Nakon Bosanskoga Graho-
va, dolazi u Ramu.
Lovački ispit položio je 24.
svibnja 1954. a članom Društva
postao je godinu dana ranije,
u 23. godini života. Društvo se
tada zvalo „Sresko udruženje lo-
vaca“ Prozor. Danas ima najviše
lovačkog staža u Društvu.
Voli prirodu i životinje. Zbog
toga je u dva navrata bio i ri-
bočuvar, prije potopa na rijeci
18
srnu, izliječio je, hranio i pustio bogatija lovišta u Rami danas su
u prirodu. Vran, Prodojnica i Ravašnica, a
Na pitanje što mu je, kao kunama Bokševica.
lovcu, ostalo posebno nažao, Pero nas je dočekao jako sr-
odgovara bez razmišljanja: „Naj- dačno, i zadržavao nas u ugod-
veći grijeh na mojoj duši jest nu razgovoru. Ima još energije,
kada sam, kao mladac, ulovio ali se zarekao da neće više loviti.
kamenom kosovicu a iza nje je Za kraj, ispriča nam jedan do-
ostalo devet mladih, koji su slje- gađaj koji, kako kaže, ne može
deći dan uginuli. Toga se dobro nikada zaboraviti. Bilo je to u
sjećam i žao mi je i dan-danas“. Bosanskom Grahovu, dok je
Prvu pušku triling, nabavio bio tamo na službi. On i jedan
i poslije, kada se vraća u Ramu.
je 1955., zatim kupuje bokericu kolega lovili su srndaća. Na jed-
Krajem pedesetih godina, pro-
njemačke proizvodnje koja je noj livadi, u visokoj travi, vidjeli
šao je i obuku za lovočuvara.
vrijedila kao četiri obične puške, su kako srndać „legne, ustane,
Najviše je lovio kune. Zamo-
te hamerlesku. Trenutačno ima napravi desetak koraka, vrati se
lili smo ga da nam ispriča doga-
dvocijevku iz 1966., i još je u be- na isto mjesto i tako nekoliko
đaj iz lova kojeg se dobro sjeća.
sprijekornu stanju. puta“. Kad ga je kolega odstrije-
A on će: „Godine 1954. lovio sam
Uzgajao je i imao dobre lo- lio, prišli su i vidjeli mučan prizor
kunu na velikom šupljem hrastu
vačke pse posavce: Lisu, Apaša, – bila je to srna s rogovima koja
s puno rupa. Da bih začepio sve
Bećarušu, oštrodlake istrijane- se lanila. A kad su se vratili kući,
rupe skinuo sam sa sebe skoro
re, a kune je najviše lovio sa zatekla ih je još tužnija situacija
svu odjeću: i koparan i šarvale,
Sokolom NLT. Bili su rasni, s ro- – supruga od kolege lovca umr-
te zapalio vatru u šupljini na
dovnicima. Najviše je lovio na la je na porodu. Ima li u tome
dnu stabla. Ulovio sam na kraju
terenima Vrana, Prodojnice i Ra- ikakve podudarnosti, neka svat-
kunu, ali mi je izgorjela odjeća.
vašnice, u to doba bogatim div- ko zaključi po svome.
Bila je zima i velika hladnoća.
ljači. Po njegovu uvjerenju, naj-
Došao sam kući ni živ ni mrtav.
Stanko Ćurčić
Nahladio sam se i od tada sam
ostao nagluv“. A lovio je kunu
tada i radi preživljavanja, jer je
vrijedila „dobra vola“.
Najteže mu je bilo kad se
pred rat, kao oblik pokore, odre-
kao lova, da što manje mladeži
pogine u ratu, i od tada ne lovi.
Kad mu je, godine 1981., sin
Ivan polagao lovački ispit, on je
bio član ispitnoga povjerenstva.
Upitaše ga, što ćemo s ovim
tvojim malim, a on im odgovo-
ri: „Nikada ništa nije položio od
prve, neka bude tako i sada“.
Ulovio je pet-šest vukova,
srndaća preko stotinu, nekoliko Jedna od nekoliko Perinih članskih iskaznica
divljih svinja, divokoza desetak,
kuna preko tri stotine, a pernate
divljači još više. Divljih pataka Ribič, ali i ribočuvar na Ramskom jezeru
u jednome lovu pedesetak, a
jedne prilike jednim metkom
osamnaest liski. Kune su mu
najdraži ulov. Jedne zgode, u
Čeprljačama, ulovio ih je osam,
a znao je za sezonu uloviti i do
pedeset komada. „Divljači je
bilo puno a lovaca malo. U to
vrijeme svega tridesetak aktiv-
nih“. Najviše je lovio s pokojnim
kolegama Ivanom Kurajom Boš-
njakušićem s Orašca i Ivanom
Ravlićem iz Ripaca, ali i s Ivanom
Ivančevićem i drugima. Nije mu
cilj bio samo lov radi koristi, što
kazuje primjer kad je u Bosan-
skom Grahovu našao ranjenu
Broj 82, ožujak - travanj 2012.

Lovačkom večeri,
Hrvatska lovačka udruga ORAO, Čitluk
obilježeno pet godina rada Udruge
H
rvatska lovačka udruga
„Orao“ iz Čitluka, 20. trav-
nja 2012., u hotelu Brot-
njo, u nazočnosti oko 350 uzva-
nika, upriličila je svoju lovačku
večer te tom prigodom ujedno
i obilježili pet godina uspješnog
rada udruge.
Večer je počela hrvatskom
himnom i minutom šutnje za
sve umrle i poginule lovce Brot-
nja, a sve nazočne lovce matič-
ne udruge, kao i brojne uzva-
nike iz drugih lovačkih udruga,
ugledne goste: Iliju Vrljića i Ivi-
cu Lučića, predsjednika i tajnika
Lovačkog saveza Herceg Bosne,
Stjepana fra Petra Krasića i Mir-
ka Čolaka, predsjednika i tajni-
ka Kinološkog saveza Herceg-
Bosne, Ivu Jerkića, načelnika
Općine Čitluk, Marina Radišića,
predsjednika Općinskog vijeća
Čitluk, Ivu Miličevića, načelnika
Policijske postaje Čitluk te Don-
www.lovackisavez-hb.ba
ka Jovića, županijskog ministra
poljoprivrede i šumarstva, rije-
čima dobrodošlice pozdravio je
Miran Radišić, predsjednik HLU
„Orao“ iz Čitluka.
Blagoslov na sve nazočne te
na jelo i piće zazvao je fra Dario
Dodig, župnik župe Čerin.
Kako je ova lovačka večer
imala i svečani karakter, uz sve
čestitke za njihov rad i ekološku
osviještenost, nazočne lovce
prigodnim su riječima pozdra-
vili Ilija Vrljić, Stjepan fra Petar
Krasić, Ivo Jerkić i Donko Jović.
Tijekom večeri, predsjednik
HLU „Orao“, Miran Radišić, do-
dijelio je lovačka priznanja čla-
novima Udruge koji su se po-
sebno istakli u njezinu razvoju.
Ta su priznanja dobili: Jozo Du-
gandžić, Milenko Musa, Grgo
Vučić, Davorin Glamuzina,
Pavo Glamuzina, Blago Miliče-
vić, Veso Miličević, Vinko Odak,
Ivan Jelavić, Filip Šarac, Mile
Lesko, Ante Pehar, Denis Vlaho,
Ilija Gagro, Ivan Šaravanja, Zlat-
ko Prusina, Dražan Korać, Vlado
Jerkić, Marinko Zovko, Dario
Juričić, Milenko Juričić, Franjo
Ostojić, Pero Ostojić, Gordan
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Miličević i Drago Pinjuh.
Počasnim članovima Udru-
ge, jer su na temelju Statuta
stekli pravo na to, proglašeni su:
Mirko Medić, Nikola Mili-
ćevič, Drago Martinović, Božo
Vlaho, Blago Milićević, Zvoni-
mir Martinović, Marko Musa,
Grgo Martinac, Rade Stojić,
Mate Rešetar, Pavo Džida i Ba-
riša Pervan.
Odličja III. reda Lovačkog
saveza Herceg Bosne dobitni-
cima je uručio Ilija Vrljić, a do-
bili su ih: Stojan Musa, Milenko
Luburić, Vlado Prusina, Ivan
Sabljić, Tomislav Odak, Dalibor
Pinjuh, Marko Barbarić, Veselko
Milićević, Mario Dugandžić te
posmrtno Dinko Korać i Stipe
Glamuzina.
S gangom i bećarcem, bo-
gatom tombolom i izvrsnom
hranom, veselje je potrajalo do
jutarnjih sati.
Organizator zahvaljuje svim
sponzorima ove lovačke večere
kao i osoblju hotela „Brotnjo“ na
čelu s direktorom Stipom Pri-
morcem.
Miran Radišić
19
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo PAVLOVICA, Novi Travnik
Na Skupštini,
ponovno najviše rasprave
o koncesiji na lovište
P
od predsjedanjem Slavka
Marina i uz nazočnost 26
zastupnika iz lovnih sekci-
ja Gradina, Bučići, Novi Travnik,
Mravinjac i Sebešić, Skupština LD
„Pavlovica“ upriličila je 28. veljače
2012. svoju redovitu sjednicu.
Predsjednik Mirko Lešić u
Izvješću o radu Društva za 2011.
istakao je da su ostvarene go-
tovo sve programske zadaće, a
u tome su velikim dijelom su-
djelovale i sekcije. U tom kon-
tekstu predsjednik je posebno
spomenuo aktivnosti u primje-
ni Zakona o lovstvu i podzakon-
skih propisa, sudjelovanje na
sjednicama Županijskog vijeća
za lovstvo i sastancima kod re-
sornog ministra, sudjelovanje u
sprječavanju krivolova, čišćenju
lovišta od štetočina, prosijeca-
nju i uređivanju staza, obilježa-
Lovačka udruga LIVANJSKO POLJE, Lištani
Odstrijeljen vuk
J
aka zima i obilne količine
snijega ove su zime okova-
le Livanjsko polje. Snježne
padaline tijekom ovogodišnje
veljače i pomanjkanje hrane za
svu divljač „stjerali“ su i vučju
populaciju u niže predjele. Iako
vučji čopor Livnjacima nije ni-
kakva novina i iznenađenja,
napose u vrijeme parenja, tije-
kom siječnja i veljače ove godi-
ne dva čopora od po pet-šest
jedinki svakodnevno su „gos-
podarila“ zapadnim dijelom
Livanjskoga polja, neposredno
uz rub naselja koja graniče s
20
vanju tradicionalnih datuma,
suradnju s Lovačkim savezom
Herceg Bosne, susjednim lo-
vačkim društvima, općinskim
strukturama vlasti, Policijskom
postajom Novi Travnik, medi-
jima, te pripremu i provedbu
lovačkih ispita.
Nakon rasprave, uz punu
potporu predsjedniku i Uprav-
nom odboru, Izvješće je jedno-
glasno usvojeno.
Izvješće o materijalno-fi-
nancijskom poslovanju Druš-
tva u 2011. i prijedlog financi-
ranja za 2012. podnio je tajnik
Društva Anto Cvitanović, a
izvješće o radu Nadzornog
odbora zamjenik predsjednika
Nadzornog odbora Zdravko
Slišković, obavještavajući za-
stupnike da Nadzorni odbor
nije našao nepravilnosti u radu,
poljem. S obzirom na potrebe
za hranom koju ovoliki broj
jedinki treba u nekom lovištu,
napose kada je riječ o srnećoj
divljači, a ne treba zanemari-
ti ni štete koje vukovi čine na
stadima ovaca, Udruga je odo-
brila odstrjel nekoliko muških
jedinki.
Jedan takav primjerak od-
strijeljen je kod sela Ljubun-
čića, na svome svakidašnjem
„krstarenju“ prema donjem di-
jelu Livanjskoga polja. Odraslo-
ga mužjaka krase sve ljepote
pravoga vuka, i iako trofej još
Borba za lovište i dalje u tijeku
da se poslovalo domaćinski
te, sukladno tomu, zastupnici
mogu usvojiti oba izvješća, što
su oni i učinili.
Po usvajanju izvještajnih i
planskih dokumenata zastu-
pnicima se obratio Vlado Kne-
žević, glavni lovnik Društva. U
njegovu izvješću bila je jasno
izražena briga oko dobivanja
suglasnosti na Godišnji plan
gospodarenja lovištem, ali i
oko kršenja odredbi Zakona o
lovstvu od strane resornog mi-
nistra glede (ne)dodjele lovišta,
nasilnog upošljavanja profesio-
nalnog lovočuvara, a da se ne
govori o drugim, neregularnim
aktivnostima koje idu u prilog
krivolovcima, a lovačke udruge
i lovce guraju u podređen po-
ložaj. Glavni lovnik predložio je
Skupštini nekoliko zaključaka,
„Pravi“ vuk Ive Bilića Abela
nije ocijenjen, svakako je riječ
o trofeju u medalji, na ponos
lovca Ive Bilića Abela, koji je
imao mirnu i preciznu ruku da
koji su jednoglasno usvojeni i
proslijeđeni Upravnom odboru
na realizaciju.
Kako se i očekivalo, zastupni-
ci su najviše vremena potrošili na
raspravu o (ne)provedbi Zakona
o lovstvu od strane resornog
ministra. Predsjednici Skupštine
i Upravnog odbora istaknuli su
da, u suradnji sa Županijskim vi-
jećem za lovstvo i Savezom, čine
sve kako bi Zakon o lovstvu u
potpunosti zaživio i lovci dobili
lovište na gospodarenje.
Završavajući sjednicu, za-
stupnici su dali punu potporu
predsjednicima i tijelima Druš-
tva da ustraju u nastojanjima da
se dobije lovište na gospodare-
nje, jednako tako i suglasnost na
Godišnji plan gospodarenja i lov.
Anto Cvitanović
se može pohvaliti odstrjelom
ovakve, lovcima drage, vrhun-
ske lovine.
Anđelko Ištuk
Broj 82, ožujak - travanj 2012.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo PAVLOVICA, Novi Travnik su se domaćice sebešićkih lo-
vaca.

Uspješan „obračun“ sa štetočinama

Ništa manje radno i uspješ-
no nije bilo ni u sekciji Bučići,
čiji je predsjednik Drago Jukić
okupio 34 lovca. Lovnik Stipo
Marin također je upoznao lovce

D
ana 6. ožujka 2012., na temelju upozorenja Glavnoga fe- jeljenih primjeraka, okupili su se sa značenjem ove akcije, i da će
deralnog lovnog inspektora, Godišnjeg plana rada i Plana kod lovačke kuće u Kolonama. biti izvedena na području Ka-
izvođenja radnih akcija, LD „Pavlovica“ iz Novoga Travnika Na kratkom sastanku, lovnik zan – Gradina – Bučićka ravan,
organiziralo je akciju na uništavanju štetočina i lutalica na prostoru sekcije, Slavko Jakić, izvijestio je prema granici s lovištima Nove
cjelokupnog lovišta Društva. Kako je ovo bila akcija na razini Druš- lovce da će akcija biti izvedena Bile i Viteza.
tva, u njoj su sudjelovali lovci svih pet sekcija. na lokalitetu Sebešić – Rostovo, Za okrjepu lovaca ove sekci-
Tri dana prije akcije, lovnik Društva, Vlado Knežević, s lovnici- što je za ovu malobrojnu sekciju je pobrinuo se Vlatko Mamuša.
ma je dogovorio plan izvođenja i pravce kretanja, tražeći od lovnika bilo naporno jer su njezini čla- Na kraju, treba spomenu-
sekcija da skrenu pozornost svim sudionicima akcije da moraju biti novi imali zadatak obići najveći ti da je ove godine, u odnosu
ozbiljni i oprezni kako ne bi bila ugrožena njihova sigurnost i sigur- i najbolji dio lovišta. na ranije, znatno smanjen broj
nost pučanstva, te da svaka sekcija odredi lovce koji će propisno U akciji su odstrijelili 4 psa, štetočina i lutalica u ovome lo-
zakopavati odstrijeljene primjerke. jednu mačku i jednu lisicu. vištu, za što su zaslužni svi lovci
U lovnoj sekciji Mravinjac, kod lovačke kuće, okupilo se 36 lo- Za ugodan odmor i ukupno Lovačkog društva „Pavlovica“.
vaca. Nakon pozdravnih riječi Stipe Bošnjaka-Mime, predsjednika dobar ugođaj, i nadasve ukusno
Sekcije, lovnik je rasporedio lovce u tri grupe. Prvu je vodio Jozo pripremljenu hranu, pobrinule Anto Cvitanović
Jurišić-Đira u pravcu Mravinjac – selo Dijakovići – Vučje jame, sve
do granice s travničkim lovištem. Drugu je vodio Jure Tomić-Jurka
u pravcu Gornje Pećine – Ravno Rostovo, do granice s bugojanskim
lovištem. Treću grupu vodio je Jozo Zlatunić-Migan u pravcu sela
Ruda Dahovo kraj Bećarove kuće do sela Kovačići.
Akcija je trajala do 14 sati, kad su se sve grupe vratile na polazišno
mjesto, gdje su grupovođe izvijestile da se odstrijelilo 5 pasa lutalica
i jedna lisica.
Umorne lovce ove sekcije slasnim je gulašom okrijepio Stipo
Zlatunić, za što mu je posebne zahvale uputio najcjenjeniji član,
tvorac ove sekcije i počasni član Društva, Vlado Lešić.
Lovci sekcije Novi Travnik, njih 12, s predsjednikom Igorom Bo-
žićem, okupili su se kod kavane Društva. Lovnik Slavko Čabro upo-
znao je lovce da će se akcija odvijati u gradu, širem predgrađu i selima
Zubići i Rankovići, zatraživši od njih punu ozbiljnost i pozornost pri
odstrjelu.
U izvješću po povratku, rečeno je da su odstrijeljena 3 psa lu-
talice i jedna lisica, a za okrjepu lovaca pobrinuo se Marinko Kajdl.
U sekciji Gradina lovci su se okupili kod svoje lovačke kuće, od
milja prozvane „Neboderom“. Njih 25, i njihov predsjednik Franjo Cvi-
tanović, novi počasni član Društva. Lovnik sekcije, Anto Cvitanović,
pozvao je lovce na pozornost i ukazao im na značenje akcije u pogle-
du smanjenja broja štetočina u lovištu.
Akcija je vođena na lokalitetima Vilenice i Gradine, prema gra-
nici s travničkim lovištem. Odstrijeljena su 3 psa lutalice, jedna
mačka i 2 lisice.
Za „lonac“ ove sekcije bili su zaduženi Stipo Ćorić i Matan Maroš.
Stipo Ivoš, predsjednik sekcije Sebešić, i još 21 lovac ove sek- Ugodno je bilo provesti ožujski dan u snijegom prošaranom lovištu
cije te veći broj mještana voljnih sudjelovati u zakopavanju odstri-

Lovačka udruga ZAVELIM, Roško Polje U nedjeljno jutro, s ranije dogovorenoga zbornog mjesta u Ra-
došima, tridesetak lovaca krenulo je put lovišta. Poprilično velik te-

Hajka na lisicu
ren od Orlovića staje pa do Rogova odrađen je negdje do četrnaest
sati. Rezultat hajke: dvije odstrijeljene lisice, a spretni strijelci bijahu
Fidel Koštro i Miroslav Stipić-Car. Dobra vijest je i da je na dan haj-
ke viđeno nekoliko srna i zečeva, a to je znak da ipak u lovištu ima
života, da nije pusto.

I
zuzetno loše vrijeme u veljači natjeralo je lovce LU „Zavelim“ da
planiranu hajku na lisicu odrade nešto kasnije, točnije u drugoj
polovini ožujka. Ovaj put je broj sudionika hajke bio znatno ma-
nji, jer je vodstvo Udruge odlučilo hajku odraditi s domaćim lovci-
ma, uz dvojicu pozvanih iz Posušja.
Po završenoj hajci svi skupa našli smo se na zajedničkom ručku
i druženju u Rogovima. Štefan u ulozi kuhara i ovaj je put za dobro
pripremljen gulaš dobio visoku ocjenu i pohvalu.
Ante Đikić

www.lovackisavez-hb.ba 21
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo USKOPLJE, Uskoplje-Gornji Vakuf

Pero Perić,
novi predsjednik
S
voju izbornu Skupštinu, LD „Uskoplje“ održalo je 10. ožujka
2012., u prostorijama Osnovne škole u Trnovači. Sjednicu je
otvorio predsjednik Društva Slavko Čurić, pozdravio nazoč-
ne te izrazio zadovoljstvo činjenicom da su sjednici prisutni svi
zastupnici. Nakon izbora radnih tijela i usvajanja dnevnoga reda,
podnesena su izvješća o radu Društva u 2011./12. godini: izvješće Čestitka novom predsjedniku
predsjednika, lovnika, tajnika, nadzornog odbora i izvješće o mate-
rijalno-financijskom poslovanju. Sva izvješća jednoglasno su usvo- staje novi tajnik Društva. jednaki kao i prethodne godine.
jena dizanjem ruku članova Skupštine s pravom glasovanja. U daljnjem radu Skupštine Također, odlučeno je da se svim
Treća točka dnevnoga reda, ujedno najvažnija, odnosila se na birali su se novi Nadzorni odbor, članovima Društva koji uredno
izbor novoga vodstva. Konstatirano je da su za predsjednika Druš- Disciplinski sud te Disciplinski ne plaćaju članarinu, pošalje
tva svoju kandidaturu istakli Mirko Jurleta uime sekcije Vilić Polje tužitelj. Tako su u Nadzorni od- pismeno upozorenje da dugo-
i Pero Perić, kandidat sekcije Ždrimci. Uslijedila je žučna rasprava bor izabrani: Stipica Oreč, Zrin- vanja podmire najkasnije do 25.
nakon koje Mirko Jurleta povlači svoju kandidaturu a Pero Perić biva ko Katić i Velimir Šekerija, Dis- ožujka 2012. godine. U protiv-
izabran za novoga predsjednika LD „Uskoplje“. „Gospodo zastupni- ciplinski sud čine Ivan Žuljević, nom, bit će isključeni iz Društva.
ci, želim vam zahvaliti na ukazanome povjerenju, ono što moram Stipo Kunkić i Anto Rezo, a za Nakon toga sjednica je na-
istaknuti jest da je ovaj izbor rezultat rada sekcije iz koje dolazim, Disciplinskog tužitelja izabran je stavljena u nešto opuštenijem
još jednom se pokazalo da je Društvo uspješno onoliko koliko su Branko Matijanić. ozračju. Za počasnog člana
uspješno organizirane njegove sekcije. Želim zahvaliti i svome pret- U nastavku sjednice rasprav- Društva predložen je Ante Ma-
hodniku na dosadašnjem radu, siguran sam da ćemo, kao i dosad, i ljalo se o financijskom planu ros, a za Odličje trećega reda
dalje kvalitetno surađivati. Na kraju bih izrazio nadu da će, akobog- za iduću lovnu godinu. Plan je predloženi su Marko Grubeša
da, za 4 godine sve vodeće pozicije u Društvu zauzeti mlađi, obra- jednoglasno usvojen s dopu- i Stipo Rakušić. Kako i dolikuje,
zovaniji kadar. Tomu svi moramo težiti i jedino na taj način možemo nom da Izvršni odbor, ovisno o sjednica je završena svečanim
očekivati svjetliju budućnost lovstva u Uskoplju“, istakao je u svome potrebama sekcija, korigira izno- dijelom u kojem je dosadašnji
obraćanju novi predsjednik. se kod stavki prihrana divljači i predsjednik, Slavko Čurić, uru-
Za glavnoga lovnika, kao jedini kandidat, izabran je Jerko Šapi- izgradnja lovno-uzgojnih/teh- čio diplomu počasnoga člana
na iz sekcije Pajić Polje. ničkih objekata. Između ostalog, Ivanu Žuljeviću te pozvao za-
Kod izbora tajnika odvijao se sličan scenarij kao i kod izbora pred- raspravljalo se i o visini članarine, stupnike na zakusku i daljnje
sjednika. Naime, kandidaturu su istakli Ratko Pilić iz sekcije Vilić Polje i odstrelne naknade i ulaznice za druženje u motelu „Raduša“.
dosadašnji tajnik Marinko Bošnjak uime sekcije Bistrica. Nakon kratke goste. Izglasano je da za sve tri
rasprave dosadašnji tajnik odustaje od kandidature, a Ratko Pilić po- kategorije novčani iznosi ostaju Velimir Šekerija

Hrvatsko lovačko društvo MALIČ, Grude

Bagerom do lovišta
N
euobičajeno snježno nevrijeme u veljači, zahvatilo je i ove
krajeve, što je potaklo skupinu lovaca iz sekcije Ružići, na
čelu s Krunom Žuljem, da izađe u lovište i donese toliko
potrebnu hranu divljači, ponajprije zečevima i jarebicama, jer su
upravo oni najugroženija, a ujedno i najčešća vrsta divljači na ovim
prostorima. Posljednjih godina jarebica je posebno ugrožena, pa joj
je hrana bila prijeko potrebna.
Velike zasluge za prihranu divljači pripadaju Anti i Nikoli Žulju,
vlasnicima tvrtke „Mina“, koji su ustupili bager i vozača bagera kako
bi se moglo uopće doći do lovišta.
Bilo bi dobro da se ovakve akcije češće, kad god zatreba, do-
gađaju, te da se uključe svi lovci. Tada bi nam lovišta sigurno bila
mnogo bogatija divljači.
Bez bagera, ni makac…
Vinko Rezo

22 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo MOSOR, Široki Brijeg

Zečevi
iz uzgajališta i „mreže“
U
LD „Mosor“ iz Širokog Bri-
jega već dugi niz godina
kontinuirano se i planski
nabavlja i unosi divljač u lovište.
Svake se godine i dio članarine
odvaja za ovu stavku.
Početkom ožujka ove go-
dine, u lovište Lovne jedinice
Orovnik puštena su 32 zeca, a u
Lovnoj jedinici Varda pušteno ih
je 20. Zečevi su nabavljeni u uz-
gajalištu Ivice Sabljića s Kočeri-
na. U dogovoru s njim, zečevi su
pušteni po završetku lovne sezo-
ne, kad je mir u lovištu, a ove su
godine tako izbjegnute i snježne
nedaće u veljači koje su nanijele Puštanje zečeva u Lovnoj jedinici Varda
veliku štetu na divljači. Po ono-
me što smo vidjeli pri puštanju, planiraju i ove godine, krajem dosta dobar, a poučeni prošlo-
zečevi su u dobroj kondiciji, pa srpnja, hvatanje zečeva u „re- godišnjim iskustvom i uz maksi-
je, uz odgovarajuću pomoć lo- zervatu“ knežepoljskoga polja i malnu zaštitu, očekivati je da će
vaca na čuvanju i zaštiti, za oče- prenošenje u ostale dijelove lo- se u „mreži“ naći dosta zečeva.
kivati dobru lovnu sezonu. višta. Kako je matični fond zečje
U Lovnoj jedinici Orovnik divljači u ovome dijelu lovišta Vlado Bošnjak

Lovačka udruga SAVA, Orašje Lovačko društvo GALEB, Čapljina

Gnijezdo
Redovita godišnja Skupština patke gluhare
R C
edovita Skupština LU „Sava“ iz Orašja održana je 25. ožuj-
ka 2012. Bila su joj nazočna 33 zastupnika. Predsjedao joj je
Drago Kosić, predsjednik, sa suradnicima Dragom Prgićem,
predsjednikom Upravnog odbora Udruge i Jerkom Iliševićem, teh-
ničkom osobom u Udruzi.
Na Skupštini su usvojena sljedeća izvješća: Izvješće o radu LU
„Sava“ Orašje za lovnu 2011./2012. (32 glasa „za“, jedan „suzdržan“); Fi-
nancijsko izvješće 2011. godinu (jednoglasno); Izvješće Nadzornog
odbora (jednoglasno); Financijski plan za 2012. godinu (jednoglasno,
uz dopunu da se novac od uplaćenih hranilišta vrati sekcijama koje
su ga uplatile – 20 glasova „za“, 13 glasova „protiv“); te Godišnji plan
gospodarenja lovištem LU „Sava“ za lovnu 2012./2013. godinu.
Skupština je, pod tekućim pitanjima, donijela još tri odluke. Prva,
odobrena je pomoć obitelji poginulog lovca Davida Orkića iz Matića
u iznosu od 1000 KM. Druga, pozajmice koje nisu vraćene od strane
LS da se vrate ove godine, najkasnije do 1. rujna. Treća, lovne markice
neće se davati lovcima koji nisu u potpunosti podmirili svoje obveze
prema Udruzi.
Raspravljalo se i oko lovačke zabave i većina je izrazila zadovolj-
stvo njome.
ijela je veljača na jugu Hercegovine protekla u nezapamće-
nom snježnom ambijentu. I dok su svi očekivali, a meteorolo-
zi i najavljivali, poplave koje su logički trebale uslijediti poslije
velikih snježnih oborina, u Čapljini ali i u čitavoj široj regiji uslijedile
su nezapamćene suše, koje su potrajale do uskršnjih blagdana. Vo-
dostaji rijeka ove su zime pali na razine iz srpnja ili kolovoza, mnoga
manja blata i jezera su nestala ili se povukla u jaruge. Sve te klimat-
ske promjene ili varijable itekako su se odrazile (i odražavaju se) i na
životinjski svijet.
Međutim, i životinje se brzo privikavaju na sve surovosti koje
priroda sve češće zna prirediti. Lijep dokaz za to je i ovo snimljeno
gnijezdo divlje patke gluhare, kod nas poznatije i kao mrkuša. Sa-
gradila je svoje gnijezdo, s više od deset jaja, u račvi jedne vrbe, ot-
prilike dva metra iznad vode, u delti Trebižata. (Dok smo snimali ovo
gnijezdo, patka nije bila u njemu.) Dobro se osigurala od varljivog
proljeća i velikih vodostaja, ali također i od mnogih četveronožnih
predatora, koji je na ovome mjestu i visini ne mogu omesti u nje-
zinoj prirodnoj zadaći. Kad se pačići izlegu, njihova će mama znati
pravi trenutak, kad napustiti sigurnost ovoga gnijezda i krenuti u
„bijeli svijet“.

Adam Dabić Jure Musulin

www.lovackisavez-hb.ba 23
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka organizacija VITEZ, Vitez
Akciji su se odazvali brojni lovci, no mnogi ipak nisu
Rekordan odziv
* nepovoljni klimatski uvje-
ti – vrijeme u meteorološkom
smislu nije bilo naklonjeno div-
ljači, a u odnosu na uobičajeni
na prebrojavanje divljači
kalendar, prisutna su bila kaš-
njenja od skoro mjesec dana.
Posebna su karakteristika bile
niže prosječne temperature
(što je kod mnogih vrsta glav-
na naznaka za početak novog
Ivica Drmić ciklusa) i veće količine padali-
O
vogodišnje proljetno prebrojavanje sitne divljači (zakonska na. Nastavak sezone (od ljeta)
obveza) na području LO „Vitez“ obavili su lovci, lovni priprav- okarakterizirala je nezapam-
nici i mlađi lovni pripravnici dana 18. ožujka 2012. godine. ćena suša. Izravna posljedica
Budući da se, odlukom Upravnog odbora, prebrojavanje sitne div- suše bila je nedovoljna količina
ljači svake godine obavlja na području druge lovne jedinice, ovogo- vode u lovištu. Ovo se po prvi
dišnje prebrojavanje izvršeno je na području lovne jedinice „Lisko- put dogodilo u ovom lovištu
vina“. Za organizaciju su bili zaduženi Dragan Strukar, glavni lovnik i i vjerojatno je uzrokovalo mi-
Nenad Rajković, predsjednik LJ „Liskovina“. graciju dijela divljači u područja
Kao zborna mjesta određena su Jaruga, Kamenjače, te glavna koja nisu imala nestašicu vode.
kapija PS „Vitezit“, radi bržeg dolaska na mjesta i zatvaranja plohe. Ovo bi trebao biti signal za vod-
Prohladno sunčano jutro, koje je jačalo cijeli dan, snijeg zaostao stvo i planere, koji bi u idućim
samo u područjima u sjeni, te u gustoj šumi (koje je sve manje), planovima trebali predvidjeti
omogućili su dobar pregled terena odabranog za prebrojavanje, te izgradnju pojilišta i kaljužišta u
jasno uočavanje tragova divljači. područjima u kojima bi mogla
Sudionici akcije upoznati su sa zadaćama i pravilima, podije- postojati dodatna potreba za
ljeni su listići za prebrojavanje, određen konačan raspored, te plan vodom. Neizravna posljedica
prijevoza do ranije određenih pozicija, nakon čega je akcija mogla suše je smanjen prinos i urod
započeti. biljnog svijeta, a time i manja
Prebrojavanje je provedeno na jednoj oglednoj površini, širem količina hrane za divljač, odno-
lokalitetu Osoja, površine približno 150 ha, na potezu Radova – Oso- sno veći troškovi lovaca za pri-
je – Čeka – M1 – Dolovi. Akcija je završena druženjem na lokalitetu hranu divljači;
Osoja u organizaciji LJ „Liskovina“, uz lovačke specijalitete za koje se * nedovoljna hranidba div-
i ovaj put potrudio Dragan Trogrlić. ljači u kritičnim razdobljima
Broj zečeva, jarebice poljke i fazana na oglednoj plohi je na za- – hrana nije iznošena pravo-
dovoljavajućoj, premda ne na očekivanoj razini – broj zeca i fazana dobno ni kontinuirano, a u kri-
stagnira, a broj jarebice u znatnom je opadanju. tičnom se razdoblju nije mogla
Ima li se u vidu da udruga nije realizirala odobreni plan odstrjela iznositi zbog visokoga snježnog
zeca i jarebice, može se zaključiti da su na smanjenje brojnog sta- pokrivača; uglavnom je izostala
nja utjecali ponajprije nelovni gubitci. Na smanjenje brojnog stanja proizvodnja vlastite hrane, nije
najviše su utjecali: osigurana pravilna raspodjela
24
hrane po lovištu, što je izazivalo
pojavu koncentriranja divljači,
ali i predatora, a time i poveća-
ne gubitke divljači. Pretpostav-
lja se da je dio divljači vjerojat-
no migrirao u neka susjedna
lovišta;
* mir u lovištu – prisutnost
predatora u lovištu (u velikoj
su mjeri prisutni kuna bjelica,
lisica, vuk, kuna zlatica, a u ma-
njoj mjeri divlja mačka, a mož-
da i čagalj), te pasa i mačaka
lutalica umanjuju uspješnost
leženja, povećava gubitke kod
podmlatka, umanjuje godišnji
prirast i intenzitet korištenja
divljači. I dalje nema rješenja za
uklanjanje pasa i mačaka lutali-
ca izvan lovišta;
* požari, nastali paljenjem
trave i korova, te strništa nakon
završene žetve, veoma često
izmaknu nadzoru čovjeka. Po-
sljedice su uništenje velikog
broj legala divljači, hrane i za-
klona prijeko potrebnih divljači
– na taj način divljač ostaje bez
doma i protjeruje se s tog sta-
ništa;
* smanjenje životnog pro-
stora divljači – građenjem ra-
zličitih poslovnih ili stambenih
objekata na području lovišta
smanjuje se površina lovišta po-
godna za život divljači i količina
hrane za divljač;
* i dalje su, u većoj ili manjoj
mjeri, zastupljeni krivolov i lovo-
krađa, za koje nemamo rješenje,
budući da lovci iz LD „Jelen“ na-
Broj 82, ožujak - travanj 2012.

stoje do krajnjih granica iskoristiti popustljivost koju im omogućuju
mjerodavna tijela, koja se oglušuju na naše pozive. I dalje je samo
mali broj lovaca angažiran na značajnijem smanjenju broja preda-
tora u lovištu, ponajprije kune bjelice, koji su dodatno smanjili broj
plemenite divljači.
Lovci su samo djelomice mogli utjecati na neke od prethodno
nabrojenih uvjeta. Za bolje rezultate potrebna je pomoć šire druš-
tvene zajednice.
Sveukupno gledano, unatoč nabrojenim problemima, možemo
biti zadovoljni brojnim stanjem većine divljači, osim jarebice, kod
koje je primijećen znatan pad brojnosti.
Kao sporedna paralelna aktivnost realizirano je smanjenje broja
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
pasa lutalica u lovištu. Nakon završenog prebrojavanja, na obližnja
hranilišta za dlakavu divljač i solila izneseni su kukuruz u klipu i sol.
Također je izvršen i pregled mrciništa da bi se odredio termin izno-
šenja nove količine mesnoga i klaoničkog otpada.
I još nešto za kraj. Premda je u pitanju bio rekordan odziv u od-
nosu na dosadašnja prebrojavanja, još uvijek smo daleko od toga
da su se svi lovci odazvali na akciju. Akcija je, prema normativnim
aktima, obvezna za sve članstvo, osim počasnih članova. Neka ovaj
članak bude dobronamjerna kritika onima koji se nisu odazvali na
akciju, te poticaj da se, barem neki od njih, odazovu na prebrojava-
nje već sljedeće godine.
Ivica Drmić

Lovačko društvo FAZAN, Odžak

Snijeg – prilika za lovce

V
eć u jesenjem dijelu sezone osigurali smo dovoljno raznovr-
sne hrane i soli, ravnomjerno to rasporedivši u lovištu. Divljač
se, dakle, već bila navikla na uzimanje hrane i soli prije onoga
velikog snježnog nevremena.
Naši su lovci, zbog iznimno teških vremenskih uvjeta u kojima
se divljač našla, poduzeli i dodatne mjere na dopunskoj hranidbi,
iznošenjem u lovište sijena, kukuruza, ječma i soli. Predsjednicima i
lovnicima sekcija naloženo je da svakodnevno prate stanje divljači
i reagiraju kad to bude potrebno. Dobar dio članstva i samoinicija-
tivno je izašao u lovište.
Kad su se snježne padaline malo smirile, na terenu smo se uvje-
rili da je divljač krenula u potragu za hranom i da je uzimana hrana
u hranilištima i sol u solilima. Tada je utvrđeno kretanje divljih svinja
i srneće divljači, a sitna je divljač još uvijek mirovala.
Prilikom iznošenja hrane, nije utvrđeno da su nastupile štete na
divljači niti štete na lovno-tehničkim i lovno-uzgojnim objektima.
Pojačan je rad lovočuvarske službe na terenu kao i sekcijskih pa-
trola lovištem, koje su u svakidašnjoj ophodnji.
Za sve ove aktivnosti animirano je cjelokupno članstvo naše or-
ganizacije. Odazvalo se, potvrđujući da je lovac prije svega uzgaji-
vač i zaštitnik divljači.

Nedžad Garić

www.lovackisavez-hb.ba 25
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo ZEC, Busovača varska služba je skupa, mnoga
je lovišta još uopće i nemaju,

Skupština dala povjerenje

a od slabe nema koristi. Ostaje
zadatak Upravnom odboru da
ovo pitanje riješi na najbolji na-
čin, pa makar se skresale mno-

starom vodstvu Društva

Burnija rasprava ipak je izostala
blemima koji su u ovome lovi-
štu nastali tijekom ovogodišnje
jake zime i dubokog snijega.
Divljač se probala spustiti u
svoje zimovnike, ali u tome
nije sva uspjela. Pojavili su se
grabežljivci sa svih strana. Vuk
se iz visokih dijelova spustio u
niže, a psi lutalice iz naselja su
navalili na niže dijelove lovišta.
Plemenita divljač, ponajviše sr-
neća, našla se u klopci. Da nisu
lovci priskočili upomoć, bio bi
pravi pomor. Odstrijeljeno je ili
ranjeno nekoliko vukova i veći
broj pasa lutalica, koje zakon
onako samilosno štiti. Trebalo je
ge stavke u troškovima. Možda i
povećanje članarine pomogne.
Dobrom lovočuvarskom služ-
bom smanjit će se i krivolov, pa
će se i prihod od legalnog lova
povećati.
U ovoj se godini moraju na
vrijeme pregledati lovnouzgoj-
ni objekti, sanirati oni kojima je
to potrebna, a i izgraditi neko-
liko novih, da bi se na vrijeme
iznijela dovoljna količina kva-
litetne hrane u područja koja
mogu biti najugroženija.
Također, Upravni se odbor
mora više pozabaviti radom sek-
cija, koje uglavnom ne nalaze
pravi način djelovanja. Jednako
tako i kinologijom, koja zamire iz
godine u godinu, i streljaštvom,
kojem je također potrebno po-
moći jer veći broj mlađih lovaca
pokazuje interes za ovom vr-

S
kupština LD „Zec“ iz Busovače održana je 12. travnja 2012. u „zaštitare“ pasa lutalica dovesti stom sportske vještine.
učionici Srednje škole, što baš i nije bio najprikladniji ambijent da vide što njihovi štićenici čine U izbornom dijelu rada
za ovu prigodu. Na Skupštini se biralo i vodstvo Društva, jer je po lovištu. No oni to ne čine, oni Skupštine razmatrano je pi-
od izbora sadašnjega prošlo ravno četiri godine. sve probleme „rješavaju“ negdje tanje komu povjeriti vođenje
Poslije uobičajenih protokolarnih točki dnevnoga reda, pred- daleko od lovišta, u toplom ure- Društva u idućem četvero-
sjednik Jako Čavara podnio je izvješće o radu Društva u protekloj du ispijajući kavicu i nadmećući godišnjem razdoblju. Neki su
godini, u kojem se osvrnuo na nekoliko bitnih točaka rada Društva. se sa „Zapadom“ tko će izmisliti zastupnici očekivali burniju
Financijski, Društvo je proteklu godinu ipak pozitivno završilo, više zaštitnih mjera za svoje lju- raspravu o tome, ali je ona izo-
ali da nije bio prenesenog novca iz 2010., bilo bi u gubitku. Razlozi? bimce. stala. Upravni je odbor neke
Nije se odjelotvorio plan odstrjela, posebice u komercijalnom lovi- Dosta velik problem u ovoj od svojih posljednjih sjednica
štu. Otkazivanje stranih lovaca, loša godina inače, pa domaći lovci iz godini bit će, kako organizirati posvetio izboru novoga vod-
financijskih razloga nisu imali dovoljno interesa za lov po nešto (za učinkovitu lovočuvarsku služ- stva. Kako god da su tražili
njih) većim cijenama. Komercijalno lovište je u posljednjih nekoliko bu. Dobra i učinkovita lovoču- neke nove ljude u Upravnom
godina naglo obraslo različitim vrstama šumskoga korova, otežan odboru, ipak su se složili da
je, dakle, pristup terenima na koja izlazi divljač, a posljedica toga Skupštini predlože produženje
je – neuspješan lov. mandata cijelome Upravnom
Lovočuvarska služba je i dalje nedovoljno aktivna, zapravo ne- odboru još za četiri godine. Na
dovoljno učinkovita. Tu i tamo se pronađe po koji primjerak ranjene Skupštini nije bilo ozbiljnijih
ili uginule divljači, a prijava o krivolovu nema. S obzirom na to da je protuprijedloga pa je, uz dva
lovočuvarska služba najveća stavka u financijskom poslovanju Druš- glasa protiv, produžen mandat
tva, ona bi morala biti daleko učinkovitija. Neposredno poslije rata cijelome Upravnom odboru za
u Društvu su bila dvojica lovočuvara, iz financijskih razloga Društvo još četiri godine. Predsjednik
se vratilo na jednoga, a kraj prošle godine dočekalo je praktično Društva ostao je Jako Čavara,
bez lovočuvara. Ovom pitanju treba posvetiti više brige i pronaći a dopredsjednik Osman Pugo-
kvalitetno rješenje. nja. Predsjednik Skupštine je
Po mišljenju predsjednika, lovne su sekcije nedovoljno zaintere- Dragan Bilić, a dopredsjednik
sirane za stanje lovišta koja su im povjerena. Točno je da je u Druš- Vinko Miljak. Glavni lovnik i da-
tvu dosta lovaca sa stalnim mjestom boravka daleko od Busovače, lje ostaje Niko Čavara. Izabra-
pa nije baš realno tražiti od njih da sudjeluju u radu sekcija, ali nije nom novom (starom) vodstvu
nemoguće zadužiti lovce koji ne sudjeluju u radu da plate po dva čestitali su nazočni na sjednici,
radna dana za svaku lovnu godinu. Tako bi se osigurao novac za a poslije sjednice, uz zakusku,
mnogovrsne radove u lovištu. Dalje, lovci slabo dolaze na sastanke bilo je rasprave i različitih mi-
u sekcijama, ali se žale da do njih ne dopiru informacije o stanju u šljenja, kako to obično biva u
Društvu. U sekcijama vladaju familijarni odnosi, pa je linija nezamje- ovakvim prilikama.
ranja pogibeljna za njihov rad. Jako Čavara
Zastupnici su raspravljali o navedenim problemima, ali i o pro- Dobroslav Vrdoljak

26 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
BOSANSKO GRAHOVO: MIŠINE MUKE S VUKOVIMA

Prvo muka,
onda sigurna ruka
D
vadeset četvrti ožujka, rani jutarnji sati, mobitel mi uporno
zvoni. Pogledam tko je i pretpostavljam da slijedi razgovor
na temu pasa. S druge strane žice Mišo Blagojević govori
uspaničenim, povišenim tonom: „Ajde, dopisniče, dolazi ovamo da
vidiš moje jade što mi se noćas opet desilo!“ Tako je glasio vapaj uz-
gajivača i ljubitelja lovačkih pasa goniča, kojemu su vukovi te noći Mišo je ponosan na svoje posavce
izravno s kućice otkinuli psa, po treći put unazad dva mjeseca.
Znao sam i za prethodna dva slučaja drske vučje odmazde, ne-
daleko od Mišina kućnoga praga, i lako mi je razumjeti odgajivača
jer sam pretrpio nebrojeno puta gubitke pasa od opake zvijeri. Vuk
harači planinama u okruženju, gdje od malih nogu lovim, jednako
kao i mnogi moji zemljaci, kojima je gorski lov u krvi i koji se u pla-
nini bolje snalaze nego li u njivi i ravnici.
Na licu mjesta ima se što vidjeti. Pasja kućica od izdubljene jelo-
ve klade, komadina drveta s kojom bi dobar tegleći konj imao posla
da je pomakne s mjesta, odvučena je preko dva metra, a lanac i ogr-
lica kojima je bio vezan Mišin „Rus“ (kako je zvao svoga RP goniča)
raskinuti kao igračka. Dvadesetak metara dalje ostaci od psa, tužan
prizor. Svi tragovi ukazuju da vukovi u selo dolaze iz pravca brda
Obljajca. Obljajac je rubni dio lovišta Risovac, nedaleko iza Mišina
sela i taj teren je od strane Društva određen za obuku mladih pasa
pa je vjerojatno učestali „štek“ goniča koji često uđe u noć, privukao
vukove, a poznato je da se vrlo teško riješiti vuka koji se jednom
„osladi“ lovačkim psom i da ostrvljeni vukovi s nestrpljenjem oče-
kuju svaki novi „štek“, i ako šteka nema ne prezaju brutalno upasti u Kućica od teške jelove klade odvučena, lanac prekinut
sela i odnijeti pse s lanca.
U jednome od ranijih pisanja spomenuo sam da je populacija
vuka u Dinarskom sustavu kulminirala, a razloga su dva:
Prvi, grahovsko lovište dobrim dijelom graniči s teritorijem Hr-
vatske, uglavnom na planini Dinari, sve do Crnih Potoka.
Vuk je u Hrvatskoj zaštićena vrsta, a kako ima velik radijus kre-
tanja, isti ti zaštićeni vukovi se razmnožavaju i prave štete i po bh.
lovištima.
Drugi, čak i mlađi lovci pamte doba kada se za odstrijeljenog
vuka isplaćivala novčana nagrada i to je bio veliki stimulans lovcima
da populaciju vuka drže u podnošljivim okvirima.
Danas je, nažalost, sve više lovaca koji će i u lovištima gdje vuk
nije zaštićen, od dva „ponuđena“ traga svinje ili vuka, uglavnom
okrenuti pratiti svinjski trag a vuka baciti u sjenu.
Odmah sam riješio da ove vučje pakosti i Mišine muke podijelim
s čitateljima Hoop!-a, a kako je Mišo moj dobar drug znao sam da se Napokon, smiješak na Mišinu licu
neće naljutiti ako se malo i našalim. U šali sam predložio da članak
ne šaljem odmah, dok mu vuk ne „skine“ još nekoga psa „da znam gubitku, nego poziv da dođem nešto pogledati. To „nešto“ bila je
ljudima reći konačnu bilancu“. Je li šala bila slutnja ili su vukovi išli svježe oguljena vučja koža, trijumfalno okačena na tavanu nekakva
dalje „po planu i programu“, uglavnom nakon dva dana s lanca je pomoćnog objekta u Mišinu dvorištu. Prizor popraćen zadovoljnim
pokupljena još jedna kvalitetna kuja posavskoga goniča, opet noćni opisivanjem nekoliko neprospavanih noći, i konačno smiješak.
plijen ostrvljene zvijeri. Mišu Blagojevića većina lovaca i ljubitelja pasa znaju kao uspješ-
Nakon toga, napisao sam priču, ali 2. travnja opet ujutro telefon- na odgajivača posavskih goniča. Neki ga i blate, pričaju ovo i ono, ali
ski poziv i vijest: „Brale, i noćas me ojadiše za psa!“ zasigurno znam da ovaj lovac i uzgajivač pasa, u svako doba u dvo-
Ljudi u selu već su bili počeli noću zatvarati svoje miljenike u rištu ima spremnu čitavu reprezentaciju kvalitetnih goniča, usprkos
strahu da ne ostanu bez njih. Mišo svoje nije zatvarao. Znao sam divljim zvijerima i ljudskoj sujeti.
da sprema gadnu „zvrčku“ jer je nekoliko dana bio kronično nenas-
pavan i zamišljen. Onda opet poziv, ali ne s izvješćem o novome Gagi Lončar

www.lovackisavez-hb.ba 27
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka organizacija VITEZ, Vitez vegetacije je suh, te se vrlo lako
zapali. Ako ima dovoljno trave
i suhog lišća, stvoreni su uvjeti
da se požar prenese i na šumu.
Puhne li vjetar, što se nerijetko
događalo, požar je izmaknuo
kontroli čovjeka, te se prenese
na velike šume, stradaju i ma-
terijalna dobra čovjeka, a zabi-
lježeno je i nekoliko slučajeva
da su u požaru smrtno stradali
ljudi. Kuber, Gola kosa, Šikara,
Jelovac, Grbavica, Doce, Brizjak,
Hum, Rašćevac, Svace, Jelin
skok, Franjića jelika, Ivankovica,
Gradina i Crveno brdce samo
su neka od područja na pro-
storu općine Vitez na kojima se
dogodio požar, u kojem su i va-
trogasci morali intervenirati. Za

Požari pustoše lovište

lovce je ovo posebno značajno,
jer su to sve dijelovi lovišta, a
u požaru su zasigurno stradala
brojna legla divljači (u proljeće
posebno prva legla zeca, koja bi
Na kraju zime i početkom proljeća ljudi šibicom i vatrom poku- do kraja lovne godine sudjelo-
vala u reprodukciji), te ptice na
šavaju prikriti svoj višegodišnji nerad i s njih ukloniti ono što je gniježđenju. Na ovaj način pti-
godinama raslo. ce i životinje ostaju bez svoga
doma, bez staništa, bez hrane
i zaklona, te ih se protjeruje. Pi-

U
ne tako davnim vremenima, prolazio sam kroz jednu šikaru Iz ograničenih kućnih proračuna tanje je hoće li se neke od njih
sa starim i veoma cijenjenim lovcem. Pomalo sa sjetom i tu- vrlo malo novca ostaje za zado- više ikad vratiti na prethodna
gom u glasu rekao mi je da je i ovo jedna od parcela koje su voljenje ostalih životnih potreba. staništa. Nerijetko, od požara
se prije rata sijale i/ili kosile. Tada je to već bila šikara s dosta grmova Ljudi su te stvari riješili podiza- stradaju i lovno-gospodarski i
i raslinja srednje veličine. Ljudi su uglavnom bili zaposleni u lokal- njem nepovoljnih kredita, nada- lovno-tehnički objekti u lovištu.
nim poduzećima. Nakon dolaska s obveznog posla dolazio je rad jući se da će stvari krenuti nabo- Osim što se izgaranjem pravi
na privatnom imanju. S njega se proizvodila zdrava domaća hrana lje. Budući da to bolje još uvijek šteta, nepovratno se uništavaju
za osobne potrebe, a višak se u svakom trenutku mogao prodati. nije došlo, ljudi se polako okreću velike količine kisika, istodob-
Gotovo svako seosko domaćinstvo uzgajalo je kravu. Kuće su bile nekadašnjim njivama i livadama, no stvarajući velike količine
pune mlijeka i svakojakih mliječnih proizvoda. Od krava se dobivao koje su u međuvremenu postale ugljičnog dioksida, koji biljke
kvalitetan stajnjak, koji se raznosio po njivama i livadama, poboljša- zapuštene. ne mogu preraditi kroz proces
vajući prinose na njima. U trgovine se išlo uglavnom da bi se kupili I tu je stvoren drugi pro- fotosinteze. Stoga se pojačava
proizvodi koji se nisu mogli proizvesti na vlastitom imanju. A osta- blem. Na kraju zime i počet- štetan utjecaj ugljičnog diok-
tak novca koristio se za poboljšanje životnih uvjeta i školovanje dje- kom proljeća ljudi šibicom i sida, što je poznato kao „efekt
ce. Hrana je bila jeftina zbog velike ponude, jer je svatko proizvodio vatrom pokušavaju prikriti svoj staklenika“. Tijekom veljače ove
za svoje potrebe, pa i više. višegodišnji nerad i s njih uklo- godine, kad su sibirske tempe-
No stvari su se radikalno promijenile tijekom posljednjeg rata niti ono što je godinama raslo. rature dulji niz dana vladale na
i nakon njega. Tijekom rata većina je ljudi prihvatila puške, braneći Zapuštene parcele redovito području Bosne i Hercegovine,
opstojnost svoga naroda na vjekovnim ognjištima. Tada su također se pale, pri čemu se pojavljuju desetogodišnja djevojčica me
počele pristizati prve pošiljke humanitarne pomoći. Zasigurno je požari, malih, srednjih ili velikih je pitala jesu li znanstvenici
da su one pomogle velikom broju pučanstva, ali su time ubačene razmjera. Ove godine situacija možda pogriješili. Naime, oni
i klice nerada. Naime, po prvi put je netko mogao dobiti nešto, a da je posebno zabrinjavajuća. Na- cijelo vrijeme pričaju o global-
pri tome nije uradio ništa. Dotadašnja poduzeća, uglavnom u druš- ime, nezapamćena suša iz pret- nom zatopljenju, a njoj se činilo
tvenom vlasništvu, odjednom su postala neuspješna, neprofitabilna, hodne godine, čije posljedice da je riječ o globalnom zahlad-
nastao je svojevrstan vakuum. Radnici su uglavnom prestali raditi, nisu ublažene ni topljenjem njenju. A karakteristika glo-
ali u velikoj mjeri i obrađivati svoju zemlju, uzgajati stoku. Danas je velikog snježnog pokrivača, te balnog zatopljenja upravo se
malo kuća na selu gdje domaćinstva uzgajaju krave. Bez krave nema čest vjetar, uvjetovali su da tlo ogleda u još većim oscilacijama
stajnjaka. Ako nema stajnjaka, mora se kupiti umjetno gnojivo, koje bude maksimalno isušeno. Bu- temperature. To znači da se ljeti
košta. Inače nema dobra uroda. A bez uroda se ne isplati obrađivati dući da je priroda fantastično mogu očekivati još više, a zimi
zemlju. Sve se pretvorilo u matematiku. Prema njihovoj računici više razriješila problem kod biljaka, još niže temperature. I na to se
se ništa nije isplatilo raditi. Ljudi su sada s već bitno umanjenim pri- jer nema kruženja sokova kroz moramo polagano navikavati.
manjima, pri čemu se iz njih moralo kupiti gotovo sve što treba za nadzemni dio vegetacije (ina- Zakon o lovstvu FBiH u član-
život jedne obitelji. Hrana je postala skupa, zbog znatno veće potra- če bi došlo do smrzavanja, a ku 28. izričito zabranjuje „palje-
žnje. Uz to hrana je, u najmanju ruku, sumnjive kvalitete i nezdrava. time i do pucanja), najveći dio nje korova, strništa, trstika, trave

28 Broj 82, ožujak - travanj 2012.


i drugog raslinja u lovištima“. Za ovaj prekršaj propisana je novčana
kazna za pojedinca u iznosu od 500 do 1000 KM.
Protokolom iz japanskoga grada Kyota, uz Okvirnu konvenciju
UN o promjeni klime, koji je dodatak međunarodnom sporazumu o
klimatskim promjenama, države potpisnice složile su se oko ogra-
ničenja emisije ugljičnog dioksida, kao i još pet ostalih plinova, po-
znatih pod nazivom staklenički plinovi. Budući da je emisija ovih
plinova ograničenje za porast industrijske proizvodnje u razvije-
nim zemljama, te da trenutačne potrebe BiH nisu na visokoj razini,
umjesto da palimo vegetaciju, mogli bismo svoju dopuštenu kvotu
prodavati razvijenim zemljama, a novac pametno utrošiti u razvoj
zemlje. BiH planira ostvariti značajan prihod od turizma. Posebno
mjesto u ovom bi trebao zauzimati lovni turizam. Naprijed navede-
ni ciljevi neće biti ostvarivi dok ne dođe do temeljitih promjena u
ponašanju i ekološkoj osviještenosti pučanstva.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Kako se boriti protiv ovakvih pojava? Preventivnim djelova-
njem, organiziranjem predavanja i prezentacija, ponajprije prema
školskim populacijama i pučanstvu na selu. Lovočuvarsko osoblje,
lugari, radnici šumarija, lovci, vatrogasci, a na koncu i svi ostali gra-
đani trebali bi prijavljivati počinitelje navedenih djela. Za represiv-
no djelovanje bilo bi zaduženo sudstvo, koje bi dalje procesuiralo
počinitelje. Tužbeni zahtjev sadržavao bi i podatke o procijenjenoj
šteti, koju bi štetnik bio dužan nadoknaditi korisniku lovišta. Druga,
nepovoljnija inačica djelovanja podrazumijeva praćenje gubitaka,
te ispravne godišnje planove gospodarenja, umanjujući planirani
broj divljači za korištenje (lov) za broj stradale divljači. U protivnom,
već sljedeća prebrojavanja pokazati će da se ušlo u matični fond,
što definitivno vodi do smanjenja brojnosti divljači.
Ivica Drmić

Lovačko društvo RUJAN, Kočerin sijecali tanka drva te ih vezali u

„brime“ i nosili kući za ogrjev.

Očišćen „Stari Mikulića put“

Kako bi stari rekli, „pola na kenj-
ca, a pola nase“. Njome se pro-
gonilo blago, „pivala se ganga,
zamirali se momci i cure, išlo se
na silo na Rujan“… Područje ko-
jim prolazi staza odavno je, i da-

B
iti lovac ne znači samo „jamit pušketinu pa pucat po brdu“, kako i Ivan Mikulić Karmelić. Oni nas, omiljeno lovište na jarebicu,
se to kaže u našem kraju. Biti lovac znači odnositi se prema pri- su odlučili očistiti lovačku sta- lisicu i zeca. Na sredini se staze
rodi i lovištu dostojno čovjeku. U tom smislu, pravi se lovac skrbi zu od Potkraja do Rujna. Ova, nalazi mjesto zvano Počivaljka.
za prirodu, biljni i životinjski svijet i lovište, kako u razdoblju lova, tako lovcima omiljena staza, zvana Na Počivaljki se nalaze stijene
i izvan njega. Tako raznovrsnim djelovanjem podupire održavanje „Stari Mikulića put“, stara je pre- nalik stolcima i na njima se po-
divljači u prirodi i lovištu. Gradi hranilišta, pojilišta, solila, unosi divljač ko jednoga stoljeća i prepuna čivalo nakon prvog dijela uspo-
u lovište, zajedno sa šumarima sadi šumu, prosijecanjem i čišćenjem je uspomena i priča. Naši su na prema Rujnu. Zbog promje-
šuma provodi predzaštitne protupožarne mjere, itd. stari njome gazili do udaljenih ne načina života u posljednjih
Iz takvih se razloga okupila šestorka lovaca Lovne sekcije vrtača u kojima su obrađivali dvadesetak godina, staza je
Potkraj kočerinskoga LD „Rujan“. Jozo Mikulić Karmelić, Stanko male površine zemlje. Njome dosta zarasla. Cilj ove skupine
Kvesić Frćko, Ivan Mikulić, Ivica Gekčić, Tomo Mikulić Karmelić se išlo do ograda iz kojih su na- lovaca je čišćenje staze do sta-
roga, zapuštenog i zaraslog po-
jilita Brloga. „Brlog“ je kao i staza
ispričan u pričama naših starih.
To je prirodna udubina u kršu
na rujanskoj visoravni s nepro-
pusnom podlogom od zemlje
crvenice, u kojoj se prirodno
nakuplja voda. Kao takva, vje-
rojatno je vrlo stara i značajna
kroz povijest. Služila je kao po-
jilo za ljude i stoku. Ponekad je
bila kupalište: „Zaveži dvi tikve
vodenjače okopasa i plivaj“.
Nakon čišćenja staze, pristu-
pit će se čišćenju Brloga i ure-
đivanju pojilišta za divljač. Na-
damo se da će tada biti znatno
veći odziv lovaca.

Ivan Mikulić

BESPLATNI MALI OGLASI

Prodajem prirodnu kame-

nu sol za divljač, uvoz iz
Austrije. Cijena: 1,5 KM za
kilogram. Dostava na vašu
Mikulića putom ponovno do Brloga adresu. Telefon: 061 791 305.

www.lovackisavez-hb.ba 29
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo RUJAN, Kočerin

Sudionici hajke na štetočine

D Hajka, pa pravo
ana 18. ožujka 2012., LD „Rujan“ iz Kočerina organiziralo je
hajku na štetočine u kojoj je sudjelovalo oko četrdeset lova-
ca. Poslije hajke, na kuhani lovački grah pridružilo se još njih
četrdeset.

lovačko druženje
Okupljanje lovaca na zbornome mjestu Lipovci, kod lovačkoga
doma u Kočerinskom polju, započelo je u 6.30, a postrojavanje je
bilo u 7 sati. Prozivku je obavio Mate Mikulić, predsjednik Društva.
U postrojavanju i pribilješkama pomagao je Ivan Kolobarić Zec.
Oružje i streljivo – isključivo krupnu sačmu – pregledao je lovnik To-
mislav Mikulić Karmelić. Upute i savjete lovcima dao je Ivan Soldo, Lovački grah se nestrpljivo čekao…
lovočuvar Društva.
Naglašavajući važnost poštovanja lovačkih pravila, predsjednik
Društva zapovjedio je raspored i pokrivanje lovišta po revirima, a
lovci su pokazali red i poslušnost, te urednost u nošenju oružja i
odore.
Razvođenje lovaca po revirima preuzeli su predsjednici lovnih
jedinica: Ivan Kolobarić Zec za revir Gornji Mamići, Andrija Vuko-
ja Domić za revir Privalj-Ljubotići, Budimir Ivanković Budo za revir
Kočerin-Gradina, Ivan Mikulić-Ivica za revir Gradina-Kuci, Anđelko
Udovičić Đela za revir Osoje-Kamenolom te Željko Soldo za revir
Ljubotići-Crne Lokve.
Hajka je trajala do 10 sati, zatim je uslijedio povratak na zborno
mjesto, a od 11 do 11.30 postrojavanje, prozivka i izvješće voditelja
skupina i predsjednika lovnih jedinica predsjedniku Društva. Ulova
nije bilo, nisu primijećeni ni predatori. Na dvije lokacije čuo se pjev
jarebice. Zec je uočen na pet lokacija, što je zadovoljavajuće s obzi- …a spremio ga je, tko drugi, nego Keja
rom na duboki snijeg u veljači. Od 11.30 do 12.00 trajao je odmor i
razgovor uz čašicu pića. U 12.00 je počeo ručak, lovački grah koji je
pripremio prokušani majstor lovačke kuhinje Zdenko Kvesić Keja.
Ručak je protekao vrlo tiho, bez obzira na 80 lovaca. Čulo se samo
kuckanje pribora za jelo, i katkad riječi „Dobar gra“. Nakon ručka usli-
jedilo je druženje uz piće i razgovor, sve do 17 sati, u kome su po-
taknute nove zamisli i planovi o budućem djelovanju Društva. Po-
štujući korizmeno vrijeme, sve je teklo mirno, tiho i dostojanstveno.
Nakon odlaska lovaca kućama, članovi Upravnog odbora LD
„Rujan“, zajedno sa svojim predsjednikom, zbrinuli su otpad, po-
spremili stolove, oprali suđe, razdužili sve prema mjestu zaduženja, i
tako ostavili urednim ovaj prostor kod svoga lovačkog doma.
Nadamo se samo da će ovakvo druženje postati tradicionalnim.

Ivan Mikulić

30 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo ZEC, Busovača

Odličan rad mladih lovaca iz Buselja

P
roljeće je, i sumiraju se
aktivnosti lovaca prije,
za vrijeme i poslije zime.
U veljači ove godine, svi lovci
i sva lovačka društva imala su
pune ruke posla. Neuobiča-
jeno velik snijeg zameo je sve
putove i ugrozio zimovališta
divljači, posebice srneće. A ni
ostale vrste nisu mnogo bo-
lje prošle. Ponestalo je hrane,
i mnoga su grla stradala od
gladi ili su, iznemogla, bila lak
plijen grabežljivcima. Vuk se
spustio iz visokih planina i uzi-
mao svoj danak, a psi lutalice
napustili su naselja i dali se u
potjeru za srnećom divljači u
nižim dijelovima lovišta.
Ali, ni lovci nisu mirovali, dali
su se na posao i pritekli upo-
moć divljači. Iznosili se sijeno i,
ponajviše, zrnastu hranu, koja je
jača i poslije nje divljač se brže
oporavlja. Uništavali su lutalice i
vukove, koliko su mogli.
No, bez obzira na sve te na- Novo pojilo Ljubine ekipe
pore, busovačko lovište ove je
zime ostalo siromašnije za 22 govorili i kako će ih popunja-
komada srneće divljači, koja je i vati. Prekasno je, znaju oni to, Uz „vruć tanjur“, može se dobro i raditi
najviše stradala. iznositi hranu kad snijeg zakrči
U spašavanju divljači sudje- sve „staze i bogaze“, pa se ne
lovale su sve sekcije Društva, može do divljači.
ali, prema nekim saznanjima, Na području Baručijinih to-
najviše se u tome istakla sekcija rova davno je izgrađeno jedno
Buselji, čiji je predsjednik Ljubo pojilo. Bilo je to izdubljeno bu-
Marković. Desetak momaka kovo deblo u koje se slijevala
ove sekcije nije žalilo ni sebe voda iz obližnjeg izvora. Ovoga
ni druge, pomažući divljači. Od proljeća, Ljubina je ekipa od-
svojih kuća pa do Baručijinih lučila napraviti novo pojilo jer
torova, obišli su svaki teren koji se staro, što od mraza, što od
je poslužio divljači kao skloni- starosti, ove zime potpuno ras-
šte od nevremena i opakih pro- palo. Donijeli su alat, sa šuma-
gonitelja. Ova sekcija graniči s rom se dogovorili koju bukvu
izdvojenim lovištem u kojem oboriti i dali se na posao. Bit
se lovi po posebnim propisi- će to još jedan u nizu objekata
ma, no za njih nije bilo granice, koji će služiti čovjeku, divljači i
radili su jednako u oba lovišta. putniku namjerniku.
Kad se snijeg otopio, ovi su Momci su, poslije najhitnijih
lovci sumirali gubitke i prijavili poslova na svojim imanjima,
ih glavnom lovniku Društva, a planirali i rad na svojoj lovačkoj Nenad Milinović, Mario Vrho- sekcije napravila sekciju za div-
onda se odmah dali na izgrad- kući, koju još nisu u potpunosti vac, Anđelko Tomičić, Anđelko ljenje.
nju lovno-uzgojnih objekata, završili. Miljak i Branimir Pušić. Pa neka vam je uspješan rad
uglavnom hranilišta i pojila. I Uz Ljubu, u svim ovim po- Kod ovih momaka imponi- i dobra vam kob, mladi lovci iz
ove se zime, naime, pokazalo, slovima najviše su se istakli: Ivan ra sloga i odlučnost da ustraju, Buselja.
koliko god bilo hranilišta, nikad Bilić, lovnik sekcije, zatim Dario jer je baš ova mlada garnitura,
ih nije previše. Momci su se do- i Mario Bilić, Dragoslav Rajić, od nekada male i neuočljive Dobroslav Vrdoljak

www.lovackisavez-hb.ba 31
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo PAVLOVICA, Novi Travnik

Lovna sezona zatvorena

na primjeren način
P
redsjedništvo LD „Pavlo-
vica“, na završetku ovo-
godišnje lovne sezone,
donijelo je odluku da se uz za-
tvaranje lovne sezone upriliči
i dodjela diploma za 11 lovaca
koji su u dva ispitna roka položili
lovački ispit, da se to upriliči 15.
travnja 2012., na razini Društva,
a da domaćin bude sekcija Gra-
dina.
Vodstvo sekcije Gradina,
na čelu s predsjednikom Fra-
njom Cvitanovićem, načinilo
je program obilježavanja te ga
dostavilo svim članovima Druš-
tva i odabranim gostima koji su
uvijek spremni pomoći u zaštiti
prirode, očuvanju divljači i iz-
gradnji lovnih objekata.
Na početku svečanosti, pri-
sutnima se riječima dobrodoš-
lice i zahvale obratio domaćin,
predsjednik sekcije Franjo Cvita-
nović. Posebne pozdrave upu-
tio je lovcima pripravnicima koji
su položili, kako to on reče, ispit
zrelosti, odnosno lovački ispit,
zaželjevši im prije svega dobro
zdravlje, obilje rada na zaštiti
divljači, unaprjeđenju lovstva i
sprječavanju krivolova, primjer-
no ponašanje te dobar i uspje-
šan lov. Predsjednik Cvitanović
posebno je zahvalio na dolasku
Fabi Staniću i Stipi Zlatuniću iz
PS Novi Travnik, Draganu Slip-
cu, predsjedniku Društva Mirku
Lešiću i predsjedniku Skupštine
Društva Slavku Marinu.
Obraćajući se nazočnima,
Mirko Lešić, predsjednik Druš-
tva, zahvalio je lovcima i gosti-
ma na dobru odzivu, usprkos
kiši. Uvijek se može raditi bolje
i više, rekao je Lešić, izrazivši
nadu da će i ove godini rasti
broj lovaca pri radovima u lovi-
štu i da će Upravni odbor učiniti
sve da Društvo dobije odobre-
nje za Godišnji plan gospodare-
nja lovištem.
Slavko Marin pozvao je lov-
ce da učine tri temeljne stvari:
prvo, da plate članarinu kako bi
Društvo moglo raditi i egzisti-
rati, drugo, da poštuju red, rad Predsjednik Društva uručio Završavajući proslavu zatva-
i disciplinu u sekcijama i Druš- je diplome jedanaestorici lova- ranja lova, svi sudionici su kon-
tvu, i treće, da poštuju Zakon ca koji su položili lovački ispit, statirali da je bila dobro pripre-
o lovstvu i njegove podzakon- nakon čega je predsjednik sek- mljena, da podržavaju prijedlog
ske akte kako ne bi došli pod cije Gradina pozvao sve lovce Slavka Marina i da će se, sljede-
njihov udar. Marin je, također, i goste da nastave druženje uz će godine, na Mali Uskrs, naći
predlažući nazočnim lovcima jelo i piće, za koje su se pobrinu- na Kosici kod novotravničkoga
da zatvaranje lova preraste u li Mirko Ćelam, Tomislav i Josip nebodera.
tradiciju i to na razini Društva, a Slipac, te Matan Maroš i Franjo
ne kao sada po sekcijama. Cvitanović. Anto Cvitanović

Lovačka udruga LIVANJSKO POLJE, Lištani je riječ o planinskim i teško ma Kamešnice, uz financijsku
prohodnim površinama, gdje potporu Udruge krenuli su u su-

Ulaganje
je pristup mehanizaciji umno-
gome otežan, trebalo je uložiti
velik napor i “najprije pristupiti
ručnom” popravku putova kako
stavno instaliranje hranilica za
ovu divljač. Tako je prošle lovne
godine nabavljeno i u ovaj dio
lovišta postavljeno 5 automat-

u kvalitetu lovišta
bi se traktorima kultivirala veća
površina. Međutim, zahvaljujući
vrijednim pojedincima, Filipu
Lijoviću, Tomi Keliću i Josipu
Kovaču, planirane aktivnosti
skih hranilica koje se napajaju
preko solarnih panela, a za ovu
lovnu godinu već su, prema
planu, nabavljene i instalirane
još 4 hranilice. Za svaku pohva-

I
ovog su proljeća u LU „Livanjsko polje“ Lištani, odnosno u svim uspješno su završene. lu, nema što, primjer je to koji će
njezinim lovačkom sekcijama, u punom zamahu radovi u lovištu. Da se divljač trajnije može slijediti i ostale lovačke sekcije.
Sukladno planu, predah u lovidbi iskorišten je za uređenje lovi- zadržati i održati u lovištu, na I dok su na jednome kraju
šta, sjetvu jednogodišnjih remiza, nabavku automatskih hranilica, najbolji su način pokazali lovci lovišta „Golija-Troglav“ u punom
izgradnju visokih čeka i sl. Lovačke sekcije Orguz. Kako bi jeku radovi na prihrani i prehra-
Tako su na južnim padinama Golije u izvedbi lovaca Lovačke privukli i zadržali evidentno ne- ni divljači, na drugome dijelu,
sekcije Ljubunčić preorane značajne površine zapuštenih šumskih dovoljan broj i poboljšali prirast na lokalitetima Čelebića i Ruja-
parcela gdje će niknuti zasadi zobi i kukuruza. S obzirom na to da divljih svinja na širim lokaliteti- na, marljivo se radi na izgradnji

32 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

lovno-tehničkih objekata. Tako je Lovačka sekcija Lištani u prošloj

godini izgradila 3 visoke čeke od kojih jednu doista reprezentativnu,
s termoizolacijom i solidnim unutarnjim komforom, na lokalitetima
D. Rujani, Odžak i Lištani, a za ovu godinu planirana je izgradnja još
dviju, kako bi se u komercijalnu ponudu Udruge uvrstio i vuk, koji
svojom brojnošću već sada ugrožava ostale vrste divljači u lovištu.
Imajući u vidu da je Lovačka sekcija Čelebić već ranije izgradila dvije
„vrhunske“ visoke čeke na lokalitetima Čelebić i Gvozd, „Livanjsko
polje“ Lištani svakako će moći ponuditi, već od ove lovne godine,
za sve lovce-turiste koji cijene vrhunske trofeje, pravi ugođaj i užitak
u lovu na krupnu divljač.
Anđelko Ištuk

Hrvatsko lovačko društvo VEPAR, Fojnica godinama divljač ubija svakod-

nevno, pa se i meso te divljači,

Najviše stradala srneća divljač

radi pregleda, donosi u vete-
rinarske stanice skoro pa svaki
dan. U kontekstu toga, Željo
Oroz donio je odluku da Vete-
rinarska stanica u Fojnici više
neće pregledati uzorke mesa

O
bilne snježne padaline
ove su godine načinile
goleme štete na divljači
u fojničkom lovištu. Iako su se
lovci angažirali i u nekoliko na-
vrata iznosili hranu u lovište, to
nije moglo značajnije promijeni-
ti stanje. Najviše je stradala srne-
ća divljač. Kad se snijeg napokon
počeo topiti i kad se činilo da sti-
že kraj patnjama ove divljači, sti-
gla je nova pošast, mnogo gora
od snijega – vukovi.
Snijeg se danju topio, ali su
noći bile hladne te se na snjež-
nom pokrivaču, koji je u pla-
ninskim dijelovima lovišta bio
visine oko dva metra, hvatala
kora. Kroz nju su srne propada-
le bivajući tako lak plijen vuko-
vima, čiju je težinu kora držala.
Napravljeno je i nekoliko akcija
na vuka, ali iako nađen i viđen,
ovaj se predator iz svake uspio
izvući bez posljedica.
Kako naše lovište nasta-
njuje, ili su u prolazu, priličan
broj medvjeda, a i vuk sve če-
šće boravi na ovim prostorima,
planirano je da se ove godine
naprave najmanje dvije visoke
čeke na koje bi se iznosila hrana
za ovu divljač. Do sada hranu za
medvjeda nismo iznosili jer bi
na takvim mjestima bio suviše
lak plijen krivolovcima, ali sada
stvari stoje drukčije.
U fojničkom je lovištu trenu-
tačno jedan lovočuvar, no zbog
veličine lovnoga područja, to nije
dovoljno. Stoga je HLD „Vepar“
angažiralo još jednoga lovočuva-
ra volontera, a u skorije se vrijeme
stalni radni odnos planira zasno-
vati s još jednim lovočuvarom.
Najbolji dokaz da čuvanje
divljači nije i ne treba biti zadaća
samo lovačkih udruga i policije,
dao nam je Željo Oroz, direktor
Veterinarske stanice u Fojnici.
Naime, u poslijeratnim se
divljači bez uredna papira za
njezin odstrel, bez obzira na to
je li riječ o lovnom ili nelovnom
danu. Ovaj čin tim je veći jer u
općini Fojnica samo ova veteri-
narska stanica ima pravo izdati
papir o ispravnosti mesa.
Željo Oroz dugogodišnji je
član našega Društva, možda i
jedan od rijetkih lovaca koji ne
žele nositi pušku i ubijati divljač.
Kako je sam rekao, njegova je
uloga u lovačkom društvu is-
ključivo pomoći unaprjeđenju
lovstva i očuvanju divljači.
Dragan Perica

www.lovackisavez-hb.ba 33
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo FAZAN, Odžak Lovačka udruga SAVA, Orašje

Dvojbe uz Posavcima dva, treći domaćinu

D
ruženje lovaca

prebrojavanje divljači
iz sekcije Do-
nja Mahala LU
„Sava“ Orašje i lovaca
iz LD „Klek“ Zavidovići,
traje već niz godina.
Ove godine u si-

N
a sjednici Upravnog odbora održanoj 2. ožujka 2012., utvr- ječnju, lovci LU „Sava“
đeni su termini prebrojavanja divljači: 18. i 25. ožujka. Nakon uzvratili su posjet
prebrojavanja, obradili smo podatke s 8 oglednih ploha (8 svojim prijateljima
x100 ha). Svaka je sekcija obuhvatila po dvije plohe s različitim bo- u Zavidoviće. Lov je
nitetnim razredom. upriličen na proplan-
Prebrojavanje je, u kombinaciji s praćenjem i brojenjem tijekom cima Konjuha, u po-
cijele lovne godine i metodom povratnog računanja na temelju vi- dručju sela Ribnice. I u
šegodišnjeg odstrjela pojedine vrste divljači, jasan pokazatelj stanja pogledu ulova, bio je
divljači, pri čemu se kontrolira i prirast, glavna smjernica za izradbu vrlo uspješan. Naime,
Godišnjeg plana gospodarenja LD „Fazan“. mladi lovac Dejan
Baotić i Drago Prgić,
PROLJETNO BROJNO STANJE DIVLJAČI predsjednik Uprav-
1. Srneća divljač, ukupno 450 nog odbora LU „Sava“, pucao na ovu divljač“, bio je više nego zado-
Srna 240 po izuzetno teškim voljan mlađahni Baotić.
Srnjaka 210 vremenskim uvjetima Osim njih dvojice, vuka je odstrijelio i je-
Srnjaka mladih 120 odstrijelili su po vuka. dan domaći lovac.
Srnjaka zrelih 90 „Odstrijelio sam vuka Domaćini su nam čestitali na ulovu, i bili su
2. Divlje svinje, ukupno 70 iz karabina, pucao jako zadovoljni našim uspjehom jer im vukovi
Krmača 15 sam bez puno razmi- čine mnogo štete u lovištu, ali kad se spuste
Nazimadi 10
šljanja, kao da imam s planine u selo Ribnicu – i na stadima ovaca.
iskustva u tome, a
Veprova 5
zapravo sam prvi put Adam Dabić
Prasadi 40

Proslava imendana
3. Zečevi, ukupno 300
Omjer spolova zečje divljači 1:1
4. Fazani, ukupno 1050
Koka 700
Pijetlova 350
5. Divlje patke (gluhare), ukupno 400
Ženki 200
Mužjaka 200

Metode koje su najčešće u uporabi u lovnoj praksi, pokazalo

se, ne daju ni približno točne rezultate. Uglavnom, zbog velikih
razlika u prirodnim uvjetima lovišta i znatnih promjena divljači u
pogledu gustoće, odnosa spolova, starosne strukture i godišnjeg
prirasta. Velik utjecaj na točnost dobivenih rezultata ima i ozbilj-
nost s kojom se pristupa brojenju.
No čak i kad bismo sve učinili i predvidjeli, postavlja se pitanje
u kojoj je mjeri moguće registrirati svaki primjerak pojedine vrste
divljači. Zanimljivo, pri „najboljim“ uvjetima za praćenja divljači, u
tijeku 24 sata, od ukupnog broja srna na nekom području moguće
ih je vidjeti najviše 50 posto, a obično se vidi mnogo manje. Na Jozo Miličević, predsjednik Kinološke udruge „Vran“ i dugogodiš-
osnovi praćenja u prirodi, brojnost srna se podcjenjuje 100-200 nji član LD „Vepar“ i Jozo Ivančević, član lovačkoga društva, proslaviše
posto. svoj imendan na svetoga Josipa, u „Gurmanu“. Jozo Miličević donio je
Svi se planovi zasnivaju na procjenama. Iz desetogodišnjeg meso vepra, a Slavko, vlasnik restorana, zaista je vrhunski pripremio
prihvaćanja svih metoda brojenja i godišnjih planova gospodare- jelo. Mali povod za malu zabavu od strane lovaca, ispalo je fino. Malo
nja, kao i godišnje statistike odstrela divljači, moguće je izvući za- su se prepričavale dogodovštine iz lova, peckali su jedni druge, šalili
ključak da smo u navedenoj tabeli bliže stvarnom brojnom stanju se na svoj i tuđi račun te se, na kraju, razišli zadovoljni što su se u vrije-
divljači u lovištu nego „gospodarenju odoka“. me lovostaja našli i proveli vrijeme malim ležernim druženjem.

Nedžad Garić Stanko Ćurčić

34 Broj 82, ožujak - travanj 2012.


“ACCELERATOR” I “TRU-TRACER” STRELJIVO
Projektili bez renomea
Unatoč svojim iznimno dobrim svojstvima „Accelerator“ je pokazao i
dosta slabosti, među kojima je posebno izražena velika osjetljivost na
zapreke. „Tru-Tracer“ streljivo nema praktičnu uporabu u lovu, među-
tim, može vrlo dobro poslužiti pri učenju mladih lovaca, strijelaca na
leteće mete i za brzu kontrolu točnosti gađanja puške.
Mladen Bešlić
U
svakidašnjem životu su-
srećemo se s različitim
stvarima o kojima ne
znamo baš mnogo, niti postoji
neka velika potreba za njima.
Nošeni voljom za inovacija-
ma i stvaranjem nečega poseb-
nog, razni proizvođači zajedno
sa svojim stručnjacima često
inoviraju neke stvarčice koje na
kraju ne opravdaju vrijednost
svoga postojanja.
U ovoj prilici riječ je o dvama
projektilima (lovačkim metcima)
koji se još uvijek mogu naći na
tržištu. Istina, vrlo se rijetko ko-
riste, a vi sami zaključite i zašto.
ACCELERATOR ZRNO
Kod karabinskog streljiva
dosta se eksperimentiralo s
podkalibarnim zrnom hiperso-
nične brzine. Pionirski pothvat
na tom planu napravio je „Re-
mington“ stvorivši metak „Acce-
lerator“ za vrlo rašireni i popu-
larni američki kalibar 30-06, koji
je svojedobno bio najbrži tvor-
nički proizveden metak za puš-
ku. Zrno se sastojalo od tvrde
čelične jezgre znatno manjeg
kalibra, smještene u narezanom
plastičnom omotaču. Prilikom
ispaljivanja metka zrno je posti-
glo rotaciju i do 200.000 okre-
taja/min, pa je nakon izlaska
projektila iz cijevi centrifugalna
sila raširila plastične krakove
koji su obuhvaćali čeličnu jez-
gru. I plastika je otpala a jezgra
je nastavila let iznimno velikom
brzinom, većom od 1200 m/s.
Unatoč svojim iznimno do-
brim svojstvima „Accelerator“ je
pokazao i dosta slabosti, među
kojima je posebno izražena ve-
lika osjetljivost na zapreke. Nai-
www.lovackisavez-hb.ba
Accelerator metak kalibra 30-30 Winchester
me, laki projektili iznimno velike
brzine pri udaru u najmanju
zapreku (lišće, ili grančica drve-
ta) vrlo lako mijenjaju balističku
putanju, što je u stvarnoj pri-
mjeni ozbiljan problem. Zbog
toga je ovaj projektil za sada u
vrlo ograničenoj uporabi.
Neka istraživanja govore da
je u većini zemalja (skoro u či-
tavoj Europi, primjerice) zabra-
njena uporaba ovoga metka,
zabranjen njegov uvoz i prodaja.
Jedno od obrazloženja glasi da
je nerazmjerno visok postotak
„bjegunaca“, dakle, zrna koja ne-
kontrolirano gube pravac i odli-
jeću u neodređenom smjeru, pa
je uporaba ovih zrna lovno nee-
tična i opasna po okolinu. Njihov
postotak dostiže čak 10 od 100.
Drugi razlog za zabranu ovoga
metka nije lovni nego policijski.
Nijedna policija na svijetu ne voli
zrna na kojima ne ostaju otisci
žljebova, odnosno polja po ko-
jima bi se moglo utvrditi iz koje
puške je metak ispaljen.
Gledajući opet s lovačke stra-
ne, ovo zrno ukoliko bi pogodilo
Remingtonov Accelerator metak
LOVAČKO ORUŽJE
vitalne dijelove srnjaka moralo
bi biti učinkovitije od zrna iste te-
žine jer mu je i veća brzina kako
na izlazu iz cijevi tako i na odre-
đenoj udaljenosti do cilja.
U Sjedinjenim Američkim
Državama „Accelerator“ je rekla-
miran kao „Varminter“ – dakle,
za lov štetočina plus svisca, i
to u kalibrima 308 Winchester,
30-06 i 30-30 Winchester. Napo-
sljetku, u literaturi se spominje
uglavnom zrno „Acceleratora“
s 55 grena (3,6 grama) „Pointed
Soft Point“, dakle TM Spitz.
SAČMENI METAK „TRU-TRACER“
Često se mogu vidjeti prizori
u našim lovištima ili na strelja-
nama, gdje se ispuca na tisuće
promašenih hitaca, preračunato
u novac vrijedi bogatstvo, a da
ne spominjemo razočarano spu-
štanje puške nakon promašaja.
Dakako, strijelac se prvo zapita
kamo je pucao. Većina, osobito
slabijih strijelaca, ponaša se go-
tovo očajnički. Kako se putanja
sačme ne može vidjeti, preostaje
im samo da razmišljaju o isprav-
ku svoga načina pucanja. Ipak,
jedan proizvođač streljiva odlu-
čio je napraviti takav metak koji
će pomoći takvim strijelcima.
Talijanska tvrtka „Euro-Balli-
stic Produckts“ ponudila je trži-
štu novu vrstu sačmenog met-
ka – „Tru-Tracer“.
Ovaj metak vanjskim se
izgledom ne razlikuje od ne-
koga drugog sačmenog met-
ka. Zasad ih tvrtka puni samo
u kalibru 12. Dakle u plastičnu
čahuru dužine 67 mm, s visi-
nom kape 16 mm stavljena je
odgovarajuća količina baruta i
35
LOVAČKO ORUŽJE

Tru-Tracer, sačmeni metak talijanskog inovatora Euro Balistic Productsa Tru-Tracer, svijetleći izvidnik

poseban plastični čep. Poseban je po tome što je u sredini dna ko- stručnjaci su upravo htjeli ili grmlja. Drugi pak tvrde da se
šarice profilirano ležište pirotehničke kruškice i kanal do dna čepa. olakšati uvježbavanje strijela- „crvena loptica“ katkad izma-
Kanal je izveden zato da plamen baruta zapali smjesu. U košaricu ca na glinene golubove. Ipak, kne izvan rasipa sačme.
je stavljeno 28 g sačme promjera 2,5 mm. Metak je zatvoren na prema njihovoj procjeni taj Stručnjaci iz njemačkoga
klasičan način, zvjezdasto. Balistički podatci za ovaj metak slični su „vatreni pronalazač cilja“ čijim lovačkog lista „Jagd Zeitung“
onima za klasičan metak. Brzina sačme na 2,5 m je oko 300 m/s, a se razvojem proizvođači stre- ustanovili su da su česta od-
tlak barutnih plinova oko 450 bara. Kruškolika posudica izrađena ljiva bave već nekoliko godina stupanja od jednog metra i
od aluminija napunjena je pirotehničkom smjesom na bazi fosfo- tek se treba dokazati u praksi. da su ona prevelika za puca-
ra. Smjesa gori oko 0,5 sekunde, za koje vrijeme kruškica prijeđe Naime lovci koji su ga iskuša- nje na glinene golubove, a u
put oko 50 metara. U početku (do 5 m) kruškica se kreće ispred vali na pokusnim poligonima skeet-gađanju svjetleći trag
fronte sačme (zbog veće težine) na daljini od 25 metara, negdje tvornice u Italiji tvrde da se kao pokazatelj pogotka bio bi
je u sredini dužine snopa, a pri daljini od 50 metara kruškica je na svjetlosni umetak može dobro prikladan.
kraju dužine sačmenog snopa. raspoznati samo ispred tamne „Tru-Tracer“ streljivo nema
Stvarajući „Tru-Tracer“ novu patronu sa svjetlećim znakom, pozadine, dakle ispred drveća praktičnu uporabu u lovu.
Dapače, mogućnosti metka
su smanjene (manja količina
sačme) da bi lov bio uspješan.
Međutim, metak „Tru-Tracer“
može vrlo dobro poslužiti pri
učenju mladih lovaca, strijelaca
na leteće mete i za brzu kon-
trolu točnosti gađanja puške.
Lošije uvježban lovac-strijelac,
a pogotovo kad je iz bilo kojih
razloga promijenio pušku, nije
siguran gdje mu je hitac „sjeo“.
„Tru-Tracer“ može dobro poslu-
žiti i iskusnijem lovcu-strijelcu
za uvježbavanje pretjecanja i
drugih mogućnosti u lovu ze-
čeva ili, primjerice, fazana. Ne-
dostatak je ovih metaka even-
tualna mogućnost izazivanja
požara lako zapaljivih tvari.
Dakle, dragi lovci, procije-
nite sami je li nužno u asorti-
manu lovačkog streljiva imati
i navedene projektile (metke)
i biste li ih rado koristili bez
obzira na njihove nedostatke,
odnosno bi li vaša uspješnost
u lovu bila veća ili pak manja
prilikom pucanja na divljač u
pogledu udaljenosti ili razbaci-
vanja izvan mete.

36 Broj 82, ožujak - travanj 2012.


Susret s vragom u Radavi
M
oglo je to biti prije nekih 10-12 go-
dina. Bilo je ljeto i lovio se srnjak.
Uz duže dogovaranje, srećom
u kavani, pade dogovor da sutra rano uju-
tro idemo loviti srnjaka u Radavi, u rajonu
Ljeskovački potok. Taj dio lovišta je trome-
đa fojničke, konjičke i kreševske općine, ko-
joj i pripada najveći dio Radave.
Stigosmo u lovište u samo svanuće,
taman pravo vrijeme za raspored po če-
kama. To je predio gdje se miješaju crno-
gorična i listopadna šuma, između čijih se
visokih stabala mlada šuma bori da izraste,
stvarajući tako gustiš u kojem divljač na-
lazi zaklon. Gdje god pogledate brdo na
brdu, a po većini njih stijene na kojim je
izraslo drveće, podsjećajući na hobotnicu,
držeći se onako ogoljenim žilama smota-
nim oko kamena. Između brda kao neka-
kvom golemom sjekirom duboko usječeni
dolovi, a kroz svaki teče potočić. Nad ovim
se krajolikom s jedne strane nadvila pla-
nina Bitovinja, koja kao da grli Radavu i
svojom pitomošću odlučno čuva njezina
bogatstva.
Plan je da svatko stane na od prije po-
znatim premetima divljači i čeka, a divljač
će već naići ili možda i neće. Ali to je već
stvar lovačke sreće.
Na mjestu gdje smo ostavili auta naći
ćemo se za dva sata. To bi trebalo biti više
nego dovoljno vremena da se dočeka sr-
njak u ovome dijelu lovišta prebogatom
ovom divljači.
Minute su prolazile, a pucnja niotkud.
Proteče i sat, pa dva, ali ništa. Tišina.
Prođe i dogovoreno vrijeme za lov pa
smo, jedan po jedan, polako pristizali na
zborno mjesto gdje ćemo doručkovati i
razmijeniti zapažanja iz lova.
Kako je tko dolazio, tako je počinjala i
nova priča. Viđena je lisica, kuna, nekoliko
vjeverica, ali tražene divljači nije bilo.
S čeke još nije bio stigao Goran, ali
već smo se navikli da on posljednji dolazi.
On je imao najviše lovačkog staža među
nama, a uz to je bio i najstrpljiviji kad se
čeka divljač.
Zaključili smo da je bilo čudno pa
nismo tako reći ništa vidjeli. Nije se baš
često događalo da se izađe u ovaj dio
lovišta bez uspjeha. No još nam je jedna
stvar bila čudna: ptice toga jutra uopće
nisu pjevale.
„Možda su mamurne, pa vikend je“, net-
ko reče, na što još netko dobaci da smo
im toliko ružni pa im nije do pjesme. Tako
nastavismo doručkovati, bockajući jedni
www.lovackisavez-hb.ba
druge zgodama iz prijašnjih lovova. Na Go-
rana smo gotovo i zaboravili kad on, djelu-
jući sav izbezumljen, uleti pravo među nas,
zgrabi flašu s rakijom i potegnu dva-tri do-
bra gutljaja. Gledali smo nekoliko trenutaka
uz njega, niz njega.
Dobro je.
Osim što je bio mrtvački blijed, ništa mu
nije falilo.
Čekali smo da nam kaže što se dogo-
dilo, ali on je samo odmahivao objema ru-
kama.
Nešto ga je prepalo, to je sigurno, a
kako on još nije progovarao, počeli smo
pogađati. Upitasmo ga da nije sreo mečku
ili ga je možda vepar iznenadio.
Potegnu još gutljaj rakije i reče: „Vidio
sam vraga!“.
E, to je izazvalo pravu lavinu smijeha.
Nije ovo bilo prvi put da se Goranu nešto
neobično dogodi, ali ovo, ovo je bilo iznad
svega. Ne pamtim da smo se u lovu neče-
mu tako dugo smijali kao tog dana. Kako
smo se polako smirivali, Goran je počeo
prepričavati svoj neobični susret.
„Kad sam došao na mjesto za koje sam
mislio da je najbolje za čekanje, naslonio
sam se na jednu debelu jelku da me div-
ljač ne bi uočila. Stajao sam tako nepomič-
no ne odajući se ni najmanjim pokretom.
Ali divljači nije bilo. Iako je bilo prilično
tiho, vrijeme koje sam proveo čekajući
divljač brzo mi je proletjelo. Pogledavši na
sat vidio sam da već petnaestak minuta
LOVAČKA PRIČA
kasnim na zborno mjesto te odlučih od-
mah poći. Prebacih pušku preko ramena,
i samo što sam napravio nekoliko koraka,
začuh tutanj, a srnjak u dva skoka protrča
kraj mene. Nisam stigao ni trepnuti, a ka-
moli što drugo. Uzevši pušku u ruke gle-
dao sam u mjesto gdje je srnjak nestao,
žaleći što nisam ostao samo još trenutak
uz onu jelku, a već u idućem trenutku novi
tutanj i opet srnjak. Jedva sam stigao okre-
nuti se da vidim odakle srnjak iskače, a on
je već nestao u niskom raslinju. Iskočio je s
istog mjesta odakle i prvi. Skočio je točno
između mene i jelke od koje sam bio uda-
ljen svega nekoliko koraka. Mislim da me
čak i okrznuo.
Nisam mogao vjerovati. Ni ovaj put ni-
sam uspio reagirati.
Stajao sam tako ne vjerujući sam sebi i
gledao u mjesto odakle su srnjaci iskočili po-
kušavajući dokučiti što ih je toliko prepalo.
A onda, na nekih desetak metara na
mjestu od kuda su iskočili srnjaci, iz grmlja
se pomoli glava, okrugla, crvenkasta, ljud-
ske veličine ili možda malo manja, s pjega-
ma po licu, iz usta vire šiljati zubi, uspravne
šiljate uši i dva crvena, okrugla oka, gledala
su ravno u mene. Tijelo je bilo skriveno u
grmlju. Krv mi se sledila u venama.
Bio je to sam vrag!
Gledali smo se nekoliko trenutaka, a
onda mu je glava misteriozno nestala u gr-
mlju od kud se i pojavila. Ostatak priče se
trči“, nekako se s mukom Goran uspio naša-
liti na kraju priče o svome viđenju.
Kroz smijeh smo ga pitali zašto nije pu-
cao, na što je odgovorio da se toliko prepao
da mu puška nije bila ni na kraj pameti, tra-
žeći je pogledom da vidi je li je uopće uspio
donijeti s čeke.
Cijeli smo dan pokušavali dokučiti što je
to moglo biti, a Goran je samo ponavljao
da je to bio vrag.
Nakon dva-tri mjeseca nas nekoliko što
zajedno lovimo sjedili smo kod Gorana u
kafiću, kad dođe poštar i uruči Goranu lo-
vačke novine.
„Evo mog vraga“, zadera se Goran gle-
dajući u Hoop!
Prišli smo mu da i mi vidimo vraga, a na
naslovnici je bio ris.
Osim činjenice da je Goran vidio samo
glavu, u našem lovištu nema ove divne zvi-
jeri, što je vjerojatno dodatno utjecalo da
jedan iskusan lovac poput njega pogriješi
u prosudbi.
Je li ris lovio pa odlutao daleko od svo-
ga staništa ili je tražio novi teritorij, nikad
nećemo doznati, ali njegov posjet našem
lovištu nije prošao neopaženo.
Eto tako je Hoop! nenadano riješio je-
dan misterij.
Dragan Perica
37
LOVAČKA PRIČA
Budilica
odzvonila cijeli krug
Dobroslav Vrdoljak
P
roljeće je, travanj, lov je na tetrijeba. Podsjeti me to na jedan
lov od prije 42 godine.
U jednome omanjem mjestu u Bosni živjela su dvojica
prijatelja. Jedan je bio lovočuvar, a drugi se, uz svoj redoviti posao,
bavio lovom, odnosno lov mu je bila, i ostala, velika ljubav, jer su
njegovi od davnina bili lovci. Njih su dvojica bili susjedi, pa su zajed-
no odlazili i u lovove na nisku divljač, koje je u to doba bilo u izobilju.
Jednoga dana lovac reče lovočuvaru da bi želio odstrijeliti te-
trijeba. A njih je tada bilo u lovištu, i nije bio velik problem dobiti
dozvolu za odstrjel.
Dogovoriše i nadnevak lova: 20. travnja. No u planinu treba otići
dan prije i noćiti u lovačkoj kolibi, na nadmorskoj visini od 1650 m,
pa ujutro rano pokušati odstrijeliti planiranu divljač. Do lovišta se
moglo 20-ak kilometara vozilom, a onda uzbrdo, po snijegu, još 2-3
sata hoda. Bilo se mlado, pa nije bilo problema. Plan je bio krenuti
od kuće oko 11 sati, vidjeti radi li tetrijeb, vidjeti mu bojnu i utvrditi
položaj, da bi sutrašnji lov protekao bez problema.
Dogovoreno – učinjeno. Auto su ostavili pod planinom, kod
nekakvih koliba šumarskih radnika, pa onda uzbrdo. Lovočuvar je
već ranije bio odredio pjevalište, i kad su došli blizu njega, morali
su koračati tiho i oprezno, da ne uzbune veliku pticu, koju svi lovci
žele, ali ih u tome malo uspije. Kako je lovočuvar bio dobar pozna-
vatelj ovoga terena i ove vrste lova, ubrzo su došli na jednu omanju
čistinu, na kojoj je bilo jedno starije hrastovo stablo. Na zemlji snijeg,
hrast bez lišća – bio je to prizor kao iz priče. Baš onako kako ga opi-
suju stari lovopisci. Snijeg nije dubok, ali je zbijen, smrznut. Ima ga
posvuda, samo ga pod velikim jelikama i smrčama nema, jer one su
svojim krošnjama nalik lijevku odbacile snijeg dalje od stabla. Nisu
se ovdje dugo zadržavali, krenuli su dalje, put lovačke kolibe, kako
bi stigli prije mraka.
Koliba se nalazila pri vrhu jedne oveće goleti, koja je bila sva pod
snijegom. Tu i tamo, samo su vuk i lisica ostavili poneki trag, više da
se zna da su oni gospodari ovih prostora. U kolibi je bilo nekoliko
kreveta, šporet na drva, jedan stol i nekakav viseći ormarić za suđe.
Naložiše vatru, pripremiše večeru, pa uz pucketanje vatre preza-
logajiše i popiše malo crnoga vina. Pretresoše malo i plan sutrašnje-
ga lova. S obzirom na to da je vrijeme bilo vedro, očekivalo se takvo
i jutro, pa nije bilo bojazni da lova neće biti. No, nikad se ne zna.
U to doba kolale su priče kako lovočuvari dobivaju dvije vrste
dozvola za odstrjel. One koje su pisane crvenom olovkom bile su
znak lovočuvaru da osigura odstrel. One, pak, koje su pisane pla-
vom olovkom, trebale su značiti da lovočuvar lovca lijepo provede
lovištem, da lovac vidi divljač, ali da sve završi bez odstrjela. Lovo-
čuvari su se, tako, snalazili na različite načine. Nekada se lovočuvar
“oklizne”, nekada se “slomi” grančica, nekada mu se “zakašlje”, i tomu
slično, a nekada i lovac napravi krivi korak, pa odstrjela ne bude.
Iako je lovac iz naše priče imao veliko povjerenje u svoga kolegu
lovočuvara, ipak je bio oprezan. Ponio je sa sobom budilicu, da se
slučajno ne dogodi da “prispu” i tako zakasne na pjevalište. Navio je
sat za buđenje u 1 sat. Dok se spreme, popiju kavu, dođu do pjeva-
lišta, bit će to taman pravo vrijeme. Lovočuvar se čudio toj dosjetki
lovca, ali nije reagirao.
Kako su već u 21 sat bili u krevetu, buđenje je uslijedilo samo od
sebe, odmah iza pola noći, pa budilica nije ni došla do izražaja. Ipak,
38
lovac ju je pustio odzvoniti cijeli krug, da bez novoga navijanja ne
bi mogla opet zvoniti.
Pospremiše krevete, ugasiše vatru, spakiraše svoje stvari i krenuše.
Išli su 10-ak minuta, i činilo se da neće biti nikakvih problema. No
odjednom se naoblači i poče padati snijeg. Ali onaj što više sliči na
sačmu nego na pahuljicu, koji pri padu stvara šum kao da grad (kru-
pa) pada. Skloniše se malo pod jednu jeliku, a lovočuvar, zabrinut, veli:
„Danas od lova nema ništa. Malo prije sam čuo pjev tetrijeba, ali je
sada, kad se vrijeme pokvarilo, sve stalo“. Lovac nije čuo ništa, ali je
vjerovao lovočuvaru. A kako i ne bi, stručnjak je, a ima i osjetljivije uho.
Ipak su nastavili prema pjevalištu, ali s dosta nevjerice u uspje-
šan lov. Dvjestotinjak metara od pjevališta, lovočuvar je želio odu-
stati: pjev se ne čuje a sola i dalje pada, i nije za očekivati skoru
promjenu nabolje. Već sviće, i jasno se vidi trag kojim su sinoć prošli.
Umjesto da krenu doma, lovac skide ruksak, stavi ga pokraj lovo-
čuvara i kaže mu: “Ti ostani ovdje, a ja idem ovim tragom do zadnje
jelike. Probat ću ga odstrijeliti, pa makar u zraku”.
Lovočuvar nije htio prijatelju pokvariti ovako smionu zamisao,
iako je vjerovao da od toga neće biti ništa.
Ode lovac po sinoćnjim tragovima i stiže do jelike, tik uz pjevali-
šte. Dobro se vidi podnožje staroga hrasta, koka nema ispod njega,
ali se ne vide njegove grane, pa se ne zna ima li pijevca na njima. Da
bi mogao vidjeti cijeli hrast, lovac je morao učiniti 3-4 koraka, više
skoka. Otkoči svoju bokericu, iskoči nekoliko koraka, pijetao to spazi
i odbaci se od grane, raširenih krila. Puška puče, tetrijeb se strmo-
glavi u snijeg. Lovac, sav sretan, trči za onim pokošenim perjem, jer
je jedno zrno presjeklo nekoliko krilnih pera. Zna lovac da će prepa-
rator svako pero lijepo ugraditi na njegovo mjesto. Stiže i lovočuvar,
nastade čestitanje i još pokoja kap rakije, da se običaji ne zaborave.
Ubrzo je snijeg malaksao, i sve se dobro završilo.
Tetrijeb je završio na prepariranju u Zemaljskom muzeju u Sara-
jevu, jer je lovac htio da to bude kvalitetno urađeno. Pa nije tetrijeb
fazan, pa da se svake godine odstrijeli. Tetrijeba je dovoljno odstri-
jeliti jednom u lovačkom životu. Danas bismo rekli, i to je puno, jer
ih je zaista malo.
No priči ovdje nije kraj. Popratile su je i neke dogodovštine, uo-
bičajene kod lovaca. Ponajčešće u gostionicama ili u brijačnicama.
To su mjesta gdje se lovci obično nadmeću u izmišljanju priča, kojih
je često točan samo početak. Ostali je dio plod pripovjedačeve ma-
šte i sposobnosti.
I ova je priča, dakle, dobila svoj nastavak. Lovočuvar je, naime,
imao običaj ne brijati se doma, pa je svaki drugi dan, oko 17 sati,
odlazio do brijača, također lovca. Tu su se brijali i šišali, ili tek tako
navraćali, još neki lovci, čuti pokoju lovačku. Jednog je dana lovo-
čuvar veseloj lovačkoj družini ispričao nesvakidašnju priču, otprilike
ovako: “Prije nekog vremena imao sam lovca na lov tetrijeba. Nije
to bio baš običan lovac. Zamislite, ponio je u ruksaku budilicu, da
ga ne bih zaboravio probuditi. Kao, nema potpuno povjerenje u
nas lovočuvare. Nisam ga htio odgovarati od njegove ideje, a baš
me interesiralo kako će to završiti. Otišli mi na pjevalište, i taman da
se usredotočimo na pjev, začu se iz ruksaka zvrrrrrrr, a tetrijeb učini
frrrrrrrrrr. Šta to bi, jadan, velim ja njemu. A on se onako skamenio
i nešto nerazgovjetno promrmlja. Poslije toga, više kod mene nije
dolazio u lov.” Svi su se smijali do suza, i htjeli su čuti ime toga lovca.
No lovočuvar im to nije mogao reći jer takva lovca nije ni bilo, a da
izmišlja, to nije htio, nije bio takav. Samo je htio malo nasmijati dru-
žinu i sebi podignuti ugled dobra lovočuvara.
I lovac i lovočuvar ostali su i dalje dobri prijatelji, a lovac je za
lovočuvarovu “priču” saznao odavno. Nije mu to nikada spominjao,
samo bi ponekad, onako u šali, znao reći: „A šta veliš, iz ruksaka
zvrrrrrrr, a tetrijeb frrrrrrrr?!” Lovočuvar bi se samo nasmijao, uz riječi:
“Šta ćeš, moraš nekad nešto i za društvo kazati. Ali moraš priznati,
bio je ono neobičan lov”.
Za sada, neka njihova imena ostanu našom malom tajnom.
Broj 82, ožujak - travanj 2012.

KAKO SPASITI TORNJAKA U BiH
Tornjake proizvodima kao na traci
Stvoreni su brojni klanovi, postoje podobni i nepodobni, podmeću
se klipovi - tko komu stigne, samo nekolicina normalnih i u kinologiju
zaljubljenih pokušava održati stanje ljudski i kinološki prihvatljivim,
ali je, nažalost, sve na jako klimavim nogama.
Tornjak Ljubana Gudelja iz Tomislavgrada
Zdravko Pranjić
R
azmišljajući o temi koju
trebam obraditi, mogu
vam priznati da me malo
strah. Nije me strah moga zna-
nja, strah me tornjaka, da mu se
ne zamjerim jer su mu se mnogi
prije mene jako zamjerili. Gleda-
jući kako ga pojedinci sustavno
uništavaju, kako ga proizvode
kao bezvrijednu tržišnu robu
široke potrošnje, ne mogu da
se tome ne suprotstavim, po
cijeni da ću se zamjeriti raznim
samozvanim „stručnjacima“ i
novostvorenim „velikim imeni-
ma“ bh. kinologije.
Zašto ovo kažem?
Pa zato što ću u daljnjem
tekstu pokušati elaborirati svo-
je navode i čitateljima nastojati
tornjaka opisati onakva kakav
on treba biti i kakav je već oko
osam stoljeća.
Tamo negdje sedamdesetih
godina prošloga stoljeća tor-
njaka je bilo isključivo na pro-
storima Kupresa, Duvna, Livna i
Glamoča, što je i normalno, jer
taj brdskoplaninski kraj mu je i
postojbina. Poslije ga je počeo
svojatati i Vlašić, međutim na
www.lovackisavez-hb.ba
KINOLOGIJA
tonih pasmina, te tako formira
reprezentacije koje o trošu KS RH
zastupaju zemlju na europskim i
svjetskim prvenstvima. Ministar-
stvo poljoprivrede RH izdvaja
velike novce da bi od uzgajivača
otkupilo štenad tornjaka i daro-
valo ih pastirima širom zemlje.
Školuju i educiraju svoje
kadrove, te organiziraju velike
državne i međunarodne izložbe
pasa, tako da uvijek nešto novo
nauče, a svoje nacionalno bla-
go prezentiraju čitavom svijetu.
Ljudi rade, znaju i hoće, pa nije
ni čudno što su postali kinološ-
ka velesila.
PODOBNOST I PLEMENSKA
PRIPADNOST
A kakvo je stanje kod nas u
BiH? Baš kad smo malo krenuli
naprijed, kad su nas u FCI pri-
znali, mi se zbog sitnih pobuda
i osobnih interesa međusobno
posvađamo, i oni nas izbace
brisanjem s liste članica FCI i
doslovce nam kažu: „Imate svo-
je selo i tamo glumite veličine,
a kada stanje dovedete u red
možete nam se obratiti da po-
novno razmotrimo vaš prijam u
našu veliku kinološku obitelj“.
Sada su stvoreni razni kla-
tome ga planinskom platou nikada nije ni bilo, u što sam se uvjerio novi, postoje podobni i nepo-
obilazeći vlašićke vrhove s poznatim glumcem Josipom Pejakovi- dobni, podmeću se klipovi tko
ćem, velikim zaljubljenikom u tornjaka. komu stigne, samo nekolicina
Naime, tražeći tornjaka po Vlašiću, obišli smo mnogo pastira i normalnih i u kinologiju zalju-
našli smo šarenog psa duge dlake, lagane konstitucije, poluodsto- bljenih pokušava održati stanje
jećih ušiju, laganih kostiju i strogo lisičaste glave. Tada smo zaključili ljudski i kinološki prihvatljivim,
da na Vlašiću postoji „vlašićki planinski pas“ , samo po boji i dužini ali je, nažalost, sve na jako kli-
dlake sličan tornjaku, a da njegov fenotip a niti genotip s tornjakom mavim nogama.
nema nikakvu podudarnost. A gdje je tu tornjak?
Što se tiče Republike Hrvatske, tornjaka je bilo nešto oko Sinja, Sve suprotno od onoga što
Drniša i Knina, što je i logično, jer su pastiri s livanjskoga kraja čuva- sam napisao za hrvatsku kino-
jući stada na vrhovima Dinare često susretali stada s hrvatske strane, logiju.
pa su u razmjeni dobara i štenad tornjaka prešla na drugu stranu Kod nas, također, postoje
planine. Hrvatski su kinolozi, međutim, bili pametni, međunarodno voditelji uzgoja, ali se ne biraju
kinološki visoko kotiraju, pa su kod FCI u Ženevi izborili suvlasništvo po stručnosti nego po podob-
nad tornjakom, tako da se tornjak danas službeno zove: bosansko- nosti i plemenskoj pripadnosti.
hercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak, razdvojen na dva vari- Postoje čak i voditelji uzgoja
jeteta, iako i fenotipski i genotopski pripada istom tipu. koji uopće nisu kinološki suci, a
Od prije dvadeset godina pa do danas, što se uzgoja tornjaka tiče, čelništvo našega KS-a dalo im je
Hrvatska je grabila brzim koracima naprijed, a BiH, nažalost, nazad. dozvolu da vrše preglede i pri-
Evo zašto. Glavna osovina u uzgoju bilo koje pasmine trebao bi biti javljuju legla iako često ne znaju
voditelj uzgoja, koji po pravilniku o stručnom radu mora bit eminen- ni koliko pas ima nogu. Bitno je
tni kinološki sudac, koji je dobar poznavatelj pasmine koja mu je po- da se prebroje glave i Savezu
vjerena, koji ima obvezu da skupa s uzgajivačem vrši odabir priplod- po štenetu uplati 15 ili 20 KM,
njaka, i kada se kuja ošteni, vrši selekciju legla. Ukoliko voditelj uzgoja pa ako nisi član da uplatiš još 20
škartira nekoliko štenaca iz legla, uzgajivač ih bez pogovora mora KM, pa izlazak na „mjesto zloči-
uništiti. Ako se uzgajivač usprotivi voditelju uzgoja, leglo mu neće biti na“ platiš koliko ti voditelj kaže, a
prijavljeno, štenci ne mogu dobiti rodovnike, a postoji mogućnost ono glavno, kakav će tornjak biti
da od kinološkog saveza bude sankcioniran na način da mu se uzgoj kad odraste, ma koga je briga.
zabrani, nekada na kraći rok, a nekada i trajno. KS RH (Kinološki savez Tornjaci se proizvode kao na
Republike Hrvatske ) vrši odabir tornjaka, a tako i ostalih svojih autoh- traci, pari se najčešće u krvnom
39
KINOLOGIJA
nom od 1 do 5 bodova, tako da maksimalan broj bodova može biti
50, a minimalan broj bodova 20. Sve ispod 20 bodova za sobom
povlači diskvalifikaciju, što je predviđeno i službenim standardom.
Predložene karakteristike su: 8. kutevi i stavovi
1. konstitucija 9. narav
2. kondicija 10. visina
3. glava Ocjena i broj bodova:
4. vrat - odličan: 46 – 50 bodova
5. leđa - vrlodobar: 41 – 45 bodova
6. rep - dobar: 35 – 40 bodova
7. dlaka i boja - dovoljan: 20 – 34 boda
Psima s ocjenom nedovoljan, dovoljan i dobar obvezno u ro-
dovnik upisati zabranu parenja.
Napominjem, treba voditi računa o manama koje smo do sada
propuštali i ne dopustiti ocjenu odličan: kad mužjak ima žensku
glavu, kad mužjak nisko nosi rep, kad ženka ima mušku glavu, kad
mužjak i ženka imaju masku samo na jednome oku (gusar). Ovo
držim genetski nasljednim manama i ove ću karakteristike ocjenji-
vati s jednim bodom. Sve ostale mane: lakše, teže i diskvalifikacijske,
opisane su u službenom standardu.
Ova pravila ne vrijede za bebe i veterane.

SMOTRA I IPO U DOMALJEVCU

Tradicija i potreba
srodstvu, ubacuje se krv bernandinca, pirinejca pa čak i kavkasca.
Zatvara se krug parenja, jer nema odgovarajuće kontrole pa nam
se na svakoj jačoj izložbi pojavi cca. 50 šarova upitne kvalitete koji
za laika izgledaju impozanto, a što je najbolnije, sudac svim grlima

privukli brojne sudionike

dadne ocjenu odličan, samo da bi se dodvorio organizatoru da ga
ponovo pozove na suđenje.
Ako želimo tornjaka sačuvati kao nešto naše, kao ljepotana ovih
naših planina, kao naše nacionalno blago, onda pod hitno moramo
ragirati, barem mi koji ga volimo a znam da nas nije mali broj.
Mi, koji sudimo na izložbama, moramo pokazati svoje znanje u
pravilnom odabiru kvalitetnih grla koja zaslužuju ocjenu odličan, u
škartiranju slabih, sitnih, ujedljivih i plašljivih primjeraka, ženskastih
mužjaka i muškobanjastih ženki, u upisivanju zabrane parenja u ro-
dovnike, u pravilnom odabiru stručnih voditelja uzgoja te u kvalitet-
noj izobrazbi mladih kinologa.
Trebamo na razini BiH utemeljiti savez ljubitelja psa tornjaka kao
samostalan pasminski savez, gdje će se cijeniti pošten rad i znanje,
gdje će se kroz uzgojne i redovite smotre pratiti kvaliteta mladih
pasa, koji će tek nakon toga, ukoliko mu stručna komisija da pozi-
tivno mišljenje, moći biti izlagani na izložbama višega ranga. Tor-
njak je genetski jak materijal, i uz malo volje i mnogo stručnog rada
nije ga teško vratiti da zasja punim sjajem, i da pronađe mjesto pod
suncem koje mu uistinu pripada. Da bude na diku i ponos svome

vlasniku a i zemlji čije je nacionalno blago.
Razmišljajući o svemu navedenom u dosadašnjem tekstu došao
sam na ideju da svim klubovima tornjaka, a i svim savezima u BiH, uz
već postojeće standarde, predložim svoju verziju dopune pravilnika
o ocjenjivanju psa tornjaka, nadajući se da bismo na ovaj način brzo
došli do pozitivnih rezultata, a sve u cilju opstanka našega planin-
skog DIVA.
PRIJEDLOG DODATKA STANDARDU PRI OCJENJIVANJU TORNJAKA
Napominjem da nisam ulazio u nedostatke standarda, samo
sam htio sucima olakšati posao pri donošenju odluka, da izlagači
i promatrači lakše uvide zašto je toga dana jedan pas bolji od dru-
goga, a u konačnici da lakše škartiramo lošije primjerke i smanjimo
„proizvodnju“ a poboljšamo kvalitetu pasmine. Predlažem tabelu s
10 po meni glavnih karakteristika koje čine psa tornjaka onim što u
stvarnosti jest, a da se svaka karakteristika boduje u skladu s ocje-
K
inološka udruga iz Domaljevca, 15. travnja ove godine, organi-
zirala je smotru svih lovačkih pasa i IPO. Smotra je počela oko
7.30, a završila oko 14.30 sati, a na njoj su sudjelovali akteri iz
svih okolnih općina (Orašje, Šamac i Odžak).
Odziv je bio iznenađujuće dobar, djelomice i zato što ova udru-
ga svake godine upriliči ovu manifestaciju, postala je dakle tradici-
onalnom. U eksterijeru je ocijenjeno 20 pasa, a na ispitu prirođenih
osobina sudjelovalo je 18 pasa.
Sama organizacija protekla je odlično, vrijeme je dobro posluži-
lo, a i psi su bili jako dobro pripremljeni.
Za sve pse koji su položili IPO izdat će se certifikat o lovnoj upo-
rabljivosti psa, bez kog psi ne bi smjeli ići u lovište, što je možda
također razlog dobru odzivu.
Za sve sudionike upriličen je ručak, tradicionalni čobanac.
Mato Piljić

40 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 KINOLOGIJA
Kinološko društvo POSUŠJE

U planu noćna specijalka

U
ovogodišnjem planu
manifestacija Kinološkog
saveza Herceg-Bosne,
CAC Posušje 2012. negdje je u
sredini kalendara. Iako je kino-
loška sezona započela u ožujku,
vlasnici i ljubitelji pasa tek se
sada, sredinom travnja, pomalo
zagrijavaju za ono što ih čeka iz
bogate ponude smotri, izložbi,
specijalki i ostalih psećih mani-
festacija.
Predsjednik Kinološkog
društva „Posušje“, Tonćo Jukić,
zajedno sa svojim kolegama,
već sada najavljuje spektakular-
nu zabavu, koja će trajati cijeli
dan, a u noćnim satima upriličit
će specijalku ruskih pasmina
pasa (kavkaski ovčar, srednjea-
zijski ovčar i ruski crni terijer).
„I ove ćemo godine nasto-
jati zadržati visoku razinu kva-
litete, kako predstavljanjem
velikoga broja kvalitetnih pasa
i izborom eminentnih sudaca,
tako i kvalitetnom ponudom
ostalih sadržaja vezanih uz ovu
manifestaciju. Specijalka autoh-
tonih goniča ‘Robert Oreč-Bobo’
iz godine u godinu sve je kva-
litetnija i posjećenija, ne samo Tonćo Jukić (lijevo) najavljuje dobru zabavu
od domaće publike, nego i od
drugih ljubitelja pasa iz cijele zadovoljni odrađenim poslom. Na vrijeme ćemo otiskati prijavnice
regije. Odluka da se specijalka koje ćemo distribuirati kao i do sada – preko vašega i našega cije-
ruskih pasmina odradi isti dan njenog glasila, a kataloge za izložbu već sada polako pripremamo.
u noćnom terminu mnogo će Još jednom zahvaljujem uredništvu glasila Hoop! na iscrpnom, ko-
nam smanjiti troškove. Vjerujem rektnom i kvalitetnom izvještavanju s dosadašnjih izložbi i nadam
da će, s obzirom na to da je ovo se da ćemo se družiti i uživati i ove godine u ljepotama psećeg svi-
kod nas novitet, publika uživati jeta“, vrlo je optimističan predsjednik Društva.
u cjelovečernjem programu i
da ćemo na kraju svi biti sretni i Mladen Bešlić

ČITLUČKA KINOLOŠKA DOGAĐANJA delegat, uime KS H-B.

Po vrlo lošim vremenskim

Pseći sajmovi u gateru sv. Huberta

uvjetima, od 16 prijavljenih
pasa samo su 4 psa imala svoj
dan i položila utakmicu. Najbolji
pas bila je ženka istarskoga krat-
kodlakoga goniča Biza, vlasnika

Č
ini se da je već ušlo u tra-
diciju da sezonu lovne
kinologije na prostorima
koji su pod pokroviteljstvom KS
H-B otvara KU „Prijatelji“ iz Čitlu-
ka. Godina 2012. počela je, tako,
smotrom i IPO-om zec BiH, a
nastavljena CACT-om zec BiH.
Po vrlo lijepu i ugodnu vre-
menu, 4. ožujka, smotri je pri-
stupilo 12 pasa. Jedanaest ih
dobiva ocjenu odličan, a jedan
je pas ocijenjen vrlodobrim, što
je više nego zadovoljavajuće.
IPO-u zec BiH pristupilo je 11
pasa. Ispit ih je položilo 8, a 3
psa nisu zadovoljila kriterije koji
se traže na ovom ispitu, što je
također fantastičan rezultat.  a nisu bili tetovirani. Tetoviranje
Ovu kinološku manifestaciju su-
Najbolje ocijenjeni psi
dili su eminentni kinološki suci
Joža Lasić i Mirko Čolak, i odra-
dili su je bez ijedne primjedbe,
kako od strane natjecatelja,
tako i od strane posjetitelja, ko-
jih je bio popriličan broj.
Taj dan je rađena i tetovaža
štenaca koji su imali rodovnike
je obavio kinološki sudac Miran
Radišić, koji je ujedno i član KU
„Prijatelji“.
Treba još istaknuti da je od 8
pasa koji su položili ispit, jedan
pas bio srpski gonič, a ostalih 7
pasa istarski kratkodlaki goniči,
što je pohvala ovoj vrsti pasmine.
Državna utakmica u radu
pasa goniča na zeca upriličena
je 11. travnja 2012., po hladnu i
vjetrovitu danu. Prijavljeno je 16
pasa, i svi su pristupili utakmici.
Prije ispita na pucanj, koji
su položili svi psi, natjecatelji-
ma su se obratili i upoznali ih
s pravilima natjecanja kinološki
suci Marijan Čilić (BiH) i Ante
Udovičić (RH), te Mirko Čolak,
Pere Vlahe iz G. V. Ograđenika,
koja se okitila kandidaturom
CACT-zec BiH 2012. Drugi pas
bio je srpski trobojni gonič Liso-
Riki, vlasnika Ivice Vidovića iz D.
M. Ograđenika. Treća je bila žen-
ka posavskoga goniča Buba-Do-
na, vlasnika Gordana Miličevića
iz Potpolja. Četvrti pas bio je
istarski kratkodlaki gonič As, vla-
snika Donija Mikulića iz Gruda.
Treba još istaknuti da je na uta-
kmici bilo natjecatelja iz Repu-
blike Hrvatske.
Pobjednici su nagrađeni vri-
jednim pokalima i prigodnim da-
rovima, primjerice psećom hra-
nom KIRA i drugim rekvizitima.
Sve kinološke manifestacije koje
organizira KU „Prijatelji“ Čitluk
održavaju se na prostorima gate-
ra „Sv. Hubert“ u D. M. Ograđeni-
ku, u vlasništvu našega istaknu-
tog člana Marija Dugandžića,
kojem i ovim putem zahvaljuje-
mo na usluzi i gostoljubivosti.
Luka Odak

www.lovackisavez-hb.ba 41
KINOLOGIJA
Lovačko društvo USKOPLJE, Uskoplje-Gornji Vakuf utjecalo na njihov prolaznost. od Matukića doca, IOG, vlasnik
Međutim, posjet je bio naj- Jure Bojka; Alea, IKG, vlasnik

Cijepljenje lovačkih pasa

veći otkako se u ovome gate-
ru održavaju ovakve priredbe.
Doslovce, nije bilo dovoljno
sjedećih mjesta za sve zainte-
resirane.
Posebno veseli podatak da
je nastupio velik broj mladih za-
ljubljenika u ovaj sport. Oni se,
osim natjecanja, na ovaj način
ugodno druže i upoznaju, što je
od neprocjenjiva značenja.
Ispit su položili sljedeći psi:
Džudža, SG, vlasnik Božo Bezer
– najbolje ocijenjeni pas; Bela
Ivica Džajo; Buba, STG, vlasnik
Jozo Kolobarić; Don, IKG, vla-
snik Tomislav Odak.
Sudili su Marijan Čilić i Mir-
ko Čolak.
Priredbu je organizirao i vo-
dio predsjednik KU „Grude“ dr.
Branko Zadro, a pokrovitelj je
bila Poljoprivredna zadruga „Bo-
žić“ hranom za pse „Kira“.
Po završetku priredbe pri-
premljena je bogata zakuska.
Emil Jurčić

X. DRŽAVNI ISPIT PASA GLASNOGA GONA

Veterinar Mario Zeko priprema „ubod“ NA DIVLJU SVINJU I III. MEMORIJAL “SMILJAN BARIŠIĆ“

U Aga zablistao na Buni

suradnji s JP „Veterinarska stanica“ Uskoplje-Gornji Vakuf, LD
„Uskoplje“ je u svim sekcijama, krajem ožujka, organiziralo
akciju cijepljenja lovačkih pasa protiv bjesnoće.
Po riječima Jerka Šapine, lovnika LD „Uskoplje“ i predsjednika
Kinološke udruge „Raduša“, odziv je bio više nego zadovoljavajući
te je u jednome danu cijepljeno više od 50 pasa. Oni vlasnici koji
se nisu odazvali akciji ili su u tome bili spriječeni, dužni su svoje
ljubimce cijepiti najkasnije do početka lovne sezone. Namjera je,
napominje Šapina, napraviti registar lovačkih pasa na razini Društva,
a sve kako bi se što urednije vodila evidencija i na taj način natjeralo
neodgovorne vlasnike da poštuju pravila i propise.
„Kao što je poznato, bjesnoća je bolest koja se prenosi sa živo-
tinje na životinju ili sa životinje na čovjeka ugrizom i slinom. Kako
su lovački psi često izloženi dodiru s divljim životinjama, posebno s
lisicama, koje su i najčešći prenositelji, izuzetno je važno preventiv-
no djelovati i na vrijeme cijepiti svoga psa“, rekao nam je veterinar
Mario Zeko, koji je zajedno s kolegicom dr. vet. med. Jelenom Ču-
ljak proveo akciju.
Doktoricu Čuljak smo upitali kako građani mogu prepoznati
simptome bjesnoće:
„Simptomi bolesti bjesnoće mogu se razvijati u dva oblika: ra-

zdražljivom, koji životinju čini agresivnom i tzv. tihom, koji je pa-
ralizira. U razdražljivom obliku životinja će postati agresivna, uzne-
mirena, odbijat će hranu i imati teškoće pri gutanju, a tzv. tihi oblik
izaziva utučenost, drhtavicu, probavne smetnje i oduzetost koja
počinje od stražnjih nogu, a postupno se širi i na cijelo tijelo. Osim
životinja mesoždera, među koje spadaju psi i mačke, bitno je napo-
menuti da se bjesnoćom mogu zaraziti i biljojedi“.
Svi su sugovornici posebno istaknuli sljedeće: cijepljenje je za-
konska obveza, cijena od 10 KM nije previsoka i lovci trebaju biti
primjer ostalima.
Velimir Šekerija
Kinološka udruga GRUDE
U
organizaciji Kinološkog društva „Smiljan Barišić“, 1. travnja
2012., po idealnu vremenu i pred velikim brojem gledatelja,
u gateru Buna održan je X. državni ispit pasa glasnoga gona
na divlju svinju i III. memorijal „Smiljan Barišić“. Sudili su Miran Radi-
šić i Tino Pehar, a delegat je bio Stipe Bulić, i na njihov rad nije bilo
primjedbi. U katalogu se našlo 38 pasa, a pristupilo ih je 34. Vlasnici
su svoje ljubimce doveli iz Mostara, Čitluka, Ljubuškog, Širokog Bri-
jega, Sarajeva, Banja Luke, Kozarske Dubice, Šestanovca, Imotskog,
Makarske, Vrgorca i Omiša.
Nakon uvodnih riječi, pristupilo se disciplini „ponašanje na pu-
canj“, koju su svi psi odradili zadovoljavajuće. Valja istaknuti kako se
sve više radi sa psima pa smo imali priliku vidjeti i četiri psa odloživa
na pucanj, tj. nevezana.
Prvo mjesto i titulu CACT BiH ponio je posavski gonič Aga, vla-
snika Mate Balića iz Šestanovca (HR), s osvojenih 212 bodova. Dru-

Rekordan posjet priredbi

go mjesto osvojio je istarski kratkodlaki gonič Bobi, vlasnika Željka
Ritana iz Banja Luke s osvojenih 205 bodova. Treće mjesto uzela je
ženka srpskoga goniča Hajda, vlasnika Marinka Tadića iz Banja Luke
s osvojenim 201 bodom. Četvrto mjesto zauzeo je istarski kratkod-

I
spit prirođenih osobina na
zeca održan je u gateru Grude
25. ožujka 2012. Pristupilo mu
je 16 pasa, 5 ih je bilo uspješno.
Ispit je protekao po vedru i laki gonič Bingo, vlasnika Steve Burazera iz Kozarske Dubice.
suhu vremenu, pa je to dobrim Devet pasa nije imalo svoj dan, a ostali su položili ispit. Organi-
dijelom mladim psima otežalo zator je pripremio prigodne pehare za pobjednike.
pronalaženje i praćenje zeca i Josip Vukoja

42 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 EKOLOGIJA
NEDOVOLJNE PADALINE OSTAVILE SVOJ TRAG čini gornji tok rijeke Rame, a
njezina je dužina, od vrela rije-

Ramsko jezero -
ke Rame do ulaza u strmi ram-
ski kanjon, oko 7,5 kilometara.
Površina Ramskoga jezera je
različita, a ovisi o visini uspora.

nezapamćeno nizak vodostaj

Na maksimalnoj koti uspora,
595 m, površina mu je 1550 ha,
na koti 581 m je 1160 ha, a na
minimalnoj koti uspora, 536 m,
površina mu je 245 ha.
Dno Ramskoga jezera valo-
Trenutačno stanje na jezeru i oko njega nije zabrinjavajuće u pogledu vito je i brežuljkasto tlo, između
ugroženosti biljnoga i životinjskog svijeta. Vizualno ružnu sliku ostav- kojega je u nekadašnju rijeku
ulazio velik broj pritoka. Glavni
lja krajolik saharsko pust i beživotan, ali s dolaskom ljeta vegetacija će vodni tok čine rijeka Rama, koja
to malo dotjerati. No, ako se nastavi trend opadanja vode, može doći izvire jugozapadno od nase-
lja Varvara, iz dva snažna vrela.
do ozbiljnih problema. Lijevo se vrelo zove „ljetnim
vrelom“, a na oko 300 metara
uzvodno je „zimsko vrelo“ rijeke
Rame. Ovo vrelo je povremeno,
a aktivira se samo poslije većih
padalina ili u vrijeme otapanja
snijega. Glavnu količinu vode
rijeka Rama dobiva iz kraških
vrela Buk i Krupić.
Uz navedena vrela nalazi se
nekoliko periodičnih vrela koja
funkcioniraju u vrijeme otapa-
nja snijega i poslije velikih kiša.
Osim ovih, još nekih vrela
ima i na ostalim kotama, a naj-
izdašnija su Trešanica, Proslap-
ska vrela, Osmića vrelo i vrelo
Klenak. Ona su aktivna samo u
vrijeme visokog vodostaja.
Lijevi pritoci rijeke Rame (Ra-
din potok, Cripalo potok, Zagra-
blje potok, Sečajski potok, Borak
potok, Kokošji dolac potok, Slati-
na, Draganj potok, Jaklički potok,
Torjače potok, Drežnica potok)
manji su pritoci, od kojih neki
Isušeno Ramsko jezero presušuju preko ljeta.
Temperature vode u hidroa-
Mladen Bešlić kumulaciji Rama variraju od 4,1
do 21,4 ºC. Najniže temperature

J
er su posljednja dva ljeta bila izuzetno sušna a prošla jesen i Ramsko jezero umjetna je zabilježene su potkraj veljače,
zima s malim, gotovo nikakvim padalinama, Ramsko jezero je akumulacija nastala 1968. go- a varirale su ovisno o postaji u
dobrano ispražnjeno. Jezero izgleda sablasno, voda se skoro po- dine, građenjem brane na rijeci vrlo malim razlikama. U zimskim
vukla u staro korito, a okoliš pustinjsko-žute boje i ispucala osuše- Rami a za potrebe hidrocentrale mjesecima voda je na dubini od
nog blata „ubija“ nekadašnju sliku prirode, za kojom još i dan-danas „Rama“. Sama brana sagrađena 2 metra bila neznatno toplija
stari Ramljaci puste koju suzu „nostalgičarku“. Sad kad su se pojavili je na mjestu gdje rijeka Rama nego na površini. U ljetnim, je-
obrisi nekadašnjih njiva i šljivika, posebno im se vraćaju sjećanja na napušta plodno polje i nastavlja senskim i proljetnim mjesecima
sretne dane provedene na zelenim poljima uz rječicu Ramu, na nji- tok strmim i kamenitim padina- temperature vode pri površini
hova sela koja su napustili 1968. godine, žrtvujući svoje kuće, vrtove ma, žureći k Neretvi. bile su više.
i njive. Pogođeni potopom mnogi su se iselili iz drage im ramske Područje nekadašnje rijeke Svi mjereni kemijski para-
doline u druge krajeve svijeta. Oni, koji nisu htjeli otići, povukli su se Rame, od vrela pa do ulaza u metri vode (organsko onečišće-
na rubna područja jezera i tu izgradili kuće. Evo sad, prvi put nakon ramski kanjon na dnu Kovačeva nje vode, nitriti, nitrati, fosfati
potopa, neki od njih dobili su priliku posjetiti rodna ognjišta, odni- polja, prirodna je uvalu koja je i pH vrijednost) optimalni su i
jeti cvijeće i pomoliti se na grobovima svojih najmilijih. danas ispunjena vodama Ram- pogodni za život svih vrsta riba
Potaknuti čestim spominjanjem ovoga jezera u medijima, u skoga jezera. Jezero je dosta i razvoj ribolovnoga i drugog
Hoop!-u ćemo nešto više prostora dati opisu samoga jezera, ribama duboko, prosječna dubina kod turizma. Ove i više drugih infor-
i rakovima u njemu te zaštiti okoliša uz jezero. max. kote je 75 m. Ova kotlina macija o ribolovu i trenutačnom

www.lovackisavez-hb.ba 43
EKOLOGIJA
Pogled na poluprazno jezero ispred platoa samostana na Šćitu
stanju u kojem se nalazi Ramsko jezero, saznali smo od Mile Čuljka, lom biljnoga i životinjskog po-
predsjednika Sportskoga ribolovnog društva „Rama“. drijetla, raznim vodenim biljem
„Izgradnjom hidroelektrane Rama nastale su objektivne mo- te mikrofaunom dna.
gućnosti za razvoj sportskoga ribolova. Međutim, novonastali uvjeti Na temelju utvrđene struk-
odrazili su se na zatečeno stanje ihtiofaune. Prije svega, to se odnosi ture, vidljivo je da je ihtiopopu-
na adaptaciju postojećih ribljih vrsta. Primjerice, mekousna pastrva lacija u ramskoj hidroakumula-
tipičan je predstavnik brzih tekućica i stajaće joj vode ne odgovara- ciji raznovrsna“.
ju. Osim Neretve, mekousna je pastrva u velikom broju nastanjivala
srednji dio toka rijeke Rame. Izgradnjom brane i nastankom hidroa- RIBOLOVNO RUŠTVO „RAMA“
kumulacije, populacija ove pastrve potpuno je nestala. „Sportsko ribolovno društvo
U Ramskom jezeru registrirano je devet ribljih vrsta. Dominiraju ‘Rama’ radi u okviru zakona i sta-
klen strugač i obični klen, a u posljednje vrijeme pojavljuju se i kapi- tuta i na temelju programskih
talni primjerci šarana – pravi užitak ribičima, te sve atraktivniji smuđ, smjernica i načela zaštite, obno-
koji pomalo osvaja jezero i njime ćemo se uskoro ozbiljnije poza- ve, uzgoja ribljeg fonda i razvoja
baviti jer nam stvara ozbiljne probleme, strašno je velik grabljivac i sportskog ribolova, ribolovnog
dobro bi bilo reducirati njegovu brojnost. turizma i ribolovne rekreacije
Od salmonidnih riba dominira dužičasta (kalifornijska) pastrva, na području općine Prozor-Ra-
potočna je nešto rjeđa, a zlatovčica je posve rijetka. Sunčanice i bje- ma, odnosno vodama ovoga
lice, koje su odlična hrana pastrvama i smuđu, ima dosta, ovisno o Društva: Ramskoga jezero, rijeke
godišnjem dobu, a srebrni karas je, zajedno sa šaranom, introduci- Rame i dijela Jablaničkog jezera.
ran i dobro se prilagodio postojećim životnim uvjetima. Zaštita ribljega fonda na
Ovo jezero još obiluje rakovima, koji su izuzetno važni u održava- visokoj je razini. Ribočuvarska
nju biološke ravnoteže, tj. stabilnosti u lancima hranidbe slatkih voda. služba, u suradnji s policijom i in-
Oni su izuzetno važni kao čistači, osobito u stajaćim vodama poput spekcijskim tijelima, radi svoj po-
jezera. Tu se hrane uginulom ribom, drugim raspadnutim materija- sao, a njihove zajedničke akcije
najčešće urode plodom i prekr-
šitelji bivaju kažnjeni. Prošle smo
godine, tako, zaplijenili i uništili
velik broj krivolovačkih mreža.
Trenutačno stanje na jezeru
i oko njega nije zabrinjavajuće
u pogledu ugroženosti biljno-
ga i životinjskog svijeta. Vizual-
no ružnu sliku ostavlja krajolik
saharsko pust i beživotan, ali s
dolaskom ljeta vegetacija će to
malo dotjerati. No ako se nastavi
trend opadanja vode, može doći
do ozbiljnih problema. Riba će
zbog nedostatka kisika u vodi
početi ugibati, a tada će nastati
Mile Čuljak, predsjednik SRD „Rama“
ozbiljni problemi u vodi i okoli-
44
šu, možemo ih slobodno nazvati
„ekološkom katastrofom“.
Da se to ne bi dogodilo, za-
jedno s mjerodavnima iz Elek-
troprivrede HZ HB pripremamo
uvjete (ako bi, ne daj Bože, za-
trebalo) da određenu količinu
ribe možemo spasiti i pohraniti
u bazene koje bismo iskopali
na dotocima ranije navedenih
potoka. Tu bismo ribu kod po-
novnog punjenja akumulacije
vratili u jezero i ona bi se veo-
ma brzo adaptirala i optimalno
namnožila.
Pad vodostaja od nekih 40
metara ili gubitak 60 posto od
ukupne vodene mase do sada
nije naškodio ribi i rakovima u
jezeru. Nisu primijećene uginule
ribe ni na vodi ni pokraj nje, što
za sada ohrabruje, premda se
strahuje od nadolazećih čestih
velikih ljetnih suša koje mogu
dodatno zakomplicirati stanje.
Imamo saznanja da bi ove
godine trebala započeti rekon-
strukcija ekrana brane, što znači
da bi se voda morala spustiti
skroz u korito. Time bi došlo do
problema za ribolovno društvo,
dio bi ribe otekao kroz turbine
elektrane, riba bi se oštetila, na-
rušio bi se sustav flore i faune i u
pitanje bi došlo nekoliko budu-
ćih ribolovnih sezona.
Bilo kako bilo, čeka nas go-
lem posao da vratimo jezero u
prvobitno stanje. Prije ili nakon
eventualne sanacije ekrana bra-
ne, ne znam, sve zavisi o količini
padalina potrebnoj da se na-
puni jezero. Očekujemo dobru
suradnju s Elektroprivredom HZ
HB, jer držim da je ovo ozbiljan
problem koji ćemo zajednički
lakše riješiti, a mi kao društvo
koje se financira od svojih čla-
narina nismo u mogućnosti
mnogo napraviti. Čini mi se da
ima dobre volje jer oni već rade
studiju o zbrinjavanju i poslije o
poribljavanju, na Agronomsko-
prehrambeno-tehnološkom
fakultetu u Mostaru. Oni će
izraditi studiju, a naše ribolovno
društvo sa svojih 125 članova
bit će maksimalno uključeno u
sve radnje i aktivnosti vezane
za ribolov, Ramsko jezero i nje-
govu okolicu“, završio je Mile
Čuljak ovaj svoj sveobuhvatan
i zanimljiv osvrt na trenutačnu
situaciju u Ramskome jezera i
okolo njega.
Broj 82, ožujak - travanj 2012.
 ZAŠTITA DIVLJAČI

Predmet: Obavijest o kaznenim radnjama u oblasti nelegalne trgovine životinjama

Sarajevo-Banja Luka, 06.03.2012.
Poštovani,
nelegalno
Lovački ubijanje i trgovina
savez Herceg životinjama, uključujući i dermopreparate nastale kao rezultat toga, jedan je od alarmantnih pro-
Bosne
blema u sustavu zaštite biodiverziteta u Bosni i Hercegovini. Do sada su uglavnom prijavljivani slučajevi krivolova i, rijetko, slučajevi
zlostavljanja životinja. U većini je slučajeva reakcija na te prijave izostajala pravdajući se nedostatkom inspekcijske službe ili bi, rijetko
i niskim kaznama, bili procesuirani počinitelji prekršaja.
Predmet: Obavještenje o krivičnim radnjama u oblasti nelegalne trgovine životinjama
Ovim putem upoznajemo vas s još jednom kategorijom kaznenih djela, a to je nelegalno ubijanje i trgovina životinjama. Ova
Poštovani,
je kategorija obuhvaćena zakonima na državnoj (Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja) i entitetskim (Zakon o zaštiti prirode i Zakon o
lovu) razinama, kao i zakonima županija i nižih razina vlasti koji tretiraju tu oblast. Također, krše se i odredbe entitetskih pravilnika „O
uvjetima pod kojima
Nelegalno se može
ubijanje vršiti prepariranje
i trgovina divljači
životinjama, i držanje trofeja
uključujudi javno izloženih nastale
i dermopreparate u objektima,
kaokao i upotreba
rezultat mesa divljači u
navedenog,
ekoturističkim objektima“.
predstavlja jedan odKonačno, od posebne
alarmantnih je važnosti
problema naglasiti
u sistemu da se
zaštite krše i odredbeumeđunarodnih
biodiverziteta konvencija
Bosni i Hercegovini. Do (CITES,
sada suBernska
i Bonska konvencija).
uglavnom prijavljivani slučajevi krivolova i rijetko slučajevi zlostavljanja životinja. U vedini slučajeva reakcija na
navedene prijave je izostajala pravdajudi se nedostatkom inspekcijske službe ili bi rijetko i niskim kaznama bili
Uprocesuirani
prilogu vam dostavljamo podatke analize javnih oglasa o prodaji životinja i dermopreparata objavljenih tijekom jedne godine
počinioci prekršaja.
(od travnja 2011. do veljače 2012.) na jednoj web-stranici (www.pik.ba). Rezultati te analize pokazuju da je u navedenom razdoblju
objavljeno 116 oglasa posvećenih trgovini divljim životinjama i njihovim dermopreparatima. Šest oglasa odnosi se na nedopuštena
Ovim putem upoznajemo Vas sa još jednom kategorijom krivičnih prekršaja, a to je „Nelegalno ubijanje i
sredstva za masovno hvatanje i uništavanje divljih životinja, odnosno klopke, mreže i vapce. Detaljnim pregledom oglasa zabilježen
trgovina životinjama“. Ova kategorija je obuhvadena zakonima na od državnom (Zakon o zaštiti i dobrobiti
je velik broj, na prodaju izloženih, divljih životinja iz klase: gmazovi, ptice i sisavci. Od gmazova na prodaju se nudi Vipera ammodytes
životinja) i entitetskim (Zakon o zaštiti prirode i, Zakon o lovu) nivoima, kao i zakonima Kantona i nižih nivoa
poskok i Testudo hermanni šumska kornjača. Najviše oglasa, ukupno 85, odnosi se na preparirane ili žive divlje ptice. Pri tome je
vlasti koji
obuhvaćena 21 tretiraju datu
vrsta ptica, oblast.
od kojih su uTakođer, krše
BiH 2 vrste se i odredbe
zaštićene entitetskih
lovostajem, a ostalihpravilnika „O uslovima
19 vrsta trajno pod
je zakonom kojima Od
zaštićeno. se ptica,
može vršiti prepariranje divljači i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i upotreba mesa
u slobodnoj prodaji najzastupljeniji su predstavnici iz porodice zeba, 8 vrsta na 55 oglasa. Najznačajnije vrste su dnevne divljači u ptice
ekoturističkim objektima“ . KOnačno od posebne važnosti je naglasiti da se krše odredbe međunarodnih
grabljivice: Accipiter gentilis jastreb (6 primjerka), Buteo buteo mišar (36 primjeraka), Falco peregrinus sivi sokol (preparat), Falco
konvencija
tinnunculus (CITES,
vjetruška Bernska
(jedna ptica),i Bonska konvencija).
kao i preparat globalno ugroženog bukavca Botaurus stellaris. Na predstavnike iz klase Mamailia
sisavci odnosi se 29 oglasa, među kojima su najznačajniji preparati medvjeda Ursus arctos i vidre Lutra lutra.
U prilogu Vam dostavljamo podatke analize javnih oglasa o prodaji životinja i dermopreparata objavljenih
tokompreparata
Cijene jedneputem
Ovim godine
ili živihnaša(odudruženja
aprilaveoma
primjeraka 2011. sugodine
pokredu do februara
incijativu
raznovrsne. prema
Tako 2012.
nadležnim
se neki godine.)
državnimna
od predstavnika jednom zeba
(Ministarstvo
iz porodice sajtu (www.pik.ba).
vanjske
može trgovine
dobiti za i10 – 100
Rezultati
KM, ptice ekonomskih
date koštaju
grabljivice analizeodnosa
50 BiH)KM,
pokazuju
– 150 i entitetskim
daa najveću ministarstvima
je u navedenom
vrijednost (Federalno
vremenskom
imaju ministarstvo
preparati periodu
medvjeda: odokoliša
1300 doi116
objavljeno turizma,
6000 KM.Ministarstvo
oglasa posvedena
Strgovini
obzirom za naprostorno
divljim
to da uređenje,
životinjama
je uz građevinarstvo
svaki ioglas
njihovimobjavljen i ekologiju
dermopreparatima.
dostupan Republike
Šest
telefonski Srpske,
oglasa
broj, moguće Federalno
odnosi se naministarstvo
je izvršiti nedozvoljena
kazneno poljoprivrede,
sredstva
procesuiranje za koje
osoba
vrše ta vodoprivrede
kaznena djela. i šumarstva i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
masovno hvatanje i uništavanje divljih životinja, odnosno klopke, mreže i vabilice. Detaljnim pregledom oglasa Republike) za pokretanje
inspekcijskih radnji na internet portalima i pokretanje krivičnih prijava spram osoba koje ovim putem vrše
zabilježen je veliki broj, na prodaju izloženih, divljih životinja iz klase: gmizavaci, ptice i sisari. Od gmizavaca na
Ovim ilegalnu
putem našatrgovinu
udruženja životinjama. Također,prema
pokreću inicijativu informacija de biti državnim
mjerodavnim proslijeđena i u tri krovna lovačka udruženja sa
prodaju se nudi Vipera ammodytes poskok i Testudo hermanni šumska(Ministarstvo vanjske
kornjača. Najviše trgovine
oglasa, i ekonomskih
ukupno 85 od-
nosaposvedeno incijativomministarstvima
BiH) i entitetskim uključivanja kontrole
(Federalno saglasno zakonima
ministarstvo okolišao ilovu i prezentiranim
turizma, Ministarstvo pravilnicima
za prostorno o prepariranju
uređenje, i
građevinarstvo
je prepariranim
držanju trofeja. ili živim divljim pticama. Pri tome obuhvadena je 21 vrsta ptica od kojih su u BiH
i ekologiju Republike
dvije vrste Srpske,
zaštidene Federalno
lovostajem, ministarstvo poljoprivrede,
a ostalih 19zavod
vrstazatrajno vodoprivrede
je zakonom i šumarstva
zaštideno.i Od i Ministarstvo poljoprivrede,
ptica, unasljeđa
slobodnoj šumarstva
prodaji,
i vodoprivrede Ovu aktivnostSrpske)
Republike je podržao Republički
za pokretanje inspekcijskih zaštitu
radnji nakulturno-istorijskog
internetskim portalima prirodnog
i pokretanje Republike
kaznenih prijava prema
najzastupljeniji
Srpske. su predstavnici iz porodice zeba, osam vrsta na 55 oglasa. Najznačajnije vrste su dnevne ptice
osobama koje ovim putem ilegalno trguju životinjama. Također, informacija će biti proslijeđena i u tri krovna lovačka udruženja s
grabljivice: Accipiter gentilis jastreb (šest primjerka), Buteo buteo mišar (36 primjerka), Falco peregrinus sivi
inicijativom uključivanja kontrole suglasno zakonima o lovu i prezentiranim pravilnicima o prepariranju i držanju trofeja.
Nadamo se Falco
soko (preparat), tinnunculus
da de nadležna vjetruška
ministarstva (jedna
iskazati ptica), kao
odogvarajudu i preparat
odgovornost globalno
prema ukazanimugroženog bukavca
krivični djelima.
Botaurus
Ovu stellaris.
aktivnost podržao29jeoglasa odnosi
Republički zavodse za
nazaštitu
predstavnike iz klase Mamailia
kulturno-istorijskog sisari,
i prirodnog međuRepublike
nasljeđa kojima su najznačajniji
Srpske.
preparati Za medvjeda
više informacija
Ursussearctos
možetei vidra
obratiti:
Lutra lutra.
Mr. Dražen Kotrošan, 061/356-670, kotrosan@bih.net.ba, Ornitološko društvo Naše ptice
Nadamo se da će mjerodavna ministarstva iskazati potrebnu odgovornost prema navedenim kaznenim djelima.
Cijene Jovica Sjeničid,
preparata 066/783-051,
ili živih primjeraka dizb.banjaluka@gmail.com, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta
Za više informacija možete se obratiti: su veoma raznovrsne. Tako se neki od prestavnika iz porodice zeba može
Nataša Crnkovid, 051/433-142, 065/604-438, natasa.crnkovic@czzs.org, Centar za životnu sredinu
dobiti za 10 – 100 KM, ptice grabljivice koštaju 50 – 150
Mr. Draženu Kotrošanu, 061/356-670, kotrosan@bih.net.ba, KM, dok najvedu
Ornitološko vrijednost
društvo „Naše ptice“;imaju preparati medvjeda
čije cijene se kredu 1300 – 6000 KM.
Jovici Sjeničiću, 066/783-051, dizb.banjaluka@gmail.com, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta;
Nataši Crnković, 051/433-142, 065/604-438, natasa.crnkovic@czzs.org, Centar za životnu sredinu.

Dražen Kotrošan Jovica Sjeničid Nataša Crnkovid

www.lovackisavez-hb.ba 45
ZAŠTITA DIVLJAČI

Banjaluka, 22. 2. 2012.

Sarajevo-Banja Luka, 06.03.2012.
Lovački savez Herceg Bosne
Lovački savez Herceg Bosne
Predmet: Priopćenje za medije o kormoranima u Bosni i Hercegovini

Poštovani,
Predmet: Obavještenje o krivičnim radnjama u oblasti nelegalne trgovine životinjama
posljednjih nekoliko dana intenzivirana je javna hajka, podržana od nekih elektroničkih i tiskanih medija, od strane udruženja
sportskih ribolovaca i lovačkih udruženja s ciljem dobivanja javne potpore ubijanju velikih kormorana u dolini Vrbasa. Pritom, kao
Poštovani,
objašnjenje navodi se da je ova vrsta ekstremni štetnik, da može pojesti i do tri svoje težine, itd. Istodobno, ni jednoga trenutka
nisu prezentirane stvarne znanstvene činjenice o brojnosti i distribuciji ove vrste u BiH ili dolini Vrbasa konkretno, nego se daju
Nelegalno ubijanje i trgovina životinjama, uključujudi i dermopreparate nastale kao rezultat navedenog,
proizvoljno iznesene brojke.
predstavlja jedan od alarmantnih
Veliki kormoran/vranac problema u vrsta,
široko je rasprostranjena sistemu ali uzaštite
BiH jebiodiverziteta u Bosni i zbog
već nekoliko desetljeća Hercegovini. Do sadapristupa
neznanstvenog su i
uglavnom prijavljivani slučajevi krivolova i rijetko slučajevi zlostavljanja životinja.
pogrešnih tumačenja o njegovoj biologiji označena kao štetnik. Dokaz tomu su činjenice da se 70-ih godina prošloga stoljeća U vedini slučajeva reakcija na
ova navedene
vrsta gnijezdilaprijave je izostajala
na Bardači i Hutovu pravdajudi se nedostatkom
blatu, a danas inspekcijske
se zbog uznemirivanja službeviše
i ubijanja ili binerijetko i niskim
gnijezdi. Premakaznama
podatcima bili
koje su
našeprocesuirani počiniociistraživanjem
organizacije prikupile prekršaja. u posljednjih pet godina, ova se vrsta gnijezdila u BiH na svega tri mjesta. Pritom, jedino
je kolonija na Modracu nešto veća i održiva, a slučajevi gniježđenja u Livanjskom polju i Hutovu blatu sporadični su ili su se ptice
već Ovim
prestale putem upoznajemo
gnijezditi. Vas sa jošzabilježen
Veći broj kormorana jednom je kategorijom krivičnih kad
u zimskom razdoblju prekršaja,
se skupljajua toujeveće „Nelegalno ubijanje vidljive
kolonije, posebice i
trgovina životinjama“. Ova kategorija je obuhvadena zakonima na od državnom (Zakon o zaštiti i dobrobiti
na noćištima.
životinja)
Prema brojnim i entitetskim (Zakon
istraživanjima, o zaštiti
veliki prirodeuglavnom
se kormoran i, Zakon ohrani lovu) nivoima,
ribom kao i zakonima
niže kvalitete (ribolovcima Kantona i nižih
i drugima ne nivoa
toliko zani-
vlasti akoji
mljivom), tretiraju
rijetko se hranidatuvećom oblast.
ribom. Također,
Znatnije kršeštete se i odredbe
zabilježene su entitetskih
u ribnjacima,pravilnika
što je glavni „Ouzrok
uslovima
njegova pod kojima se
negativnog statusa
kodmože
vlasnika ribnjaka.
vršiti Zaboravlja
prepariranje se, međutim,
divljači i držanje njegovo
trofejabitno
javno mjesto u lancu
izloženih hranidbe riječnih
u objektima, kao i ekosustava,
upotreba mesa tj. kontrola onih
divljači u vrsta
ribaekoturističkim
koje štete ribnjacima i prenose
objektima“ određene nametnike.
. KOnačno od posebne važnosti je naglasiti da se krše odredbe međunarodnih
Vremenske neprilike
konvencija koje su zadesile
(CITES, Bernska i Bonska BiH u veljači znatno su uvjetovale i kretanje ptica. Naime zbog zaleđenih rijeka veliki broj
konvencija).
ptica počeo se kretati prema mjestima gdje ima hrane, pa zalaziti i u gradove. Zbog toga je njihova brojnost povećana u odnosu
na normalne
U priloguprilike.
Vam Istodobno,
dostavljamo postavlja
podatke se pitanje:
analizeČijijavnih
je ribljioglasa
fond, samo ribolovaca
o prodaji ili je to
životinja pravo i divljih životinja?
i dermopreparata Također, na-
objavljenih
glašavamo
tokom da je poribljavanje
jedne godine (odrijeka, aprilabez2011.
ulaženja u dublju
godine do analizu
februara metodologije kako sena
2012. godine.) to radi,
jednom plaćeno
sajtuod(www.pik.ba).
strane ministarstava
kroz grantove i slično i nije eksluzivitet grupe ili pojedinca. Naime poribljavanje se i vrši kao jedna od mjera očuvanja biodiverziteta,
Rezultati date analize pokazuju da je u navedenom vremenskom periodu objavljeno 116 oglasa posvedena
računajući i ptice.
trgovini divljim životinjama i njihovim dermopreparatima. Šest oglasa odnosi se na nedozvoljena sredstva za
Naglasit ćemo da je zbog ovakva pristupa kormoranima, koji se susreće u još nekim zemljama Europe, Europska grupa za
masovno hvatanje i uništavanje divljih životinja, odnosno klopke, mreže i vabilice. Detaljnim pregledom oglasa
kormorane, uz financijsku potporu Europske unije, pokrenula dvogodišnji program (2012. i 2013. godine) radi točnog utvrđivanja
zabilježen
brojnosti je velikiove
i distribucije broj, na odnosno
vrste, prodaju izloženih,
utvrđivanjadivljih
mjeraživotinja iz klase:
njezine zaštite gmizavaci,
i kontrole, ptice inasisari.
s obzirom to daOd gmizavaca
se ona na
nalazi zaštićena
prodaju se nudi Vipera ammodytes poskok i Testudo hermanni šumska kornjača.
u okviru određenih međunarodnih direktiva. Naše organizacije također su se uključile u navedeni program, koji u BiH koordinira Najviše oglasa, ukupno 85
posvedeno je prepariranim
Ornitološko društvo „Naše ptice“. ili živim divljim pticama. Pri tome obuhvadena je 21 vrsta ptica od kojih su u BiH
dvije vrste
Na kraju, zaštidene lovostajem,
naglašavamo a ostalihpodataka
da je bez znanstvenih 19 vrsta itrajno
točnihje zakonomveoma
informacija zaštideno.
opasno Odapelirati
ptica, uda slobodnoj prodaji,ptičja
se ovako vrijedna
vrstanajzastupljeniji
ubija, i da se širesu predstavnicimeđu
dezinformacije iz porodice zeba, osam
stanovništvom. Naševrsta na 55 oglasa.
su organizacije Najznačajnije
već neko vrste usuzaštiti
vrijeme aktivne dnevne ptice ptica
i praćenju
u BiH, te svakakoAccipiter
grabljivice: trebamo biti gentilis jastrebu (šest
konsultirani procesu donošenjaButeo
primjerka), buteoodluka
bilo kakvih mišarvezanih
(36 primjerka), Falco peregrinus
za status kormorana sivi toga,
u BiH. Zbog
soko
Centar za (preparat),
životnu sredinu Falco tinnunculus
iz Banjaluke, Društvovjetruška (jedna iptica),
za istraživanje kao i preparat
zaštitu biodiverziteta globalno
iz Banja Luke iugroženog
Ornitološko bukavca
društvo „Naše
Botaurus
ptice“ iz Sarajeva stellaris.
apeliraju29naoglasa odnosiinstitucije
mjerodavne se na predstavnike iz klase udruženja
i sportsko-ribolovna Mamailiada sisari,
prestanumeđu kojimapozivanjem
s javnim su najznačajniji
na ubijanje
pticepreparati
kormorana. medvjeda
Mjesto togaUrsus nekaarctos Lutra
i vidrakako
pomognu lutra.
ovoj tako i drugim vrstama ptica koje se sad, u potrazi za hranom, skupljaju na
mjestima gdje se rijeke nisu zaledile. Najbolji primjer kao treba postupati s pticama u ovom razdoblju vremenskih nepogoda su
aktivnosti
Cijenenevladinih
preparataorganizacija u Srbiji ili su
ili živih primjeraka nekih
veomanevladinih organizacija
raznovrsne. Tako seu BiH
neki(Bihać, Kakanj i dr.).izIstodobno,
od prestavnika porodice upućujemo
zeba može poziv
mjerodavnim
dobiti za 10 ministarstvima
– 100 KM, ptice da podrže i potpomognu
grabljivice koštaju 50organizaciije
– 150 KM, dok koje najvedu
organizirano prehranjuju
vrijednost imajuptice u vrijeme
preparati vremenskih
medvjeda
nepogoda.
čije cijene se kredu 1300 – 6000 KM.
Za više informacija možete se obratiti:
Nataša Crnković, 051/433-142, 065/604-438, natasa.crnkovic@czzs.org, Centar za životnu sredinu
Jovica Sjeničić, 066/783-051, dizb.banjaluka@gmail.com, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta

46 Broj 82, ožujak - travanj 2012.


KUKA ILI BLJUŠT
Proljetni prvijenci
Kuka je tamno zelene ili čak tamno smeđe boje, iz zemlje se po-
javljuje početkom travnja, poput velike udice, dvadesetak centi-
metara duga, u promjeru može dosegnuti i pola centimetra.
Blago Lasić metara duga kuka koja može u
promjeru dosegnuti i pola cen-
U
prošlome smo broju kazivali o biljkama koje imaju veliku slič- timetra. Kuka je vrlo poznata bilj-
nost a vrlo različit učinak na ljudski organizam. Uostalom, tako ka diljem Europe i Male Azije, čak
nekako je cjelokupno biljno bogatstvo, puno velikih sličnosti ju je poznavao Karlo Veliki, a ipak
koje rađaju oprečne, suprotne i kontroverzne efekte na ukupnu ljud- je malo istražena.
sku kemiju, kako osjetilne razine tako i djelovanja na zdravlje pojedin- U narodu je još nazivaju:
ca. A, da ne govorimo o silnoj različitosti među ljudima, počevši od bljušt, zmijsko cvijeće, divlja
oblika, ideja, građe, ukusa, zdravstvenoga stanja i svega što je vezano šparoga, špargla... Međutim,
za tijelo i duh naš, pa tako različito i reagiramo na sve vanjske poticaje divlja šparoga je u početku ra-
uključujući i reagiranja na ljekovito bilje. Tako dolazimo do praga re- sta vrlo slična kuki, ali je riječ o
lativnosti koji moramo poštovati prilikom svake interakcije, bila ona potpuno različitoj biljci, također
čisto verbalna ili praktična. Sve ovo navodim kako bih zaradio mo- se vrlo rado rabi za jelo!
žebitni alibi za eventualno drukčije iskustvo od onoga kakvo imaju Kuka spada u povijuše i naj-
različiti pisci, u koje i svoju malenkost ubrajam. češće raste uz druge biljke, po
busenju, uz mlada stabla, ali
KUKA ili BLJUŠT (Tamus communis ) može i po livadama, kada se više
Dok još nije ni grabovina properuvila a kos počeo lepršavo i sla- jedinki uvijaju jedna uz drugu
dunjavom blaženom pjesmom dozivati svoju družicu na tajni ljubav- i tako odmiču od tla. Posebice
ni sastanak, mnoge trave svojim zelenilom ukazuju na dolazak pro- voli plodna zemljišta uz staro
ljetnoga buđenja iz zimske depresije, a među njima je zacijelo kuka natrulo granje, plotove, tamo
među prvima. Tamno zelene ili čak tamno smeđe boje, iz zemlje se gdje se stoka dulje zadržavala,
početkom travnja pojavljuje, poput velike udice, dvadesetak centi- blizu kamenja, uz koje se taložilo
lišće... Vjerojatno su je neki nazi-
vali zmijsko cvijeće, budući da
se pojavljuje u isto vrijeme kada
se i zmije izvlače na nježno pro-
ljetno sunce. Kada kuka odraste,
lišće joj je srcoliko, jako sjajno,
s oštrim vrhom, pri dnu veće i
sve manje prema vrhu vijugave
stabljike, koja može dosegnuti
i nekoliko metara visine. Cvijet
kuke je vrlo sitan, neugledan,
žućkasto zelen, iz kojega se ljeti
razvijaju zelene bobice koje uje-
sen jarko pocrvene i čine pre-
lijepu nisku po drveću. Korijen
kuke je golem s obzirom na nje-
zinu nježnu strukturu. Može biti
težak i nekoliko kilograma, kao
www.lovackisavez-hb.ba
LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE
velika gruda snijega nepravilna
oblika, poput golemoga krum-
pira. Zanimljivo je da kemijski
sastav kuke ima potpuno različi-
tu strukturu u mladome izdanku
od one u korijenu i zreloj bobi. U
onome mladome izdanku ima
mnogo vitamina C, minerala
(magnezij, željezo, kalij), gorke
tvari, organske kiseline (koje se
kasnije čudotvorno pretvaraju u
neke druge ljekovite supstanci-
je), škroba, sluzi, šećera, pektina...
Kuka je, prije svega, vrlo ci-
jenjena delicija (prehrambena
biljka) koja se u zadnje vrijeme
jako mnogo traži i bere po šu-
mama i ledinama. Budući da se
javlja među prvima divljim bilj-
kama (a može se i uzgajati po
vrtovima i staklenicima) cijena
joj je dosta visoka, a berači se
natječu u pronalasku novih sta-
ništa. Može se konzumirati: siro-
va, kao salata, varivo, s drugim
vrstama hrane – meso, šunka,
jaja, mlijeko... Kako god uzimali
mladu biljku kao hranu, jako je
dobra i ljekovita: za dobru pro-
bavu, kao izuzetan diuretik, za
snižavanje krvnoga tlaka, protiv
masnoće i šećera u krvi, za pra-
vilno protjecanje limfe…
Mlade biljke samljevene u
kašu, jako dobro liječe: potkož-
ne izljeve krvi, modrice, uboje,
izranjenu kožu i sl. Vjerojatno je
radi toga u Francuskoj nazivaju
– trava izudarane žene.
Samljeven korijen kuke rabi
se za liječenje starih uboja, mo-
drica i tvrdokornih reumatskih
tegoba. Mora se, međutim, pa-
ziti da taj oblog (korijen se ne
smije konzumirati) ne nagrize
kožu, ako se dugo drži na bol-
nome mjestu.
Zrele crvene bobice se ra-
stvore u čistoj lozovači i time
se trljaju bolna mjesta, najčešće
zglobovi, križa, noge i ruke. Li-
ječi reumu, išijas, otekle udove.
I ovdje treba paziti na kožu, jer
je i plod otrovan i opasan za slu-
zokožu, premda te lijepe bobice
ptice vrlo rado jedu pa ih već
nakon zrenja odmah potamane.
Kuka je unišla u knjige kao
vrlo zanimljiva ljekovita biljka,
makar se mora dobro paziti kako
i kada je možemo rabiti za hranu,
a kada i koliko za lijek, pogotovo
u vremenima kada ljudi moraju
zbog oskudice više preferirati
jeftinim darovima prirode.
47
GASTRONOMSKI KUTAK
litra vode na deset dekagrama tjestenine. U tom slučaju na nor-
malnoj temperaturi postižeš ono što piše na uputama minutaže

Biseri –
tjestenine. Ocijeđenu tjesteninu prelijte žlicom ulja ili kockom ma-
slaca, dobro promiješajte i onda tako ocijeđena i pripremljenu tje-
steninu se stavlja na stol ili odmah je svu začinite da pomognete
sustolnicima. Ako nekoga morate čekati, ostavite mu nekuhane

u lovačkom umaku,
bisere i kuhajte ih kada vam sustolnik stigle. Imalo ohlađena tjeste-
nina, pogotovo ova punjena, mnogo toga gubi u malo vremena.
Piće ti možeš i zaboraviti, ali neće drugi. To je crnjak – prema boji
jela. Dobro vino prati ovoliki trud. Kaže jedna talijanska poslovica:
„Jedi kruh današnji, a pij vino lanjsko“ i nastavlja „jer puno vrsta vina

gulašu ili na juhu

i puno ljudi nikako ne valjaju dok ne ostare“. Ne boj se da ćeš u
restoranima naći nešto ovako. I tvoje koje misliš da je mnogo gore,
uvjeravam te da je deset puta bolje nego ono koje skupo plaćaš.
Nazdravi svome trudu i uspjehu.

Kada je povrće pripremljeno, uzima se meso Biseri čekaju dok slana voda proključa

bez aroma i začina i stavlja se u lonac. Mesu

treba oko sat vremena da se kuha, na ne baš
prejakoj vatri. Po volji se dodaje sol, papar ili
feferon, zatim ružmarin ili vrisak.
Fra Franjo Mabić

B
iseri su veoma cijenjena talijanska tjestenina. Ničim se ne razli-
kuju po kakvoći od tortelina ili raviaola kada ih pripremamo od
istih ili jednakih namirnica. To je samo za oko jedno lijepo zava-
ravanje, a koliko znam tako je i s cijenom. Mnogo su skuplji od navede-
nih tortelina i raviola s kojima ih uspoređujemo. Moramo, međutim,
imati na umu da i oko ima svoju veliku i lijepu zadaću, pa je u sveča-
nim prilika lijepo vidjeti ove vrećice od tjestenine što nalikuju na one Tjestenina biseri u rijeđem lovačkom umaku
u kojima se drže biseri, po kojima je ova vrsta tjestenine i dobila ime.
Pripremaju je uobičajeno, skoro kao i svaku drugu tjesteninu.
To otprilike ide sljedećim redom. Bijeli luk se nareže i prvi stav-
lja u dobru čašu vrela ulja u posudi. Čim češnjak počne žutje-
ti, a to se događa i prije minute, stavlja se sitno rezana kapu-
la, najmanje dobar tanjur za juhu, a odmah se dodaje i mrkva. 
Neprestano se povrće miješa da ne zagara, ali i da se pirja. Kada
se počne ujedinjavati, nakon dvadesetak minuta dodaje se ne-
što bijeloga vina a oni bogatiji Martell ili Courvasier, pa malo
iza toga umak od rajčice ili oguljena isjeckana rajčica. Ovo
se, međutim, može ostaviti i za sam kraj i napraviti flambira-
nje – zapaliti mirisne konjake ili rum kao atrakciju, ali i korist.
Povrće je pripremljeno. Sada se pomno uzima meso bez aroma i za-
čina i stavlja se u lonac. Mesu treba oko sat vremena da se kuha, na ne
baš prejakoj vatri. Po volji se dodaje sol, papar ili bolje slavonski fefe-
ron jer je korisniji i zdraviji, zatim ružmarin ili vrisak. Zadnjih pola sata Mogu se pripremati i u najobičnijoj kokošjoj
se dodaju celer, peršin, bosiljak i lovor. Ja obično u pripremanje ve- ili goveđoj juhi ili pak s umakom za ostale tjestenine
provine i divokoze uvijek stavim nekoliko zrnaca borovice i koju kriš-
ku naranče. Ako je sama veprovina, onda ostavim i u kuhanju borovi-
cu da malo ubije žestinu mirisa veprova mesa. Na sve ovo se dodaje
dobra vinska čaša onoga vina u kojem je meso odstajalo. Sve mijenja
i aromu i ukus. Dolazi se tako ispunjenju pravoga lovačkog recepta. 
Ako odmah nisi zadovoljan okusom, bojom ili gustoćom gula-
ša, dodaj jetrenu paštetu ili kiselo vrhnje ili pak još umak od raj-
čice, dobro dođe i žlica senfa, međutim malo više povrća kao što
su tikvice ili patlidžan će uvijek donijeti željenu gustoću gulaša.
Za prilog ili posebno jelo može se staviti, ono baš najsvečanije, a to
su tortelini ili biseri.
Biseri se kuhaju oko dvije minute. Stavljaju se u kipuću, dobro
osoljenu vodu. Treba imati na umu kod svih tjestenina, ako želiš
držati i postići one mjere i neraspadanje tjestenine, da ide uvijek

48 Broj 82, ožujak - travanj 2012.

 ZABAVNI KUTAK
naknada
autor: predmet bugarska zadnje lovi se malen, TUrska broD s
za prijevoz izričaj, PJEVAčica čamac oponaša- franjo
mariofil upleten novčana grčko cijelu mali dramska tv sumpor dvostrukim
preko idiom badrić za telji arapović
soldo u što jedinica slovo godinu (... čovjek) serija trupom
mosta jednoga
veslača
divlja natrij
ovca na
slici žezlo boga glumac
dioniza kadić
uzdah nego-
opskrbiti dovanja
se sočno južno
voće (mn.)

finski
poslaveniti relijaš
vatanen
crna starogrčki
“texte und ovca kipar
zeichen”
... muzara austrija
drvena
napadaj,
rašlja,
nasrt,
oslonac
juriš
vesla

“repriza” nadimak
radij švicarskih
riječna i mor- nogometaša
ska životinja

rumunjska
riblja jaja, ante
marka
mrijest kostelić
vozila

ante
vican abrahamo-
dušik
va žena
“rabat”

noina stari grad

barka na siciliji

KRIŽALJKA ZA STRPLJIVE
Mariofil Soldo
Mrežu križaljke treba
popuniti pojmovima
iz popisa. Pojmovi su
 c i vodoravno i okomito
poredani abecednim
 redom, jednoslovi su
već upisani u mrežu.
 KILAŽA
ATIKA, BOV, KATA,
 KOLO, KVADAR, MA,
MARTINA, OBODIN,
n  OSOR, OTKASATI,
PARICA, PAV, POSTUP,
PUSTOPAŠNOST,
SKALAR, SOLANE, SVA-
TOVI, ŠI, TALAR, TANEC,
TATARI, TVORAC, URAR,
UTVARA, VRT
www.lovackisavez-hb.ba
Frano Vukoja
Pucanje od smijeha
NAJNUŽNIJE
Lovac svrati u prodavaonicu kupiti nešto za ponijeti u lov i upita
trgovca:
- Što se najviše kupuje u vašoj prodavaonici?
- Kupuje se uglavnom ono najnužnije: cigarete, pivo od dvije litre
i bonovi za mobitel – odgovori trgovac.
PIĆE
Skupina lovaca našla se za šankom pa se zbijaju šale na račun
pića.
- Ja sedam godina nisam ništa pio – reče jedan.
- A onda? – pitaju ga kolege lovci.
- A onda me ćaća upisao u prvi razred osnovne škole – pojasni
im.
Lovac priča kako je u vrijeme lovostaja izgubio pet kila.
- Mrkva, kupus, luk, krumpir, blitva – pojašnjava.
- Kuhao ili pržio? – upita ga lovac stokilaš.
- Kopao – objasni im.
GEMIŠT
Nakon lovačke veselice lovac je vozio automobil, a njegov kole-
ga spavao je na stražnjem sjedalu. Zaustavi ih prometni policajac
i upita vozača: 
- Jeste li nešto pili? – upita policajac.
- Jedan gemišt – odgovori lovac.
- I meni jedan – probudi se na stražnjem sjedalu drugi lovac.
49
 IN MEMORIAM
PETAR KUBAT
(1950. – 2012.)
Dana 24. veljače 2012., s
tugom smo se zauvijek oprostili
od dragog nam prijatelja, kole-
ge lovca i dugogodišnjeg člana
Društva. Bio je moralna i lovna
vertikala i primjer koji bezrezer-
vno treba slijediti.
Članom lovačke populacije
postao je 1976. godine, sudjelo-
vao je u svim lovačkim aktivno-
stima, a iznenadnu smrt dočekao
je na mjestu predsjednika sekcije
Dobrošin. Istinski je volio prirodu,
lov i lovačka druženja. U svome
lovačkom vijeku uporno je težio
ka jednom cilju – raditi u lovištu
na uzgoju i zaštiti divljači. Njego-
vim odlaskom doista smo izgubili
velikog lovca i odanog prijatelja.
Dragi Petre, bit će teško za-
mijeniti te, a nemoguće zabora-
viti. Rado ćemo te se sjećati na
lovačkim stazama Čanja, Seoca i
Vranice, koje si toliko volio. Poči-
vaj u miru Božjem.
LD „Uskoplje“, Uskoplje-Gornji Vakuf
DRAGO IVANOVIĆ
(1942. – 2012.)
Koncem veljače, točnije 27.
veljače 2012., redove LD „Sokol“
iz Nove Bile napustio je istaknuti
lovac, počasni član i predsjednik
sekcije Dolac, Drago Ivanović.
Drago je uistinu bio velik
čovjek, lovac i prijatelj. Teško je
u ovako kratku tekstu opisati
sve značajke životopisa ovoga
velikog čovjeka. Bio je čovjek od
akcije, od djela i doprinosa. Za
njega nije bilo prepreke. Volju,
odvažnost i hrabrost pokazivao
je u mnogim prilikama. Poseb-
no je iskazao svoje domoljublje i
neizrecivu ljubav za svoj narod u
Domovinskom ratu.
Lovačkom društvu dao
je velik doprinos. Kao ugledni
lovac, u bivšem sustavu obna-
50
šao je dužnost predsjednika
Skupštine LD „Vlašić“ Travnik.
Članstvo u LD „Sokol“ aktivira
nakon odlaska u zasluženu mi-
rovinu i povratka iz Švicarske
u svoje rodno mjesto. Okuplja
lovce oko sebe i formira sekciju
„Dolac“ pri LD „Sokol“. Za kratko
vrijeme stvara potrebne uvjete
za rad sekcije (uredski prostor,
lovište, organizaciju i financijsku
stabilnost).
Upravo kad je trebao uži-
vati u blagodatima svoga rada,
zlokobna smrt otela ga je iz na-
ših redova. U svome sinu Buci
ostavio je nasljednika, i ona je
također član LD „Sokol“.
Ostao je vječno počivati na
hrvatskoj grudi gdje je i poni-
kao, na groblju Gostunj u Puti-
čevu, a nama ostaje sjećanje na
ovoga plemenitog čovjeka dok
smo živi.
Počivao u miru Božjem.
LD „Sokol“, Nova Bila
JOZO ALILOVIĆ
(1919. – 2012.)
Nakon kraće bolesti, u 93.
godini života preminuo je Jozo
Alilović iz Biograca, dugogodiš-
nji član našega lovačkog druš-
tva.
Doživio je duboku starost, i
dobar dio godina svoga života
posvetio je lovu i lovstvu. Kad
je postao lovac, nije to tada bilo
kao danas. U njegovo je doba
bilo vrlo malo lovaca, prilike u
lovištu bile su znatno drukčije,
bilo je više romantike, solidarno-
sti, međusobnog poštovanja...
Lov je bio istinska ljubav.
Sve te pozitivne značajke
Jozo je njegovao cijeloga svo-
ga lovačkog staža. Prenosio ih
na druge, pomagao kolegama i
sekciji čiji je bio član, pomagao
i drugima koliko god je mogao.
Zbog svega toga, zbog
nezaboravnih druženja s njim u
lovu i poslije lova, uspomena na
Jozu živjet će koliko i mi, i mno-
go dulje.
Hvala ti, Jozo, za sve i poči-
vaj u miru Božjem.
LD „Mosor“, Široki Brijeg
ZLATKO TOMAS
(1957. – 2012.)
U 55-oj godini života zauvi-
jek nas je napustio naš cijenjeni
i dugogodišnji član, naš Zlatko.
Bio je drag čovjek, dobar prija-
telj i uzoran lovac. Volio je priro-
du, lov i lovačko druženje.
Nesebičnim zalaganjem,
ljudskim kvalitetama i lovačkim
iskustvom znatno je pridonio
boljitku naše udruge.
Uspomene na njegov lik
ostat će među nama, posebno
među lovcima njegove sekcije
Drinovci. Počivao u miru Božjem.
HLU „Malič“, Grude
JOSKO MATIJAŠEVIĆ
(1936. – 2012.)
Iznenadna smrt uzela je na-
šeg starog člana. Lovci kao što
je bio Josko oslonac su svakoj
udruzi, pa tako i našoj. Bio je izu-
zetno predan, tih i radišan član
sekcije Vašarovići, omiljen i drag
svojim kolegama.
Mi, njegovi prijatelji i kole-
ge, najiskrenije mu zahvaljuje-
mo za sve što je učinio za našu
Udrugu. Počivao u miru Božjem!
HUL „Kravica“, Ljubuški
ŠIMUN ILIĆ-ŠITO
(1954. – 2012.)
Iznenadnom smrću, napu-
stio nas je naš dragi kolega Šito.
Položio je lovački ispit 30.
prosinca 1990. u Čapljini. Du-
gogodišnji rad u lovstvu ispu-
njavao je njegovu ljubav prema
životinjama, prirodi, psima, a
iznad svega druženju s njemu
dragim ljudima. Po prirodi je bio
veseljak i šaljivdžija, u društvu
jako omiljen, u lovu je uživao i
rado bi išao s ekipom u goste
kod drugih lovaca. Kad se sada
u kući sastanu lovci, osjetit će
prazninu i nedostatak našega
Šite. Kad se bude gangalo, pre-
poznat će se da fali njegov glas,
da Šito nije među nama.
Mi lovci, njegovi prijatelji,
najiskrenije mu zahvaljujemo za
sve što je učinio za svoju i našu
udrugu. Počivao u miru!
HUL „Kravica“, Ljubuški
STIPE GLAMUZINA
(1956. – 2011.)
Na samome kraju prošle go-
dine, iznenada je naše redove na-
pustio naš dugogodišnji kolega
lovac i prijatelj Stipe Glamuzina.
Lov i druženje s ljudima bilo
mu je iznad svega. Kao uzoran
lovac, a prije svega druželjubiv
i nadasve plemenit čovjek, ostat
će zauvijek u sjećanjima svih
onih koji su ga poznavali, radili
i družili se s njim. Za sve što je
učinio, mi lovci njegove kolege,
najiskrenije mu zahvaljujemo.
Njegov lik trajno će ostati u
srcima svih lovaca, a posebice
članova njegove sekcije Čalići,
u koju je ugradio dio svojih naj-
ljepših godina života. Neka mu
je laka rodna broćanska gruda!
Počivao u miru Božjem.
HUL „Orao“, Čitluk
ANTE PERKO
(1963. – 2012.)
Lovna sekcija Dobrkovići, a
time i Lovačko društvo „Mosor“,
Broj 82, ožujak - travanj 2012.
u 2012. ostala je siromašnija za
jednoga svoga člana. Naime,
nakon kraće bolesti, u 49. godini
života preminuo je Ante Perko,
ostavivši iza sebe četvero djece,
suprugu, majku, braću, sestre i
brojne druge članove obitelji.
Iza njega su ostali i brojni
njegovi prijatelji, znanci, među
kojima posebno mjesto zau-
zimaju njegove kolege lovci, s
kojima je proveo brojne neza-
boravne lovačke trenutke i po-
dijelio radost druženja, razgovo-
ra, šala, planova...
Dragi Ante, čast nam je što
smo te imali u društvu, što si bio
među nama i učinio nam ugod-
nim brojne lovove i druženja
poslije lovova. Hvala Ti na tome,
i u ovome tužnom trenutku že-
limo Ti reći da ćemo Tvoj lik traj-
no nositi u svojim sjećanjima.
Počivaj u miru Božjem!
LD „Mosor“, Široki Brijeg
OBLJETNICA
MATE ODAK-ŠĆEPIĆ
Prošla je godina dana otka-
ko više među nama nije naš dra-
gi prijatelj i kolega lovac Mate.
Gotovo da nema čovjeka u
široj regiji a da nije poznavao ovo-
ga vrsnog mehaničara i lovca.
Njegove spretne ruke osta-
vile su trag na mnogim poljopri-
vrednim strojevima i motornim
pilama diljem Hercegovine.
Volio je pomagati ljudima i
družiti se s njima bez obzira oda-
kle oni bili. Lovačka druženja i
boravak u prirodi bili su neizosta-
van način njegova života. Teško
je sve napisati o lovačkoj legendi
kakav je bio naš Mate, a još teže
spoznati istinu da više nije među
nama čovjek poput njega.
Ponosni na tebe i tvoj lik,
trajno te čuvamo u svojim us-
pomenama, dragi naš prijatelju.
Počivaj u miru Božjem!
HUL „Orao“, Čitluk
Istinski terenac Dacia Duster 4x4

Već od 23.999 KM

5
GODINA
GARANCIJE
ILI 100.000 km

www.dacia.ba Dacia. Pouzdana, bez obzira na sve.

GUMA M d.o.o. Bišće Polje bb, 88100 MOSTAR, Tel. 036 352 915, Fax. 036 352 911, e-mail: info@gumam.com
Zadržavamo pravo tiskarskih i drugih pogrešaka, te izmjene cijena. Modeli na slici se ne odnose na navedene cijene. U cijenu je uračunat PDV.

LX-101
LX-106

LX-104
Rijecˇi su djela!

LX-103
LX-100

LX brzojavi
Hrvatske
LX-105

pošte Mostar
Brzojave je moguće poslati
LX-102
iz svakog poštanskog
ureda HP Mostar kao i
LX-108
predati pozivom na telefonski
LX-111 LX-109

LX-107
broj 1202 iz fiksne telefonske
mreže HT Mostar.

LX-110

LX-115

LX-114 LX-112
LX-113

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba