IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

Mostar • ožujak - travanj 2014. • god. XVII. • br. 93

ILIJA VRLJIĆ
Savez daje lovcima identitet,
i to je najvrjednije
LOV ŠLJUKE BENE
Kraljica gustiša i šikare

1
www.lovackisavez-hb.ba
2
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 Senzacionalizam u lovstvu
„P
ogledaj što se piše u ‘pravom’
lovačkom listu pa to uspore-
di s našim Hoop!-om“. Tim
riječima mi se obrati jedan moj kolega
„lovac“ pokazujući, u jednom regio-
nalnom lovačkom listu, tekst s foto-
grafijom odstrijeljenog srnjaka čiji je
trofej u zlatu. U istom listu pronađe i
fotografiju s odstrijeljenih petnaestak
divljih svinja, te i za to nađe riječi hvale
koje naiđoše na odobravanje i ostalih
nazočnih u njegovu društvu. Upitah ga
je li pročitao tekst koji ide uz spome-
nute fotografije, je li vidio o kakvom je
lovištu riječ, kako se u njemu gospoda-
ri, kolika su ulaganja u to lovište… Sve
to tamo lijepo piše, i na koncu kao kru-
na dobroga gospodarenja je „nagrada“
dobrim trofejem. „Ne trebam ja ništa
čitati, sve se vidi na fotografiji“, uporan
iz sADRŽAJA je bio moj sugovornik. Svaka daljnja ra-
sprava ovdje je, naravno, postala suviš-
nom, a pitanja su se nametala sama od
05 INTERVJU - ILIJA VRLJIĆ sebe. O čemu naši lovci žele da se piše
u Hoop!-u? Čitaju li uopće tekstove
ili se zaustavljaju samo tamo gdje ima
11 ŠTETE OD DIVLJIH SVINJA „senzacionalna“ fotografija odstrijelje-
ne divljači ili bombastičan naslov o toj
temi? Traje li čitanje Hoop!-a samo ne-
13 LOV ŠLJUKE BENE koliko minuta, koliko je potrebno da se
prelistaju sve stranice ili …? Za koga se
pišu edukativni i stručni tekstovi?
16 ŠTETE OD DIVLJAČI
Bi li s ovakvim razmišljanjem i sudom
o Hoop!-u moj sugovornik mogao naći
REPORTAŽA:
19 LU “M. M. BIKAN” VIR
puno istomišljenika među lovcima?
Moj odgovor je, ne bi. Jer, Hoop! je lo-
DOGOVOR OKO “LIGE” U vačko glasilo, a ne slikovnica fotografija
39 LOVNOM STRELJAŠTVU
odstrijeljene divljači, kakvim bi ga neki
htjeli vidjeti. Lovci rado čitaju Hoop! i s
nestrpljenjem očekuju svaki novi broj.
41 NJEMAČKI OŠTRODLAKI PTIČAR A senzacionalizma, onoga pozitivnog,
ne nedostaje i u Hoop!-u. Zar to nije
tekst o radovima u stolačkom lovištu
48 KOZLAC gdje pet traktora usporedo zasijava
remize za divljač? Zar to nisu rezultati
LD „Tetrijeb“ iz Kupresa koje sa svojih
Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar
Tel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba • www.lovackisavez-hb.ba
Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić,
Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak
Priprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i vlastita arhiva
Godišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KM
Plaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list
Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 Unicredit banka
Uredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora iznesenim u njihovim tekstovima
Cijena oglasnog prostora:
1/1 stranice – 700 KM • 1/2 stranice – 350 KM • 1/3 stranice – 250 KM • 1/4 stranice – 180 KM
1/8 stranice – 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 900 KM
3
www.lovackisavez-hb.ba
60 članova ima tri lovačke kuće, lovački
centar s gaterom, streljanom i nadstreš-
nicama te automatske čeke u lovištu?
Zar to nije tekst iz LD „Fazan“ iz Odža-
ka o ocjenjivanju trofeja srnjaka iz nji-
hova lovišta? Spomenuo sam samo tri
priloga iz prošlog broja Hoop!-a, a niz
je takvih u svakom broju. A, ako nekom
nije „prošla“ fotografija odstrijeljenog
vepra na haubi terenca, s određenim
„modnim“ dodatcima – što je zapravo
izrugivanje divljači – pa je zato neza-
dovoljan i kritičan prema Hoop!-u, taj
vrlo zorno ponajprije govori o sebi, o
nedostatku lovačke kulture i etike te o
drastičnom nepoznavanju uloge jedno-
ga lovačkog lista. Obveza je uredništva
Hoop!-a i njegova glavnoga uredni-
ka, koliko god je to moguće, sačuvati
Hoop! od kiča te neetičkih i nelovačkih
priloga. I u tome, uglavnom, uspijevaju.
Zato je Hoop! opstao i ostao omiljeno
lovačko glasilo, čiju kvalitetu priznaju
ugledna lovačka imena i uredništva lo-
vačkih listova iz drugih lovačkih save-
za. I na kraju, ovim putem odgovaram
svom kolegi „lovcu“ s početka teksta.
Ima i u Hoop!-u fotografija divljači tro-
fejne vrijednosti i bit će ih i ubuduće,
zahvaljujući radu i dobrom gospodare-
nju u pojedinim lovačkim udrugama.
Ako je suditi po onoj narodnoj – kako
posiješ tako ćeš i požeti – moj „lovac“,
siguran sam, tako skoro neće imati pri-
godu naći se uz trofej na stranicama
Hoop!-a, niti bilo kojega drugog lista.
No, nikad nije kasno. Treba odmah
početi s radovima u lovištu i s pripre-
mom nove lovne sezone. To je, možda,
prigoda za jednu „radnu“ fotografiju u
Hoop!-u. A za onu s trofejnom divljači,
e za tu će trebati još dosta, dosta rada,
vremena, strpljenja i, na koncu, malo
lovačke sreće. Dobra ti kob, lovče!
Vlado Bošnjak
ISSN 1840-0647
ZANIMLJIVOSTI
Ne smijemo dopustiti
da nestane naših kamenih bunara…
U lovištu LU „Zavelim“ ima dvadesetak starih bunara,
mnogi od njih još uvijek dobro drže vodu i mogu poslužiti
u nuždi. Zato bi ih što prije trebalo sanirati, a to je, prije
svih, dužnost lovaca, planinara, šumara, ljubitelja prirode,
ali i farmera te vlasnika bunara
T
ekst o zaboravljenim i zapušte-
nim bunarima, objavljen u Hoop!-u br.
91, načeo je jednu jako ozbiljnu temu. Za
svaku je pohvalu projekt „Označavanje
starih bunara“ (koji se nalaze na području
Hercegbosanske županije), a koji je pokre-
nula Služba za lov i ekologiju HBŠ „ŠGD
Hercegbosanske šume“ Kupres. Čista voda
danas je u svijetu neprocjenjivo bogatstvo,
o kojem svi skupa moramo povesti raču-
na, pa i u kontekstu nekada davno muko-
trpnim radom sagrađenih bunara, danas
uglavnom urušenih i zapuštenih. Bila bi
prava šteta da se napokon ne pristupi nji-
hovoj obnovi i zaštiti. Iako su, uglavnom,
daleko za nama vremena kada su ljudi
živjeli na stajama i koristili bunarsku vodu
za piće, pranje, kuhanje i napajanje blaga,
jatno ni vlasnici bunara ne bi imali ništa
protiv njihova popravka, možda bi i oni
dali svoj doprinos. Uz nas lovce, planinare,
šumare, ljubitelje prirode, u tu bi se akciju
svakako trebali uključiti i farmeri.
Na kraju, spomenimo neke od bunara u
Roškom Polju: bunar u Školjarima, Sučića
bunar, Šimića bunar, Raškovića bunar, Ser-
darušića bunar, Bukovčića bunari, bunar u
Škiljinovcu, Mašin bunar, Matišin bunar,
Radošev bunar, Adrušića bunar itd.
A. Đikić
Medeni ulov
u Podvraniću
Obilazeći lovište, podvranićki lovci LD
„Rujan“ s Kočerina naišli su na „dubinu
meda“, pčelinje leglo u šupljem drvetu
ispunjeno medenim saćem. Zasladili su se
uzevši po komad medenog saća, a većinu
su ostavili pčelama da prežive. Budući
da zbog raznih novih nametnika i bole-
sti pčele ne mogu danas dugo opstati u
prirodi, jedan od lovaca-pčelara će ih na
proljeće premjestiti u košnicu i kultivirati
s ostalim svojim košnicama te im tako
osigurati veće izglede za opstanak. Inače,
lovište LD „Rujan“ bogato je medono-
snim biljem, među lovcima ima uspješnih
pčelara i proizvođača meda, pa su lovstvo,
pčelarstvo i briga za prirodu bitne odlike
ovih momaka.
bunari i voda u njima i dan danas mogu u
I. Mikulić
nuždi poslužiti kao nekada davno. Nama
lovcima svakako bi trebalo biti u intere-
su uključiti se i dati doprinos realizaciji
ovakvih i sličnih projekata znajući koliko
je voda bitna za samu divljač, osobito ljeti.
Uz to, skoro svake godine svjedoci smo
učestalih požara, pa i kakve-takve zalihe
vode u bunarima do dolaska vatrogasne
cisterne mogle bi biti od nekakve pomoći
pri njihovu gašenju.
Stari bunari rađeni suhozidom još uvijek
krase i lovište LU „Zavelim“ i nije ih mali
broj, ima ih dvadesetak. Skoro svaka obitelj
dok je živjela na stajama imala je svoj ili za-
jednički bunar. Danas kad su stajišta pusta,
bunari su prepušteni zaboravu i propada-
nju, ali mnogi od njih još uvijek dobro drže
vodu. Na njima bi što prije valjalo popravi-
ti po koju urušenu kamenu vacu, kameno
stepenište, očistiti ih od mulja i sl. Vjero-
4
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 INTERVJU

Savez daje lovcima identitet,

i to je najvrjednije
ILIJA VRLJIĆ,
predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne

Glede edukacije na svim razinama, Savez je učinio maksimum * Ljudi koji razumiju
lovstvo, razumiju i ulogu Saveza * Zakon o lovstvu danas je jedno veliko razočaranje
i potrošena priča * Sadašnje strukture vlasti u F BiH nemaju razumijevanja za nas *
Da je jednostavno riješiti nesuglasice s Kinološkim savezom, riješile bi se „uz kavu“
* Savez ima svoj prostor, na Heliodromu u Mostaru * Povećanje članskog doprinosa
Savezu – moguća opcija

I
Razgovarao: Dragan Naletilić

lija Vrljić na čelu je Saveza prijed i da je ta zadaća u potpu-

osam godina, od izborne skup-
štine u Livnu 2006. godine. Nje-
gov je mandat pri kraju, i kako
se, prema Statutu Saveza, više ne
može kandidirati za predsjedni-
ka, krajem svibnja Skupština će
izabrati novog čelnika Saveza.
U razgovoru s njim, željeli smo
čuti odgovore na što je moguće
više pitanja bitnih za funkcioni-
ranje Saveza i njegovih članica.
U početku, podsjetili smo ga
da nismo baš često razgovarali
za Hoop!, možda dva-tri puta, i
upitali, je li to bilo dovoljno:
- Hoop! treba biti, i on to jest,
glasilo naših lovaca i naših čla-
nica. Kao predsjednika Saveza,
bilo me je dovoljno, ni puno,
ni malo. Ako bih bio u svakom
broju, list bi služio meni, a ne
lovcima.
Gospodine predsjedniče,
na početku mandata ista-
knuli ste dva glavna zadat-
ka: implementaciju Zakona
o lovstvu i edukaciju lovaca
na svim razinama. O Zako-
nu o lovstvu ćemo poslije,
ali koliko ste bili uspješni
glede edukacije?
- Mislim da smo na polju edu-
kacije napravili velik korak na-
www.lovackisavez-hb.ba
nosti realizirana. Podsjetit ću da
smo proveli edukaciju kadrova
u lovačkim udrugama o lovnom
zakonodavstvu, lovačkoj etici i
lovnoj kinologiji, da smo organi-
zirali edukacijski lov u Varaždi-
nu i posjet lovištu Moslavina za
predsjednike i lovnike lovačkih
udruga, organizirali smo izo-
brazbu i ispite za lovočuvare i
ocjenjivače trofeja, obučili smo
svoje ljude za međunarodne
eksperte za ocjenjivanje trofe-
ja, čak smo proveli i edukaciju
dopisnika i suradnika Hoop!-a.
Držim da je Savez glede eduka-
cije učinio maksimum, no je li
to dovoljno, jesmo li mogli više,
to je često ovisilo o materijalnim
mogućnostima i logistici, kao i o
potrebama naših članica.
Kako kažete, poduzeli ste
sve što ste objektivno mogli.
Koliko se to osjetilo u lovi-
štu, u lovačkoj udruzi, među
lovcima?
- Tu ima znatnih pomaka, oso- ma s fluorescentnim oznakama, i te nove ljude. Edukacija je, da-
bito oko organizacije lova, po- što je ne tako davno bilo neza- kle, stalan proces i ne može se
štovanja lovačke etike, pristupa mislivo. Tu je bitan kontinuitet, jednom završiti za sva vremena.
trofejima, sigurnosti u lovu... a nama se događa da obučimo
Primjerice, danas su neka naša Koliko ste zadovoljni nači-
jednu garnituru ljudi u lovačkim
lovačka društva uniformirana udrugama, a onda dođe do nji- nom i organizacijom naših
poput vojske, u lovačkim odora- hove smjene i tada treba obučiti lovova? Mogu li se oni, pri-
5
INTERVJU
mjerice, uspoređivati s lo-
vovima u Hrvatskoj?
- To je neusporedivo. Hrvatsko
je lovstvo jedno od najbolje or-
ganiziranih u Europi, i Hrvat-
ska je lovačka velesila s kojom
se teško možemo uspoređivati.
Naš je odnos prema lovu znat-
no drukčiji od onog u Hrvat-
skoj, koja je svoju lovnu baštinu
i kulturu poprimila uglavnom
sa Zapada. Mi ih pokušavamo
pratiti, poglavito u pograničnim
područjima, primjerice u Posa-
vini, gdje je odnos prema lov-
stvu sličan onome u Hrvatskoj.
No, ni u Hrvatskoj nije svugdje
isto, primjerice, pristup lovstvu
u Slavoniji razlikuje se od onog
u Dalmaciji, riječ je o različitim
mentalitetima i drukčijem poi-
manju lovstva, poput naše Her-
cegovine ili Središnje Bosne.
NE DAJ BOŽE DA SAVEZA
NEMA
S vremena na vrijeme čuju
se glasovi o svojevrsnoj in-
stitucionalnoj ugroženosti
Lovačkog saveza Herceg
Bosne. Tko i na koji način
ugrožava Savez?
- Postoje određene nacionalne
i političke matrice koje se bore
za „bolju“ prošlost i koje zagova-
raju unitarni model društvenog
uređenja u kojem nema mjesta
za druge i drukčije. Takvima
je Lovački savez Herceg Bo-
sne trn u oku i čine sve da ga
eliminiraju. To je jedna latentna
opasnost koja je nekad više, ne-
kad manje izražena, ali je uvijek
prisutna. Za takve je Savez još
uvijek takozvani, nelegalan, ne-
postojeći... i kako ga sve ne nazi-
vaju. Toga moramo biti svjesni i
moramo biti mudri kako bismo
sačuvali Savez, bez kojeg bi hr-
vatski lovac bio potpuno obe-
spravljen i marginaliziran.
Ima li i unutar Saveza onih
koji rade protiv njega, svje-
sno ili nesvjesno?
- Ima, ali to su minorni pokušaji
uglavnom malodušnih pojedi-
naca, nije to snaga koja može
ozbiljnije nauditi Savezu. No ni-
kako nismo ravnodušni na takva
6
razmišljanja. Boli nas kad vidimo
da naši ljudi ne razumiju što zna-
či Savez, kad ga se olako odriču i
ne cijene sve ono što je proteklih
godina utkano u njegov nasta-
nak, razvoj i opstojnost.
Kako komentirate pitanja,
što će nam Savez, što nam
Savez daje, što dobivamo od
Saveza..., koja se povremeno
čuju u dijelu članstva?
- Oni koji tako govore ne ra-
zumiju dovoljno što znači or-
ganizirano lovstvo. Svima nam
treba biti jasno da je nemoguće
funkcionirati bez krovne orga-
nizacije kao što je Savez. Ljudi
koji razumiju lovstvo, razumi-
ju i ulogu Saveza. Oni koji nisu
istinski lovci, to vjerojatno ne
razumiju ili neće da razumiju,
pa postavljaju takva pitanja. Oni
vide samo svoje sitne interese i
ne žele promišljati na način da
trebaju biti u nekom organizira-
nom sustavu, da trebaju pošto-
vati zakone i pravila po kojima
se organizira lovstvo. Lovci tre-
baju shvatiti da im Savez daje
legalitet, odnosno pravni status
koji bez Saveza, njegovih zakon-
skih ovlasti i njegova servisa,
ne bi imali. Mislim, prije svega,
na lovačku iskaznicu, lovački
ispit, lovačko glasilo, ispite za
lovočuvara i ocjenjivača trofeja,
stručnu i savjetodavnu pomoć,
streljačke i kinološke prired-
be, zaštitu lovačkih interesa te
predstavljanje i zastupanje lova-
ca na državnoj i međunarodnoj
razini. Ali, ima još nešto što Sa-
vez daje lovcima i što je za mene
vrjednije od svega navedenog.
To je identitet. To je pripadnost
hrvatskom lovačkom korpusu,
koji ima svoju kulturu, svoje
običaje, svoju tradiciju. Hrvati u
svojoj povijesti na ovim prosto-
rima nikada nisu imali svoj lo-
vački savez, a danas ga imaju. To
treba cijeniti, poštovati i čuvati.
Ne daj Bože da Saveza nema, tek
tada bismo ga znali cijeniti.
Tijekom Vaših osam godina
na čelu Saveza, postignuti
su brojni pozitivni rezulta-
ti. Koje biste izdvojili?
- Već sam spomenuo brojne
edukacijske aktivnosti. Izdvojit
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

ću lovno streljaštvo, streljač-
ka natjecanja i izgradnju novih
streljana, izdvojit ću svjetski
lovački forum u Sarajevu kao
najvažniji lovni događaj u BiH
u zadnjih pedeset godina, iz-
dvojit ću međunarodnu surad-
nju i posjete svjetskih lovačkih
čelnika Savezu. Izdvojit ću naše
izdavaštvo, svečane obljetni-
ce Saveza, novu monografiju…
Usporedo s ovim aktivnostima
odvijao se proces tehničkoga,
organizacijskog, stručnog i per-
sonalnog jačanja Saveza, pa on
danas može odgovoriti svim
izazovima i zadaćama.
NEMA POLITIČKE VOLJE
ZA PROVEDBU ZAKONA O
LOVSTVU
Nekako u isto vrijeme kad
ste došli na čelo Saveza,
na snagu je stupio aktualni
Zakon o lovstvu. Od njega
se mnogo očekivalo, ali su
se ta očekivanja uglavnom
„izjalovila“?
- Zakon o lovstvu bio je dugo
očekivan i obećavajući projekt
u koji smo uložili jako puno
vremena, truda, energije, pa i
novca. Danas je to jedno veliko
razočaranje i jedna potrošena
priča. Nakon svega, shvatili smo
da provedba Zakona nije bila u
interesu politike, ali i jednog di-
jela lovačkog korpusa. U svemu
tome bitna je bila i uloga pojedi-
nih lobija.
Kojih lobija, i zašto neko-
mu nije u interesu proved-
ba Zakona o lovstvu?
- Teško mi je tako duboko ići,
ali je činjenica da pojedincima i
grupama odgovara ona poznata,
„što gore, to bolje“.
Za neprovedbu Zakona o
lovstvu često se okrivljuju
županije, bolje rečeno resor-
na županijska ministarstva?
- Na tim je ministarstvima
najveća odgovornost, ali ne i
kompletna. Jednostavno, ta mi-
nistarstva do kraja ne razumiju
problematiku lovstva i nemaju
kapacitet za provedbu Zako-
na o lovstvu. Na početku svoga
mandata, kao model organi-
www.lovackisavez-hb.ba
ziranja lovstva predlagao sam
ustanovljenje federalne uprave
za lovstvo koja bi se bavila ovom
materijom i onda bi se stvari
pojednostavile i poboljšale. U
Federalnom ministarstvu poljo-
privrede, vodoprivrede i šumar-
stva sjede ljudi koji su zaduženi
za lovstvo, ali uopće ne razumiju
tu oblast. Oni su najviša razina
i najodgovorniji su za stanje u
lovstvu u F BiH.
Ako je izvjesno da se Zakon
o lovstvu neće provesti, što
onda lovci i lovačke udruge
mogu očekivati?
- Nije rečeno da se Zakon ni-
kako neće provesti. Učinjeni su
određeni pomaci, ali kako smo
kao društvo pretjerano naslo-
njeni na politiku, političke se
nesuglasice prenose i na lov-
stvo, dolazi do podjela i razmi-
rica, koje u konačnici blokiraju
provedbu Zakona. I ovdje je
Lovački savez Herceg Bosne po-
nudio rješenje kroz donošenje
županijskih zakona o lovstvu u
koje bi se ugradile specifičnosti
određenih prostora i otklonile
postojeće zapreke i nesuglasice.
Svakako treba reći i to da dio
naših lovačkih udruga još uvi-
jek nije spreman kvalitetno
odgovoriti izazovu koncesija
na lovišta, prije svega zbog fi-
nancijskih razloga, pa će u tom
smislu trebati promišljati o
nekim novim organizacijskim
modelima i rješenjima.
U tijeku su izmjene i dopu-
ne Zakona o lovstvu?
- Jesu. Ta procedura traje skoro
dvije godine i ne zna se kad će
i kako završiti, tako da postaje
besmislena. Savez je od početka
aktivno uključen u taj proces,
međutim, svi naši prijedlozi,
kao i prijedlozi Saveza lovačkih
organizacija u BiH, odbačeni su
od strane Federalnog ministar-
stva, tako da su lovački savezi
praktično eliminirani iz tog pro-
cesa. Zbog toga smo preko naših
zastupnika u federalnom Domu
naroda djelovali amandman-
ski kako bismo zaštitili interese
svojih članica i lovaca. Držim,
pak, da se postojeći zakon može
implementirati i bez izmjena i
7
dopuna, kad bi bilo političke vo-
lje za to.
Koje su izravne posljedi-
ce neprovedbe Zakona o
lovstvu?
- Anarhija u lovačkim udrugama
i krivolov u lovištima. Urušava
se postojeći model organizacije
lovstva, osipa se članstvo, lovci
sve više negoduju i izbjegava-
ju svoje obveze pravdajući to
upravo neprovedbom Zakona
o lovstvu. Zabrinjava me to što
se u zadnje vrijeme odgovornost
i krivnja za takvo stanje zlona-
mjerno prebacuje na Savez, koji
apsolutno nema nikakve veze s
tim. To, uglavnom, rade poje-
dinci kojima odgovara anarhija
u lovstvu.
PODJELE U UDRUGAMA
Znamo da ste jako dobro
upoznati s događanjima
u članicama Saveza, pa i s
trendom cijepanja nekih
lovačkih udruga. Kako gle-
date na to?
- Općenito, prilično sam zado-
voljan radom naših članica u
ovakvim okolnostima, premda
ima znatnih razlika među nji-
ma. Međutim, pomodarstvo iz
politike „prelilo“ se u lovstvo i
u nekim se sredinama krenulo
u podjele, odnosno cijepanje
lovačkih udruga, što je problem
i udrugama i Savezu. Sve to,
obično, počne na osobnoj razi-
ni, osobnom nezadovoljstvu. Iz
ovih ili onih razloga, pojedinci
umisle da im je mjesto na nekoj
čelnoj poziciji. Kako do toga ne
mogu normalnim putem, prili-
ku vide u odcjepljenju, u podjeli.
A kad zbog toga iskrsnu proble-
mi, onda se od Saveza očekuje
rješenje. U načelu, dakle, nisam
za podjele te vrste jer one samo
opterećuju rad Saveza.
U tom kontekstu, kako ko-
mentirate nedavnu odluku
LD „Vepar“ iz Prozora-Ra-
me o tzv. zamrzavanju član-
stva u Savezu?
- Bila je to jedna nepromišljena
i brzopleta odluka donesena u
afektu. Kad su se glave ohladile,
sve je došlo na svoje mjesto. Ta
INTERVJU
se udruga, nakon kratkotrajnog
„zamrzavanja“, vratila u okrilje
Saveza i ne očekujem u buduć-
nosti neke veće probleme. Shva-
tili su da Savez nije nimalo kriv
za ono za što je optuživan. Da-
pače, odgovorno tvrdim da smo
učinili sve da u Rami bude jedno
lovište, ali na odluku županij-
ske Skupštine Savez nije mogao
utjecati. Ružno je to što se do-
godilo, ali je bitno da nije dugo
trajalo, da je ta udruga ponovno
u okrilju Saveza, pa ćemo i pro-
bleme rješavati zajedno.
POLITIČKE „KOORDINATE“
Savez bi, po svojoj prirodi,
trebao izravno surađivati
s resornim županijskim
ministarstvima i s Mini-
starstvom poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
F BiH. Ima li te suradnje,
i ako ima, jeste li njome
zadovoljni?
- Već sam rekao, neka županij-
ska ministarstva ne razumiju
problematiku lovstva, ne shva-
ćaju svoju ulogu u svemu tome.
Mi pokušavamo surađivati, i
nećemo stati dok ne dovedemo
do kraja ovu priču o implemen-
taciji Zakona o lovstvu i dodjeli
lovišta na korištenje. Komunici-
ramo sa svim županijskim mi-
nistarstvima, nigdje nam vrata
nisu zatvorena, nismo ih ni mi
nikom zatvorili, ali nema rezul-
tata zato što nema razumijeva-
nja za lovstvo i nema političke
volje za rješavanje ovog pitanja.
Nažalost, sa sadašnjom garnitu-
rom u Federalnom ministarstvu
Savez nikako ne surađuje. U dva
prošla saziva jako smo dobro su-
rađivali, kreirali smo zakonsku
regulativu, rješavali probleme,
dobivali poticaje za lovstvo, do-
življavali su nas kao partnera, ali
sada to nije slučaj. Mi se poku-
šavamo nametnuti kao partneri,
ali nas tretiraju kao podređene,
što nam je neprihvatljivo, jer je
Savez samostalna nevladina or-
ganizacija i nitko nema pravo
stavljati ga u takav položaj.
U Federalnom ministarstvu tre-
nutačno se provodi jedna tiha
INTERVJU
revizija zakonskih propisa o lov-
stvu kojoj je cilj razvlastiti i eli-
minirati lovačke saveze i udruge,
a njihove ovlasti dodijeliti tom
ministarstvu i nekim drugim
pravnim subjektima. To su opa-
sne namjere, Savez se tome že-
stoko protivi i zbog toga su mu
vrata Ministarstva zatvorena.
Nije tajna da se Lovački sa-
vez Herceg Bosne politički
vezao uglavnom uz HDZ
BiH. Koliko je to dobro ili
loše za Savez?
- Činjenica je da je HDZ BiH
cijelo vrijeme bio vodilja hrvat-
skog naroda i iz tih se razloga
Savez najviše vezao uz tu poli-
tičku opciju. Ne može se, me-
đutim, reći da smo isključivo
vezani za jednu političku opciju,
jer ima naših članica i članova
koji „naginju“ drugim političkim
opcijama, što je posve normalno
i što nas ne opterećuje. Lovački
savez Herceg Bosne nije politič-
ki nego nacionalni projekt koji
treba i mora ostati izvan i iznad
politike. Ali mora biti i vezan
uz politiku, tako da mi u Save-
zu pokušavamo pratiti Hrvatski
narodni sabor kao tijelo koje
koordinira i usmjerava interese
hrvatskog naroda u BiH.
Dakle, Savez ni na koji način
nije trpio zbog te svoje poli-
tičke „opredijeljenosti“?
- Nije, naravno, jer kako i bi kad
je HDZ BiH bio vodilja hrvat-
skog naroda u BiH, kad su svi
njegovi lideri i ministri bili uz
Savez, pomagali mu u svakoj
prigodi, davali mu legitimitet,
političku, institucionalnu i svaku
drugu potporu. Ovi drugi, koji
su sada u strukturama vlasti na
razini F BiH, nemaju razumije-
vanja za nas. Njih Lovački savez
Herceg Bosne uopće ne zanima,
dapače, ne zanima ih ni Savez
lovačkih organizacija u BiH. Bilo
je i usmenih i pismenih pokuša-
ja da se susretnemo s resornim
ministrom Jerkom Ivankovićem
Lijanovićem, ali bez uspjeha.
Prije dva mjeseca (razgovor vo-
đen početkom travnja, op. a.)
uputili smo mu novi zahtjev za
sastanak, ali do danas nismo do-
bili nikakav odgovor od njega.
Osim našega lovačkog sa-
veza, u BiH postoje još dva
saveza, uvjetno ćemo ih na-
zvati sarajevskim i banja-
lučkim. Određena suradnja
među ta tri saveza postoji,
no je li ona dovoljno kva-
litetna i iskrena ili vod-
stva tih saveza „surađuju“
uglavnom kao i političari,
gotovo bez ikakva pozitiv-
nog rezultata?
- Ne bih nas uspoređivao s po-
litičarima, jer i oni sami često
znaju reći da su državu trebali
urediti po lovačkom modelu.
Znači, mi imamo rezultate koji
se prepoznaju i cijene. Lovački
savezi u BiH su samostalne in-
stitucije i naša suradnja i naši
odnosi su dobri i korektni. Sa-
stajemo se i komuniciramo po
potrebi, razgovaramo o svim
bitnim stvarima u lovstvu. Do-
duše, u zadnje je vrijeme ona na
nešto nižoj razini jer je Lovački
savez Republike Srpske stavio
8
veto na rad Savjeta lovačkih
saveza BiH, zbog neslaganja s
imenom Saveza lovačkih orga-
nizacija u BiH i zbog podjele
prijeratne zajedničke imovine
svih lovaca u BiH, koju sada ko-
risti samo jedan savez.
Je li opravdan taj svojevrsni
veto Lovačkog saveza Re-
publike Srpske?
- Objektivno, ne može se netko
zvati savezom Bosne i Hercego-
vine a djelovati na trećini nje-
zina teritorija. To ne odgovara
istini i nije korektno prema dru-
ga dva saveza. Također, treba na
pravedan način riješiti i pitanje
nekadašnje zajedničke imovine
u Sarajevu.
SURADNJA S KINOLOZIMA
Već godinama se Lovački
savez Herceg Bosne i Kino-
loški savez Herceg-Bosne
ne mogu dogovoriti oko
modela ostvarivanja zajed-
ničkih interesa, koji svaka-
ko postoje. Zašto je to tako
i osjećate li se suodgovor-
nim za takvo stanje?
- To je problem koji sam zatekao
kad sam došao na mjesto pred-
sjednika Saveza i ne osjećam
se suodgovornim za njegovo
nastajanje. Tijekom mandata,
pokušavao sam ga u više na-
vrata riješiti, ali bez rezultata.
U Upravnom odboru Saveza
su ljudi koji su bili aktivni kad
je došlo do tog problema, oni
to znaju bolje od mene. Ja sam
pokušavao nametnuti pitanje ki-
nologije i mislim da se to pitanje
mora riješiti. Gdje naći mjeru i
kako je naći, to je umijeće i na
tome moramo svi poraditi.
Što je, zapravo, toliko kom-
plicirano u odnosima ov-
dašnjih lovaca i kinologa?
- Problem je financijske naravi.
Kinolozi traže da se dio lovač-
ke članarine izdvaja za njih, a
naše članice misle da je i sa-
dašnji iznos koji plaćaju Save-
zu prevelik i da nema novca za
kinologiju. Lovački savez bi, po
prijedlogu Kinološkog saveza,
trebao biti servis preko kojeg bi
se ubirala članarina i za njih, što
je gotovo nemoguće provesti.
Igraju li i možebitne osob-
ne taštine čelnih ljudi neku
ulogu u svemu tome?
- Što se mene tiče, taštine nema.
S fra Petrom Krasićem, čelni-
kom Kinološkog saveza, uvijek
sam korektno surađivao, ali od-
luke donose tijela Saveza i ja ne
mogu narediti da donesu takvu
i takvu odluku. Svojim autorite-
tom pokušavam kazati da bi bilo
dobro na neki način objediniti
kinologiju i lovstvo, ali je konač-
na odluka na tijelima Saveza.
Imate li konkretan prijedlog
za rješenje ovog problema?
- Jedino rješenje može biti kom-
promis…
Da, ali kompromis spomi-
nju i ljudi iz Kinološkog
saveza, a sve godinama stoji
na istom mjestu?
- Da je to jednostavno riješiti,
riješilo bi se uz kavu… I jedna i
druga strana moraju popustiti,
ne može se biti isključiv a tra-
žiti kompromisno rješenje. Lo-
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

vački savez pokušava „spustiti
lopticu“ i vidjeti gdje je rješenje.
Naše članice, primjerice, zani-
maju samo lovački psi, jer one,
normalno, ne žele financirati
onaj dio kinologije koji se ne tiče
lovaca.
Kakva je suradnja Lovač-
kog saveza Herceg Bosne sa
susjednim savezima?
- Hrvatski lovački savez doživ-
ljavamo kao starijeg „brata“ koji
nam pomaže, štiti nas i uvijek
nam je na usluzi i raspolaga-
nju u svakom smislu. Suradnja
s ostalim savezima s prostora
bivše Jugoslavije jako je dobra,
imamo korektne odnose sa svi-
ma, idemo u posjete kod svih tih
saveza, oni dolaze kod nas i tu su
se izgradili, slobodno mogu reći,
prijateljski odnosi, i institucio-
nalni i osobni.
Savez je već davno osigu-
rao stabilnu međunarod-
nu poziciju. Kakva je ona
danas, posebice u svjetlu
kadrovskih promjena u ne-
kim svjetskim i europskim
lovačkim institucijama?
- Još uvijek, naravno, nemamo
jednake odnose s novom garni-
turom ljudi kao što smo ih imali
s njihovim prethodnicima, ali se
u institucionalnom smislu ni-
šta nije promijenilo. Mi i dalje
surađujemo, izvršavamo svoje
obveze, odazivamo se na sa-
stanke koliko je to u našoj moći.
Ne treba zaboraviti, novac za
tu stavku smo srezali, pa u za-
dnje vrijeme manje idemo na
međunarodne skupove. To smo
morali učiniti kako bismo i na
taj način doprinijeli financijskoj
stabilizaciji Saveza. Suradnja,
dakle, postoji i jako je korektna.
Činjenica je da smo s nekim biv-
šim čelnicima bili u prijateljskim
odnosima, sad su došli neki novi
ljudi, uskoro će novi ljudi doći i
u naš savez, pa je to prilika da se
grade novi odnosi.
DVA PROSTORA, A SAVEZ
– BEZ PROSTORA
Tijekom svog mandata po-
stigli ste brojne uspjehe, o
njima smo razgovarali. Ali,
www.lovackisavez-hb.ba
jedan Vaš neuspjeh ne želi-
mo nikako preskočiti – ni-
ste uspjeli osigurati prostor
za rad Saveza, kako ste obe-
ćali kad je Savez „preselio“
iz Širokog Brijega u Mostar.
Savez je i danas u tuđem
prostoru, bolje rečeno u
tuđem podrumu, po mno-
gočemu neprimjerenom
instituciji koja je u njemu i
ljudima koji rade u njoj ili
je posjećuju. Vaš komentar?
- Mislim da niste u pravu. Kad
smo prešli u Mostar, potpisali
smo ugovor da Savez sadašnji
prostor koristi bez naknade tri-
deset godina, odnosno do ko-
načnog pronalaženja svoga pro-
stora. Dogodilo se da je tvrtka
čiji je to prostor, Šume Herceg
Bosne, došla u probleme, ljudi su
štrajkali, dogodile su se blokade,
pa se sve to negativno odrazilo
i na Savez. No, činjenica je da
Savez i danas tu normalno radi i
da njegovi uposlenici normalno
izvršavaju sve svoje obveze.
S druge strane, nije točno da
nisam osigurao prostor za Sa-
vez. Prostor je osiguran, imamo
svoju zgradu na Heliodromu, u
krugu bivše vojarne, samo što
nam trenutačno fali malo novca
i malo političkog razumijevanja
da taj prostor uredimo i da on
bude u funkciji. To je zadatak
koji bi u skoroj budućnosti tre-
balo riješiti, a da smo imali razu-
mijevanja kao u prošlom sazivu
vlasti, on bi već bio riješen.
Rekoste, sadašnji je prostor
normalan za rad. Ali, nije!
- Prostor je, istina, trenutačno
neuvjetan za rad i ne odgovara
razini institucije kao što je Sa-
vez, ali to je tako samo zadnjih
godinu i nešto dana. No rekao
sam, u pitanju je problem neke
druge vrste, nismo zadovoljni,
ali Savez funkcionira. Možda je
sve to skupa moglo i bolje, ali je
činjenica da smo našli rješenje i
uspjeli osigurati trajan prostor
za Savez, onaj na Heliodromu u
Mostaru.
Savez će se, dakle, usko-
ro preseliti u taj novi, svoj
prostor?
9
- Nadam se, jako brzo, čim se fi-
nancijski stabilizira.
POVEĆANJE ČLANSKOG
DOPRINOSA
Savez u budućnosti? Je li on
dovoljno dobro ustrojen,
kadrovski osposobljen i fi-
nancijski stabilan?
- Držim da je Savez organizacij-
ski dobro ustrojen, ali je njegov
sadašnji rad prilagođen trenu-
tačnim mogućnostima, tako da
neka tijela Saveza, iz opravdanih
razloga, ne rade u željenom ka-
pacitetu, i to treba mijenjati.
Kad je riječ o kadrovima, mislim
da u Savezu imamo stručnjake
koje malo tko ima. Imamo dok-
tore znanosti, magistre lovstva,
stručnjake svih profila, imamo
educirane, stručne i odgovorne
ljude s kojima možemo odgovo-
riti svim izazovima i zadaćama
kad je lovstvo u pitanju.
Financijska stabilnost Saveza
bila je poljuljana kada je, zbog
plaćanja izlaznog PDV-a, zapao
u nelikvidnost. Ali, stanje se
stabilizira i Savez polako izlazi
iz krize u koju je bio zapao, po-
najmanje krivnjom ljudi koji su
sada u Savezu.
Budućnost i opstojnost Saveza
nije i ne smije biti upitna. Mo-
ramo biti jedinstveni, ne smije-
mo biti malodušni, ne smijemo
osobne interese stavljati ispred
općih. Savez nam svima treba
biti cilj, i ako se tako budemo
odnosili, nema straha za njego-
vu budućnost.
Je li, u situaciji poljuljane
financijske stabilnosti Sa-
veza, „u igri“ povećanje
doprinosa članica Savezu?
Koliko je ta opcija realna i
opravdana, i vidi li Savez i
neku drugu mogućnost za
namicanje novca?
- Povećanje članskog doprinosa
je nepopularna mjera za kojom
ćemo, bojim se, morati pose-
gnuti. Zadnje povećanje člana-
rine prema Savezu bilo je prije
deset godina. Od tada do danas
puno se toga promijenilo. Savez
se razvio tehnički, organizacijski
i institucionalno, pa su i financij-
INTERVJU
U Federalnom
ministarstvu pro-
vodi se jedna tiha
revizija zakonskih
propisa o lovstvu
kojoj je cilj razvla-
stiti i eliminirati
lovačke saveze i
lovačke udruge
ske potrebe postale puno veće, a
s druge strane nestalo je granto-
va i donacija koje smo ranije do-
bivali s određenih razina vlasti.
Sada imamo jedan nerazmjer
između financijskih mogućnosti
i potreba, što možemo sanirati
jedino povećanjem članarine.
Savez mora ići naprijed i nadam
se da će lovci to razumjeti. Ta-
kođer se nadam, da će se nešto
promijeniti i na nekim drugim
adresama te da ćemo imati neke
grantove koji će popraviti finan-
cijske prilike u Savezu.
Rekli smo već, krajem svib-
nja Skupština će izabrati
novog predsjednika Save-
za. Imate li nekih načelnih
stavova o tome?
- Kad je riječ o budućem pred-
sjedniku Saveza, držim da to
treba biti čovjek kontinuiteta.
Jednako tako, podržavam pri-
jedlog da on bude iz Središnje
Bosne. To je dobro i s političkog
i s lovačkog aspekta, a i stoga što
bi se na taj način zadovoljio kri-
terij o ravnomjernoj regionalnoj
zastupljenosti.
Što biste, ukratko, (pre)po-
ručili svom nasljedniku?
- Neke smo stvari započeli, i bilo
bi dobro završiti ih.
Imate li želju na bilo koji
način i dalje ostati u Savezu
i uz Savez?
- Neću ja o tome odlučivati.
Ja sam dio tima, i ako ovaj tim
ostane, spreman sam pomoći.
Ali je činjenica da treba doći
nova, svježa „krv“ na čelo Save-
za. Novi ljudi, s novim idejama,
a sve na dobrobit Lovačkog sa-
veza Herceg Bosne.
IZ SAVEZA

U
Tekst: Ivica Lučić
pravni odbor Lovačkog saveza Her-
ceg Bosne, pod predsjedanjem predsjednika
Ilije Vrljića, u Mostaru je 18. ožujka 2014.
održao svoju redovitu i prvu ovogodišnju
sjednicu, na kojoj su razmatrana pitanja iz
djelokruga rada Saveza i njegovih članica.
Po usvajanju dnevnog reda i zapisnika s pret-
hodne sjednice, tajnik Saveza Ivica Lučić pod-
nio je iscrpno izvješće o radu Saveza u razdo-
blju između dviju sjednica Upravnog odbora.
U svome izvješću, tajnik je kronološki nabro-
jio sve značajnije aktivnosti koje su obilježile nika o programu, uvjetima i načinu polaganja
rad Saveza, ističući sudjelovanje na seminaru
„Minska opasnost u regiji“, u provedbi oral-
ne vakcinacije lisica u BiH, u IPA projektu
„Lovno-ribolovna ponuda regije Dalmacija-
Hercegovina“, te u izradi „Strategije razvoja
ZHŽ“, u dijelu koji se odnosi na
lovstvo i lovni turizam. Također,
SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA
kao i stalnu neizvjesnost oko dobivanja su-
glasnosti na gospodarenje lovištem od strane
resornih županijskih ministarstava.
Tomislav Petrović istaknuo je pogranične
probleme s lovcima iz susjedne Hrvatske, te
predložio održavanje zajedničkog sastanka
na kojem bi se lovci s obje strane granice do-
govorili o zajedničkim aktivnostima i rješava-
nju postojećih nesuglasica.
Nakon izvješća o radu Saveza i županijskih
vijeća za lovstvo, uslijedila je rasprava o pri- svinje u zemljama regije. Pod ovom točkom
jedlogu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o lovstvu, te prijedlogu novog Pravil-
lovačkog ispita. Članovi Upravnog odbora
izrazili su nezadovoljstvo odnosom resornog
federalnog ministarstva prema Savezu, kao i
neslaganje s izmjenama i dopunama Zakona
o lovstvu u dijelu koji se odnosi na procedu-
Jerkom Ivankovićem-Lijanovićem.
Nakon ove točke dnevnog reda uslijedile su
točke vezane za održavanje redovite i izbor-
ne skupštine Saveza, te financijsko stanje u
Savezu, a pod tekućim su pitanjima razma-
trana pitanja vezana za sudjelovanje Saveza
na Generalnoj skupštini CIC-a od 24. do 26.
travnja 2014. u Milanu, te sudjelovanje na
Ministarskoj konferenciji u Osijeku od 21.
do 22. ožujka 2014., na temu šteta od divlje
razmatran je i usvojen Program lovnog stre-
ljaštva Saveza za 2014. godinu, kojim se pla-
nira održavanje dva streljačka natjecanja na
razini Saveza u ovoj godini.
O svim točkama dnevnog reda Upravni od-
bor donio je odgovarajuće zaključke i odluke.
Tako je zaključeno da se organizira sastanak
čelnika Lovačkog saveza Herceg Bosne i Lo-
vačkog saveza Splitsko-dalma-
tinske županije o suradnji, od-
nosima i problemima lovačkih

Izborna skupština
istaknuo je organiziranje i pro-
vedbu lovno-streljačkih natje- udruga u pograničnom pojasu
canja i lovačkih ispita, pripremu Hercegovina – Dalmacija, kao i
sastanak s federalnim ministrom

Saveza 31. svibnja

i izdavanje Hoop!-a i lovačkog
kalendara, te sudjelovanje na lo- poljoprivrede, vodoprivrede i
vačkim večerima i zajedničkim šumarstva o stanju i problemima
lovovima članica Saveza. u lovstvu (implementacija za-
Na poseban način izvijestio je kona, izmjena i dopuna zakona
o sudjelovanju predstavnika i podzakonskih propisa o lov-
Saveza u javnim raspravama u stvu). Zaključeno je i da se s ra-
Federalnom ministarstvu poljo- zine Saveza Domu naroda F BiH
privrede, vodoprivrede i šumar- upute amandmani na Prijedlog
stva, o izmjenama i dopunama zakona o izmjenama i dopuna-
Zakona o lovstvu, ističući nera- ma Zakona o lovstvu u dijelu koji
zumijevanje resornog ministar- se odnosi na proceduru dodjele
stva i odbacivanje primjedbi i lovišta na korištenje.
prijedloga upućenih od strane Upravni odbor je donio i odluku
Saveza. da se, po modelu „dva u jedan“,
Tajnik je Upravni odbor upo- redovita godišnja (izvještajna) i
znao i s odlukom Skupštine izborna skupština Saveza održi
Hercegovačko-neretvanske u subotu 31. svibnja 2014. u Mo-
županije o ustanovljenju župa- staru, kao i odluku da izaslanstvo
nijskih lovišta i nezadovoljstvu Saveza (zbog visokih troškova)
koje je ona izazvala kod lovaca neće sudjelovati na Generalnoj
LD „Vepar“ iz Rame, a koje je re- skupštini CIC-a u Milanu. Ta-
Upravni odbor nije zadovoljan statusom Saveza u FMPViŠ
zultiralo „zamrzavanjem“ član- kođer je odlučeno da izaslanstvo
stva ovoga društva u Savezu. Na Saveza sudjeluje na Ministarskoj
koncu, izvijestio je i o obnoviteljskoj skup- ru dodjele lovišta na gospodarenje. Smatra- konferenciji u Osijeku o temi populacije i šte-
štini LD „Baćina“ iz Doljana koje je obnovilo ju da su lovačke udruge takvim odredbama ta od divljih svinja u regiji.
svoj rad i vratilo se pod okrilje Saveza. diskriminirane, i kao budući korisnici lovišta, Na koncu, u duhu poštovanja zakona i za-
Nakon izvješća o radu Saveza, uslijedila su dovedene u nepovoljan položaj. Također su konskih propisa o lovstvu, Upravni odbor je
izvješća o radu županijskih vijeća za lovstvo izrazili neslaganje s prijedlogom Pravilnika donio obvezujuću odluku kojom su članice
koje su podnijeli njihovi predsjednici Mijo o lovačkim ispitima, ističući da je on u su- Saveza, korisnici lovišta, na temelju članka
Matešković, Ivica Širić, Jako Čavara, Željko protnosti sa Zakonom o lovstvu, te da tako- 48. Zakona o lovstvu obvezne izraditi godiš-
Džidić i Pavo Kosić, te Tomislav Petrović u đer diskriminira i eliminira saveze i lovačka nji plan gospodarenja lovištem za 2014./15. i
ime ŽVL-a ZHŽ. Oni su se u svojim izvje- društva iz procedura lovnog pripravništva i najkasnije do 30. travnja dostaviti ga resor-
šćima osvrnuli na tijek lovne sezone i uobi- polaganja lovačkih ispita. U cilju rješavanja nom županijskom ministarstvu na odobrava-
čajene lovne aktivnosti, ističući probleme navedenih problema i usuglašavanja stavova nje, kao i izvješće o izvršenju plana za prote-
uzrokovane neprovedbom Zakona o lovstvu, oko predloženih zakonskih rješenja, zatražen klu godinu koje treba dostaviti ministarstvu
prije svega nedisciplinu i osipanje članstva, je sastanak s resornim federalnim ministrom do 31. svibnja 2014. godine.

10
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

Ministarska konferencija
Podržan regionalni pristup
u rješavanju šteta od divljih svinja
Izaslanstvo Saveza prati tijek ministarske konferencije u Osijeku
U
Tekst:
Ivica Lučić
organizaciji Mini-
starstva poljoprivrede, vodo-
privrede i šumarstva Repu-
blike Hrvatske i Hrvatskoga
lovačkog saveza u Osijeku je
21. ožujka 2014. održana me-
đunarodna ministarska konfe-
rencija s temom gospodarenja i
šteta od divljih svinja, a s ciljem
iznalaženje rješenja za smanje-
nje šteta koje divlja svinja čini
na poljoprivrednim usjevima u
zemljama jugoistočne Europe.
Na konferenciji su uz pred-
stavnike hrvatskog Ministar-
stva poljoprivrede i Lovačkog
saveza, sudjelovala ministarska
izaslanstva i izaslanstva lovač-
kih saveza Srbije, Slovenije,
Mađarske, Albanije, Bugarske
te Bosne i Hercegovine, koju su
predstavljala čak tri izaslanstva,
dva ministarska i jedno lovač-
ko: izaslanstvo Federalnog mi-
nistarstva poljoprivrede koje je
predvodio Suad Čamdžić, iza-
slanstvo Ministarstva poljopri-
vrede Republike Srpske koje je
predvodio Goran Zubić, te iza-
www.lovackisavez-hb.ba
ŠTETE OD DIVLJIH SVINJA U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE
slanstvo Lovačkog saveza Her-
ceg Bosne u kojem su bili Ivica
Lučić i Vlado Soldo. Osim dr-
žavnih izaslanstava konferenciji
su nazočili i predstavnici Šu-
marskog i Veterinarskog fakul-
teta iz Zagreba, Hrvatskoga šu-
marskog instituta, te stručnjaci
iz oblasti šumarstva, lovstva,
agronomije i zašite prirode, koji
su pratili projekt.
PROJEKT WIBOR
Težište u radu konferencije
bilo je predstavljanje projekta
„Utjecaj politike gospodarenja
na populaciju divlje svinje u
jugoistočnoj Europi – stanje i
budućnost – WIBOR“. Cilj pro-
jekta je analiza i rješenje proble-
ma koji su se pojavili s ekspan-
zijom divlje svinje. Projekt bi se
trebao sufinancirati iz fondova
Europske unije i trajati četiri
godine, a u njega bi trebale biti
uključene zemlje jugoistočne
Europe. Projekt je sudionicima
konferencije veoma kvalitetno
predstavio njegov voditelj dr.
sc. Miroslav Benko s Hrvatskog
šumarskog instituta.
11
U uvodnom izlaganju dr. Benko
je istaknuo da ovaj projekt, iako
su u njega uključene znanstve-
ne institucije, nije znanstvenog
nego organizacijskog karaktera,
te da je razvojni u smislu pred-
stavljanja novih tehnologija. Bit
projekta je da se razvije nova
struktura i sustav praćenja po-
pulacije, ne na štetu populacije,
nego s ciljem smanjenja šteta
koje ona čini. Naglasio je da pro-
jekt rješava uzroke, a ne poslje-
dice šteta od divljih svinja, te da
su štete regionalni problem u či-
jem rješavanju trebaju sudjelova-
ti zemlje sudionice konferencije.
Pitanja koja se postavljaju pred
projekt odnose se na politiku
gospodarenja divljom svinjom,
na međunarodno usklađivanje
propisa, te na kontrolu razvo-
ja populacije, a kao partneri u
njegovoj realizaciji navedeni su
fakulteti/instituti, ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, po-
duzeća šumarstva i lovački save-
zi. Financiranje projekta plani-
rano je novcem lovačkih saveza
– 20 posto, novcem resornih
ministarstava – 30 posto, te nov-
cem Europske unije – 50 posto.
Ciljevi projekta su da se ade-
kvatnom politikom gospodare-
nja štete od divljih svinja u po-
ljoprivredi smanje za 10 posto,
da se kroz lovni turizam pove-
ća izlov divljih svinja, te da se
poveća potrošnja konzumnog
mesa divlje svinje. Ciljeve treba
ostvariti kroz realne pokazate-
lje brojnosti, kroz kontrolira-
no pridržavanje, usklađivanje i
provedbu propisa, te kroz su-
stav kontrole i sustav kvalitete.
RASPRAVA
Nakon predstavljanja projekta
uslijedila je rasprava u kojoj su
IZ SAVEZA
sudionici konferencije ukratko
referirali o stanju vrste i šteta-
ma od divljih svinja u svojim
zemljama, te svoje viđenje pro-
jekta. U ime Lovačkog saveza
Herceg Bosne referat je podnio
Vlado Soldo, koji je istaknuo
sljedeće:
Divlja je svinja danas jedna od
najrasprostranjenijih i lovno
najatraktivnijih vrsta krupne
divljači u BiH. Usprkos zna-
čajnom smanjenju populacije
i staništa 90-ih godina proš-
log stoljeća, uzrokovanog de-
gradacijom i kontaminacijom
staništa te nekontroliranim
izlovom, divlja svinja se vrati-
la na svoja prijašnja staništa i
značajno se proširila na nova.
Iako ne postoje objedinjeni i
precizni podaci o brojnosti
divlje svinje u Federaciji BiH,
može se konstatirati da je nje-
zino brojno stanje u protekla
dva desetljeća, kontinuirano u
ekspanziji. Tako je danas div-
lja svinja postala stalna divljač
cijeloga južnog i jugoistočnog
dijela BiH, na cijelom područ-
ju nekadašnjih šumom neobra-
slih površina „krša“, koje ranije
nije nastanjivala. Ova pojava
se povezuje s činjenicom da je
velik dio površina nekadašnjeg
„krša“ sada obrastao šumskom
vegetacijom, nakon čega su na-
stali povoljniji stanišni uvjeti
za prehranu i opstanak divljih
svinja na tim prostorima. Broj-
no stanje vrste teritorijalno va-
rira i različito je po regijama,
ali ipak najbrojnija populacija
je u nizinskim lovištima u po-
dručjima poljoprivrednih usje-
va i listopadnih šuma. Divlja
svinja u BiH je zakonom ne-
zaštićena divljač, osim krma-
če i mladih u vremenu od 31.
prosinca do 1. kolovoza, kada
IZ SAVEZA
Konferencija u Osijeku
Predsjednik HLS-a Đuro Dečak s Vladom Soldom i Ivicom Lučićem
u lovu u Dardi
je zabranjen njihov lov. U pla-
ninskim područjima, koja su
većinski obrasla visokim gos-
podarskim šumama s pašnja-
cima i gdje je ratarstvo slabo
zastupljeno, štete od divljih
svinja su podnošljive. Najveće
štete od divljih svinja u F BiH
su počinjene u vrijeme sadnje i
zriobe poljoprivrednih kultura,
a najčešće na usjevima krum-
pira i žitaricama. U Federaciji
BiH štete su uglavnom podno-
šljive, a kako je divlja svinja
zakonom nezaštićena, poči-
njene štete se ne plaćaju ili se
rijetko plaćaju.
Imajući u vidu da se brojnost
divlje svinje u BiH kontinuira-
no povećava i da se ta divljač
proširuje na nova staništa, te
da su neka područja posta-
la prenapučena tom divljači,
realno je očekivati, ukoliko se
hitno ne reagira i ne poduzmu
odgovarajuće mjere, da će štete
postati nepodnošljive.
Iako je problem brojnosti i po-
većanja šteta od divlje svinje
u BiH prisutan i uočen, od-
nos prema njemu je stihijski.
Nema kontinuiranog praćenja
vrste niti gospodarskih mjera
i planova kojima bi se brojnost
divlje svinje držala pod kontro-
lom, te na taj način osiguralo
održivo i racionalno gospo-
darenje ovom vrstom divljači.
Kako je problem jedinstven i
sličan u svim zemljama regije,
12
postoji potreba za međunarod- vatskoj i susjednim zemljama.
nom suradnjom i izgradnjom Godišnje štete od divljih svinja
jedinstvene politike lovnoga u Hrvatskoj iznose 3 – 7 mili-
gospodarenja divljom svinjom juna eura. Zanimljiv je podatak
u jugoistočnoj Europi. Zbog da su „Hrvatske šume“ tijekom
toga smo posebno zahvalni 2012. na ime šteta od divljih
Ministarstvu poljoprivrede, svinja na ratarskim kulturama
vodoprivrede i šumarstva Re- isplatile 4.000.000 kn (530.000
publike Hrvatske i Hrvatskom eura), te da su štete iz godine
lovačkom savezu na inicijativi u godinu sve veće. Također su
i pripremi projekta „Utjecaj izneseni podaci o godišnjem
lovnog gospodarenja na popu- odstrjelu divljih svinja prema
laciju divljih svinja u jugoistoč- kojima se u Hrvatskoj godišnje
noj Europi – trenutna situacija odstrijeli 36.000 divljih svinja,
i budućnost – WIBOR“. u BiH 1448, u Mađarskoj čak
Bilo je zanimljivo čuti različita 160.000, a u cijeloj su regiji u
iskustva u gospodarenju divljom 2012. odstrijeljene 147.573
svinjom i pristupe rješavanju divlje svinje.
problema šteta koje ona pravi Svi sudionici konferencije
u poljoprivredi. Najzanimljivije izrazili su bezrezervnu pot-
je, svakako, bilo ono mađarsko. poru projektu WIBOR i re-
U toj se zemlji, naime, divlja gionalnom, odnosno zajed-
svinja toliko namnožila, da je ničkom pristupu u rješavanju
nerješiv problem. Zbog toga je problema šteta od divljih svi-
proglašena štetočinom na koju nja na poljoprivrednim usje-
nema nikakvih zabrana lova, vima u zemljama jugoistočne
niti ograničenja odstrjela, čak Europe.
ni etičkih. Love se i skotne kr-
mače, a lovi se i noću, uz pomoć ZAJEDNIČKI LOV FAZANA
reflektora. U nekim je lovištima
dopušten besplatan lov, a neki Za sve sudionike ministarske
korisnici plaćaju lovcima na- konferencije sutradan je, u or-
knadu za odstrjel divlje svinje. ganizaciji Hrvatskoga lovačkog
Propisane su i rigorozne kazne saveza, Lovačkog saveza Osječ-
u slučaju neispunjenja plana ko-baranjske županije i Lovač-
odstrjela u koje spada i slanje kog društva „Fazan“ iz Darde, u
tima za izvršenje odstrjela. U lovištu ovoga društva upriličen
Mađarskoj se godišnje odstrijeli zajednički lov fazana. Bilo je
160.000 divljih svinja, a štete od to jedno uistinu lijepo lovačko
divljih svinja u 2013. iznosile su druženje i lov uz besprijekornu
8 milijuna eura! organizaciju i gostoljubivost, za
Također, zanimljivo je bilo što najveće zasluge pripadaju
čuti podatke o gospodarenju i domaćinima, lovcima LD „Fa-
populaciji divljih svinja u Hr- zan“ iz Darde.
ZAKLJUČCI KONFERENCIJE
1. Štete od divljih svinja na poljoprivrednim površinama
značajne su u cijeloj regiji;
2. Sudionici konferencije prenijet će dobivene informacije re-
levantnim institucijama i tijelima uprave u svojim državama;
3. Nakon provedene rasprave (potencijalni partneri) poslat će
svoj odgovor do 25. travnja ove godine;
4. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske prikupit
će sve odgovore te sastaviti sporazum o zajedničkom nastu-
panju i pokretanju projekta „WIBOR“;
5. Sporazum s ministrima čije će se države uključiti u projekt
bit će potpisan u Zagrebu.
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

LOV ŠLJUKE BENE
Kraljica gustiša i šikare
Lov na šljuku benu na području BiH i nije toliko omiljen kao u nekim drugim zemljama
južne Europe. U kontinentalnoj BiH dugu tradiciju ima jedino lov na proljetnom prele-
tu, a potragom sa psima ptičarima najviše se lovi u našim južnim lovištima (primorje)
D
Tekst:
Mladen Bešlić
iljem južne Europe
šljuka bena je pernata divljač
broj jedan i na meti je stotina
tisuća lovaca. Samo u Italiji,
Francuskoj i Španjolskoj ima
oko četiri milijuna registri-
ranih lovaca, od kojih velik
postotak drži lov na šljuku
najvišim lovačkim užitkom. U
ovim zemljama djeluje danas
čitav niz posebnih lovačkih
klubova koji okupljaju isključi-
vo ljubitelje šljuka. Premda ve-
ćinu članstva u tim klubovima
čine lovci, njihova je osnovna
klupska djelatnost znanstve-
no-istraživačka. Naime, oni
sustavno proučavaju život
šljuke bene, a posebice njezine
selidbene putove. Stoga se
one hvataju i prstenuju, što
umnogome doprinosi znan-
stvenim spoznajama o njihovoj
rasprostranjenosti i kretanju
za vrijeme seobe. Ti klubovi
međusobno komuniciraju i
www.lovackisavez-hb.ba
razmjenjuju iskustva, danas
najčešće putem interneta.
Inače su o šljuki beni napisane
brojne knjige, a posvećene su
joj i mnoge internetske stra-
nice. Zanimljive napise o njoj
redovito objavljuju i poznata
europska lovačka glasila.
ZANIMLJIV I
UZBUDLJIV LOV
Šljuka bena lovi se pretraživa-
njem lovišta sa psom ptičarom
te dočekom za večernjeg i
jutarnjeg preleta.
Lov sa psom ptičarom vrlo je
zanimljiv i uzbudljiv, i u njemu
se dokazuju i pas i lovac. Pas
mora imati dobar nos i čvrsto
stajanje – fermu, a lovac mora
biti hitar i nadasve precizan
strijelac. Šljuka bena ima pose-
ban, vrlo intenzivan miris, tako
da je dobar pas osjeti čak na
udaljenosti od 40-50, pa i više
metara.
Šljuka bena lovi se uglavnom u
gustim predjelima gdje je pas
13
ptičar uglavnom izvan lovčeva
vidokruga pa mu se stoga vješa
zvonce oko vrata tako da lovac
u svakom trenutku zna gdje se
i u kojem pravcu nalazi. Tek
kada zvonce utihne, za lovca
počinje pravo uzbuđenje.
Bolje se i lakše može loviti sa
psom koji najprije iz daljine
stane pa se zatim približava
divljači šuljajući se, dok joj ne
dođe posve blizu i tu napravi
čvrsto stajanje. Lovac koji prati
psa može tada locirati položaj
ptice na površini od jednog če-
tvornog metra, što je u gustoj
šumi za uspješan hitac veoma
bitno. Pas koji čvrsto stoji na
udaljenosti od divljači većoj od
tri metra, onemogućava točnu
lokaciju bene prije polijetanja.
Stoga se lovac u gustoj šumi ne
može približiti divljači toliko
da bi mogao pucati na bliskom
odstojanju jer mu smetaju gra-
ne i drveće pa mora nagađati
otkud i kamo će ptica poletjeti,
što dosta otežava uspješan
hitac.
LOVNA DIVLJAČ
Šljuka se diže munjevito i leti
krivudavo, koristeći se svim
prirodnim zaklonima da bi što
manje bila vidljiva. U takvom
lovu treba se koristiti puškama
kraćih cijevi i šireg posipa te
mecima sa sitnom sačmom
promjera 1,9 do 2,5 milimetra.
U posljednje vrijeme lovci
najčešće koriste „dispersante“
metak koji se u lovu u svakom
pogledu odličan pokazao.
Također je vrlo zanimljiv lov
dočekom za večernjeg i jutar-
njeg preleta. Lovac se postavi
obično u polju uz rub šume,
čekajući navečer šljuke bene
koje iz šume lete u polje ili
ujutro iz polja u šumu.
Šljuke obično lete tik iznad
krošnje drveća pa se naglo
pojavljuju lovcu na puškomet.
Cijeli prelet traje samo dvade-
setak minuta. Mjesta dočeka
znaju se iz iskustva i stariji ih
lovci otkrivaju mlađima.
Prilikom proljetnog preleta
obično lete po dvije, a kadikad
i tri ili četiri šljuke bene jedna
LOVNA DIVLJAČ

za drugom. Treba znati da je tu riječ o puno utječu na uspješnost lova kad je u

jednoj ženki za kojom leti jedan ili više
mužjaka koji je slijede.
Lovci „šljukari“ obično imaju dobre pse
donosače (aportere), a oni su nužni iz dva
razloga. Prvo, često se događa u lovu na
šljuke da nakon hica ne vidimo njegov
učinak te pomislimo da smo promašili.
Pravi pas donosač (aporter) zna je li bio
promašaj, a u slučaju pogotka ili ranjava-
nja donosi divljač.
Drugo, šljuka je navodno mekana na
sačmu, ali svejedno zna od mjesta pada
otići ranjena i po nekoliko stotina metara.
Bez dobra psa aportera takva je šljuka
izgubljena.
Lovidba svih vrsta divljači u Bosni i Her-
cegovini propisana je člankom 2. Pravil-
nika o vremenu lova lovostajem zaštićene
divljači, koji je donesen na temelju Zakona
o lovstvu Federacije BiH, a u njemu stoji
da lov na šumsku šljuku benu započinje 1.
listopada i traje do 1. ožujka iduće godine.
JUGO I BURA – TEŠKO DO ULOVA
Šljuka bena najviše voli mirne i vlažne
šumske predjele u kojima je tlo prekriveno
lišćem ili mahovinom. Od šuma najviše
joj odgovaraju one gdje prevladavaju grab,
hrast, lijeska, bukva, jasen, bagrem ili bre-
za. Ne odgovaraju joj visoka trava i gusta,
niska šikara. Prilikom seobe može se naći
čak i u kukuruznim poljima, izgorjelim šu-
mama, uz riječna korita i uz morsku obalu.
Vremenski uvjeti su veoma bitni i jako
pitanju ova ptica. Primjerice, ako krajem
siječnja i početkom veljače nastupi zahlad-
njenje s obilnijim snježnim padalinama,
onda se šljuke koje su zimovale južno
Dispersante,
zaustavljaju u našem priobalju do proljep-
šavanja vremena. Najintenzivniji proljetni
prelet šljuke u kontinentalnom dijelu BiH
šljukarski
metak
događa se početkom ožujka, s odstupa-
njem nekoliko dana prije ili poslije.
Šljuke nikada ne dolaze s jakim vjetrovi-
ma, a rado sele u vrijeme utihe. Ukoliko
je jesen s dosta padalina, možemo ih naći Brzo i uspješno pucanje
na povišenim mjestima; za sušnih jeseni
nalazimo ih na ravnim, vlažnim mjestima.
u lovu na šumske šljuke
Jugo i bura jako su problematični za lovce. bene, stvar je vještine
Po takvu vremenu, prije nego što psi dođu
na udaljenost da ih osjete, šljuke nečujno, lovca, a vještina je rezul-
u niskom i kratkom letu odlete i umire se tat vježbanja i umijeće
na drugom mjestu. Psi ptičari tada rade
mnogo lažnih stajanja na posve svježim pojedinca. U praksi se
tragovima, a mjesta na kojima šljuke mi-
ruju obično ne registriraju.
pokazalo da su naju-
Po južnom vremenu šljuke će ispred psa spješniji lovci na sitnu i
dosta daleko pješačiti i trebat će dugo
ići za psom tragom šljuke, sve dok ona pernatu divljač oni koji
ne dođe do prepreke te bude prisiljena na streljanama vježbaju
zaustaviti se.
Oblačni, hladni dani, pa čak sa sitnom gađanje jedne od sport-
kišicom na granici snijega, s umjerenim
vjetrom, sigurno su najpovoljniji za lov na
skih disciplina (trap,
šljuke. skeet). Zbog toga se
Što se tiče pušaka i kalibara, oni su većini
prosječnih lovaca dostupni, a dobar izbor „šljukarima“ preporučuje
je kalibar 12, ili pak nešto lošiji ali jako češći izlazak na streljane
upotrebljiv kalibar 16. Samo vrhunski
obučen strijelac može glinenih golubova
koristiti kalibar 20. Kalibri
manji od „dvadesetke“ uop-

će se ne preporučuju jer
nemaju dovoljno kuglica za
široko pokrivanje cilja.
Za dugotrajniju pretragu
terena poželjno je imati la-
ganu pušku. Lagana puška,
međutim, traži i lakše pu-
njenje. Za lov šljuke pože-
ljan je metak težine olovne
sačme u rasponu od 28 do
35 grama te se sukladno
s njim preporuča i puška
težine oko 3 kg, kraćih
cijevi i manjih čokova radi
širega sačmenog posipa.
Teško punjenje i laka puška
izazivaju teško podnošljiv
povratni udarac u rame,
što je bolno i neugodno za
lovca.
O
vo je neobičan i zanimljiv
metak namijenjen za lov šljuka i fazana
sa psom ptičarom u šumi, i u svim situ-
acijama u kojima je divljač pod fermom
ili izlijeće na kratkoj udaljenosti, a koje
zahtijevaju brz hitac najdalje na 20-25
metara.
Ovaj se metak nije počeo proizvoditi
slučajno, naprotiv, nastao je kao slijed
neprestanih zahtijeva za ovim posebnim
tipom lovačkog streljiva.
Corrado Capodicasa, talijanski oružar i
balističar, ali i cijenjeni lovni stručnjak,
nije se puno premišljao da proizvede
metak koji je prilagođen za lov te lovne
divljači, te zbog „ferme“ pasa ptičara i
drugih čimbenika povezanih s priro-

14
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

Čep običnog i dispersante metka
dom mjesta gdje je koristan ili
gotovo nužan dosta obilan i
širok rasip sačme na srednjim i
srednje kratkim udaljenostima.
Metak je konstruiran tako da
je u prostor sačme (košarica)
postavljen plastični križni
umetak koji dodatno raspršuje
kuglice. Križ se sastoji od četiri
plastična kraka zavarena u sre-
dini, a na rubovima je vidljiva
nazubljenost koja ga sužava po
sredini i na krajevima svakog
od krakova, što je napravljeno
radi boljeg raspršivanja. Križ
doseže oko ¾ stupca sačme,
čime je razdvaja na četiri
dijela. Budući da tom plastič-
nom umetku treba prostora,
smanjuje se masa predpunje-
nja. Rezultat je toga da takvi
meci najčešće pucaju relativno
meko.
Povećanim rasipanjem sma-
njuje se pokrivanje, a konačni
rezultat je širok posip, ali
manje ujednačen u odnosu na
klasični metak.
Sve to ograničava mu područje
djelovanja na oko 25 metara,
a takvi meci omogućuju upo-
www.lovackisavez-hb.ba
rabu jako čokiranih pušaka u
šumskom lovu i jedva se može
povjerovati u okretanje (vrtnja
sačme) a time je njezino rasi-
panje to veće što je puška jače
čokirana.
Težina barutnog punjenja
„disperzante“ metka je ista kao
kod drugih sačmenih metaka
(oko 1,5 grama), a sačmeno
punjenje sastoji se od kaljenih
olovnih kuglica, dobre zakriv-
ljenosti - (poneki proizvođači
streljiva ovaj metak pune
kockastom ili pak plosnatom
sačmom) srednje tvrdoće s
ukupnom težinom od 28 gra-
ma olova po jednom metku za
kalibar 16, te 28, 32 i 36 grama
za kalibar 12.
Idealan za
vježbanje gađanja
Talijanski proizvođači streljiva
i talijanski lovci otišli su dalje u
primjeni balističkih pravila pa
metke za šljuke i manje ptice
(grlica, prepelica...) pune vrlo
sitnom, kvadratičnom ili
sačmom elipsasta oblika
koja nepravilno leti
i oblikuje vrlo širok
„kišobran“ – posip već
na manjim udaljenosti-
ma. No zato je i odstrel
šljuke izvanredan. Širok
posip možemo, među-
tim, postići i tako da u
istom naboju pomiješamo
sačmu različitih dimenzija.
Primjerice, trap (2,4 mm) sa
sačmom od 2 mm ili čak i
sitnijom. Kada takav „mix“ u
omjeru pola-pola postavimo
u metak, krupnija će sačma
nakon hica „rastjerivati“ onu
sitniju, slabije energije i brzine,
i tako je širiti u „kišobran“.
Praksa je pokazala da su vrlo
uspješni lovci na sitnu pernatu
divljač oni koji na streljanama
vježbaju gađanje u sportskim
disciplinama trap i skeet.
Ovaj metak je idealan i za vjež-
be gađanja jer ima dosta veliku
početnu brzinu, oko 400 m/s,
sa srednje velikom vrijedno-
šću tlaka, što je izvrsno za sve
15
sačmene kalibre.
Podignuta početna
brzina i zadržani
tlak učinkovito
pomažu djelotvor-
nost raspršivača
dajući sačmi bolju
mogućnost da se
rasprši u poje-
dinačnim puta-
njama već nakon
izlaska iz cijevi i
stvori prihvatljivo
raspoređen rasap
čak i na srednjim
udaljenostima. Osim toga, pre-
tjecanje kod kratkih i impro-
viziranih hitaca se pozitivno
osjeti zbog ovoga faktora.
Ovaj sačmeni metak idealno je
rješenje za većinu naših lovaca
koji zbog novčanih (ne)prilika
love samo jednom puškom,
bez obzira na uvjete terena i
vrstu divljači. S primjenom ta-
kvih metaka možemo, ovisno
o potrebi, mijenjati balistička
Nekoliko vrsta dispersante razdjelnika
svojstva standardno čokiranih
sačmarica, (polučok/puni čok)
kakve najviše rabe naši lovci,
bez dodatne skupe investicije
u sačmaricu otvorenih čokova
za lov šljuka u šikari ili lov
prepelice u polju.
Metak s križnim umetkom
STRELJIVO
„disperzante“, koji zapravo igra
ulogu cilindrične cijevi široka
posipa, pomoći će neuvjež-
banim lovcima početnicima
u pucanju na divljač koja se
diže iz nogu pred psom – jer je
lošijim strijelcima čak i polu-
čok desne (gornje) standardne
cijevi nerijetko preuska posipa
za bliže udaljenosti.
Rjeđi posip istodobno manje
trga divljač, osobito sitniju, pa
je „disperzante“ metak kori-
stan i iskusnim strijelcima.
Većina šljuka odstreljuje se za-
hvaljujući refleksnom šoku, što
znači dovoljno je da je pogodi
4 do 5 kuglica sačme i ona je
već na zemlji.
Zbog male biomase (oko 300
grama) za lov šljuke dovoljno
je učinkovita sitna sačma, a
praksa je pokazala da je za to
najbolji promjer sačme 1,9 do
2,5 mm. Napomenimo još da
u jednom metku od 28 grama
olova ima 475 kuglica pro-
mjera 2,2 mm ili 365 kuglica
promjera 2,5 mm.
Mladen Bešlić
LOVIŠTE

AKO bi se poduzele potrebne ŠTETE OD

DIVLJAČI
mjere, štete od divljači bile bi
znatno manje
U našim lovačkim udrugama ne postoji evidencija šteta od divljači. Te štete nisu
male i uglavnom se podmiruju dogovorno s oštećenim. U bližoj budućnosti pristup
štetama od divljači morat će se promijeniti i to najvjerojatnije užim povezivanjem
svih zainteresiranih strana, ponajprije korisnika lovišta, lovačkih saveza te mjero-
davnih ministarstava

Š
Tekst: štete od divljači. Već od prvih se kao šteta od divljači. Šteta od tu, gdje dolazi do naleta vozila
Tomislav Mihaljević smjernica lovnoga gospodare- divljači uglavnom se smatra kao na divljač i pri tome štete na
nja sprječavanje šteta od divlja- aktivnost divljači koja za po- vozilima, sve više preuzimaju
teta od divljači je svaki či ističe se kao važnija zadaća. sljedicu ima negativan utjecaj prevlast pred ostalim negativ-
gubitak vrijednosti nastao kao Divljač svojim obitavanjem, na objekte od gospodarskog in- nim utjecajima koje uzrokuje
posljedica neke radnje divljači, potrebama za hranom, dnev- teresa za čovjeka. Kao što je već divljač. Ova problematika sve
odnosno svaka povreda, uglav- nom ili sezonskom migracijom, rečeno isprva su štete od div- više zaokuplja pozornost kori-
nom imovine, koju učini bilo utječe na stanište, floru i faunu, ljači vezane uz poljoprivredne snika lovišta i stručnjaka te se
koja životinjska vrsta koja je pre- što u određenom trenutku, kulture, domaće životinje te sve više radi na sprječavanju
ma zakonu svrstana u divljač. kada prijeđe granicu toleranci- šumske sastojine. U novije vri- šteta i financijskim izdatcima
Pojam štete od divljači počinje je, predstavlja problem i očituje jeme štete od divljači u prome- koji nisu zanemarivi.
se pojavljivati od trenutka kad
je čovjek počeo gospodariti šu-
mama i poljoprivrednim dobri-
ma i učinjenu štetu od divljači
smatrati gubitkom vrijednosti
imovine s vlastitoga gledišta.
Porastom industrijalizacije, sve
intenzivnijim obrađivanjem
poljoprivrednog zemljišta, glo-
balnom motorizacijom i pri-
stupačnošću motornih vozila
te povećanjem infrastrukture,
sve su veće i štete od divljači jer
se stanište za divljač smanjuje
i mijenja, a divljač se prilago-
đava novonastalim uvjetima te
hranu pronalazi na obrađenim
poljoprivrednim površinama,
ali i stradava u prometu.
Sukladno svemu, logično je
očekivati drukčiju raspodjelu
šteta od divljači na poljopri-
vrednim usjevima, voćnjacima,
vinogradima, stoci, pčelinjaci-
ma te šteta od divljači na šuma-
ma i šteta od divljači u prometu
danas na početku 21. stoljeća.
Jedan od nezaobilaznih čimbe-
nika lovnoga gospodarenja su

16
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

Opseg šteta znatno se poveća-
va od trenutka kada se divljač
intenzivnije uzgaja, odnosno s
povećanjem broja divljači po
jedinici površine. Kako su štete
od divljači posljednjih godina
znatno naglašenije, zbog pro-
mjene zakonskih propisa i pre-
bacivanja obveza suzbijanja i
naknada šteta gotovo isključivo
na korisnike lovišta, posvećuje
im se i veća pozornost. Kako
je već naglašeno osim šteta na
poljoprivrednim kulturama,
stoci i šumarstvu, štete u
prometu danas su sve češće i
financijski opsežnije. Štete u
prometu eksponencijalno rastu
kao posljedica sve modernijih
cesta, snažnih i bržih vozila te
samog povećanja broja vozila
na prometnicama općenito.
VRSTE ŠTETA
OD DIVLJAČI
Prema načinu njihova nastan-
ka, štete od divljači dijelimo
na: odgrizanje, nagrizanje,
obgrizanje, guljenje, struga-
www.lovackisavez-hb.ba
nje, brštenje, trganje, gaženje
i rušenje, odnosno lomljenje
stabala, rovanje i kopanje, iz-
bacivanje gomolja, napad na
stoku i pčelinjake te kao štete u
prometu. Kod šteta u prometu
uglavnom se misli na štete od
divljači u cestovnom prometu i
to na osobnim vozilima i mo-
tociklima, a štete na teretnim
vozilima su zanemarive, kao
i u željezničkom, zračnom te
vodenom prometu. Najveći
počinitelji šteta među divljači
svakako su divlje svinje, zbog
porasta broja i rasprostranje-
nosti, srneća divljač, medvjed,
vuk, lisica te zec obični.
Štete od divljači mogu se
podijeliti i na sljedeći način:
a) štete na poljoprivrednim
kulturama, voćnjacima, vino-
gradima, b) štete na šumskim
sastojinama, c) štete na doma-
ćoj stoci, pčelinjacima, d) štete
u prometu koje nastaju nale-
tom vozila na divljač.
Financijski učinak na ošteće-
nika odnosi se na gubitak pri-
nosa, gubitak vremena i opće-
17
nito na smanjenu vrijednost
njegova vlasništva, a financij-
ski učinak na korisnika lovišta
odnosi se na podmirenje troš-
kova štete koju učini divljač.
U našim šumama najviše štete
učini srneća divljač, divlje
svinje i zečevi, koji glodanjem i
guljenjem kore oštećuju i uni-
štavaju sadnice u rasadnicima i
mladim kulturama, kao i mla-
da stabla u šumi i to poglavito
zimi i u proljeće. Velike štete
divljač čini na poljoprivrednim
usjevima i nasadima, voćnjaci-
ma te vinogradima, uglavnom
biljožderi, a vukovi i medvjedi
napadaju stoku i pčelinjake ti-
jekom godine. Sve su češći na-
padi vukova na stada ovaca te
zbog toga naša lovačka društva
plaćaju velike odštete vlasnici-
ma stada. Nisu rijetki slučajevi
stradavanja kako lovačkih pasa
tijekom lova tako i ovčarskih
pasa od vukova. Najčešće zabi-
lježene štete od medvjeda su na
pčelinjacima, zbog nedovoljno
zaštićenih pčelinjaka i nepodu-
zimanja svih preventivnih mje-
LOVIŠTE
ra od strane vlasnika.
Svaka divljač može učiniti štetu
na motornom vozilu, no veli-
čina štete razmjerna je veličini
divljači. S povećanjem broja
vozila i prometnica te sve sku-
pljim vozilima realno je očeki-
vati i da će se razmjerno pove-
ćavati i štete u prometu te sve
više nadmašivati one nanesene
na poljoprivrednim i šumskim
kulturama. Sudska praksa kod
nas je trenutačno takva da uvi-
jek presudi u korist oštećenog
te su korisnici lovišta redovito
ti koji moraju osigurati nov-
čana sredstva za podmirenje
štete.
ZAKONSKA REGULATIVA
Sukladno Zakonu o lovstvu
F BiH („Službene novine Fe-
deracije BiH“, br. 4/06 i 8/10),
korisnik lovišta dužan je po-
duzimati mjere za sprječavanje
šteta koju divljač može učiniti
imovini ili ljudima na zemlji-
štu i vodi na kojima se nalazi
lovište (održavanje broja div-
ljači prema kapacitetu lovišta,
osiguranje prehrane u lovištu,
postavljanje čuvara i dr.). Vla-
snici zemljišta i stoke, odnosno
korisnici zemljišta na kojemu je
osnovano lovište dužni su na
zemljištu, objektima gdje stoka
boravi i opremi koja se koristi
u obradi zemlje poduzimati
uobičajene mjere za sprječava-
nje šteta od divljači i na divljači
(učinkovitim ogradama, elek-
tričnim pastirom, postavlja-
njem plašila, zaštitom mladih
sadnica omotavanjem ili pre-
mazivanjem, ispašom stoke s
pastirom na površinama dopu-
štenim za pašu, postavljanjem
plašila na kosačice i kombajne,
sudjelovanjem u organizira-
nom pogonu i sl.). Korisnik lo-
višta i korisnici zemljišta i voda
na čijem je području osnovano
lovište, kao i korisnici okolnih
zemljišta i voda, mogu pitanje
nadoknade štete koju divljač
učini regulirati i međusobnim
dogovorom (ugovaranje pa-
ušalne naknade, osiguranjem
LOVIŠTE
kod osiguravajućih kuća i sl.).
Ako divljač učini štetu, korisnik
lovišta je dužan nadoknaditi
štetu vlasniku, odnosno kori-
sniku zemljišta na kojemu se
nalazi lovište. Za štetu koju uči-
ni lovostajem zaštićena divljač
odgovoran je korisnik lovišta u
čijem je lovištu šteta učinjena,
ukoliko je oštećeni poduzeo
propisane mjere zaštite. Štetu
koju učini divljač za koju je
propisana stalna ili privremena
zabrana lova dužan je nado-
knaditi onaj tko je propisao za-
branu.
Izuzetno, za štetu koji uči-
ni medvjed na utvrđenim
uzgojnim područjima naknadu
plaća Federacija BiH u visini od
45 posto, županije u visini od
25 posto i korisnik lovišta u vi-
sini od 30 posto procjene štete.
Nema odgovornosti za štetu
koju je učinio medvjed na stoci
bez pastira kao i u područjima
gdje je paša zabranjena. Obve-
za oštećenog je da sačuva sve
tragove koji ukazuju na učinje-
nu štetu.
Prijava o učinjenoj šteti od
divljači podnosi se županijskom
ministarstvu odmah, a najka-
snije u roku od tri dana od dana
kada je šteta nastala.
Ministarstvo je dužno odmah,
a najkasnije 3. dana po prima-
nju prijave štete, odrediti komi-
siju za utvrđivanje uzroka štete
i procjenu vrijednosti. Komi-
siju čine tri člana: predstav-
nik županijskog ministarstva
(predsjednik komisije), stručna
osoba za procjenu vrijednosti
štete (poljoprivredni ili veteri-
narski stručnjak) i stručna oso-
ba za utvrđivanje uzroka štete
(vještak za lovstvo), šumarske,
veterinarske, poljoprivredne
ili biološke struke s iskustvom
na istim poslovima. Komisija
je dužna odmah izvršiti uviđaj
i o svom radu načiniti zapisnik.
Na uviđaj se pozivaju oštećenik
i korisnik lovišta.
Zapisnik komisije sadrži oso-
bito: mjesto i način nastanka
štete, znakove koji upućuju na
određenu vrstu divljači, obu-
jam i visinu štete, kao i poduze-
te mjere oštećenog prije i posli-
je učinjene štete.
Ministarstvo će pokušati spo-
razumno utvrditi štetu između
oštećenog i korisnika lovišta.
Sporazum o nadoknadi štete
sadrži osobito visinu naknade
i rok njezine isplate. Sporazum
o naknadi štete ima snagu iz-
vršnog naslova. Ako ne dođe
do sporazuma oštećeni će se
pravno uputiti za podnošenje
18
tužbe nadležnom sudu u po-
gledu utvrđivanja štete i njezi-
ne visine.
MOGUĆA RJEŠENJA ZA
SMANJENJE ŠTETA OD
DIVLJAČI
Iako je regulacija brojnog sta-
nja divljači najpraktičniji i
najekonomičniji način sprje-
čavanja šteta od divljači, često
su potrebne i druge metode
poput postavljanja repelenata,
ograđivanja, zvučnih zaštitnih
sustava, optičkih i svjetlosnih
uređaja ili tzv. biljni menad-
žment. Nedostatak kontro-
le divljači vrlo vjerojatno će
uzrokovati probleme s pove-
ćanjem populacije, a time i
šteta.
Same mjere za sprječava-
nje šteta od divljači mogu se
ukratko podijeliti na: a) kon-
trolu divljači odnosno mjere
zahvatom u fond divljači, b)
biljni menadžment odnosno
mijenjanje staništa divljači, c)
primjenu različitih sredstava
za sprječavanje šteta od div-
ljači (fizičke barijere, zaštitne
ograde, mirisne ograde, repe-
lenti, odbojna sredstva, plašila,
znakovi upozorenja te kombi-
nacija navedenih sredstava).
Korisnik lovišta trebao bi us-
postaviti korektan odnos s
vlasnicima poljoprivrednih i
šumskih površina unutar lo-
višta, te s nadležnim poduze-
ćima za ceste, a sve kako bi se
što učinkovitije i bezbolnije
provodile mjere sprječavanja
šteta od divljači.
Kod nas u udrugama ne po-
stoji evidencija štete od div-
ljači, iako ona nije mala.
Štete se uglavnom podmiru-
ju dogovorno s oštećenim.
Očito je da će se u skorijoj
budućnosti pristup štetama
od divljači morati promijeniti
i to najvjerojatnije užim
povezivanjem svih zaintere-
siranih strana u sprječavanju
nastanka šteta. Tu se ponaj-
prije misli na korisnike lovišta,
lovačke saveze te mjerodavna
ministarstva.
Dakle, poduzimanjem svih po-
trebnih mjera u gospodarenju
lovištem mogu se izbjeći ili
smanjiti štete od divljači i pla-
ćanje velikih novčanih odšteta.
Ova je tema već odavno aktu-
alna i nezaobilazna u zemlja-
ma Europske unije i struka
sve više radi na rješavanju ove
problematike, mijenjanjem
pravne regulative i provođe-
njem preventivnih mjera.
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Reporta
LU M. M. BIKAN Vir ža

Ciljevi visoki,
kao kršni Zavelim

S obzirom na to da je u virskom lovi-

štu izgrađeno dovoljno lovačkih kuća,
stalno je aktualna mogućnost razvoja
lovnog turizma. U tu se svrhu planira
izgradnja lovačkog doma, a povoljna je
okolnost što u okolici ima dosta smje-
štajnih kapaciteta za lovce turiste.

S
Ljubomirom Vučurom, predsjed-
nikom LU „M. M. Bikan“ iz Vira, dogo-
voreno je da se lovište ove udruge zajed-
nički obiđe u subotu 29. ožujka 2014., za
potrebe ove reportaže.
U 10 sati, u zaseoku Koštre nađosmo se s
predsjednikom Upravnog odbora Fide-
lom Koštrom i članom Upravnog odbora
Antom Jurišićem. Domaćini Mića i Neda
počastiše nas rakijom, vinom, uštipci-
ma, sirom i pršutom. Tu smo se dobro
okrijepili i onda – prema Zavelimu. Tajnik
Udruge Ivan Đerek nije mogao s nama, ali
se naknadno priključio.
Današnja LU „M. M. Bikan“ iz Vira bila je
sastavnim dijelom LD „Radovanj“ iz Po-
sušja do 1998., kad se odvojila i osamosta-
lila. To osamostaljenje nije teklo glatko, i
bio je to prvi takav slučaj među članicama
Lovačkog saveza Herceg Bosne. Osamo-
staljenjem su dobili na gospodarenje 7000
ha lovne površine, odnosno zapadni dio
nekadašnjeg lovišta LD „Radovanj“, koji
se proteže na istočnoj strani Zavelima. Za
predsjednika su izabrali Ljubomira Vuču-
ra, koji i danas obnaša tu dužnost.
Kad se ova udruga odcijepila od „Radov-
nja“, imala je 84 člana, od kojih su 52 gla-
sovala za odcjepljenje. Ove godine imaju
103 člana, doduše, dosta ih je na radu u
inozemstvu, ali oni uredno podmiruju
svoje obveze, posebice financijske. Godiš-
nja članarina je 100 KM, uz obvezu jedne
dnevnice ili 30 KM tko ne može doći
raditi. Stalno uposlenih u Udruzi nema,
jedino se nešto malo honorara plati tajni-
ku. Lovočuvarska služba je volonterska,
pri čemu su angažirana dvojica lovočuvara
s ispitom i još šestorica bez ispita. Imaju
pet počasnih članova i svi su oni, prema
riječima naših domaćina, svojim radom to
i zaslužili.
Udruga je organizirana u četiri sekcije: Vir,
Zagorje, Zavelim i Podbila.
DIVLJA SVINJA NA PRVOM MJESTU
Prolaziti ovim lovištem nije baš jednostav-
na zadaća. Brdski je teren, vrh Zavelima je
1346 m nad morem, a kad smo bili ispod
njega činilo se da ga možemo skoro rukom
dohvatiti. Sitna i niska šuma, gustiš, omo-
gućuje divljači zavući se i sakriti od pro-
gonitelja. Što se ide bliže vrhu Zavelima,
šume je sve manje, samo trava. U uvalama
ima i snijega.
Lovište je ispresijecamo makadamskim
putovima koje mogu svladati jedino teren-
ci s četiri pogonska kotača i dobar vozač,
kakav je bio naš.
Nismo imali sreće vidjeti bilo koju vrstu
divljači, vjerojatno smo je vozilom rastje-
rali. Povrh toga čuje se i poneka motorna
pila, što također narušava mir u lovištu.
Domaćini tvrde da u lovištu ima dosta
divlje svinje, zeca, lisice, kune i jarebice
kamenjarke. Medvjed i srna naiđu povre-
meno, a vuk i čagalj češći su gosti. Mi smo
naišli na dosta zečjeg izmeta, što znači da
zeca ima i da ga nisu snašle nevolje njego-
vih rođaka iz ravnice.
U protekloj lovnoj sezoni ovdje su odstri-
jeljena četiri vuka. Skoro sve odstrijeljene
lisice imale su slabo krzno i gol rep, zbog
tople zime linjanje je vjerojatno nastupilo
ranije. Ovdašnji lovci ipak najradije love
divlju svinju, pa im je i fond lovačkih pasa
prilagođen tom lovu. Divlju svinju love
grupno i sa psima, uglavnom goničima,
iako imaju i pokojeg brak jazavčara. Tro-
fejna vrijednost veprova je dobra, nekoliko

19
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

ih je zavrijedilo medalju. Kamenjarka je trajno zaštićena, a zec je

zaštićen ove, a možda i iduće godine.
Nemaju uzgajališta ni za jednu vrstu divljači. Ranije su uvozili faza-
ne, ali su uvidjeli da je to jalov posao, pa su odustali od njega.
Krivolova ima, posebice u pograničnim dijelovima lovišta, ali se
lovočuvarska služba dobro nosi s njim. Dosta je prijavljenih i kažnje-
nih krivolovaca.

OBJEKTI U LOVIŠTU

Još dok je ono bilo jedinstveno, u ovom dijelu lovišta nije baš bilo
nekakvih značajnijih objekata. Lovačkog doma u Viru nema ni
sad, ali ga planiraju graditi čim se riješe problemi oko koncesije
na lovišta. Izgrađeno je sedam lokava, u kojima se voda zadržava
tijekom cijele godine. Neke imaju stacionarnu vodu, neke se pune
izravno iz izvorišta, a neke su dobro napravljene pa ne propuštaju
vodu. Imaju dovoljno hranilišta za divlju svinju, i njih ova divljač
stalno posjećuje.
Fidel, Ljubomir i Ante na izvorištu Javorak
Da bi divljač imala dovoljno hrane, virski lovci oru i zasijavaju
napuštene oranice. Obilazeći lovište, zatekli smo desetak nešto
starijih lovaca kako oru dvije napuštene parcele na Klepuši, koje će,
kako rekoše, do mraka biti zasijane žitaricama. Upitasmo ih, zašto
je takva tišina, ništa se ne čuje, pa ni ganga. Pecnusmo ih opaskom,
stide li se možda te „pisme“. Nije prošlo dugo, začu se ganga, ona
prava posuška, kojoj nadaleko nema „para“. Godila nam je uhu, ali
smo morali dalje, u druge dijelove lovišta.
U proteklom razdoblju ovdje su izgrađene četiri lovačke kuće, a još
jednu mogu koristiti kad god im zatreba. Naime, njezin je vlasnik
u inozemstvu i rijetko dođe, pa je ona gotovo uvijek slobodna. U
vrijeme lova, poglavito zimi kad pada kiša ili snijeg, ove kuće dobro
dođu. U njima se lovci okupljaju pri otvaranju i zatvaranju lovnih
sezona, ali i u nekim drugim prigodama.

VIŠE PASA NEGO LOVACA

U Posušju postoji kinološki klub i on je usko vezan s LD „Radovanj“.

Još jedna kuća u lovištu
Lokva Grabovača, u središtu lovišta
Kinološka aktivnost u LU „M. M. Bikan“ provodi se kroz njezinu
kinološku sekciju. Na čelu te sekcije je Fidel Koštro, čija su ljubav
dugonogi goniči. Ima ih sedam i svi su lovno sposobni. Dokle god se
divlje svinje love sa psima goničima, dugonogih će goniča biti najvi-
še i u ovome i u njemu sličnim lovačkim društvima. U ovoj lovačkoj
udruzi, zanimljivo je, dvostruko je više lovačkih pasa nego lovaca.
Takav odnos ne postoji nigdje u ravničarskim, a posebice ne u većim
gradskim sredinama. Najviše je posavskih goniča, ali ima i trobojnih,
srpskih, alpskih, biglova te poneki brak jazavčar.
Kinološka sekcija ove lovačke udruge dobro surađuje s Kinološkim
savezom Herceg-Bosne.
Čuli smo, iz usta naših domaćina, i jednu zanimljivu priču koja se
donekle tiče i pasa. Naime, ovdje je puno zmija otrovnica, a najčešća
je poskok. Dogodi se da otrovnica ugrize psa. Ponekog uspiju spasiti,
ali neke i ne. Dobro, to je takvo područje, krševito, planinsko, ima i
dosta šikare, pa se zmije imaju gdje sakriti i prezimiti. Ali, nije nam
baš jasno kako zmija uspije izaći iz legla u zimskim mjesecima,
čak i po snijegu. Priča kaže, jedan se lovac htio poslužiti štapom,
ugledao ga je pokraj puta, na snijegu, sagnuo se uzeti ga, no jako
se iznenadio kad je vidio da u ruci umjesto štapa drži povelikog,
od studeni obamrlog poskoka!!! Pomislili smo da je to čista šala, još
jedna „lovačka“, no da je ta priča istinita potvrdiše i ostali sudionici
razgovora. Pa sad…

20
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

LOVNI TURIZAM

S obzirom na to da je u virskom lovištu

dovoljno lovačkih kuća, stalno je aktual-
na mogućnost razvoja lovnog turizma.
U tu se svrhu planira izgradnja lovačkog
doma, a u okolici ima dosta smještajnih
kapaciteta za lovce turiste. Nekada je,
rekoše nam, u ovom dijelu lovišta bilo
divokoza, srna pa čak i medvjeda, što je
atraktivna divljač za lovce turiste. Plani-
raju povisiti članarinu, izgraditi lijepe i
udobne visoke čeke, osigurati veći mir u
lovištu, a kad se dobije koncesija na lovi-
šte, onda će zasigurno biti i drugih aktiv-
nosti. Kako dobro surađuju s ribolovcima
i planinarima, mogli bi se osmisliti i
realizirati i neki zajednički projekti.
Čelništvo virske lovačke udruge, takav
smo dojam stekli, jako vjeruje u svoje
članstvo, u svoje lovce i jako je optimi-
stično. Da što prije i što lakše ostvare
svoje planove, najmanje je što im čovjek
može poželjeti.

Dobroslav Vrdoljak Orači, sijači i gangaši za ručkom

slih zečeva, omjer spolova 1:1, koji će onda

biti pušteni u lovište. Tako je i učinjeno, pa
je u lovište početkom ožujka 2014. pušteno
60 zečeva, po cijeni od 160 KM. Zečevi su
podijeljeni po sekcijama prema broju nji-
hovih članova, u nekoliko vremenskih in-
tervala.
Ove se godine očekuje veći prirast mladih
zečeva jer su sve ženke bile skotne, a ako
bude sreće trebale bi se još koji put okoti-
ti tijekom godine. No, ako ove godine ne
bude vidljivih rezultata na terenu u brojno-
sti divljači – jer je ovaj put sve odrađeno
kako treba i na vrijeme – onda stvarno ne
vidimo svrhe puštanja divljači iz kaveznog
LD Golub Čitluk uzgoja u lovište, to je onda samo bacanje

Osamdeset zečeva
novca i ništa drugo.
Za lipanj je sa Stipom i Nikolom Prgom
ugovoren otkup još dvadesetak ovogodiš-

iz kaveza u lovištu njih mladih zečeva po cijeni od 140 KM.

Oni će također biti pušteni u lovište, pa će
tako u 2014. lovište biti bogatije za ukupno
80 zečeva.

P
o završetku lovne sezone Upravni
odbor LD „Golub“ svake godine na-
stoji obnoviti fond zečje divljači kao
osnovne plemenite divljači u lovištu kojim
gospodari ovo lovačko društvo.
Ove se godine s tim poslom krenulo već
na skupštini Društva, održanoj početkom
listopada 2013., kad je donesena odluka da
ovdašnji uzgajivači Zdravko Mršić te Stipe
i Nikola Prga tijekom zime, do završetka
sezone 2013./2014., prehrane i u prostoru
za podivljavanje pripreme 30 parova odra-
Koristimo ovu priliku i apeliramo na sve
članove Društva da daju svoj doprinos oču-
vanju puštene divljači kako bi je što veći
broj opstao u prirodi.
G. Prskalo

21
www.lovackisavez-hb.ba
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Porast brojnosti
većine sitne divljači
O
vogodišnje proljetno
prebrojavanje sitne
divljači, propisano
člankom 4. stavak 2. Pravilni-
ka o uvjetima gospodarenja
lovištima na području lovišta
„Vitez“, obavili su pripadni-
ci LO „Kruščica“ Vitez i LO
„Vitez“ Vitez. Prebrojavanje
sitne divljači obavljeno je na
području lovne jedinice „Ku-
ber“. Za organizaciju prebroja-
vanja bili su zaduženi Nedim
Bektaš i Dragan Strukar, glavni
lovnici.
Sudionici prebrojavanja okupili
su se na zbornom mjestu kod
objekta „Vila“ u Na-
diocima. Nakon
postrojavanja,
upoznavanja
PREBROJAVANJE sa zadaćama
DIVLJAČI i pravilima,
podijeljeni su
listići za pre-
brojavanje i određen raspored
lovaca. Lovci koji su se trebali
rasporediti na motriteljske
točke organizirano su preveze-
ni, nakon čega su pješice došli
do planiranih odredišta. Kada
su svi sudionici prebrojavanja
pravilno raspoređeni dan je
znak za pokret skupine zadu-
žene za prolaz kroz plohu.
Predivan sunčan dan, s malo
prohladnim jutrom, uz odličnu
vidljivost i tišinu, omogu-
ćio je dobar pregled ploha
odabranih za prebrojavanje
i jasno uočavanje pokrenute
divljači. Gotovo idealan dan za
boravak u prirodi. A uz to još
i koristan! Proljetno prebro-
javanje divljači od suštinskog
je značenja za izradu dobrih
planskih dokumenata. Na
temelju prebrojavanja utvr-
đuje se matični fond divljači
u jednom lovištu, s kojim se
22
ulazi u proces reprodukcije.
Proljetno prebrojavanje ujedno
je i potvrda dobroga ili lošega
gospodarenja divljači, odnosno
cjelokupnim lovištem.
Brojno stanje divlje patke utvr-
đeno je stalnim opažanjem,
promatranjem, brojenjem na
vodenoj površini akumulacije
„Male hidroelektrane“ Vitez-2
na rijeci Lašvi. Brojno stanje
fazana također je utvrđeno
promatranjem, odnosno
brojenjem na dva odvojena
lokaliteta – Viteško polje i
Mali Mošunj. Druga populaci-
ja je rezultat unosa fazana, uz
postupno zadržavanje u svoje-
vrsnom „prihvatilištu“, nakon
čega su pušteni u slobodnu
prirodu. Populacije fazana
su malobrojne, ali stabilne.
Prebrojavanje zeca, jarebice
poljke i ostalih vrsta sitne
divljači obavljeno je na dvjema
Tim za prebrojavanje divljači
Lo Vitez Vitez
oglednim plohama: prvoj, koja
obuhvaća šire područje na
potezu Jezero – Đidina bara –
Panjca – Doline – Braline kuće
– Kratine, te drugoj, koja obu-
hvaća šire područje Kratine
– Marino guvno – Dobra voda
– Šamijine njive – Gola kosa –
Krčevine – Ćitar. Primijenjena
je metoda uzoraka.
Akcija je završena druženjem
kod lovačke kuće na Kuberu.
Brojnost zeca je u porastu u
odnosu na proteklu godinu,
brojnost fazana i divlje patke je
u blagom porastu, ali je značaj-
no smanjena brojnost jarebice
poljke. Od predatora broj lisica
je znatno smanjen, a brojnost
kune bjelice stagnira.
Na ovakvu brojnost divljači
najviše su utjecali: smanjenje
životnog prostora divljači (čitaj
urbanizacija); prometni gubici;
proljetna paljenja trave i koro-
va, te jesenska paljenja strništa,
u kojima strada dio divljači,
a uništi se i hrana i zaklon
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

divljači; krivolov i lovokrađa;
narušavanje mira u lovištu; psi
i mačke lutalice; neuravnoteže-
na brojnost pojedinih predato-
ra; zasijavanje monokultura na
većim površinama; nepropisno
korištenje kosačica, bez ugra-
đenih plašilica; korištenje her-
bicida i pesticida u proizvodnji
hrane, te na kraju i zbog
nedostatka dovoljne količine
hrane za neke vrste divljači
tijekom određenoga vremen-
skog razdoblja u godini.
Na dio naprijed navedeno-
ga, lovci su djelomice mogli
utjecati. Za ostatak je potrebno
angažiranje pojedinih segme-
nata šire društvene zajednice.
Uzme li se u obzir da su lovci
iz Viteza imali zabranu svih
aktivnosti u lovištu „Vitez“ do
početka ljeta 2013., te da je za
značajnije promjene potrebno
vrijeme, možemo biti zado-
voljni brojnosti sitne divljači u
lovištu „Vitez“.
Na kraju, riječ-dvije o odzivu
lovaca na prebrojavanje. A
on je, najblaže rečeno, ne-
zadovoljavajući. Nekada, ne
tako davno, broj sudionika na
prebrojavanju iz jedne lovačke
udruge bio je veći nego sada
kada su sudjelovali lovci iz obje
lovačke udruge. Pitanje je to za
vodstva obiju udruga, kao i za
vodstva lovnih jedinica, koje su
trebale biti nositelji aktivnosti.
Zakazali su i lovni odgajatelji.
A gdje nema lovnih odgajate-
lja, nema ni lovnih pripravni-
ka. Svi pripadnici ovih dviju
udruga koji nisu sudjelovali u
prebrojavanju, a koji budu čita-
li ovaj tekst i gledali odabrane
fotografije, trebali bi se, barem
na trenutak, posramiti. Milko
Omazić, kao invalid bez noge,
uz pomoć štaka sudjelovao
je u prebrojavanju. I ne samo
to! Bio je dio skupine koja se
kretala tijekom prebrojavanja
na drugoj plohi. Svaki daljnji
komentar je suvišan.
I. Drmić Milko Omazić - lovac za primjer

LD PAVLOVICA Novi Travnik

Planirano, najvećim dijelom i ostvareno SKUPŠTINA

Izvješće o materijalno-finan-
Radno predsjedništvo skupštine cijskom poslovanju Društva u
2013. godini i plan financiranja
za 2014. godinu podnio je tajnik
Društva Anto Cvitanović, a
izvješće Nadzornog odbora
njegov predsjednik Ivica Fišić.
Predsjednik Nadzornog odbora
predložio je Skupštini da usvoji
oba izvješća, jer Nadzorni odbor
nije našao nikakvih nepravil-
nosti u radu, što je Skupština
jednoglasno i učinila.
U izvješću Vlade Kneževića,
glavnoga lovnika Društva, nagla-
šene su aktivnosti oko dobivanja

P
od predsjedanjem Slavka
Marina i u nazočnosti 25
od ukupno 33 zastupnika
iz sekcija Gradina, Bučići, Sebe-
šić, Mravinjac i Novi Travnik,
krajem veljače 2014. održan je
sastanak Skupštine LD „Pavlovi-
ca“ Novi Travnik.
Nakon usvajanja dnevnog reda,
uslijedilo je izvješće o radu
Društva u 2013. godini koje je
podnio Mirko Lešić, predsjednik
Društva. U izvješću je naglašeno
da su realizirane gotovo sve pro-
gramske zadaće, a posebno su
istaknute aktivnosti u primjeni
Zakona o lovstvu i podzakon-
skih akata, sudjelovanje na
sastancima Županijskog vijeća
za lovstvo i na sastancima sa
županijskim ministrom poljopri-
vrede, vodoprivrede i šumarstva,
aktivnosti oko godišnjeg plana
gospodarenja lovištem, dovr-
šetka izgradnje lovnotehničkih
i lovnogospodarskih objekata,
otkrivanje i sprječavanje krivo-
lova, čišćenje lovišta, suradnja
s Lovačkim savezom Herceg
Bosne, Policijskom stanicom
Novi Travnik, općinskim struk-
turama vlasti, medijima i, na
kraju, aktivnosti oko pripreme i
polaganja lovačkog ispita, gdje
je Društvo postalo bogatije za
sedam novih članova.
Nakon rasprave, izvješće je
jednoglasno usvojeno.
suglasnosti na godišnji plan
gospodarenja i aktivnosti oko
sprječavanja krivolova gdje je
pozvao sve lovce da budu lovo-
čuvari. Glavni lovnik predložio
je Skupštini nekoliko zaključaka
sa sjednice lovnika sekcija, koji
su jednoglasno prihvaćeni i
proslijeđeni Upravnom odbo-
ru Društva na realizaciju po
prioritetu.
Kao što se i očekivalo, najviše
rasprave bilo je oko dobivanja
suglasnosti na Godišnji plan
gospodarenja lovištem i oko
provedbe Zakona o lovstvu u
smislu određivanja granica i
dobivanja lovišta na gospodare-
nje, kako bi se moglo pristupiti
Anto Cvitanović,
počasni član Društva
izradi lovnogospodarske osnove
koju gospoda iz ministarstva
uporno traže, a svjesni su da va-
ljanu lovnogospodarsku osnovu
ne posjeduje ni jedno lovačko
društvo.
Po usvajanju izvještajnih i
planskih dokumenata, prijedlog
sekcija i Upravnog odbora Druš-
tva da se Anto Cvitanović, tajnik
Društva, proglasi počasnim
članom Društva, zastupnici su
jednoglasno prihvatili.
A. Cvitanović

23
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Elitna glazbena imena i – džip Pajero

S
voju trinaestu lovačku večer – tra-
HLU Malič Grude Lovačka dicionalno druženje lovaca, sim-
večer patizera lova, sponzora i donatora
– Hrvatska lovačka udruga „Malič“ upri-
ličila je u Hotelu „Otok“ u Grudama.
Na večer su bili pozvani predstavnici svih
susjednih lovačkih udruga, i onih iz Hr-
vatske. Okupilo se oko 450 uzvanika, što
je jako lijep broj.
Za organizaciju ovako kvalitetne večeri
najzaslužniji je Doni Mikulić jer je, izme-
đu ostalog, za zabavljače „doveo“ zvučna
glazbena imena: Šimu Jovanovca, Stje-
pana Jeršeka-Štefa i Tamburaški sastav
„Džentlmeni“, imena kakva se rijetko su-
sreću na lovačkim zabavama.
Večer je, riječima dobrodošlice, otvorio
Branko Leko-Liska, predsjednik HLU
„Malič“, i riječima toplih pozdrava upu-
ćenih domaćim lovcima, lovcima iz su-
sjednih lovačkih udruga, predstavnici-
ma lovačkih udruga iz Središnje Bosne,

brat Pero. Jure Marić tako-

LD sokol Nova Bila
đer slijedi očeve stope, jer je

Mladi lovci na djelu

njegov otac Miroslav dugo-
godišnji član Društva. Osim
njih treba spomenuti: Brunu
Čilića, Borisa Marića, Nikolu
Biljka, Velimira Stojaka, Pre-

Z
a lovostaja, članovi LD
„Sokol“ ulažu velike
napore da divljači osigu-
raju dovoljno hrane i vode, u
čemu se posebice ističu mladi
lovci. Danijel Vidović jest mlad
po godinama života, ali ne i po
lovačkom stažu. Još kao dječak
obilazio je lovište sa svojim
ocem Draženom, lovnikom
sekcije Gorčevica. Domagoj
Bobaš je lovac pripravnik koji
aktivno sudjeluje u svim akci-
jama u lovištu. Član Društva
postao je sa svoje dvije godine,
njegov otac Dragoljub bio je
glavni lovnik Društva, sad je
tajnik sekcije Koričani. Željo
Babić također je vrijedan mladi
lovac. Nastavio je obiteljsku
tradiciju jer je njegov pokojni
otac Stipo bio član Društva, a
član Društva je i Željin stariji
draga Bikića, ima ih još, koji
se spremno odazovu svakom
pozivu na radnu akciju. Njima
uistinu nije ništa teško, ako
je u pitanju briga o divljači i
uređenje lovišta. To nije ostalo
nezapaženo, pa su dobili mno-
go pohvala od svojih starijih
kolega lovaca.
Osim članova Društva, na rad-
ne se akcije odazivaju i mnogi
mladi koji žele jednoga dana
postati njegovi članovi. Među
njima se posebice ističe Igor
Čurak, koji želi ići stopama
svoga djeda Pave, počasnog
člana Društva, i oca Nikole,
lovnika sekcije Dolac.
Sudeći po ovome, LD „Sokol“
nema razloga “strahovati” za
svoju budućnost.
R. Bajo

24
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Branko Leko-Liska i Dragan Stojak Voditelji lovačke večeri Mario Ćorluka, dobitnik Pajera

predstavnicima Lovačkog saveza Herceg
Bosne te nositeljima političkih i drugih
dužnosti nazočnih ovom događaju.
Načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj,
pohvalio je rad Udruge i obećao pomoć
pri rješavanju nekih problema oko gos-
podarenja lovištem, kolike su njegove
ovlasti.
Priliku da se obrati nazočnima dobio je
Dragan Stojak, predsjednik Lovačke or-
ganizacije „Vitez“, izrazivši želju za uspo-
stavom čvršće suradnje, pa i bratimljenja,
između svoje i grudske lovačke udruge.
U tu svrhu priložio je i pismo namjere
koje je donio sa sobom. Njegov je prijed-
log dočekan s velikim oduševljenjem, pa
se uskoro očekuje potpisivanje povelje o
bratimljenju.
U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne i
njegova predsjednika Ilije Vrljića, nazoč-
ne je pozdravio Ivica Lučić, tajnik Saveza.
Za uspješnu organizaciju lovačke veče-
ri, poglavito glede tombole, zaslužni su
Upravni odbor Udruge i lovne sekcije.
Među brojnim bogatim dobitcima na
tomboli, posebice je atraktivan bio džip
Mitsubishi Pajero, a dobio ga je član do-
maće udruge Mario Ćorluka.
Na večeri su uručene diplome o polože-
nom lovačkom ispitu i lovačke iskaznice
12-orici novih članova Udruge.
E. Jurčić

LD fazan Odžak
S
kupštini LD „Fazan“,
održanoj 13. travnja ove
godine u Lovačkom domu
u Odžaku, kojoj je nazočilo 37
zastupnika od ukupno 49, pret-
hodili su sastanci po sekcijama
na kojima su razmatrana sva
izvješća, što je bila dobra osno-
va za produktivnu i kvalitetnu
raspravu na ovoj skupštini.
Zaključci i realizacija zaključa-
ka s prethodne, XI. skupštine
jednoglasno su usvojeni.
Izvješće o radu Upravnog
odbora za prethodnu godinu
podnio je predsjednik Druš-
tva Dragan Guberac, i ono je
jednoglasno usvojeno.
Izvješće o radu Nadzornog
odbora za prethodnu godinu
pročitao je tajnik Društva, jer
je predsjednik Ivo Barišić bio
opravdano odsutan. Izvješće
je jednoglasno usvojeno uz
Očekivano suglasje
konstataciju da predsjednik
tog tijela treba obvezno biti
nazočan sastanku Skupštine.
Izvješće o radu Disciplinskog
suda podnio je predsjednik
Suda Mato Topolovac, i ono je
Zastupnici nisu imali primjedbi na podnesena izvješća
jednoglasno usvojeno.
Također jednoglasno, usvojeni
su sljedeći dokumenti: Izvješće
za lovnu 2013./14., Izvješće
o financijskom poslovanju u
2013. godini, Financijski plan
SKUPŠTINA
za 2014. godinu, Godišnji plan
gospodarenja lovištem za lov-
nu 2014./15. te Kalendar lova
za lovnu 2014./15.
Usvojene su izmjene i dopu-
ne Statuta Društva, a tiču se
ograničenja mandata na ne
više od dva mandata uzastopce
za tijela Društva.
Razmatrana je žalba lovca
Nihada Hodžić Mehića na
presudu Disciplinskog suda
i Rješenje Upravnog odbora
te je donesena jednoglasna
odluka da se žalba odbija kao
neosnovana, odnosno da se
potvrđuje presuda Suda.
Na kraju, zadužen je Upravni
odbor Društva za organizaciju
rada sekcija u svezi s brojnim
stanjem i lovnom površinom
po sekcijama.
N. Garić

25
www.lovackisavez-hb.ba
AKTUALNO
Priprema za sjetvu
J edan od ciljeva lovnoga
gospodarenja većine lovač-
kih udruga mogao bi biti
uzgoj zdrave, snažne i stabilne
populacije divljači koja obitava
u lovištu. Tendencija je postići
srednju do visoku trofejnu
vrijednost divljači metodom
prirodnog uzgoja, uz osigura-
nje postojanosti ekosustava,
održavanja prirodnoga geno-
fonda i gospodarskoga kapaci-
teta lovišta koji ne nanosi štete
gospodarstvu i staništu.
Jedan od bitnih čimbenika za
to je osiguranje kvantitativno i
kvalitativno dovoljne količine
raznovrsne hrane potrebne za
opstanak divljači. I to tijekom
cijele godine. Ukoliko naprijed
navedeni uvjeti nisu ispunjeni,
divljač započinje praviti štete
na usjevima, za što su odgo-
vorne lovačke udruge kojima je
lovište dodijeljeno. U drugom
slučaju divljač, poradi nedo-
statka hrane migrira, najčešće
u susjedna lovišta. Već tada
se može govoriti o prolaznoj
divljači, a to je ujedno i najbolji
signal da nešto treba mijenjati.
Jedan od načina rješenja ovog
problema je kupnja hrane na
tržištu i njezino iznošenje na
hranilišta. No, vrlo često se
ovo rješenje mora odbaciti,
“Hum” na rasađivanju
lo vitez Vitez
Formiranje remiza i
proljetna sjetva
barem uz sadašnje prihode
lovačkih udruga, uz koje stoje
znatni izdaci za profesionalnu
lovočuvarsku službu. Drugi
način rješavanja problema,
lovcima mnogo prihvatljiviji,
jest vlastitim snagama proizve-
sti dovoljne količine hrane.
Lovci članovi LO „Vitez“
odlučili su da će ove godine iz-
vršiti akcije podizanja remiza,
obradu njiva i drugih pogod-
nih površina. Na njima su već
zasijane (ili će biti zasijane)
određene vrste žitarica (zob,
kukuruz), djetelina, čičoka i
divlje voćkarice. Zahvaljujući
Niki Čavari i „Rasadniku“ iz
Busovače, dobiveno je preko
1200 sadnica divlje jabuke
te divljeg i pitomog kestena.
Hum, Gradina, Ravna njiva,
Krajkovače, Njivica, Raščevac,
Smilovište, Liskovina, Kreme-
nik, Kratine, Jelovac, Šikara i
Jakića gajevi širi su lokaliteti na
26
kojima je, ili će biti, izvršena
sjetva, odnosno zasađivanje
sadnica. Vrijeme je bilo naklo-
njeno radovima. Neposredno
nakon što je izvršena sjetva,
odnosno rasađivanje, pala je
kiša. Budući da je nekoliko
dana natapala suhu zemlju, dr-
žimo da će povoljno djelovati,
te da će većina sadnica preži-
vjeti. Ovakvom disperzijom
hrane po lovištu spriječit će se
koncentriranje divljači, čime će
se otežati posao i krivolovcima
i predatorima.
U sklopu izvršenja plana
prehrane i prihrane divljači, u
prethodnom razdoblju iznese-
ne su znatne količine raznovr-
sne hrane biljnog i životinjskog
podrijetla, soli, te mineralnih
dodataka. Uz nju bi se divljač
trebala što prije oporaviti
od prošle zime. Trebao bi se
smanjiti i pritisak predatora na
divljač, te omogućiti divljači
da što snažnija uđe u razdo-
blje reprodukcije, odnosno
donošenja pomlatka. Također
divljač će imati hranu dok iz
prirode ne pristigne nova,
svježa hrana.
Već ove godine divljač će
tako imati remize, u kojima
će imati i hranu i zaklon. Dio
koji pretekne će se skladištiti, a
upotrijebit će se kao hrana za
zimsku prehranu divljači. Što
se voćkarica tiče, dio njih bi se,
već sljedeće godine, cijepio od-
govarajućim autohtonim vrsta-
ma voća, čime bi se dodatno
poboljšala kvaliteta hrane za
divljač. Dugoročna prosudba
kaže da bi, uz 50 posto preživ-
ljavanja sadnica, nakon sedam
godina mogle biti zadovoljene
potrebe za svježom hranom za
broj divljači definiran gospo-
darskim kapacitetom lovišta.
I. Drmić
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

ld pavlovica Novi Travnik
Dok je Draženka,
kažu, Sebešić je prvi…
Š
esto nadmetanje u igri
prstena između pet
sekcija LD „Pavlovica“
upriličeno je 1. ožujka ove
godine u Sebešiću. Osim
lovaca „Pavlovice“, nazočili
su mu i članovi iz susjednih
lovačkih društava te brojni
građani Novog Travnika.
Ove su godine u lovačku
kuću mogli stati svi proma-
trači, jer je predsjednik sekci-
je Stipo Ivoš održao obećanje
i povećao površinu lovačke
kuće.
Nakon minute šutnje za
umrle članove Društva i
pozdravnih riječi Stipe Ivoša,
nazočnima se prigodnim
riječima obratio Mirko Lešić,
predsjednika Društva, uru-
čivši na kraju svim predsjed-
nicima sekcija monografiju
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Završnicu su izborile sekcije
Gradina i Sebešić, a Mravinj-
cu i Bučićima preostala je
borba za treće mjesto.
Nakon zanimljive i neizvje-
sne borbe, sekcija Sebešić
porazila je Gradinu i osvojila
prvo mjesto, druga je dakle
bila Gradina, a u borbi za
treće mjesto sekcija Bučići
bila je bolja od sekcije Mravi-
njac koja je tako ove godi-
ne, kao četvrta, ostala bez
pehara.
Pehare pobjedničkim ekipa-
ma ove je godine, u trajno
vlasništvo, uručio tajnik
Društva Anto Cvitanović.
Za prvo mjesto sekcije
Sebešić najzaslužniji su bili
Slavko Jakić, koji je dobro
pronalazio skriveni prsten
sekcije Gradina, i posebno
“Produžetak” ove popularne igre Draženko Jakić, koji je goto-
vo sam uspijevao sakriti i po
stotinu kapa odjednom te je
proglašen najboljim igra-
čem turnira. Kako rekoše
IGRA natjecatelji, nema igrača
PRSTENA koji ga može pobijediti, i
kad on igra prvo će mje-
sto uvijek osvojiti sekcija
Sebešić.
Tajnik Društva još se jednom
Saveza „Dvadeset godina prilici poticajnim riječima
obratio lovcima zahvalivši im
pod stijegom Herceg Bosne“ također obratio natjecatelji-
na dobroj volji i zajedništvu
uz želju da ona bude dostup- ma i publici.
koje krasi ovu lovačku udru-
na svim članovima sekcija i Lovački šešir je „odlučio“
gu, a potom su na red došli
posjetiteljima lovačkih kuća. da turnir otvore Mravinjac
hranom bogato „okićen“ stol
Potom se pristupilo izvlače- i Sebešić, drugi su par bile
i sebešićka „gromovača“ Sti-
nju natjecateljskih parova, sekcije Gradina i Bučići,
pe Ivoša, Vlade Kneževića te
čemu je bio nazočan i Slavko a sekcija Novi Travnik je
Draženka i Slavka Jakića.
Marin, predsjednik Skup- odustala poradi nedostatka
Za drugi dio „igre“ pobrinuli
štine Društva, koji se u toj igrača.
su se Vatroslav Grubešić,
Draženko Jakić i Mijat Ivoš,
koji su na harmonici neu-
NATJECATELJI morno svirali izvorne pjesme
i kola iz ovih krajeva.
Sebešić: Slavko Jakić (kapetan), Stipo Ivoš, Draženko Pred rastanak, negdje u ju-
Jakić, Vlado Knežević i Mijat Ivoš. Gradina: Vlado Mar- tarnjim satima, sudionici su
ković-Adeša (kapetan), Franjo Cvitanović, Anto Cvitano- sugerirali Stipi Ivošu da još
vić, Krunoslav Cvitanović i Spomenko Barić. Bučići: Sti- jednom proširi lovačku kuću,
po Marin (kapetan), Dragan Jukić, Slavko Marin, Faban možda će to biti potrebno za
Marin i Saša Baškarad. Mravinjac: Jozo Lešić (kapetan), iduće natjecanje.
Mirko Mićo Lešić, Jure Tomić-Jurka.
A. Cvitanović
27
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
ld MOSOR Široki Brijeg
Jednoglasno,
uz poneku kritiku i primjedbu
Provjeravalo se i zapisivalo, za svaki slučaj
S
voju redovitu, proljetnu skupštinu
LD „Mosor“ održalo je 15. travnja
2014. u širokobriješkoj općinskoj vi-
jećnici. Nazočilo joj je 29 zastupnika, od
ukupno 33, a otvorio ju je Krešo Ćavar,
predsjednik Društva.
Zastupnici su jednoglasno prihvatili pred-
loženi dnevni red, pa je Skupština nastavi-
la raditi točku po točku, do kraja.
Izvadak iz zapisnika s prošle skupštine
usvojen je jednoglasno, bez rasprave, a
potom se prešlo na razmatranje i usva-
janje Izvješća o radu Upravnog odbora
Društva u razdoblju od 1. kolovoza 2013.
do 7. travnja 2014. Raspravljajući o nje-
mu, Blago Lasić, dopredsjednik Društva,
dopunio ga je s nekoliko aktivnosti koje u
njemu nisu spomenute, ali i posebice uka-
zao na dvije stvari koje, po njegovu mi-
šljenju, ubuduće treba promijeniti. Prvo,
ako se već ne može provesti kvalitetno
prebrojavanje divljači u lovištu Društva,
onda treba načiniti bar kvalitetnu procje-
nu stanja i na temelju te procjene izraditi
plan odstrela, a ne samo donijeti lovni ka-
lendar i odrediti lovne dane, kako je to uo-
bičajeno. Drugo, LD „Mosor“ je već dugo
na svojevrsnoj margini u Lovačkom save-
zu Herceg Bosne, što je neodrživo i što se
mora hitno promijeniti.
Za Izvješće o radu Upravnog odbora gla-
sovalo je 28 zastupnika, jedan je bio suz-
držan.
Izvješće o radu Nadzornog odbora tako-
đer je usvojeno uz jedan suzdržan glas, a
Izvješće o financijskom poslovanju Druš-
tva u 2013. godini, nakon nekoliko zastu-
pničkih komentara i upita te pojašnjenja
od strane predsjednika
Nadzornog odbora, pred-
sjednika Društva i tajnika
Društva, jednoglasno je
prihvaćeno.
U Izvješću o radu Tužitelja
Društva, skoro “bijel papir”.
Naime, tužitelj Dragan Du-
gandžić napisao je da nije
mogao pokrenuti nikakav
stegovni postupak jer nije
bilo ni jedne prijave, ni od
strane lovočuvara, niti od
bilo koga drugoga, što je
potaknulo zastupnike Mla-
dena Skoku i Miru Hrkaća
28
SKUPŠTINA
da, navodeći neke primjere, prije sve-
ga trovanje pasa u svojoj lovnoj jedinici,
izraze svoje čuđenje i neslaganje s takvim
radom Društva i s izvješćem Tužitelja, te
su pri glasovanju bili protiv ovog izvješća.
Slično se dogodilo i s Izvješćem o radu
Stegovnog suda, što je i normalno jer je
rad ova dva tijela usko povezan. Ni u jed-
nom, ni u drugom nije moglo biti riječi
ni o kakvoj aktivnosti jer je jednostavno
– nije ni bilo.
Izvješće o radu lovnika Društva, u okviru
kojeg je bilo ponuđeno i Izvješće o odstre-
lu u 2013./2014. i Izvješće o prebrojavanju
divljači, prihvaćeno je jednoglasno, bez
rasprave.
Nešto življa rasprava vodila se o Izvješću
o radu lovočuvara Društva, ali je i ono
jednoglasno prihvaćeno. No, nije bilo teš-
ko primijetiti da zastupnici nisu zadovolj-
ni načinom na koji se sada čuva divljač,
većina ih misli da taj posao jedan lovoču-
var ne može kvalitetno raditi, dakle da nije
problem u trenutačnom lovočuvaru, i da
treba tražiti neki drugi, bolji način čuva-
nja divljači.
Na kraju, Skupština Društva je donijela
odluku da zastupnik u Skupštini Saveza,
umjesto Tome Milićevića, bude Blago La-
sić, zajedno s Krešom Ćavarom i Željkom
Ćavarom, koji su zastupnici odranije.
D. Naletilić
Krešo Ćavar, Blago Lasić, Igor Marušić i
Miljenko Crnjac - radno predsjedništvo
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

S
ekcija Koričani, s lovi-
štem na planini Vlašiću,
najmlađa je sekcija LD
„Sokol“. Osnovana je sredinom
2012., kad je imala svega de-
setak članova, jako vrijednih i
čestitih lovaca, ali se za kratko
vrijeme njihov broj gotovo ud-
vostručio. Predsjednik sekcije
je Ilija Bjelobrk, tajnik Drago-
ljub Bobaš, lovnik Anto Miha-
ljević, a ostali članovi su: Mato
Stojak, Dario Radeljić, Dalibor
Grganović, Franjo Ramljak,
Franjo Petrović, Bruno Rajić,
Darko Gazibarić, Predrag Bi-
kić, Mario Totić, Dragan Lo-
vrinović, Dragan Augustinović,
Niko Baltić, Anto Stojak, Ni-
kola Biljaka i Domagoj Bobaš,
pripravnik.
Sekcija je počela bez osnovnih
uvjeta za rad, no nisu se obe-
shrabrili zbog toga. Dapače,
cilj im je bio – vlastita lovačka
kuća. Godinu dana nisu imali
ni nadstrešnice, zborno im je
mjesto bilo na goloj ledini. No
kad im se povećalo članstvo,
odmah su se posvetili izgrad-
nji lovačke kuće. Dijelom su je
financirali vlastitim novcem, a
dijelom je to učinilo LD „So-
kol“. Kuća koju su izgradili
jako se dobro uklopila u okoliš,
www.lovackisavez-hb.ba
ld sokol Nova Bila
Završetak lovne
sezone na Vlašiću
kao da je tu „nikla“ i oduvijek
bila. Otvorenog je tipa, kao i
sve druge ovoga društva, i svi
koji u nju dođu dobro su došli.
Blizu nje je jedan prelijep slap,
pa često dođu izletnici odmo-
riti se od svakidašnjih briga i
problema.
Lovište sekcije Koričani jako
je bogato raznovrsnom divlja-
či. Na početku sezone lova na
visoku divljač ovdje su odstrije-
ljena tri srnjaka. Ova je sekcija
često domaćin lovcima iz dru-
gih lovačkih udruga koji ovdje
dolaze u nadi da će odstrijeliti
svoj trofej.
U lovištu ove sekcije upriličeno
Ova lijepa lovačka kuća sagrađena je prošle godine
29
je zatvaranje lovne sezone, na
koje se, kao nikad dosad i uspr-
kos nevremenu, odazvalo pre-
ko 150 lovaca. Došli su gosti iz
Orašja, Livna, Viteza, Posušja,
Novog Travnika, Širokog Bri-
jega, Jajca, Travnika, Busovače,
te susjedi iz Republike Srpske.
Zborno mjesto bila je lovačka
kuća na Koričanima, u 7.30 sati,
a lov, koji je vodio Boris Bralić,
glavni lovnik Društva, počeo je
u 9 sati. U međuvremenu lovci
su se za doručak poslužili ku-
hanim kobasicama.
Organizirane su hajke i divljač
je potjerana sa svih strana. Iako
nisu ništa odstrijelili, lovci su
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
bili zadovoljni i dobro raspolo-
ženi, prepričavajući brojne pro-
puštene prilike.
Okupljene lovce pozdravio je
Dario Sučić, predsjednik Druš-
tva, zahvalivši tom prilikom
gostima na dolasku, posebice
Slavku Marinu, dopredsjedni-
ku Saveza, Marku Bilandžiji,
predsjedniku LU „Kuna“ Jajce i
Mirku Lešiću, predsjedniku LD
„Pavlovica“ Novi Travnik.
Ručak je bio pripremljen u 13
sati, kad su se lovci okrijepili
lovačkim gulašom koji su pri-
premili Boris Bralić i Živko
Barbić-Žika.
Raspoloženje na ovom skupu
svjedoči da lovcima uistinu nije
najvažniji odstrel, nego druže-
nje i nova poznanstva. Iako su
snijeg i kiša bivali sve jači, lovci
su nastavili spontano druženje
do kasnih večernjih sati. Har-
monikašu Milku Grebenaru
pjesmom su se pridružili brojni
nazočnici.
Zadnji lov u sezoni protekao je
bez ijednog incidenta, s puno
lijepih dojmova i još više novih
prijatelja. A organizatoru i do-
maćinu lova najveća ocjena za
disciplinu i sigurnost.
R. Bajo
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

je i srneće divljači u lovištu povremeno

LU cincar Livno obitava i ne tako velika populacija divljih
svinja koje se uglavnom love za sezonskih
migracija. Valja spomenuti i stalnu prisut-
SEKCIJA „BOROVA GLAVA“ nost medvjeda, vuka, lisice, kune zlatice i
Priroda nagrađuje trud uložen u lovište kune bjelice, te pojavljivanje, istina dosta
rijetko, risa i divlje mačke. Od velike je važ-

S
ekcija „Borova glava“ LU „Cincar“ iz
Livna broji 52 člana, od toga je 20-ak
aktivnih. Većinom su to ljudi iz sela u
okolici lovišta tako da se svi vrlo dobro po-
znaju i kao lovci, ali i kao susjedi i prijatelji.
Predsjednik Stipe Periša i lovnik Boris Ban-
dov, koji je ujedno i glavni lovnik Udruge,
uz pomoć ostalih članova brinu se da lov i
ostale aktivnosti uredno funkcioniraju.
Lovište ove sekcije prostire se na 50-ak
četvornih kilometara. Nalazi se na sje-
veroistoku livanjskog lovišta i graniči na
Žiškina poljana spremna za sjetvu
sjeveru i istoku s posebnim lovištem „Hle-
bine-Kujača“ kojim odnedavno gospodari
JP HB Šume d.o.o., a na zapadu i jugu gra-
nicu dijeli s livanjskim sekcijama „Grad“ i
„Vidoši“. Većinom je u brdsko-planinskom
području, nadmorske visine od nekih 800
m pa sve do 1695 m što je ujedno i visina
vrha „Osinja glava“ koji dominira terenom.
Sve to mu daje na ljepoti i raznolikosti bilj-
nih vrsta, ali jednako tako i na vrstama i
broju divljači koja tu obitava.
Od životinjskog svijeta, osim brojne zeč-
Pogled sa Suhog vrha
nosti spomenuti i stalnu populaciju velikog
tetrijeba koji je nestao iz većine lovišta u
regiji. Od ostale pernate divljači izdvojili
bismo jarebicu kamenjarku i prepelicu, te
divljeg goluba.
Kad se uzme u obzir sva ova raznolikost
životinjskog svijeta, na nama lovcima je
ne tako mala odgovornost to očuvati i za-
štititi. U posljednje se vrijeme intenzivno
radi u lovištu sve s ciljem očuvanja biljnog
i životinjskog svijeta, u čemu nam, vidjevši
zajednički interes, nesebično pomažu i dje-
latnici JP HB Šume d.o.o. Kupres.
Jedan od velikih problema u lo-
vištu ove sekcije, a vjerujemo i u
ostalim sekcijama, jest krivolov u
svim svojim oblicima, koji u po-
sljednje vrijeme izlazi iz okvira
pojedinačnih slučajeva i prerasta
u masovnu pojavu. Kao takav,
ukoliko se nešto vrlo brzo ne po-
duzme, počet će ugrožavati bio-
lošku i ekološku ravnotežu prirod-
nih staništa divljači.
Zanimljivo je spomenuti i to da u
lovištu trajno boravi nekoliko sto-
tina divljih konja koji su kao takvi

„Jelovnik“ za vrhunske trofeje ld radovanj Posušje

P
očetkom travnja, članovi LD „Radovanj“ iz Po-
sušja zaokupljeni su velikim radovima u lovištu.
Izgradili su pet hranilica za srneću divljač i po
jednu postavili u lovišta: Livakovice, Vranić, Rado-
vanj, Osoje i Starka. U idućem razdoblju na tim će
lokacijama biti izgrađene visoke osmatračnice, koje
će u početku služiti samo kao osmatračnice, a poslije
bi se mogle koristiti kao visoke čeke za lov na razne
vrste divljači.
Ekipa na čelu s predsjednikom Društva Mirom Gali-
ćem odlučila je sačuvati što veći broj srneće divljači
u lovištu. Na ovaj način, uz potreban mir i dovoljnu
količinu vode, divljač će zasigurno opstati i zadržati
se u lovištu. A uz strogu zaštitu ne samo do početka
lovne sezone, nego i kroz cijelu godinu.
Osim hranilica, lovci su popravljali postojeća i gra-
dili nova pojilišta, te zasijavali žitarica na pojedinim
parcelama u lovištu. Dobar primjer skrbi za divljač
M. Galić

30
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

prerasli u svojevrsnu turističku atrakciju.

Zbog toga je povećan ulazak u lovište sve
brojnijih posjetitelja koji nisu ni svjesni da
LU cincar Livno
na taj način uznemiravaju divljač u vrijeme
njezina koćenje i brige za potomstvo, kad
joj, prije svega, treba mir i tišina.
SEKCIJA „PRILUKA“ kad se uzme u obzir da se sve radi sred-
stvima i rukama samih lovaca i nekoliko
Svjesni problema i odlučni u namjeri da se Završena kuća na Borovcu vrijednih mještana sela Priluke, među ko-
nešto poduzme, osim pojačane kontrole i jima treba posebno istaknuti Mirka Kara-

nadzora lovišta, pregovara se o nabavci i
postavljanju četiri prijenosne kamere na
ulazima u lovište. One bi evidentirale da-
tum i vrijeme svih ulazaka u lovište i izla-
zaka iz njega, pa bi se, ako do toga dođe,
koristile kao dokaz na sudu, jer je rečeno
da je to moguće.
Napravljena su pojilišta i čeka na vuka, div-
ljač se zimi prihranjuje i prave se solila, i
ujedno traju pregovori oko izgradnje čeke
i mečilišta za medvjeda, tako da se plani-
ra komercijalizacija i ove vrste lova gdje bi
novac zarađen na ovaj način bio ponovno
uložen u lovište.
Za taj naš rad, koji je sitnica prema onome
što je potrebno i što možemo i moramo
uraditi, bilo kao pojedinci ili kao sekcija,
priroda nas je nagradila povećanjem po-
pulacije zeca, a promatranjem je uočeno
znatno povećanje broja i kvalitete srneće
divljači, što nam je veliko zadovoljstvo i
dokaz da ne radimo „Sizifov posao“.
Još jedan od dokaza našeg rada je taj da
su prošle godine odstrijeljena dva trofejna
primjerka srnjaka, jednoga Krešimir Krešo,
jednoga Josip Solić.
L
ovna sezona 2013./14. u sekciji „Pri- ulu-Kišića, kojima sekcija i ovim putem
luka“ neće ostati u sjećanju po broju zahvaljuje.
odstrijeljene divljači ni po njezinoj Kuća je izgrađena na lokalitetu Borovac
trofejnoj vrijednosti, ali je ostvareno nešto na nadmorskoj visini od 1276 m, odakle se
trenutačno puno važnije. Naime, na loka- pruža pogled na okolni krajolik koji nikog
litetu Borovac izgrađena je lovačka kuća, i ne ostavlja ravnodušnim, tako da je loka-
ako se uzme u obzir da prije toga u lovištu cija već postala sastajalište ne samo lovaca
nije bilo nijednog objekta koji bi zadovoljio nego i sve većeg broja izletnika i ostalih za-
potrebe lovaca za opuštanjem i druženjem, ljubljenika u prirodu.
tim je veća vrijednost ove lovačke kuće.
Usporedno s izgradnjom kuće tekli su i ra- I. Bandov
dovi na uređivanju okoliša i sanaciji
puta.
Razgovarajući s predsjednikom sek-
cije Matkom Vrseljom, lovnikom
Mijom Križanom, lovcima Ivanom
Marijanom, Antom Vrseljom i osta-
lim članovima sekcije, ne možemo
ne primijetiti ponos i oduševljenje na
njihovim licima, jer kako kažu, bilo je
dosta izlazaka u lov kad bi puške i psi
ostali u automobilima, a cijeli dan bi
prošao radeći na kući.
Ovo nikako nije kraj radovima u ovoj
sekciji jer cijeli niz projekata već čeka
na realizaciju. A sve je to još vrjednije

ld sokol Nova Bila

Dar Društvu
– slika sv. Huberta
M
eđu članovima LD „Sokol“ Nova Bila, Stipo Kolenda-
Čipe, lovnik sekcije Ponir i lovočuvar Društva, ističe se
i nečim posebnim – izuzetnim talentom za slikanje na
platnu. Zidove njegova doma, osim lovačkih trofeja, krase i slike
koje je naslikao „za svoju dušu“, kako uglavnom i radi. Kako je
strastven lovac, najdraže mu je slikati prirodu i divljač, tu nalazi
najviše inspiracije. No jednu je sliku radio s posebnom ljubavlju,
sliku sv. Huberta, zaštitnika lovaca, i kad je bila gotova, darovao
ju je Društvu i sad ona krasi ured Društva. Taj njegov dar zaslu-
žuje svaku pohvalu, jer nije lako rastati se od nečega u što ste
uložili puno vremena, truda, ljubavi i talenta.
R. Bajo

31
www.lovackisavez-hb.ba
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
lo vitez Vitez
Potpisan memorandum o suradnji
D
vadeset četvrti veljače ove godine
potpisan je memorandum o zajed-
ničkoj suradnji na zaštiti okoliša.
U memorandum su uključeni općina,
nevladine organizacije, udruge, kao i javne
institucije i poduzeća koja u svojim pro-
gramskim ciljevima imaju i zaštitu okoliša.
Do sada su memorandum potpisali: Op-
ćina Vitez, Udruga sportskih ribolovaca
„Vitez“, Ekološka udruga „Kremenik“, Eko-
loška udruga „Jelinjak“, Hrvatsko planinar-
sko društvo „Vitez“, Planinarsko društvo
„Zabrđe“, Lovačka organizacija „Kruščica“
Vitez, Lovačka organizacija „Vitez“ Vitez,
Šumarija Vitez, Kantonalna uprava za
šumarstvo i Eko udruženje „Vrioci“.
Zadaće potpisnika memoranduma su
praćenja nepravilnog i nedopuštenog
odlaganja otpada ili bilo kojeg oblika zaga-
đivanja okoliša, te prijavljivanje počinitelja
općinskoj inspekciji zaštite okoliša, koja će
po prijavi postupiti sukladno zakonskim
propisima. Osim toga, svi potpisnici bi
trebali, sukladno svojim mogućnostima,
sudjelovati u akcijama čišćenja i uređenja
grada i mjesnih zajednica.
Općina Vitez, sukladno proračunskim
mogućnostima, podržat će i druge aktiv-
nosti na zaštiti okoliša koje će provoditi
potpisnici memoranduma, a posebice
projekte za čije realiziranje budu osigu-
rana sredstva od drugih razina vlasti, te
domaćih i stranih institucija.
Memorandum ostavlja mogućnost i na-
knadnog potpisivanja sa sudionicima koji
imaju namjeru raditi na zaštiti i unaprje-
đenju okoliša na području općine Vitez.
Lovačke udruge su i prema Zakonu o lov-
stvu dužne sprječavati odlaganje otpada,
smeća ili nečistih tvari u prostoru lovišta.
Također, korisnici lovišta su obvezni iz
EKOLOGIJA
lovišta ukloniti otpad i smeće,
za što imaju pravo na naknadu
troškova od fizičke ili pravne osobe koja je
otpad ili smeće deponirala u lovištu. Lovci
moraju održavati i poboljšavati životne
prostore divljači, poštujući zahtjeve pri-
rodnoga gospodarenja šumama (stvarati
prostore za parenje i odmor divljači) i za-
htjeve zaštite životinja i biljaka, te zahtjeve
javnosti. Uzme li se u obzir da je primarna
zadaća lovačkih udruga očuvanje staništa
divljači, da su lovci svakako dužni sprije-
čiti odlaganje smeća u lovištu, da razvoja
lovnog turizma nema bez čistog lovišta,
držimo da imamo zajednički interes.
Potpisivanje sporazuma moglo bi utjecati
i na podizanje svijesti stanovništva o po-
trebi očuvanja okoliša. Kada se vidi popis
potpisnika memoranduma jasno je da se
polagano mijenja percepcija o lovačkim
udrugama. Do sada su lovci smatrani
ubojicama. Sada nas polako stavljaju na
pravo mjesto. A to je da su pravi lovci
istinski zaštitnici prirode. Na to su ponaj-
prije utjecale akcije koje su lovci proveli u
prethodnom razdoblju (spašavanje divljači
od elementarnih nepogoda, iznošenje
hrane za divljač u ekstremnim uvjetima,
spašavanje surog orla), ali i samo glasilo
„Hoop!“. To je još jedan dokaz da vrijedi
raditi, i da će rad kad-tad biti prepoznat.
Za lovačku udrugu ovo je prigoda da
preuzme određeni dio novčanih sred-
stava, koja nudi općina. Taj će novac biti
iskorišten ponajprije za poboljšanje uvjeta
rada lovočuvarske službe, čiji pripadnici
provode najviše vremena u lovištu. A
svi građani Viteza trebali bi dobiti ljepši,
uredniji i zdraviji Vitez.
I. Drmić
32
LD MOSOR
Široki Brijeg - sekcija Uzarići
Divljač „traži“
zaštitu svoga
vitalnog interesa
N
aslov je, naravno, moguća neumje-
sna parafraza na sve ono što kvazi-
političari i pseudoznanstvenici pod
tom floskulom često „navrću“ našim jadnim
i ugroženim narodima, kako bi im lakše
pronašli neprijatelja i sasuli nam slanu pra-
šinu u oči! A što iz toga slijedi sami zaklju-
čite i u razbijenom zrcalu naše svakidašnjice
iščitajte, ako vam je to uopće više zanimljivo!
Kao i ljudima, divljači je potreban ambijent,
zdrav okoliš pun mira, hrane i vode i još što-
šta za normalan život i razvoj. Nije nam na-
mjera ulaziti u dublje analize stanja u našim
lovištima, ali je svima vidljiva činjenica da go-
tovo u cijelome svijetu ljudi i priroda pate od
silnog onečišćenja svih vrsta i svakoga podri-
jetla. Kako onda u takvome ambijentu zdra-
vo i ugodno preživjeti? Naravno, pojačanom
skrbi svih kategorija pučanstva, gdje su lovci
i zakonom i svojim proklamiranim moralnim
kodeksom prihvatili ulogu čistača i zaštitnika
svoga okoliša.
Tako su uzarićki lovci, uz pomoć predsjedni-
ka svoje mjesne zajednice Bože Nakića, i ove
godine uoči Velikoga tjedna i na početku lov-
ne godine, angažirali Zvonu s njegovim ka-
mionom. Nekoliko tura su lovci (Toća, Čedo,
Stanko, Ivo...) rukama pokupili različite vrste
otpada (ogledalo nemoralnih i neodgovornih
pojedinaca), a krupne komade namještaja je
Zvone „grajpom“ temeljito samlio i odvezao
na odgovarajuću lokaciju. Procesija za Veliki
petak bit će svima ugodnija uz čiste staze i
stajališta, u svakome slučaju.
Osim te, nazovimo ekološke geste, sjetili smo
se u korizmi i svoga starog lovca koji je obo-
lio i nije više u stanju obavljati sve potrebne
poslove niti odlaziti u lovište. Dobrovoljnim
prilozima nekolicine lovaca i njihovih prijate-
lja sakupili smo određenu sumu novca i po-
sjetili prijatelja. Uočili smo silnu zahvalnost
u njegovim očima i još veću tugu u njegovu
glasu, kada nam je tako sjetno i žalobno za-
hvalio.
Eto, bijahu to naši skromni, ali vrijedni i po-
učni prilozi prirodi, divljači i ljudima, čiji su
životi i interesi uistinu jako ugroženi nebri-
gom onih koji su za to zaduženi!
B. Lasić
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Završni lov lu vran Tomislavgrad

K
iša i tmurno vrijeme nisu uspjeli pokvariti prekrasan
ugođaj i druženje lovaca na završnoj hajci u organizaciji
LU „Vran“ Tomislavgrad. U rane jutarnje sate na zborno
mjesto uz domaće lovce pristigoše gosti iz Roška Polja, Posušja,
Gruda, Livna te lovci iz Hrvatske, ukupno 90-ak lovaca. Nakon
jutarnje kave, lovce su pozdravili lovnik sekcije Kolo Ivan Mladina
i predsjednik Udruge Jozo Gudelj-Joca. Uz izrečenu dobrodošlicu
iznesen je i plan lova, a prioritet je dan sigurnosti. Domaćin ovo-
godišnje hajke bila je sekcija Kolo, a lov je organiziran u lovištu
Kologaj, u kojem je lov zabranjen već dulje vrijeme.
Pet odstrijeljenih lisica, lijep je uspjeh
Nakon pozdravnoga govora domaćina i rasporeda lovaca na če-
kama, krenuo je pogon sa psima. Kišica i
„meko“ vrijeme dali su naslutiti da će biti
lijep dan za lov. Predviđanja su se uskoro i
obistinila. Brujanje auta i žamor ljudi od-
mah je zamijenio „štek“ pasa sa svih strana.
Kroz borovinu, duboke drage i jaruge odje-
kivala je prekrasna pjesma koja ispunjava
dušu svakog lovca, a nedugo zatim začuli su
se i prvi pucnjevi. Melem za oči bilo je mno-
go viđenih zečeva, što je potvrda opravda-
nosti uvođenja zabrane lova i određivanja
Kologaja kao „rasadnika“ zečeva za cijelu
udrugu. Lov je potrajao do podneva, a na-
kon toga svi su putovi vodili ka „šumarskoj“ Sudionici lova u Kologaju
kući gdje je organiziran ručak.
Za vrijeme lova odstrijeljeno je pet lisica, a
mirne ruke i bistra oka bili su gosti iz HLU Za odličan grah, roštilja i pića u izobilju te ge i poneku „lovačku“, druženje je potrajalo
„Malič“ Grude: Velimir Babić, Ivan Dedić i da ničega ne fali, pobrinuli su se vrijedni do noćnih sati.
Miro Mikulić. Od domaćih precizno zapu- domaćini (Mlađo i ekipa). Uz odličnu or-
caše Salih Korić te Frano Markulj zvan Koka. ganizaciju, lijepu vatru, puno pjesme, gan- I. Mladina

Odstrijeljena dva vuka HLU MALIČ Grude

V
ukovi su u grudskom lovi-
štu postali velika opasnost
za stoku i pse. Zanimljivo je
da ih, na neki čudan način, nestane
nakon pokolja, pa se javi sumnja da
su štetu, možda, nanijeli psi ili neke
štetočine. No to nije točno, jer ta-
kav masakr mogu prirediti samo
vukovi.
HLU „Malič“ odnosno njezinih šest
lovnih sekcija organizirale su hajke
na vukove i druge štetočine, ponaj-
prije lisicu. Odstrijeljeno je dosta
lisica i kuna te poneka divlja mačka.
I kolikogod to bilo teško, jer se vuk
ne da ni vidjeti a kamoli odstrijeliti,
odstrijeljena su i dva vuka. Jednoga
je, sa svojom grupom, odstrijelio
Zlatko Tomas, član sekcije Dri-
novci. Zlatko je mlad lovac, ispit je
položio nedavno, 2013. godine, pa
je tim veći njegov uspjeh i njegovo
zadovoljstvo. Lov mu je u genima,
u obitelji su mu sami lovci, počevši
od djedova, stričeva, rođaka, i oca
Jure koji je prije godinu dana tako-
đer odstrijelio vuka.
Drugog je, također sa svojom gru-
pom, odstrijelio Ljubo Boban, Lu-
kin, član sekcije Sovići-Gorica.
Ljubo Boban s odstrijeljenim vukom
E. Jurčić

33
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Stanje,
sve samo ne idealno
R
edovitu godišnju sjed-
nicu Skupštine, LD
„Uskoplje održalo je 15.
ožujka 2014. u prostorijama
Osnovne škole u Uskoplju.
Sjednicu je otvorio predsjed-
nik Društva Pero Perić, poz-
dravio prisutne te predložio
dnevni red, koji je jednoglasno
usvojen. Zatim su podnesena
izvješća o radu Društva u 2013.
godini: izvješće predsjednika,
lovnika, tajnika, nadzornog
odbora i izvješće o materijal-
no-financijskom poslovanju.
Sva izvješća jednoglasno su
usvojena.
U svom izvješću predsjednik je
govorio o radu vodstva LD „Us-
koplje“ u proteklome razdoblju.
Posebno se osvrnuvši na prob-
leme oko osnivanja lovišta, čije
se rješenje odugovlači iz go-
dine u godinu, još jednom je
istakao kako se glede toga ništa
nije pomaklo s mrtve točke. U
daljnjem izlaganju istakao je
kako Društvo aktivno sudjeluje
u radu Županijskog vijeća za
lovstvo Središnje Bosne i na
taj način nastoji zaštititi svoje
ciljeve i interese. Od značajnijih
aktivnosti naveo je primanje u
članstvo 19 kandidata, ciljanje
34
Uskoplje-Gornji Vakuf
u pokretnu metu divlje svinje
na Podovima, obilježavanje
dana sv. Huberta, potporu u
organizaciji kulturne mani-
festacije „Uskopaljske je-
seni 2013“,sudjelovanje u
zajedničkom lovu u Rami i
izgradnju lovačke kuće na Seo-
cu. Vezano za internu prob-
lematiku predsjednik je nagla-
sio narušavanje međuljudskih
odnosa kako među pojedin-
cima tako i u odnosima poje-
dinih sekcija. „Svojim osobnim
i neuspjehom svih nas sma-
tram što nam je skoro 50 %
članstva neaktivno u lovu, što
su pojedini naši članovi okriv-
ljeni za kaznena djela, što se
ne poštuje poredak i izabrani
predsjednici, lovnici, tajnici i,
na kraju, što nam je stanje u
Društvu sve samo ne idealno“,
samokritički je zaključio na
kraju svog izlaganja.
O materijalno-financijskom
stanju govorio je tajnik Društva
Ratko Pilić. Potanko obrazlažući
sve prihodne i rashodne stavke,
naglasio je važnost redovite
uplate članarine kao jedinog
izvora financiranja i temeljnog
preduvjeta za očuvanje finan-
cijske stabilnosti Društva. No-
vina u odnosu na prethodne
godine je oročenje jednog
dijela novca kod komercijalne
banke, što će, već ove godine,
za rezultat imati povećanje na
prihodovnoj strani u obliku ak-
tivnih kamata. „Gledajući ovo,
s obzirom na okolnosti, više
nego zadovoljavajuće stanje na
računu, pitam se je li ono rea-
lan prikaz našega rada ili nera-
da“, ironično je zaključio tajnik.
Lovnik Jerko Šapina se, nakon
iznošenja podataka o broju
odstrijeljene divljači, dotakao
teme izgradnje lovnouzgo-
jnih i lovnotehničkih objekata.
Osim spomenute lovačke kuće
LD Uskoplje
Marko Grubeša, počasni član
na Seocu naveo je i rješavanje
problema s dovodom pitke
vode u lovačkoj kući na Perni-
cama te izgradnju i održavanje
aktivnom visoke čeke u Rasovi.
U nastavku sjednice, između
ostalog, donesene su Odluke
o usvajanju novog Pravilnika o
radu i Pravilnika o stegovnom
postupku. Raspravljalo se i o
visini članarine, odstrelne takse
i ulaznice za goste. Izglasano
je da za prve dvije kategorije
novčani iznosi ostaju isti kao i
prethodne godine, a ulaznica za
goste sa sadašnjih 5 povećava se
na 20 KM. Također, odlučeno
je da se svima članovima
Društva, koji uredno ne plaćaju
članarinu, pošalje pismeno
upozorenje da dugovanja pod-
mire najkasnije do 25. ožujka
2014., u protivnom će biti
isključeni iz Društva. Na kraju
sjednice usvojen je prijed-
log da se Ivan Žuljević i Stipo
Rakušić odlikuju Odličjem
prvoga reda, a dugogodišnjem
članu Marku Grubeši iz sekcije
Dobrošin uručena je diploma
počasnog člana. Nakon sjed-
nice upriličena je večera u mo-
telu „Raduša“.
V. Šekerija
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

LD Uskoplje Uskoplje-Gornji Vakuf

Ivan Primorac u Rasovi

odstrijelio medvjeda
O
dmah po dobivan- kakvu potragu, što je naprav-
ju suglasnosti od ljeno rano ujutro. U potragu
županijskog Minis- su bili uključeni Drago, Tomis-
tarstva poljoprivrede, vodo- lav, Pero i Toma Perić, Rade
privrede i šumarstva, LD Pilić, Jerko Šapina te Slavo
„Uskoplje“ je početkom Lovrić i Igor Ramčić sa svojim
prošle lovne sezone pristu- psima krvosljednicima. Na-
pilo pripremi i realizaciji plana kon iscrpljujućih 4-5 sati stal-
odstrela medvjeda. Za lokaciju nog praćenja traga, negdje u
je odabrano lovište Rasova, popodnevnim satima uginula
prirodno stanište medvjeda, divljač je, na opće zadovoljst-
a zadaća za izgradnju visoke vo, pronađena nekoliko kilom-
čeke i tzv. mečilišta pripala je etara dalje u nepristupačnim
sekciji Ždrimci, koja gospodari vrletima Vranice.
spomenutim lovištem. „Malo Kao znak zahvale na gos-
je poznato da lovačka društva toljubivosti i odlično orga-
jednim dijelom sudjeluju u niziranom lovu, Ivan Primorac
nadoknadi štete koju na pol- je nekoliko dana kasnije ugos-
joprivrednim dobrima napravi tio izaslanstvo LD „Uskoplje“
medvjed. Za mnoge je ova in- u svome domu na Širokom
formacija zvučala nelogičnom Brijegu. Susretu je, kao pose- uz bogatu trpezu, razmijen- završetka izgradnje lovačke
jer su smatrali da je medvjed ban gost, nazočio i Ivica Lučić, jena su iskustva i dogovorena kuće na Seocu i otvaranja lova
zaštićena divljač te da stoga tajnik Lovačkog saveza Herceg je daljnja suradnja koja će se na srndaća.
lovci nikako ne mogu biti od- Bosne. U trosatnom druženju, nastaviti već u lipnju u prigodi V. Šekerija
govorni za učinjenu štetu.
Upravo ova suglasnost sim-
bolizira namjeru ministarstva
da otkloni nastalu konfuziju“,
objašnjava lovnik Društva
Jerko Šapina.
U rujnu prošle godine čeka
je stavljena u uporabu, a
na mečilište je konstantno
iznošena hrana što je priv-
uklo nekoliko medvjeda. Do
početka lovostaja radilo se na
prebrojavanju divljači i priku-
pljanju informacija. Ipak, ništa
se značajnije nije događalo do
kraja ožujka ove godine kada
je organiziran lov u kojem je
sudjelovao veliki zaljubljenik
u lov i prijatelj uskopaljskih lo-
vaca Ivan Primorac iz Širokog
Brijega koji je te nedjelje smrt-
no ranio odraslog mužjaka.
Kako je bila riječ o ranim
noćnim satima, nemoguće je
bilo odmah organizirati bilo Susret u lovačkoj konobi Ivana Primorca

35
www.lovackisavez-hb.ba
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Prebrojavanje divljači i nabavka fazana
ld fazan Odžak
G
odišnjim planom gospodarenja za
prošlu lovnu godinu, planirana je
akcija prebrojavanja divljači na koju
je obvezan odazvati se svaki član Društva.
Prebrojavanje je obavljeno po sekcijama,
u nedjelju 2. ožujka 2014., nakon čega su
obrađeni podatci s osam oglednih ploha po-
vršine 100 hektara. Svaka je sekcija na svom
području obuhvatila po dvije primjerene
plohe s različitim bonitetnim razredom.
Prebrojavanje je jasan pokazatelj stanja
divljači i u kombinaciji s praćenjem i bro-
jenjem tijekom cijele lovne godine i meto-
dom povratnog računanja na temelju više-
godišnjeg odstrela pojedine vrste divljači
– pri čemu se kontrolira i prirast – glavna
smjernica za izradbu godišnjeg plana gos-
podarenja za lovnu sezonu. Na temelju
desetogodišnjeg iskustva u primjeni ovih
Sa zbornog mjesta sekcije Sava
metoda, može se zaključiti da ovo lovačko
društvo kvalitetno utvrđuje brojno stanje
divljači te prirast i planirani odstrel.
Upravni odbor Društva je na svojoj XVI.
sjednici održanoj 10. ožujka 2014. donio
Odluku o nabavci 400 odraslih fazana u
omjeru kako su tražile sekcije: „Sava“ 80
mužjaka i 20 ženki, „Lipa“ 70 mužjaka i
30 ženki, „Bosna“ 80 mužjaka i 20 ženki te
„Kadar“ 70 mužjaka i 30 ženki.
Ugovorena divljač bila je isporučena u dva
dana, 14. i 15. ožujka, i ravnomjerno je ras-
poređena na cijelom lovištu kojim gospo-
dari LD „Fazan“. Prije ispuštanja fazanske
divljači lovište je očišćeno od predatora i u
hranilišta je stavljen kukuruz.
Lovci raspoređeni po lovnim grupama
imali su zadatak najmanje mjesec dana
svakodnevnim ophodnjama nadzirati pri-
lagodbu fazana na nove uvjete.
N. Garić
Sa zbornog mjesta sekcije Kadar
36
lu zavelim Roško Polje
Iskorištena
prilika za radove
u lovištu
R
oški lovci iskoristili su lijepo vri-
jeme početkom travnja i odradili
dio poslova zacrtanih godišnjim
planom rada LU „Zavelim“. Praksa da se
za lovostaja u lovištu uzoru neke parce-
le i na njima zasiju žitarice te djetelina,
nastavila se i u ovoj godini. Zahvalju-
jući dvojici vrijednih i aktivnih lovaca,
Marku Orloviću (Begovu) i Slavku Ša-
pini-Zeki, uzorano je i zasijano nekoliko
parcela od kojih svakako treba istaknuti
onu najveću i najbolju – njivu u Mne-
zi na Privoru. Njiva je zasijana ječmom
koji će zasigurno dobro doći i krupnoj i
sitnoj divljači koja obitava u lovištu. U
Rogovima, uz lovačku kuću, na povr-
šini od dvadeset kvadrata postavljen je
tampon a po njemu kamene ploče, čime
je prostor oko kuće dodatno uljepšan.
Sve pohvale za ovaj posao pripadaju
radišnim lovcima: Slavku Šapini-Zeki,
Zdravku Šapini-Juvi, te Tadiji Kelavi
(Ćantinu).
Vrijeme lovostaja valja što bolje iskori-
stiti za ovakve i slične poslove. Realno
je očekivati nastavak planiranih radova
kojih je nemali broj, a za to je svakako
potreban angažman i ostalih lovaca.
Stoga ne treba čekati, iako je još ostalo
puno vremena do početka lovne sezone
u kojoj se, uz nezaobilazni lov, također
može napraviti puno lijepih i korisnih
stvari. Vjerujemo da će tako i biti.
A. Đikić
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 iz lovačkih društava

Odziv dobar, rezultat prebrojavanja zadovoljavajući

ld fazan Usora Priprema za prebrojavanje divljači

O
važnosti prebrojavanja
divljači ne treba puno
govoriti, osim da je to
jedini pouzdan način za pro-
cjenu biološkog stanja i brojno-
sti divljači u svakom lovištu.
Sukladno tome, i sukladno Go-
dišnjem planu gospodarenja
lovištem te zakonskoj obve-
zi, u LD „Fazan“ iz Usore je 9.
ožujka 2014., od 8 do 13 sati,
upriličena akcija proljetnog
prebrojavanja divljači. Akciji se
odazvalo oko 50 lovaca, a ako
se uzme u obzir da velik dio
članstva ove udruge živi i radi u
inozemstvu, odziv je dobar.
Divljač se prebrojavala na oko
deset posto ukupne površine
lovišta, a rezultati su zadovolja-
vajući, pogotovo glede srneće
divljači.
M. Labudović

hlu malič Grude Ispred lovačke kuće u Dragićini

Na obljetnicu,
hajka na štetočine
L
ovna sekcija Donji Ma-
mići-Dragićina prosla-
vila je desetu obljetnicu
otvaranja svoje lovačke kuće u
Dragićini.
Kuća je djelo lovaca Dragićine.
Da bi je uopće mogli napravi-
ti, morali su prije toga izgraditi
četiri kilometra prilaznog puta.
Bez obzira na vlastiti novac,
odricanje i marljiv rad, kuću bi
bilo teško napraviti bez spon-
zora i donatora.
Danas kuća jako lijepo izgleda,
dobro je opremljena, ukrašena
je brojnim lovačkim trofejima,
slikama, odličjima i priznanji-
ma, i ima svu potrebnu infra-
strukturu.
Na dan obljetnice, sekcija Donji
Mamići-Dragićina organizirala
je hajku na štetočine. Vodio ju
je lovnik sekcije Ivan Dedić, a
odstrijeljena je jedna lisica i to
ženka, koja bi ubrzo ostavila
dosta mladih potomaka u lovi- na pozivu zahvalio predsjednik Jure Babić-Did. Počela je i pje-
štu, i jedna kuna. sekcije Ivica Žulj. sma, pa se nikomu nije išlo kući
Gosti na ovoj hajci bili su lov- Po završetku hajke priređen je do kasnih sati.
ci lovne sekcije Ružići-Cerov bogat lovački objed iz kuhinje
Dolac, u čije je ime domaćinu vrsnog dvojca Dinko Palac – E. Jurčić

Krvava vučja gozba lu zavelim Roško Polje

P
rije tjedan dana u naseljenom mjestu Vojkovići u Roškom Polju, u ranim ju-
tarnjim satima lovca Matu Kelavu i njegove ukućane probudilo je jako cvi-
ljenje njegova kratkodlakoga istarskog goniča svezanog na lancu u kućnom
dvorištu. Po izlasku iz kuće Mate je zatekao strašan prizor. Prostor oko kućice psa
bio je sav u krvi, a od psa ni traga. Slijedeći krvavi trag nedaleko iznad kuće Mate
je pronašao i ostatke psa i tragove krvave vučje gozbe. Od psa je ostala samo glava
i prednja noga. Po kazivanju nekih mještana već duže vrijeme u ranim jutarnjim
satima nedaleko od mjesta događaja viđan je u prolazu jedan vuk i nije isključeno
da je baš to jutro on presudio Matinu psu. Ovo je opomena i poziv na oprez kako
nama lovcima tako i svima onima koji se bave uzgojem i držanjem stoke. Vuk dlaku
mijenja, ali ćud nikada. Od psa je ostala samo glava i prednja noga
A. Đikić
37
www.lovackisavez-hb.ba
iz lovačkih društava
Prehrana divljači,
s puno ljubavi
ld tetrijeb Glamoč
L
ovci „Tetrijeba“ ponovno
su početkom 2014. kre-
nuli u zajednički projekt
pod nazivom „Prihrana divlja-
či“. Ovim projektom žele divlja-
či olakšali potragu za hranom i
vodom. Lovci su uz financijsku
potporu Ministarstva poljopri-
vrede, vodoprivrede i šumar-
stva Hercegbosanske županije
izgradili dvije pojilice, na čemu
su veoma zahvalni Vladi Her-
cegbosanske županije. Kako je
Glamoč tipični krški kraj, da bi
se spriječilo istjecanje vode iz
pojilica, bilo je potrebno beto-
nirati ih.
Osim pojilica koje su veliko
olakšanje za preživljavanje div-
ljači, lovci se brinu i za njihovu
prihranu. U velikim kamioni-
ma odvoze klaonički otpad na
određena mjesta u šumi. Dosad
je odvezeno šest kamiona, a to
znači oko sedamdeset tona kla-
oničkog otpada, na nadmorsku
visinu preko 1500 m. To je je-
dan od načina kako se divljač
hrani i jedan od načina na koji
se lovci brinu za divljač u svome
sektoru. Osim klaoničke hrane,
lovci kupuju hranu za divljač iz
38
LOVAČKO DRUŠTVO „GOLUB“ ČITLUK
UPRAVNI ODBOR
NATJEČAJ
za davanje u zakup objekta „Lovački dom“ u Čitluku
OPĆE ODREDBE
1. Lovački dom se nalazi u mjestu Potpolje, općina Čitluk, smješten neposredno uz
cestovni pravac Čitluk – Ljubuški, okružen prekrasnim šumskim kompleksom
površine deset hektara, u neposrednoj blizini Međugorja, pogodan za sve vrste
djelatnosti a posebice ugostiteljske tipa motela i restorana.
UVJETI NATJEČAJA ZAKUPA
1. Predmet ponude: zakup – kompletan objekt „Lovački dom“ u Čitluku s pripada-
jućim zemljištem za obavljanje ugostiteljske djelatnosti tipa motel i restoran ili
poslovni prostor za ozbiljnije tvrtke.
2. Ponuda treba sadržavati:
- naziv i točnu adresu ponuđača s ovjerenom kopijom utvrđenja identiteta
- minimalnu početnu cijenu zakupa
- način i uvjeti plaćanja zakupnine naknadno će se urediti ugovorom
- kratak opis djelatnosti i plana uređenja objekta Lovačkog doma za trajanja zakupa
3. Ponuđač zadržava pravo odabira najpovoljnije ponude prema svojoj procjeni
sukladno utvrđenim kriterijima, odnosno zadržava pravo ne prihvatiti ni jednu
ponudu ako one nisu zadovoljile osnovne uvjete kao cjelina i sl.
4. Natječaj ostaje otvoren do daljnjega.
5. Ponude dostaviti u pisanom obliku na adresu Lovačkog društva „Golub“ Čitluk.
6. Razgledavanje objekta i sve ostale informacije vezane za natječaj možete ugovoriti
na mobitel 063 324 676.
proračuna LD „Tetrijeb“. Tako rado druži s lovcima, sudje-
je odvezeno i oko tonu razno- luje u ovakvim aktivnostima
vrsnog žita koje je namijenjeno i na taj način uče od starijih i
za više vrsta divljači. iskusnijih kako o Društvu tako
Lovci „Tetrijeba“ ulažu veliku i o životu. Sudeći po ovome,
snagu i ljubav u Društvo kako „Tetrijeb“ čeka blistava i sretna
bi opstalo i postalo bolje, pa budućnost.
već imaju i dobre nasljedni-
ke. Nekolicina se dječaka vrlo A. Zolota
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 LOVNO STRELJAŠTVO

DOGOVOR OKO OVOGODIŠNJE „LIGE“ U LOVNOM STRELJAŠTVU

Dvostruka vrijednost
rezultata na natjecanjima
A
natjecanjima računat će se za to na- će se Otvoreno prvenstvo Saveza
tjecanje, a vrijedit će i za poredak u održati 31. svibnja u Neumu. Kako
„ligi“. Članice koje žele sudjelovati u je u međuvremenu tada zakazan
ko je suditi po pripremama članica Saveza „liga“ natjecanju trebaju do 6. svibnja sastanak Skupštine Saveza u Mo-
za nadolazeću sezonu u lovnom streljaštvu, onda bi prijaviti jednu ekipu od 4 člana. Na staru, to će se Otvoreno prvenstvo
ona trebala biti do sada najsadržajnija i najorganizi- natjecanju u Širokom Brijegu članice Saveza održati 17. svibnja u Neumu,
ranija. U prošlom broju Hoop!-a pisali smo o plano- sudionice „lige“ dogovorit će se o a Prvenstvo članica Saveza ostaje 9.
vima streljačkih aktivnosti po lovačkim udrugama i svim pojedinostima vezanim za ovo kolovoza u Busovači.
na razini Saveza. Nakon toga teksta dobili smo dosta natjecanje.
poziva lovaca. Pitali su, zašto se u njihovoj udruzi U prošlom Hoop!-u smo objavili da V. Bošnjak
ne pokrene lovno streljaštvo s mrtve točke, može li
netko (misle na Savez) naložiti vodstvima udruga da
se s tim počne, kako mogu sudjelovati na natjecanji-
ma koja organiziraju druge udruge, gdje se i po kojoj
cijeni mogu nabaviti uređaji za izbacivanje glinenih
golubova i sl.
Sva ova i druga pitanja znak su interesa lovaca, pose-
bice mlađih, za lovno streljaštvo. Tom interesa dosta
je doprinijela dosadašnja aktivnost Saveza i pojedi-
nih njegovih članica na polju lovnog streljaštva, te i
sam Hoop! koji je do sada sve ove aktivnosti popra-
tio na svojim stranicama. Nadamo se da će „pritis-
ci“ na vodstva udruga uroditi nekim pomakom. I
sami zainteresirani lovci-strijelci moraju pokazati
više inicijative kako bi se, preko streljačke sekcije
ili povjerenstva za lovno streljaštvo, ta aktivnost
uvrstila u godišnji plan rada udruge. A kad se krene
s mrtve točke, onda će stvari ići svojim tijekom, po
načelu – od lakšeg ka težem, od jednostavnijeg ka
suvremenijem.
U prošlom broju Hoop!-a obznanili smo inicijativu
o jednoj mini ligi u lovnom streljaštvu na razini
Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke
i Hercegbosanske županije. Glede toga, članovi
Povjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkog saveza
Herceg Bosne iz ovih županija imali su dva sastan-
ka. Na posljednjem, održanom 11. travnja u Mo-
staru, podržana je ova inicijativa i dogovoren način
njezine realizacije. Ove godine neće se organizirati
nikakvo posebno natjecanje, već će se rezultati za
„ligu“ provući kroz već dosad planirana natjecanja.
Tako bi liga imala 5 kola i to: 10. svibnja Široki
Brijeg (obljetnica zaustavljanja tenkova tzv. JNA);
17. svibnja Neum (Otvoreno prvenstvo Saveza); 5.
srpnja Kupres (Otvoreno prvenstvo LD „Tetrijeb“
Kupres); 30. kolovoza Mostar (Otvoreno prvenstvo
LD „Jarebica“ Mostar) i 27. rujna Čapljina (Otvo-
reno prvenstvo LD „Galeb“ Čapljina), kada bi se
proglasili rezultati „lige“ u ekipnom i pojedinačnom
poretku. Rezultati koje postignu strijelci na ovim

39
www.lovackisavez-hb.ba
ZAKONI
ZAKON O AMNESTIJI
Imunitet i anonimnost
imateljima ilegalnog oružja
P
arlament Federacije BiH
na sjednici Zastupničkog
doma proglasio je Zakon
o jednogodišnjoj amnestiji za
vlasnike nelegalnog oružja, pod
uvjetom da ga u tom razdoblju
dragovoljno predaju.
Iz MUP-ova obavještavaju gra-
đane da je ovaj zakon stupio na
snagu 23. siječnja 2014. i da će
trajati godinu dana od dana stu-
panja na snagu.
Tijekom trajanja amnestije sve
policijske agencije iz BiH, u
suradnji s UNDP-om, provode
javnu kampanju u cilju potica-
ja građana da predaju oružje ili
minsko-eksplozivna sredstva
koja ilegalno posjeduju. Inače,
ovaj Zakon o amnestiji u F BiH
objavljen je u Službenim novi-
nama Federacije BiH br. 5/14, a
o njegovu sadržaju zainteresira-
ni građani mogu više i opširnije
pročitati na internetu.
Iz MUP-ova također pozivaju
sve građane koji ilegalno posje-
duju oružje ili minsko-eksplo-
zivna sredstva da to prijave be-
splatnim pozivom na broj 122. I
još jednom ponavljaju kako pro-
tiv građana koji predaju oružje
ili minsko-eksplozivna sredstva
koja ilegalno posjeduju neće po-
kretati ni kazneni niti prekršajni
postupak, a uz to jamče svima
potpunu anonimnost.
Lovcima je najzanimljiviji čla-
nak 3. Zakona u kojem se kaže
kako se oružjem smatra:
Pod točkom 8. - Lovačko oruž-
je: sve vrste oružja predviđene
odredbama Zakona o lovstvu u
Federaciji Bosne i Hercegovine
(Službene novine Federacije
BiH, broj 4/06), sačmarice svih
kalibara, kuglare s izbočenom
cijevi.
Pod točkom 9. - Osobno oruž-
je: pištolji svih vrsta i kalibara
izuzev automatskih pištolja.
Pod točkom 10. - Trofejno
oružje: vojne puške (poluau-
tomatske i jedinačne paljbe);
lovačko oružje i osobno oružje
koje se može držati samo kao
eksponat pod točno utvrđenim
uvjetima (sigurno mjesto drža-
nja, zalivena cijev ili na drugi
način onemogućena njegova
uporaba).
Kao razlog donošenja ovog za-
kona navedeno je da se, prema
informacijama federalne uprave
policije, veliki broj teških kazne-
nih dijela vrši oružjem koje ile-
galno posjeduju izvršitelji. BUDI NA PRAVOJ STRANI ŽIVOTA –
IZABERI ŽIVOT BEZ ORUŽJA
Ovom je amnestijom, ocije-
njeno je, unaprijeđena sigur-
nost svih građana BiH, a cilj MUP ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE PROVODI KAMPANJU
ovog zakona je motiviranje DOBROVOLJNE PREDAJE ORUŽJA I MINSKO-EKSPLOZIVNIH
SREDSTAVA KOJI SE NALAZE U NELEGALNOM POSJEDU GRAĐANA,
osoba da dragovoljno predaju GARANTIRAJUĆI ZAŠTITU OD KRIVIČNOG GONJENJA I PREKRŠAJNOG
minsko-eksplozivna sredstva POSTUPKA GRAĐANA KOJI PRIJAVE MINSKO-EKSPLOZIVNA
SREDSTVA U NELEGALNOM POSJEDU!
koja posjeduju, te tako izbje-
gnu sankcioniranje u kazne- MINSKO-EKSPOLOZIVNA SREDSTVA GRAĐANI MOGU DOBROVOLJNO
nom, odnosno prekršajnom PRIJAVITI POLICIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE POZIVOM
NA BESPLATNI BROJ „122“! MINSKO-EKSPLOZIVNA SREDSTVA
postupku. Opravdano je oče- NE DOSTAVLJAJTE SAMI U POLICIJU NITI ODLAŽITE NA BILO
kivati da će se amnestiranjem KOJI DRUGI NAČIN! Policijski službenici MUP-a će u saradnji sa
službenicima civilne zaštite doći do adrese vašeg stanovanja ili
smanjiti broj ka- mjesta na kojem se minsko-eksplozivno sredstvo nalazi.
znenih djela izvr-
šenih uporabom Pod minsko-eksplozivnim sredstvima i oružjem smatra se: MINA,
EKSPLOZIVNI MATERIJAL, NEEKSPLODIRANO UBOJNO SREDSTVO,
ovih sredstava. NEUPOTREBLJIVO UBOJNO SREDSTVO, STRELJIVO I ORUŽJE!
Poštovani lovci,
registrirajte svoje PROTIV FIZIČKOG I PRAVNOG LICA NEĆE BITI POKRENUT KRIVIČNI,
ODNOSNO PREKRŠAJNI POSTUPAK, ZBOG NELEGALNOG DRŽANJA
ilegalno oružje što MINSKO-EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA I ORUŽJA!
prije, jer amnestija
neće vječno trajati. Poziv na „122“ je besplatan, a građanin koji prijavi da posjeduje
nelegalno naoružanje NEĆE snositi bilo kakvu sankciju.
Time sebe osloba-
đate kaznene od-
govornosti pred
BUDI NA PRAVOJ STRANI ŽIVOTA – IZABERI ŽIVOT BEZ ORUŽJA -
zakonom. POZOVI „122“
M. Bešlić VAŠ MUP ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE
40
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 LOVNA KINOLOGIJA

N astanak pasmine
povijesno je vezan za promje-
ne u društvu krajem XVIII.
NJEMAČKI OŠTRODLAKI PTIČAR (Deutscher drahthaariger Vorstehhund)

Umjesto „fantomskog“,
svestran lovački pas
st., nastale Napoleonovim
ratovima i industrijskom revo-
lucijom. Feudalizam se raspao,
a samim tim i veliki zemljišni
posjedi (feudi), na kojima je
mogao loviti samo gospodar i Može odraditi sve zadatke lova, u polju, vodi i šumi, na sve
njegova svita, a niže klase nisu
mogle ni loviti, niti uzgajati
vrste divljači i u svim vremenskim uvjetima
pse. Stvara se srednja građan-
ska klasa koja je imala dovoljno
materijalnih mogućnosti, do-
voljno vremena i pravo loviti
sustavom koji se danas naziva
sportskim lovom.
Novi sloj ljudi, koji je lovio u
jednoj, za to vrijeme dobro ra-
zvijenoj lovnoj kulturi kao što
je bila njemačka, nije mogao
održati velika uzgajališta pasa,
niti brojno osoblje koje bi se
brinulo o raznim pasminama
uzgajanim za svaku vrstu lova.
U glavama njemačkih lova-
ca, negdje oko 1800. godine,
rađa se ideja o stvaranju jedne
pasmine, koja bi bila pogod-
na za lov svake vrste divljači,
kako plemenite tako i štetne
(predatori su tada smatrani
štetnom divljači), odnosno da
od brojnih već tada postojećih
pasmina, stvore jednog uni-
verzalnog, svestranog lovačkog
pomoćnika. Moto im je bila,
i danas dobro poznata izreka
princa Albrechta Solmsa od
Braunsfelsa, „Dobrog psa za
lov, do tipa kroz rad“ (Durch
Leistung zum Typ).
lander te dugodlaki vajmarski kog psa (Nijemci ga ni danas (jer je njegovo dugačko ime i
STVARANJE I RAZVOJ ptičar; 2) kratkodlaki psi, u ne nazivaju ptičarom), nije za Nijemce komplicirano), svu
PASMINE koje spadaju njemački kratkod- bio bez trzavica. Skupina svoju energiju ulaže u ideju o
laki ptičar i vajmarski kratkod- uzgajivača utemeljila je Klub stvaranju nove pasmine, samo
U uzgoj su ubacili starog nje- laki ptičar; 3) psi grube-čvrste njemačkih pasa grube dlake, s jednim ciljem: stvoriti dobra
mačkog ptičara, vodenu pudlu, dlake u koje spadaju: pas i radila na uzgoju navedenih svestrana radnog psa, otporna
engleske ptičare, planinske grifon, pudlpointer i njemač- pasmina, forsirajući pasminske na vremenske nepogode i teške
ovčarske pasmine i razne ki oštrodlaki pas. Najstariji i eksterijerne posebnosti svake terene. Hegewald je u uzgoj
kontinentalne ptičare. Nastale među psima grube dlake bio je pasmine ponaosob. ubacio sve pasmine grube
su tri kategorije pasa po dužini njemački kostretasti pas, koji Druga skupina uzgajivača, dlake i neke kratkodlake pse.
dlake: je korišten kao osnova za stva- okupljena oko Freiher Sigi- Poslije se pokazalo da je imao
1) dugodlaki psi, u koje su ranje njemačkoga oštrodlakog smunda Zedlitz Neukricha viziju, i svoj je entuzijazam
spadali: njemački dugodlaki ptičara. (1838. –1903.), danas pozna- i način prenosio i na druge
ptičar, veliki i mali minster- Razvoj njemačkoga oštrodla- tijeg po nadimku Hegewald uzgajivače. U uzgoju je strogo

41
www.lovackisavez-hb.ba
LOVNA KINOLOGIJA
vodio računa o radnim odlika-
ma jedinki, i to po vrlo strogim
kriterijima od kojih nije bilo
odstupanja. U pojedinim se ki-
nološkim krugovima smatralo
da ljudi oko Hegewalda po-
kušavaju stvoriti „fantomskog
psa“ i da im je cilj nemoguć, pa
ti krugovi dugo nisu priznavali
oštrodlakog nijemca kao po-
sebnu pasminu. Bez obzira na
sve, Hegewald nije odustajao
od tipa psa, s nešto kraćom,
ali čvrstom grubom dlakom, s
izraženim obrvama i bradom
na glavi, koji je bio svestran
u lovu, i daleko boljeg nosa
i stajanja na divljač nego što
je bio stari kostretasti ptičar.
Energija s kojom je radio He-
gewald i njegovi istomišljenici,
poštujući samo radne odlike, te
rezultati na ispitima, postupno
utiru put popularizaciji ove
pasmine. Oko 1900. godine
Njemački lovački savez uviđa
značenje ove pasmine, i daje
potporu njezinu razvoju tako
što priznaje pasminu i počinje
s upisom u registar svestra-
nih lovačkih pasa Njemačke
(Jadgebrauchundverband, e. V.,
utemeljen 1899.).
Godine 1902. utemeljuje se
Klub njemačkih oštrodlakih
pasa (Verein Deutsch Drathaar
e. V.), na čelu s prvim pred-
sjednikom, Axe Lauffsom,
s kristalno jasnim ciljevima
uzgoja i standardom kojeg se
uzgajivači rigorozno pridr-
žavaju. Dobiven je svestrani
lovački pas koji može odraditi
sve zadatke lova, u polju, vodi
i šumi, na sve vrste divljači i u
svim vremenskim uvjetima.
USPON PASMINE
Svoju drugu mladost njemački
oštrodlaki ptičar doživljava
poslije II. svjetskog rata, kada
su ga poželjeli imati lovci, pa
skoro čitavog svijeta. Utemelju-
ju se klubovi i uzgajališta, koji
rade po načelima matičnoga
njemačkog kluba. Matični klub
radi i dalje na ujednačavanju
kvalitete dlake, i do 70-ih uspi-
jeva iz uzgoja izbaciti jedinke
s dužom i mekšom dlakom,
ali i dalje provodeći rigoroznu
selekciju u radu, na obvezatnim
ispitima, za sve jedinke koje
sudjeluju u uzgoju. Matični
klub nikada nije težio elitizmu,
nisu mu bili bitni šampioni,
nego što veća ujednačenost
kako u kvaliteti dlake, tako i u
svestranosti rada svake jedinke.
Njemački Klub oštrodlakih
pasa član je Njemačkoga
lovačkog saveza, Kinološkog
saveza Njemačke, Saveza
radnih-svestranih pasa i FCI-a.
Danas njemački oštrodlaki psi
podliježu strogo propisanim
radnim ispitima, koje možemo
podijeliti na starosnu dob psa,
na godišnje doba kada se pola-
žu i na vrstu ispita.
Proljetni uzgojni ispit (VJP),
u biti je ispit prirođenih osobi-
na, koje je mladi pas naslijedio
od roditelja, a ispitne discipline
Učinkovit je u polju, s izraženim nagonom
su: rad na tragu zeca, pretraži- za markiranjem, a poseban uspjeh postiže
vanje terena, nos u stajanju na
divljač, poslušnost i vodljivost.
u vodi, gdje ga od hladnoće i ozljeda štiti
Na proljetni uzgojni ispit se njegova gusta i tvrda dlaka.
izvode psi oštenjeni u prošloj
godini i tri mjeseca stariji. upisuje se u registar svestranih polju, s izraženim nagonom za
Na jesenskom uzgojnom lovnih pasa, koji se uredno markiranjem, a poseban uspjeh
ispitu (HZP), osim priro- vodi od 1899. godine. postiže u vodi, gdje ga od
đenih osobina ocjenjuje se Postoji još jedan međunarod- hladnoće i ozljeda štiti njegova
podložnost psa na obuku, ni ispit u radu njemačkoga gusta i tvrda dlaka. Izuzetno
rad u polju i vodi, i rad prije i oštrodlakog psa, koji se zove je oštar na predatore, što se u
poslije pucnja. Na ovaj se ispit HEGEWALD, ali o tome, mož- njegovoj matičnoj domovini
mogu prijaviti psi oštenjeni u da, neki drugi put. posebice cijeni. Standardom je
prošloj godini ili u godini ispi- propisana boja: smeđe pa-
ta. Sudjelovanje na ispitima je OPĆI DOJAM strvasta, crno pastrvasta, sa
obvezatno, jer da bi se dobili ili bez fleka, ostale boje nisu
rodovnici za štenad, uvjet je Njemački oštrodlaki pas dopuštene, međutim kako vri-
da roditelji imaju dokazivo (ptičar), robustan je, snažan i jeme gazi sve, tako se događa i
položen proljetni i jesenski skoro kvadratičan pas, sklad- sa standardima, pa sada često
ispit u radu. nih i harmoničnih linija, oštre na izložbama možemo vidjeti
„Doktorat“ ispita je svestrani i grube dlake koja je na tijelu i jednobojne pse, u crnoj
ispit u radu za njemačkoga dugačka od 2 do 4 cm, koja na ili smeđoj boji, koji plijene
oštrodlakog ptičara (VGP), dodir podsjeća na oštru žicu, svojom ljepotom i priznati su
gdje se ispituju psi sa završe- a na glavi tvori izraženu bradu kako u matičnoj državi, tako
nom obukom, rad u polju i i brkove, te izražene i nako- i u ostatku kinološkog svije-
vodi, rad u šumi, aportiranje striješene obrve, koje ujedno ta. Njegov službeni standard
pernate i dlakave divljači, krvni glavi daju nepovjerljiv i strog ne bismo opisivali u ovome
trag i aport lisice preko zapreka. izraz. Čvrst je radni pas, ima članku, jer je dostupan svakom
Ovo je samo poredan broj ob- izuzetnu volju za radom, ima zainteresiranom lovcu, kako
vezatnih disciplina, a pravila za dobar karakter i uravnotežen kroz literaturu, tako i putem
svaku ovu disciplinu posebice nervni sustav. U obuci zahti- interneta.
su razrađena, izuzetno rigo- jeva energičan i dosljedan tre-
rozna, i pas koji položi VGP, tman od vodiča. Učinkovit je u Zdravko Pranjić Brižankić
42
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

ku vran Prozor-Rama
Obećavajuće ozračje na izbornoj skupštini
Kiks, s nijansom dobra
U
prostorijama LD „Ve-
par“ Prozor-Rama,
članovi Kinološke
udruge „Vran“ održali su re-
dovitu i izbornu skupštinu, a
njezino je sazivanje u izravnoj
vezi s neodržavanjem Škarina
2014. Naime, lovci su sa psima
došli na otok, ali na njemu nije
bilo niti jednog zeca! Taj je
kiks bio povod brzom plaćanju
članarine, učlanjivanju novih
članova i sazivanju Skupštine.
A da, valjda, bude bolje i ne
ponovi se blamaža, u Udrugu
se učlanio i dr. Jozo Ivančević,
načelnik Općine, jer je i on
nazočio neodržanoj utakmici
na zeca. Ozračje na skupštini
bilo je vedro i obećavajuće, a iz-
bori fer i korektni. Za predsjed-
nika je izabran novi-stari pred-
sjednik Jozo Miličević. Ovo mu
je peti mandat, tj. predsjednik
je Udruge od njezina osnivanja
1998. godine. Za tajnika je iz-
abran Pero Rajič, a za rizničara
Ivo Zane.
U šesnaest godina postojanja
Udruge njezini su članovi vo-
dili pse na pedesetak izložbi
i utakmica. Skupili su trides-
etak priznanja-medalja, od toga
sedam međunarodnih. Zadatak
www.lovackisavez-hb.ba
i cilj Udruge, kako kaže pred-
sjednik, jest raditi na povećanju
broja rasnih pasa vodeći ih na
IPO, izložbe eksterijera, na
utakmice na divljeg zeca i divlju
svinju, te apelirati na lovce da
nabavljaju pse, jer ih u lovačkom
društvu ima svega dvadesetak
a lovaca preko tri stotine. Ak-
tivnosti su usmjerene isključivo
na lovačke pse.
Zašto nije bilo utakmice na
zeca i tko je kriv, predsjednik
Udruge odgovara: „Nije bilo
zeca na otoku. Ubacili smo pet
zečeva prošle godine i očekivali
smo ih desetak. Valjda su ih
odstrijelili nesavjesnih lovci.“
„Pa zar nije trebalo dan uoči
provjeriti?“
„Jest, priznajemo grešku. Mis-
lili smo da je sve u redu. Da bis-
mo bar donekle ispravili pro-
pust, utakmica će se upriličiti
28. rujna ove godine. Svima koji
su bili došli vraćen je novac, a
ako dođu ponovno, ulazak će
im biti besplatan.“
I načelnik im je obećao pomoć,
ali ako sve prođe u redu. A
valjda hoće, krenulo je dobro,
obećavajuće.
S. Ćurčić
ku prijatelji Čitluk
Četiri kinološke
manifestacije
U
samo tridesetak dana,
KU „Prijatelji“ iz Čitluka
organizirala je četiri
kinološke manifestacije: smotru
i IPO D.S., smotru i IPO zec,
CACT zec i CACT D.S.
Smotra i IPO D.S. organizirana
je 2. ožujka 2014. Pristupila su
joj dva psa i oba su pozitivno
ocijenjena, a IPO su polagala
četiri psa i sva su četiri polo-
žila. Sudili su kinološki suci
Mirko Čolak i Miran Radišić.
Smotra i IPO zec održana je
9. ožujka 2014. Pristupilo joj
je osam pasa i svi su pozitivno
ocijenjeni. Na IPO je pristupilo
12 pasa, 11 ih je položilo. Suci
Mirko Čolak i Miran Radišić
bili su zadovoljni viđenim.
Dana 16. ožujka 2014. u gateru
sv. Huberta u Čitluku održa-
na je državna utakmica pasa
goniča u radu na zeca. Od
prijavljena 24 psa, 20 ih je pri-
stupilo ispitu, ostali nisu zbog
nedostatka vremena (kratak
dan). Od tih 20 pasa, samo je
jedan položio ispit – istarski
kratkodlaki gonič Rica vlasnika
LOVNA KINOLOGIJA
i vodiča Blage Sliškovića iz
Širokog Brijega, ali ni on nije
stekao kandidaturu državnog
prvaka. Blagini su se psi, inače,
pokazali vrhunskim zečari-
ma, što pokazuju i rezultati.
Utakmicu su sudili Jure Puljiz
(RH) i Marijan Čilić (BiH),
a delegat je bio Mirko Čolak
(BiH). Sponzori utakmice su
bili: HLU „Orao“ Čitluk, poljo-
ljekarna „Agroodak“ Potpolje -
Čitluk, G3 Spirits Široki Brijeg
te konoba i gater sv. Huberta iz
D. M. Ograđenika.
I na kraju „dana lovne kino-
logije u Čitluku“, u gateru sv.
Huberta u D. M. Ograđeniku,
13. travnja 2014. održana je
državna utakmica pasa goniča
u radu na divlju svinju. Bila
su prijavljena 24 psa iz BiH,
Nagrade najboljim psima
Hrvatske i Crne Gore, i svi su
pristupili utakmici. Sudili su
Marijan Čilić i Ante Udovičić,
a delegat je bio Vinko Biletić.
Prvo mjesto i titulu CACT BiH
2014 osvojila je ženka posav-
skog goniča Bona vlasnika
Dragana Bokšića iz Makarske.
LOVNA KINOLOGIJA

Titulu R CACT BiH 2014 uzela Spirits iz Širokog Brijega. Or-

je ženka posavskoga goniča
Buba vlasnika Adnana Šejtanića
iz Čapljine, a treće mjesto
zauzeo je srpski trobojni gonič
Bobi vlasnika Josipa Vukoje iz
Mostara. Četvrto mjesto uzeo
je posavski gonič po imenu
Bos-Paša vlasnika Miroslava
Rašića iz Ljubuškog, a peto srp-
ski trobojni gonič Liso vlasnika
Ante Ševe iz Hamzića. Kao
najuporniji natjecatelj nagradu
i prigodni pehar osvojio je Stipe
Prusina-Pivac.
Brojna publika tog se dana
okupila na ovoj priredbi. Orga-
nizator se pobrinuo i osigurao
Psi Blage Sliškovića (krajnji lijevo), vrhunski su zečari
vrijedne nagrade tako da su
svi plasirani osvojili nagrade.
Vlasnik gatera sv. Huberta,
Mario Dugandžić, sponzorirao
je pokale i uručio ih vlasnicima
pasa koji su položili ispit. Po
vreću hrane sponzorirala je
poljoljekarna „Agroodak“, a
pokale za četvrto i peto mjesto
sponzoriralo je poduzeće G3
ganizirana je također i tombola
na kojoj je glavna nagrada bila
živa divlja svinja, a osvojio ju
je Andrija Dugandžić-Beca.
Sponzori ove utakmice još su
bili HLU „Orao“ Čitluk i Josip
Vukoja iz Mostara.
Hrane i pića bilo je u izobilju,
pa natjecatelji i posjetitelji nisu
ni u čemu oskudijevali. Završ-
ne rijeci delegata i sudaca bile
su: Sve kinološke manifestacije
koje organizira KU „Prijatelji“
vrhunski su pripremljene i
odlično posjećene.
J. Vukoja

Pohvale SKUPŠTINA
ku posušje Posušje

radu udruge
N
a redovitoj proljetnoj
skupštini KU „Posuš-
je“, održanoj u prosto-
rijama mjesnoga košarkaškog
kluba, predsjednik udruge
Ante Jukić-Tonćo predložio je
dnevni red, koji su zastupnici
jednoglasno prihvatili.
U ime Izvršnog odbora Udru-
ge, predsjednik Jukić podnio
je iscrpno izvješće o njezinu
radu, koje su zastupnici, tako-
đer jednoglasno, prihvatili.
U sljedećoj točki dnevnog reda
Ante Jukić se osvrnuo na stanje
u Kinološkom savezu Herceg-
Bosne, gdje je na pomolu izbor
novog predsjednika Saveza jer
je dosadašnji predsjednik fra
Petar Krasić, zbog privatnih i
zdravstvenih razloga, ponudio
ostavku.
Među brojnim izvješćima,
značajnu je pozornost izazva-
lo izvješće voditelja uzgoja.
U njemu je navedeno da je u
protekloj godini prijavljeno i
upisano 25 legla, odnosno 102
štenca – 60 ženskih i 42 muška,
te da je izdano 117 rodovnika.
Rad posuške kinološke udruge
u protekloj sezoni ova je skup-
ština ocijenila vrlo dobrim.
Posebno je skrenuta pozor-
nost na pozitivno financijsko
poslovanje, odnosno „plus“ od
nekoliko tisuća KM.
Predsjednik i tajnik Udruge,
Tonćo Jukić i Tomo Raič, u su-
radnji s predsjednikom Kluba
ruskih pastirskih pasmina Dar-
kom Vicanom i vođama uzgoja
Srećkom Žuljem, Tihomirom
Mustapićem i Ivanom Jukićem
– donijeli su opsežan plan i
program rada za iduću kino-
lošku sezonu. Iz njega je vri- Predsjednik Tonćo Jukić i tajnik Tomo Raič
jedno izdvojiti nekoliko stavki:
organizaciju tradicionalne
međunarodne izložbe CAC i
CACIB Posušje, memorijalnu
specijalku autohtonih i EX
YU goniča i specijalku ruskih
pastirskih pasmina KO, SAO i
CRT koje su planirane za 23. i
24. kolovoza ove godine.
Ova ekipa kinologa razmatra
mogućnost organizacije jedne
ili čak više utakmica godiš-
nje za rad na divlju svinju u
ograđenom prostoru, koje bi se
mogle organizirati u jednome
od nekoliko prikladnih gatera
u Posušju.
M. Bešlić Skupština je zadovoljna radom Udruge

44
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 LOVNA KINOLOGIJA

KD ČAPLJINA Čapljina

Novi pristup
kinologiji
K
inološko društvo „Čapljina“ zadnje u njemu je bilo dovolj-
je nedjelje u ožujku i prve u travnju no fazana i prepelice, a
organiziralo dvije lovno-kinološke privedeni psi su pokazali
manifestacije na kojima je 14 pasa dobilo dobar rad, kako prilikom
certifikate o upotrebljivosti u lovu, a što pretraživanja terena, tako i prilikom mar- gdje to do sad nije bio običaj, pomalo budi
im je, sukladno Zakonu o lovstvu, potreb- kiranja divljači“, rekao je Herceg. savjest kad je u pitanju kinologija, odno-
no kako bi mogli biti uvedeni u lovište i Zanimljivo je da su na ovim ispitima sno primjena zakonskih odredbi vezanih
korišteni u lovu. nastupali natjecatelji iz Čapljine, Blagaja, za lov i kinologiju.
Na ocjenskoj smotri i IPO-u u radu goni- Ljubinja, Čitluka, Ljubuškog, Neuma i
ča glasnog gona na zeca, koji su održani u Ravnog, što pokazuje da se, i u društvima Z. Pranić
Stanojevićima, u gateru Osmana Klarića,
kinološki sudac Vinko Biletić iz Viteza
dodijelio je pozitivnu ocjenu eksterijera
za 12 pasa iz šeste FCI skupine (goniči), a
8 ih je zadovoljilo radom u gateru. „Treba
istaknuti da je ovaj gater izuzetno zahtje-
van i da su psi koji su položili IPO poka-
zali zavidan rad i siguran sam da će biti
odlični pomagači u lovu“, rekao je sudac
Biletić, i zahvalio organizatorima i natje-
cateljima na fer i korektnom ponašanju.
Na terenima LD „Galeb“ koji graniče s
parkom prirode Hutovo blato, točnije na
lokalitetu Gnjilištanskog polja, održan je
IPO za ptičare. Na ovaj ispit je privedeno
6 pasa i svi su, po procjeni suca Marija
Hercega iz Ljubuškog, zadovoljili kriterije
koji su se od njih tražili i položili su ispit.
„Teren je izuzetno dobar za ovakve ispite,

VLASNIK PASMINA IME PSA BROJ ROD. OŠTENJEN CERTIF.

BR.
Osman Klarić Posavski gonič Arči BHR11518 28. 6. 2013. 1799
Kažimir Ivanković Posavski gonič Bina HR19590 18. 4. 2010. 1800
Ahmed Morić Istarski kratkodlaki gonič Biba BHR309653 27. 4. 2008. 1801
Mijo Mandrapa Istarski oštrodlaki gonič Cesarica BHR10082 29. 6. 2013. 1802
Edin Šejtanić Srpski trobojni gonič Bobi BHR20939 13. 3. 2009. 1805
Velibor Novokmet Srpski gonič Luna JR704018 21. 9. 2010. 1806
Stanko Žilić Istarski oštrodlaki gonič Gana Sibinjska HR13367 7. 7. 2011. 1803
Kažimir Ivanković Istarski kratkodlaki gonič Pipa BHR10776 25. 7. 2012. 1804
Ivica Bačić Engleski seter Romul HR17933 15. 3. 2009. 1807
Mato Vuletić Engleski seter Berni od Karaotoka HR20806 10. 5. 2013. 1808
Krešimir Krešić Engleski seter Castro od Karaotoka HR20516 11. 5. 2011. 1809
Goran Markotić Engleski seter Alka HR20536 8. 10. 2012. 1810
Donald Planinić Engleski seter Bella BHR10283 2. 6. 2012. 1811
Ivan Jerković Njemački kratkodlaki ptičar E-Lara I od Kistanjske BHR00643 13. 6. 2013. 1812

45
www.lovackisavez-hb.ba
PRIRODA
PO BOGATSTVU ŠUMA BiH PRVA NA BALKANU, SEDMA U EUROPI
Jesu li mine
jedini pravi “zaštitnici” šume?
P
rema broju stanovnika, BiH je
u Europi zemlja s najvećom površinom
šumskih resursa, točnije, oko 50 posto
zemlje je prekriveno šumama. Usporedbe
radi, BiH je po šumskim bogatstvima dva
puta bogatija od Belgije, tri puta od Dan-
ske i skoro četiri puta od Velike Britanije.
Po šumskim resursima daleko je ispred
ekonomski mnogo razvijenijih zemalja,
kao što su Kina, Francuska, Njemačka, Ita-
lija i Sjedinjene Američke Države.
Šume su iznimno važne ljudima. One
su izvor hrane, lijekova i građevinskog
materijala te pomažu održanju čistog
zraka i vode. Šume pružaju dom od 50
do 90 posto ukupne svjetske populacije
biljnih i životinjskih vrsta! Zajednica šuma
i ovih vrsta regulira Zemljinu atmosferu i
temperaturu – vitalni su za zdravlje našeg
planeta.
BROJNI PROBLEMI
Problemi s kojima se šumarstvo susreće
danas su brojni, ali nimalo začuđujući
kada se uzme u obzir teška ekonomska
situacija te usporedo s tim rastući zahtjevi
društva za drvetom kao izvorom energije.
Shodno ovim problemima i potrebi lokal-
nih zajednica za drvetom, ne prepoznaje
se vrijednost šumskih ekosustava te se oni
nemilosrdno krče i degradiraju. Osim ovih
poteškoća, brojne su objektivne okolno-
sti koje dovode u pitanje produktivnost i
opstojnost šuma uzrokovane klimatskim
promjenama, intenzivnim sušnim razdo-
bljima i ekstremnim temperaturama.
Premda se o zaštiti prirode, i šuma, brinu
šumari, lovci, zeleni, razne ekološke udruge
i tko sve ne, istina je, nažalost, da su jedini
pravi “čuvari” šuma u BiH zaostale mine.
Lovci bi trebali biti itekako zainteresi-
rani kada je riječ o zaštiti šume. Naime,
šuma je dom za više od 2000 biljnih
i životinjskih vrsta. Zaštitom šuma
osiguravamo dom mnogim životinjama.
Sječom tih šuma ugrožavamo domove
mnogih životinja. Nismo ni svjesni koliko
sječom tih šuma štetimo sami sebi.
Sječom šuma životinje ostaju bez svojih
domova, ali i hrane. Drveće ima izni-
mno važnu ulogu u ekosustavu. Ono je
izvor hrane i dom milijunima vrsta ptica,
životinja i insekata. Kada se drvo posiječe,
cijele zajednice živih bića koje su živjele u
46
Šuma je dom za više od dvije
tisuće biljnih i životinjskih
vrsta, a zaštitom šuma
osiguravamo dom mnogim
životinjama
njemu i oko njega također bivaju unište-
ne. No, korist je obostrana. Bez životinja
nema ni zdrave šume! One su važne zbog
toga što vrše oprašivanje i raznose sjeme.
VELIKA ULOGA LOVACA
Nekim životinjskim vrstama sječom šuma
uistinu je nanesena velika šteta, a većina
poslova koji su vezani uz sječu doprinosi
smanjivanju ptičjih i drugih životinjskih vr-
sta u tom dijelu šume. Međutim, regulirana
sječa često tek neznatno utječe na život
većine životinjskih vrsta u šumi. Zapravo,
razrjeđivanje šumskog svoda čak može
povoljno utjecati na neke životinjske vrste.
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da
nazočnost ljudi – čak i onih koji vrše selek-
tivnu sječu šume – može pozitivno utjecati
na povećanje biološke raznolikosti šuma.
Kada je u pitanju lov u današnjem obliku,
znanstvena su istraživanja pokazala da
je samoregulacijska sposobnost prirode,
i prirodi i životinjama puno bolja bez
lova! Lov kao primijenjena zaštita prirode
ili lovci kao istinski zaštitnici prirode
i tako dalje – sve je to dobro i lijepo
zamišljeno i napisano. Međutim, mit o
lovcu kao zaštitniku prirode odavno je
opovrgnut.
Čine li lovci sve što je u njihovoj moći
kako bi što manje uznemirivali divlje
životinje? Planiraju li pozorno gdje će
probiti putove, nastojeći da ih ne bude
previše i da su dovoljne udaljeni jedni od
drugih? Nastoje li da putovi budu što uži
kako bi ih stabla natkrila svojim krošnja-
ma? Pitanja je mnogo, na njih bi valjalo što
iskrenije odgovoriti.
Pero Zelenika
Broj 93, ožujak - travanj 2014.

Športsko ribolovno društvo „Tribistovo“ – Posušje
Nakon čišćenja, slijedi poribljavanje
Č
lanovi posuškoga šport-
skog ribolovnog druš-
tva ovih su se dana,
početkom travnja, okupili na
poznatom i prelijepom jezeru
u Tribistovu. Cilj im je bio oči-
stiti i urediti okoliš te urediti i
pripremiti natjecateljsku stazu
za ovogodišnje natjecanje.
Naime, ovo ribolovno društvo
prošle je godine vrlo uspješno
organiziralo natjecanje u lovu
na šarana i amura, a isto takvo
žele upriličiti i u ovoj ribolov-
noj sezoni.
Dvadesetak ribiča, istinskih
prijatelja prirode i zdrava oko-
liša, neumorno je čistilo na-
plavljeno drveće, prosijecalo
prilaze vodi i sakupljalo otpad
koji je spaljivan na licu mjesta.
Nakon čišćenja jezera slijedi
poribljavanje tijekom kojeg će
u Tribistovsko jezero biti pu-
štena određena količina amura.
„Prošle godine, u rujnu, spon-
tano smo odlučili poribiti jeze-
ro pastrvom, što je – možemo
slobodno reći – postala našom
tradicijom. Planiramo još jed-
nu akciju u svibnju ove godine,
također na ovom istom jezeru,
Gdje je nestao „lovac“?
P
otrebno je isticati sve ono
lijepo što se događa u lo-
vačkim redovima, među
lovcima, u lovačkim udrugama,
ali se ne smije „zaboraviti“ ni
ona ružna strana, ma čije bila
djelo.
Imajući u vidu onu poučnu,
„Hodajući prirodom, ne ostav-
ljaj ništa iza sebe osim tragova
svojih stopala“, odlučili smo se
za ovih nekoliko rečenica koje
nisu nikakvo pametovanje,
nego dobronamjerna poruka i
podsjetnik da ovakve stvari ne
smijemo činiti. U ovom je slu-
čaju nepoznati „lovac“ nakon
www.lovackisavez-hb.ba
RIBARSTVO I EKOLOGIJA
a tom bismo prilikom ubacili
nešto amura i šarana, za koje
vjerujemo da bi se u ovo doba
godine dobro prihvatili. To bi u
konačnici imalo pozitivan efekt
na mnoge ribolovce, a usput bi
se osvježio i povećao matični
fond ovih ribljih vrsta. Gleda-
jući nas kao ribiče koji najviše
uzimamo iz vode, ovom smo
prilikom vodi odlučili vratiti
istom mjerom“, riječi su Pere
Bašića, predsjednika Športskog
ribolovnog društva Tribistovo
iz Posušja, koji još dodaje kako
ubuduće ovakve i slične akcije
ne bi smjele proći bez članova
ne samo ovog nego i susjednih vaca koji za sobom ostavljaju
ribolovnih društava koji su u smeće, Bašić drži da su takvi
žaru sezone stalni posjetitelji iznimka a ne pravilo, i upravo
ovoga ribolovnog El Dorada. je na ribočuvarima da takve
Na kraju, Bašić kaže da je upozore. Stručnjaci koji se
ograđivanje jezera koje Op- bave kvalitetom vode trebali
ćina Posušje trenutačno pro- bi se pozabaviti puno većim
vodi dobra odluka, time će se žarištem trovanja vode, tj. da
zabraniti pristup automobili- na poljoprivrednim parcela-
ma i ribari se s njom slažu, ali ma u slijevu zabrane uporabu
drže da će ovaj lijepi okoliš biti umjetnih gnojiva budući da ti
znatno nagrđen. kemijski spojevi mogu završiti
Isto tako za pojedine optuž- u vodi i pitanje je, završavaju
be o zagađenju jezera koje li već.
su upućene na račun ribolo- M. Bešlić
lova svoje oštećene lovačke čiz-
me „zaigrao“ u prvi grm, i to uz
sami put u lovištu, i time oda-
slao lošu poruku ne samo (o)
lovcima nego i (o) svim drugim
ljubiteljima prirode.
Ružno je u prirodi, u lovištu vi-
djeti i bačenu patronu-čahuru
od ispaljenoga lovačkog metka,
a kamoli bačene lovačke čizme.
O raznolikoj ambalaži od hrane
i pića da i ne govorimo. Lijepo
bi bilo da nam se ne događaju
ovakve stvari i stoga treba o nji-
ma otvoreno govoriti.
Ako više i ne trebaju, nije im ovdje mjesto...
A. Đikić
47
LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE
KOZLAC
Arum maculatum
O
va vrlo ljekovita
i još više toksična (otrov-
na) biljka raste u različitim
varijetetima diljem naše
zemlje, ma kako poimali našu
zemlju. U različitim kraje-
vima različito je i nazivaju:
zmijsko grožđe, zmijin češalj,
kozalac, kalendar, majasil...
Spomenuti varijeteti su: pri-
morski, tamnozeleni, pjegavi
ili pak nešto između njih, što
se ponekada u prirodi može
susresti.
Kozlac je zeljasta trajnica koja
može narasti i do 40 centi-
metara, a može ga se naći
svugdje diljem svih regija i
krajeva. Raste najčešće po
busenju i živicama jer mu
je potrebno dosta svjetlosti.
Odmah iznad zemlje niče
rukohvat drški na kojima se
nalaze kopljasti, tamnozeleni
listovi vrlo slični špinatu. U
zemlji se nalazi gomoljasti,
okrugli ili duguljasti korijen
veličine kokošjeg jajeta koji
je i najpogodniji za lijek kada
se u proljeće vadi iz zemlje.
Usred lišća se u proljeće javlja
kao prst bjelkasta drška, na
kojoj se nalaze prvo zelene a
onda zrenjem svijetlo crvene
bobice koje izgledaju kao
klipić kukuruza. Taj cvijet
je obavijen finom opnom
u obliku fišeka, otvorenoga
s jedne strane. U nj često
ulaze neki insekti i ima miris
pokvarenog mesa.
Kemijski sastav kozlaca nije
dovoljno istražen, ali se zna-
de da sadrži: najviše škroba,
alkaloide, saponine, flavonide,
eteričnog ulja, kumarine...
Za lijek se rabi list i korijen.
Lišće se u proljeće dobro
osuši i samelje u prah koji se
U različitim krajevima,
različito prihvaćen
Kozlac jest veliki lijek, ali i ozbiljan
otrov pa se mora strogo pridržavati
uputa o njegovoj uporabi
kasnije može rabiti kao čaj
ili s medom kuhati i u malim
količinama uzimati. Korijen
se također vadi u proljeće,
stavlja se u vino ili rakiju de-
setak dana pa se onda odlije,
doda se med i limunov sok i
kuha dok se ne dobije gusti
sirup. Ipak, sve to treba uči-
niti pod nadzorom stručne ili
pak dobro pismene osobe, jer
je kozlac u sirovu stanju jako
otrovan. Stoga i preporuka da
48
se kozlac odmakne od dodira
djece.
Može se kao lijek rabiti za
vanjsku i unutrašnju upo-
rabu. Vrlo je učinkovit kod
sljedećih tegoba: hemoroidi,
bronhitis, laringitis, čir i
katar želudca i dvanaesterca,
crveni kolitis, melankolija,
depresija, razdražljivost,
smetnje u klimaksu, kašalj,
prevelika sluz u plućima, a
za vanjsku uporabu: protiv
psorijaze, potkožnih čvoro-
va, ispadanja debelog crije-
va, oblozi po tjemenu kod
moždanog udara (po nekim
njemačkim biljarima - G.
Hertzka)…
Kako je ispisana stranica po-
stanka i uloge neke ljekovite
biljke, pa tako i kozlaca, kako
iz majke zemlje i kojom za-
konitošću Viša sila udahnjuje
otajstvenu snagu koja je za
neke otrov a za druge istinski
melem i spas, možemo samo
nagađati i voditi rasprave,
jer to sve spada u onaj dio
spoznaje s koje još nije, i ne
znademo kada će, okopnio
debeli ledeni pokrivač!
Kako god bilo, kozlac je u
različitim krajevima različito
prihvaćen. U Hercegovini je
mnogo poznatiji kao biljka
za prehranu svinja, pogo-
tovo ako su životinje poka-
zale određene zdravstvene
poteškoće. To je vjerojatno
navelo mnoge ljude tijekom
velike gladi uoči i za vrije-
me Prvoga svjetskog rata pa
su kuhali kozlac i hranili se
njime. Nikada se nije do-
godilo da je netko umro ili
teže obolio, ali ne treba biti
previše slobodan. Kozlac jest
veliki lijek, ali i ozbiljan otrov
pa se mora strogo pridržavati
uputa o njegovoj uporabi.
Opet ta opreznost i nezaobi-
lazno jedinstvo suprotnosti,
jedinstvo dobra i zla kao neka
čovjekova sudbina!
Blago Lasić
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
 ZABAVA

mjesto dokaz autor: na svet pučko

KLINIČKA ... ILI HRABAR PLOD U pripadaju
OTON GLIHA ZAKUP spojeno kiseline “čelik” nevinosti mariofil način ratko rudić žensko ime
JUNAČKA ... KAO ... LJUSCI (mn.) soldo nama
varenjem na sudu (... trojstvo) (... vremena)

PLAHA KAO ...

bjelokost
SREDIŠTA
OKRETANJA
GRAD U ISTRI
tvrdoglav
kao ...
“TOTAL”
DOLAZITI NA ŠIMO IVKIĆ
robert SVIJET (JARE)
valdec ZRAKOP - ANTIČKI GRAD
LOVNA ...
LAUREAT,
GLADAN KAO ...
DOBIVALAC
“taksa”
ŽELJEZOV
“RABAT”
SULFID
FORMAT
IZMIRITI, USKLADITI
PAPIRA
SMRDLJIV
ŠUTLJIV KAO ...
KAO ...
ALBANSKA
MORSKI GREBEN, PUNTA
TALIJANSKI NOVINSKA
ljutiT kao ...
KANTAUTOR AGENCIJA
PLAŠLJIV KAO ...
(KRATICA)
azijska
država BAZGA
(teheran)
posuda MALENI
za pranje AMERIČKI
dijelova MEDVJED,
tijela RAKUN
AMERIČKA
napad, na- GLUMICA I
srt, navala PJEVAČICA
IRENE

Frano Vukoja
Pucanje od smijeha
Mariofil Soldo VIJESTI
Lovac dolazi iz lova, a supruga mu reče:
Mrežu križaljke – Imam za tebe lošu i dobru vijest. Loša je da sam slupala auto!
treba popuniti Lovac upita:
pojmovima iz – A koja je dobra vijest?
popisa. Pojmovi – Dobro sam ga slupala – pojasni supruga.
su i vodoravno i PRAVI LAV
okomito poredani Lav i lavica pobjegnu iz zoološkog vrta, lavicu su ulovili istoga
abecednim redom. dana, a lava tek nakon mjesec dana. Lavica ga upita gdje se toliko
Jednoslov je već krio, a lav pojasni:
upisan u mrežu. – Upao sam u neku instituciju i svaki dan tamanio po jedno i
nitko ništa nije primjećivao, a onda se zeznem i pojedem žensku
koja pravi kave!
AČ, AKOLADA, AMO, ANI,
I ANITA, ARIOSO, ARSO, LJUBAV I ZAKON
ATA, AVALON, AVOKA- Dva lovca šale se na svoj račun. Prvi reče:
DO, IT, IVER, KANADA, – Ja sam u kući ZAKON, nitko me NE POŠTUJE!
KONAČARI, LOVINA, Drugi uzvraća:
– Mene u kući svi VOLE, tako me i ZOVU!
NATKO, NI, OKARINIST,
OTES, PLOVAK, PRASAK, KRAVA
RATAR, ROKOKO, SIRELA, Treba se oteliti Mujina krava pa se žali Fati:
TANDEM, VOLE – Već pet dana stalno provodim u štali, a krava nikako da se oteli.
– Skloni se od krave, kad tebe vidi, misli da se već otelila – primijeti Fata.

49
www.lovackisavez-hb.ba
 IN MEMORIAM
FRANO BUDIMIR
(1948. – 2013.)
Redove Društva zauvijek je
napustio naš prijatelj, kolega i
dugogodišnji član Frano Budi-
mir. Svojom plemenitošću i od-
nosom prema prirodi, ljudima i
lovačkim druženjima, bio nam je
svima uzor.
Dragi naš Frano, postoje dani
vrijedni sjećanja, postoje do-
gađaji koje pamtimo zauvijek
i postoje ljudi koji se nikada ne
zaboravljaju, a ti si jedan od njih.
Lovci ovoga kraja, a posebno
sekcija Vilić Polje, nikad neće
zaboraviti tvoj osmijeh, dobrotu
i ljubav. Neka ti je vječna hvala i
počivaj u miru Božjem.
LD „Uskoplje“
Gornji Vakuf-Uskoplje
PERO VUČIĆ
(1955. – 2014.)
Vijest o smrti našega prijatelja i
kolege lovca Pere Vučića dubo-
ko je potresla cijelu broćansku
javnost, a posebice članove LD
„Golub“. Kao poduzetnik i vlasnik
firme VUPROM, bio je cijenjen i
rado viđen u svakom društvu
pa je kao takav imao velik broj
prijatelja i znanaca. Volio je radi-
ti i stvarati, a pritom i pomagati
svima onima koji su na bilo ka-
kav način zatražili pomoć. Bio
je redoviti donator svih akcija i
manifestacija kako u čitlučkoj,
tako i u susjednim općinama, a
posebice lovačkih večeri.
Svima nama koji smo imali pri-
vilegij poznavati ga, ostat će u
trajnoj uspomeni, posebice čla-
novima njegove sekcije Gornja
Blatnica. Bogu hvala što nam ga
je dao za kolegu i prijatelja.
Za sve što je učinio za Društvo,
velika mu hvala. Neka mu je laka
ova Hrvatska zemlja. Počivao u
miru Božjem.
LD “Golub” Čitluk
FRANO GRBEŠIĆ
(1943. – 2014.)
Iznenadna smrt iz naših je redo-
va istrgla našega dragog Franu,
prijatelja i čovjeka koji je volio
prirodu, lov, druženja i lovačke
akcije. Uvijek se ponosio svo-
jim kolegama i svojim lovačkim
društvom, za koje je puno dao i
učinio. Pamtit ćemo ga kao ute-
meljitelja prepoznatljivih „Mo-
sorovih“ lovačkih večeri, orga-
nizatora streljačkih, kinoloških i
ribarskih natjecanja i niza drugih
aktivnosti. Bio je u svim struktu-
rama Društva, a u dva mandata
obnašao je dužnost predsjedni-
ka Društva. Za doprinos razvoju
lovstva dobio je brojne nagrade
i priznanja, između ostalih i Od-
ličja I. i II. reda.
Njegovim odlaskom ostala je
velika praznina u našim redovi-
ma. Ostala su i lijepa sjećanja na
divnog prijatelja i kolegu. Hvala
mu za sve učinjeno i neka poči-
va u miru Božjem.
LD “Mosor” Široki Brijeg
IVAN MANDIĆ-DIDO
(1933. – 2014.)
Ovih dana na vječni počinak
ispratili smo jednog od svojih
najstarijih članova, kolegu lovca
i prijatelja Ivana Mandića-Didu.
Kao veliki zaljubljenik u lov, pri-
rodu i lovačka druženja, dao je
nemjerljiv doprinos Društvu i
svojoj sekciji Lijeva obala. Za
zasluge u lovstvu odlikovan je
Odličjem drugoga reda.
Naš Dido ostat će u srcima svih
onih koji su ga poznavali. Sjećat
ćemo ga se iz zajedničkih lovo-
va, s lovačkih večeri, streljačkih
natjecanja i svakidašnjih susre-
ta na putu od njegovih Lisa do
Dare.
Dragi Dido, hvala Ti na svemu
učinjenom, na Tvojoj dobroti,
lijepoj riječi i iskrenom prijatelj-
stvu. Trajno ćeš biti u našim sje-
ćanjima. Počivaj u miru Božjem.
LD „Mosor“ Široki Brijeg
NIKOLA JUKIĆ-PITA
(1954. – 2014.)
Posljednji pozdrav kolegi, koji
nas je nakon duge i teške bor-
be s bolesti napustio u 60. go-
dini života i 34. godini lovačkog
staža.
Uspomena na njega ostat će
zauvijek u sjećanjima njegovih
Dreteljana kao i svih članova LD
„Galeb“ Čapljina. Počivao u miru
Božjem.
LD “Galeb” Čapljina
IVAN SUŠAC – JOVAN
(1930. – 2014.)
Zauvijek nas je napustio naš
kolega i prijatelj Ivan Sušac zv.
Jovan, počasni član Društva.
Dao je nemjerljiv obol razvoju i
boljitku lovstva, a svoje bogato
lovačko iskustvo rado je preno-
sio na mlađe lovce. Dobitnik je
Odličja III. reda.
Njegovom smrću izgubili smo
istinskog zaljubljenika u lov i
lovačka druženja. Svima nama
koji smo ga poznavali ostat će
u trajnoj uspomeni, a posebice
lovcima njegove sekcije Cerno.
Velika mu hvala za sve dobro što
je učinio za Društvo, i neka poči-
va u miru Božjem.
LD “Golub” Čitluk
IVAN PANDŽA (JURIŠIĆ)
(1930. – 2014.)
Krajem ožujka završio je životni i
lovački put našega kolege lovca
i prijatelja Ivana – Jurišića. Bio je
veliki zaljubljenik u prirodu i lov
te je ostavio neizbrisiv trag u
Društvu i sekciji Raška Gora.
Hvala mu za sve učinjeno i neka
počiva u miru Božjem.
LD „Jarebica“ Mostar
50
sebice sekcije Pajić Polje.
Dragi naš Alojzija, premalo je
riječi za iskazati ono što ima-
mo reći, premali smo da bismo
dohvatili veličinu osobe koju
smo izgubili. Neka te čuva dragi
Bog, njemu se za tebe molimo,
a za sve što si učinio za Društvo,
velika ti hvala. Počivaj u miru
Božjem.
NUSRET LIZDE-KIŠTRA
(1949. – 2014.)
LD „Uskoplje“
Posljednji pozdrav kolegi Kištri
Gornji Vakuf-Uskoplje
koji nas je nakon kratke i teške
bolesti napustio u 65. godini
života i 30. godini članstva u
Društvu i sekciji Domanovići.
Zauvijek će ostati u našim
sjećanjima.
LD “Jarebica kamenjarka” Stolac
FABIJAN MAROS
(1939. – 2014.)
Nakon duge i teške bolesti, zau-
vijek je otišao naš kolega, lovac
i prijatelj Fabijan Maros. Bio je
skroman, vrijedan i častan čo-
vjek, zaljubljenik u prirodu, lov,
ZEKERIJAH ZUKANČIĆ-BRACO
lovačke pse i lovačka druženja. U
(1947. – 2014.)
situaciji kad je naš narod prola-
Dana 24. travnja 2014. prestalo
zio kroz teške trenutke borbe za
je kucati srce velikog lovca, lju-
opstojnost na ovim prostorima,
bitelja prirode i divljači, srce na-
premda u godinama, aktivno se
šega „Brace“.
uključio u obranu. Obitelj koju
Zasluženo je nosio titulu poča-
je podigao i izveo na pravi put
snog člana Društva, te priznanja
najvrjednije je što je postigao u
i odličja II. reda SLOBiH.
životu. Sin Tone uspješno je na-
Rad Društva bio je nezamisliv
stavio lovačku tradiciju.
bez njega. Njegovi prijedlozi i
Pokojnog Fabijana najčešće
ideje uvijek su rado prihvaćani.
ćemo se sjetiti kad budemo u
Bio je predsjednik i lovnik Druš-
dijelu lovišta koji nosi naziv pre-
tva u više mandata.
ma njegovu nadimku. Smrću
Kao upravnik lovišta „Mera“, bio je
pok. Fabijana najviše je izgubila
jedan od organizatora proizvod-
njegova obitelj, zatim brojna
nje fazanske divljači, jarebice
rodbina, lovna jedinica „Hum“, te
poljke i divljih pataka, te uspješan
lovačka udruga u cjelini. Počivao
promicatelj lovnoga turizma.
u miru Božjem!
Vesela duha, ispravna stava
prema prirodi, divljači i lovstvu,
LO “Vitez” Vitez
bio je rado viđen u lovačkim
krugovima.
OBLJETNICA
Neka mu je vječna slava i hvala
za sve što je učinio za dobrobit
lovstva.
LD „Fazan“ Odžak
NIKOLA GADŽIĆ-NINO
(1940. – 2009.)
Navršava se pet godina otkad
nas je napustio naš dragi prija-
telj i kolega lovac Nikola Gadžić-
Nino. Njegovom smrću izgubili
ALOJZIJA ŽIVKO
smo uzorna lovca, iskrena i po-
(1942. – 2013.)
štena čovjeka i velikog prijatelja.
U 71. godini, prekinut je životni i
Sjećanje na njega budi u nama
lovački put našega kolege Alojzi-
tugu, ali i ponos što smo s njim
je. Bio je iznimno cijenjen kao pri- lovili, družili se i živjeli. Počivao u
jatelj, ljubitelj prirode i lova, i kao
miru Božjem.
vrijedan čovjek. Njegov lik trajno
će ostati u srcima svih lovaca, po- LD “Jarebica kamenjarka” Stolac
Broj 93, ožujak - travanj 2014.
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska
ambalaža
U ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada
se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne
kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše
pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena
stigne do primatelja. Kada vam se ukaže
potreba za slanjem paketa dovoljno je pos-
jetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP
Mostar možete pronaći paketsku ambalažu
u pet različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20
Paket M 300x200x100 1,70
Paket L 300x230x140 2,00
Paket XL 300x240x230 2,50
Paket XXL 480x300x200 3,00

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

52
Broj 93, ožujak - travanj 2014.