SadrZaj ‘Mitijuni ijudi danas vjerai n ‘Mitijunt Pogiaio. a rugih vjeruju u stvaranje, Noki se kolebaju u sto da 1 Kako je sivet pete? 1 ‘vjoraja, Ova je knjiga predvidena za sve te ljude. 2 Nesiogaa evalua — nate? 4 ‘Eznost fomeljite istrasivanie | ispitivanje kako je ee a ‘nastao Zivot — sto to anaci za buducnost. cored ii ea 4 ell leotmoga nasa eso? 3 5 Moka govore fos apis 5 8 Motel evolaciaprematit opromne ponore? a Sosa ovjekoie moan"? a oe 8 Matacie—temel 2 eveac 0 ‘ian romen mats AND rRAcT Soc OF FEUER 9. Srumit—dosoansraopottrani us ae eae | 10 Dokasi sedinstene pane ry pe eee 11 Coders astra cai bea ua haan 12 Those ope izumle? 182 Soper sa selon 5 || 13 tnsinet— mectost progamirana pie rotenja 1 rs bron ie corneas 68 iatewrowen mau nc mer sctry of New YORK, Re Po eee pe Anes nas SP CE ee ea 15 sto Bog dpast pate? 188 Shane nen on tek 17 Mate tse vjerovat BiB? 19 Sprig enn 18 Jol Bila daleanadshaaa of Boge? 216 ase ine 1 omaloe ra shor dolari 22 ‘Begg a mtn vn tee 20 Saco aabrat? ar zi nhs Papin tors 282 Pree 255 eoKako je Zivot zapoéeo? Z1vOT fe pos oko nas. Vivo Jet 2 zujanjo Iculkacs, nevanjo ple! fustanja alent Zvtin ‘Spraju, Posto ledenim poli podrugina tu isatono} putin. Pruza se od” suncer obosjane povrsne mora do njegovinnajtamaniih subi ita vorenja let unaokoo visokiyzrafim prostrans {vim sbod nh neg, zemlju metroen bilan mikroorgaazama Gned je plodnom 2a rast ‘len bljel, koje podrZavaj ota oli va. Zemijaetolkoispunjna reziitostina vata daNae sletste 0 DonieR thats ject etna nad cetohupen slay proms Sot Senos EVOLUCUA 1U STVARANUE? * MoZda smatraS da te se ova pitanja i ne tice, ‘Mogao bi pomisliti: "Uopée nije vagno kako sam dospio ovamo — bitno je da sam ovdje. Mozda cu ozivjeti 60, 70 ili 80 godina — tho zna? I bez obzira Jesmo ti stvorent ii smo se razvili,stvavi se za mene he mijenjaju’. Naprotiv, veoma bi se mogia promije- duzina i nagin tvog Zivota, te uvjet! pod Kojima 6e8 Zivjeti. A Kako to? Jer cjelokupni naf stav prema, Zivotu | buducnosti ovisi o tome kako gledamo na porileklo Zivota. A pitanje kalo je nastao Zivot utjecat dena buduci tok povijesti nae mjesto u nj}. Ranlititi stavovi « Po miiljenju mnogih koji prihvacaju teoriju evo- Jucie, ivot éese uvijek sastojatiod Zestokog nadmne- tanja, sukobe, mrénje, ratova ismrti. Neki éak smiat- rajul da ée Govjek sam sebe unistiti u bliskoj budué- nosti. Jedan istaknuti znanstvenike je izjavio: 4Mi ‘motda imamo samo jo§ nekoliko desetljeca do sud- njeg dana... razvoj nuklearog oruzja i njogovi lansirni sistem pri ii kasnije dovest ce do sveopée kkatastrofe."! Da se to i ne dogodi uskoro, mnogt ‘vjeruju da Govjek ionako ne postoji zauvijek, jer mu vijek prestaje smrcu, Drugi smatraju da de elo an Zivot na Zemlji nestati u buducnost, Teoretizi- Taju da ée se Sunce pretvoriti u divovsita ervenut zvilezdu i da ce ocean! ,prokljuéati atmostere ispe- ritiusvemir, teda ée katastrofa nezamislivih razmje= ra zahwvatiti nafu planeta? *Od tih zakljuéaka odstupaju zastupniel yznans- ‘venog krescionizma’. Protumaéili su lzvjeStaj stv ranja u Knjizi Postanica da je Zemlja stara samo 6.000 godina te da je svaki od est dana stvaranja bio ug samo 24 sata, No, prikazuje Ii taka predodba 2S ek me sv spomenatim pang, za ora 4: Sto mol ual mite oiled za Sve na Zerit? 2 a) Kaka stv u vee Zmje ima este enanstyenog ‘oeionizmaY? by Koja lane vata pede oul a 8 ‘togno ono Sto Biblija kaZe? Dali su Zemifa svi njeni ‘vot oblic stvoreni u samo Sest doslovnih dana? Ii ostoji razumna alternativa? Popularnt nazor ill emocije Kolebaju mnoge u razmatranju pitanja 0 porijeklu Zivota. Da bi se to lzbjeglo i do8lo do pravilnih zakljuéaka, potrebno je razmatranju dokaza pristupiti otvorenih misli, Za- nimljivo je zapaziti da je Gak i Charles Darwin (Carls Darvin), najpoznatiji zastupnik evolucij, bio svjes- ‘tan granica svoje teorije. U zakljuéku knjige The Origin of Species (Porijeklo vrsta),pisao je o veliéan- stvenosti ,prizora Zivota, razlignesti njegove modi, ojeg je prvobitno udabnuo Stvoritelj u nekoliko ili samo jednu njegovu formu’, ostavivil time temu o porijeklu otvorenom za daljnja istradivanja. ‘Znanost nije pod upitnikom *Prije nego nastavimo, moZda Ge pomodi jedno razjainjenje: Ovdje se ne stavijaju pod upitnile znanstvena dostignuca. Svaki obavijestent Covjek 61a om mi temojimo zakiuskeo prjklu vot, hsko je Darwin ttm osavi otvorenor? ‘ako se razaijenje dae 0 nanos | o neem poftovansu ema nie 9svjestan je zapanjujus dostignuéa manstvenika ht mmogim podrugiima. Nawéna Istazvanja dra tnatigno su povecala nade znanjeosvemiru, Zemij Tivim stvorenjima, Prootavanga Hudskog tela civorilasu put za usevrdene nadine ijeten Roles I povreda, Nag napredae uelektronicluveo nas Je-u cru Komplutara, sto je izmijeilo naé 3vot Tcenjaci su postigtxpanuluce pothvate, ito da su poslall Gavel na hijesee 1 natrag. Sasvim Je Ispravno, dae, potivat inovu umjetnostkojom ft uvelike prdonijell nao} spozna)t svijeta kal huis okrusujes od sasvim malenih do netzmjorn Bil bi Korisno pojasnit etinicje araz evo ja, kako ge oristimo U ovo) Kea, odnos! se ne frgansieu evolucju— tori da su se pre Zi (rganizm ruzvll iz nedive matele. Zatim, re mnnofavajucl se — kale seu no) — mijenal ue Uraaiite vrste Zh storenja prolzvel! Konan Sve aivotne oblice ko) su bea postal na zemiji Uhijucajual jude. {povth svege toga, wJerue se dae t0 postignito ber Inteligentna vedstva il rhadharavne Inervencie. Stoarane, druge sts he, je alle dase ojeva Zvi stvorovajedino toe objasit postojanjem svemoguceg Boga, Koj jecblikovaa naginio svemir sve temeline avotne vste na Zem ‘eka vada pitanga tito postoje duboke razike lzmedu teorije 0 evolu izvjettajastvaranja u KajiaiPostanka, ‘Oni koi prinvadaju evolueljytwrde da. stvaranye Upltat: Je h evolve dota znanstvena? S druge rane, nije i Knjiga Postanka samo jedan stari mit stvaranj, Kako to mnogi Wrde? Ti je ona w tsiagadt Siglasnortsotkridma sivemene znanenti? A sto manarsnss kl ™ jeSostalin ptanime koja mute mnoge jude: Ako Stem re Pesto svemoguci Stvortel),zato Ima tlko rat ily sukobe, gd olest koe salu miiune ud irobowe?Zasto dapat tliko mnogo path Tet ako ako posta Stvoritel otra lon St dane barkucoot Zatoto bi sete informace mogle pokazat dalekopieces ath ithe oe ooh fenil oe oi pint) ee eg Cs ao eee CS Gppeiers ag sy eee eet CE hee rc ee ee Paper as ess ae ee tans ela tigeey Nora r CECB vata NS nts aan ey eee ees ite Pores Pe oe Perec iecrics ot ee ere ers ecren arenes Peron eee Sees Parnas eect arenes ee oe eo Pe tne ea ete Pema Starima kop eijeino sae oe ee Po rea coneKad go iadavalo posebno indanje Darwinove knjige, The Origin of Species (Ponjeklo vrs), povedom stogedisnjice ‘jena nastanka, pozvalo se W. R. Thompsona, tade direktora fommonWealth Instiuta 2a biologku Kontrolu iz Qtawe (Kanada), da joj sasteeuved. U njemu on kate: Kao Sto nam Ie Pomel post felis anton maine boleina ‘ne samo o darocima evolucije, nego Cak | o samom procest. Razliéitost poston jer su dokazi nezedovoljayaucs i ne opustaje Dilo kava siguran zakl)seak, Zbog toga je umjesno Sree gba aunt zine) ovost a nslganis oevoluci.™ 2. poole Neslaganja o evoluciji — zasto? ONT Koil podupir tert o evolu smatraju da je tna utvidena’Cinjenlea, Vjeruja. dae ils Alga, ystvarnost” | sina, kako sy name, fednom seen detinita ret fineniea” No, da Bye 2 Primjerice, nekot se vjewvalo da je Zemlja ravna plog, Sada Je sa sigurmoiu ustanovjeno di Je sleriinog obits. To Je énjenica. Zatim, pre se ‘jerovaloda je Zemija contr svemiraida se nebesis ‘vod okrede oko mje. Meduti sada smo sigurnl da Se ont okrede w omit oka Sunes. To Je tkoder ijenles. Mnoge stvart koje su ednom ale samo 1,28 Kak oe defini as Gna?) Ko el ‘jr ot pa es 4 NESLAGANIA© EVOLUCL) — 24870? spore teorje potundene su dokazima kao Gvste inlenios, kao realnost isting RL Ii istravanje dokaza o eveluci uvjerilo ‘nekog U njeneslidne tereljo? Zanimivo je da su 6 vremena objavljivanjakayige Chariesa Darwina ‘The Origin of Speves(Porijeklo vrta) 1859. godine, Taal spel ove teore Dil predmmetom zac: hog neslagane med yrbunslim znanstvenicima: volueionistime, Danas e to railsgenje intenzivnle ‘ge kde: Pon je raemotrit to sam 2astupnil tevolucje ka o tome. Evolucije pod unakrsnom vatrom *u znanstvenom éasopisn Diszover razlade se situacja ovakor ,Evolueju.-. ne napadaju samo ean Fundamentalist, nego Je avojbens {used ‘nim gnanslveniclma. 1 medu paleontolozinay ue ‘nein kof tra fostne 2spse, post rastace neslaganjeobom na preovladujude nazore dary nizma”" Francis Hitehing, evaluconist autor kn ie Tho Neok of the Girafe (Vrat frst) je iiavio “Uprioe injenil da"jeu_zuanstvenom svijet Drvagen kao vellksjedinjujuclprinipu biologi akon stole |Setvrtdarvinizan sew iene 5} mer nazi wpoteskocama”” ® Nalkon vane Konferenele nk 150 specjlista potable evolucie, edrfane u Chleagu (lina), fexjetaja oe oakljucje: Evlucla] J wnalonse ‘ij najauijo revoluct uw posjedniy 50 godine “Kako se voll tone ail stvarJesaa velike oiemike medubilorima.- Nevidiku nema jasnog "etenja polemike-” * Paleontolog Niles Eredge,Istleutl evoluco- nis je rekao! ,Sumnja koja se uvukia w ranlle Samodopadnu sigurnost bologs-evolusonsta po seanjih je dvadeset-godina razboktala strat” 3, St pee ok ik ed extn vee Best Ra or ome = tes dee nin op pour wi? 15ver! Darwinave Knlige Porokto sta, ovine lononskog Times Rol prises ion dao w kn alae pest ‘aventom zbog Sojasnionis ponekia eta zapravomnisia 9 "power Govorio Je o .nedostaticu sloge ak i unutar zarade- nih tabora’, te dodao: ,Stvari suse doista uskomeSa- le ovih dana... Ponekad izgleda da ima toliko razligitih varijacija tema [o evoluciji] kolio ima i Diologa Kofi ih individualno zastupaju.™* 7 pisac u londonskom Timesu, Christopher Booker (Koji prihvaca evoluciju) u vezi s time pise: ,To je lijepa, jednostavna i privlagna teorija. Jedina je poteskoca, Copa je i Darwin barem djelomigno bio svjestan, da je puna golemih rupa." U vezi Darwino- vve knjige Porijeklo ursta primijetio je: ,Nailazimo ra krajnju ironiju da se u knjizi Koja’ Je postala slasovitom zbog obja&njenja parijekla vrsta zapravo ‘ita 0 tome ne govori.” (NaglaSeno od nas.) "Booker je osim toga izjavio: ,Stoljede nakon Danwinove smrti joS uvijek nemamo ni najneznatni- Je dokazivu ili vjerojatnu predodzbu 0 tome Kako se evolucija doista zhila — a poslednyth je godina to i davelo do neobitina niza razragunavanja zbog komp- leksnosti pitanja... Medu samim evolucionistima postoji stanje gotovo otvorena rata, pri emu svaka strana gura neku novu modifikaciju.” On zaldjuéue ‘Kako se i zalto ona zapravo zbila, 0 tome hhemamo ni najneznatniju predodzbu, a vjerojatno je nikada negemo ni imati."> ° Evolucionist Hitching slaZe se s tim jer je izjavio: .Teorija evoluetje dovela je do sukoba. .. Uvrijezeni Stavovi za i protiv razvijali su uvrede koje su poput ‘bombi izbacivane i sa jedne i sa druge strane.” On alje navodi da je ta akademska svada dalekoseZniht 7. & Kako je Jodan ueledn psc prokomentirn Darwinov Enligu Ponto ort ‘5. Kak ee opisie ttuscja med evolucinitima upasjadne vodeme? 16 razmjera ,potencijalno jetino of onih razdoblja ‘znanosti kad se sasvim iznenada jedna dugo branje- na ideja svrgava tezinom suprotnih dokaza, a nova zauzima njeno mjesto”. 1 britanski éasopis New Scientist je objavio da graste broj znanstvenika, a najvecim dijelom evolucionista.... koji zakljuéuju da Danwinova teorija evolucije nikako nije istinski manstvena teorija.... Mnogi kritiari nose najvige akademske titule.”? Potesko¢e oko postanka Zivota 2 U veri pitanja kako je nastao Zivot, astronom Robert Jastrow je rekao: ,Zlovoljni su [znanstveni- i] jer nemaju jasan odgovor, naime, kemiéari nikada nisu uspjeli ponoviti prirodne eksperimente { stvoriti Zivot iz nezive materije. Znanstvenicl ne ‘znaju kako se to deslo.” Zatim dodaje: ,Znanstveni- ci ne posjeduju dokaz da Zivot nije postjedica ina stvaranja."® % No, poteskoée ne prestaju s postankom Zivot Pogledaj tjelesne organe kao to su oko, uho ili 10, Je postanac iota na Zemi, prema evolu ustanovle keene? tees : TL Kaki pote ma evolu redstavie tenor eee mh erga 7 Fazvial cu uvrede Kole Et poput bomb Se drupeZnanstvonici na podraéja kompjutora osujegeniu ottaal da dostigns sposobnost clog oka" cree a a ry sil poaise eee ‘Bosse uae mei nats enh Docu Teck Syakt pane jem slant | 0 ito Se nege museca Sve nam tion eroicle eo Gali aor lok kv cana elt ri sen, th itive Sb do nah Bat tk ve a 12 setae pln el een at Same plank: De es nekonraan sce aya part ane ace sete ee ear! aster pvo Tine abise roves tie mp an "Daryn rz prom Nsprinier a seo er Prpplanh dae oo. gob rm feo elcie ie aees aas oe rs Sacred Seong ajc se I oem reset Nigcls ooo wrod Darwinova retina nao fave atten alien mips ee eeeeioe hecenes jean arate cep ba ranno be er 1 Akos to soko ates skin meng? aie tan saledsecal od me a tel to ee 8 pronase (eases sts Sata siugeino, kako mode titi Gnjnlcom da je tako hastao neusporedvo Kompleksniji mozaK? Jatrow Palle: esko je privat razvo} Yudsko oka ico posledicw shiafa Jos J teze prbvattl va} Tjorske intlignlje kao produkt sIveajng parere- 2 ustanteatna monge nah predak Diteme oko fostia 2 Zoanstvenlel si iz zemile lskopall miljune eos f drugih dokaza 2vota wu prostst @ onl se ows Tol AKO je evelucla Ginenie, sigurno bi ‘vali Bo dol Kako se fda vsta vin stvorenja aaviia righ. No U Bitene Koll adaje Gaski Pritodoslovn muze} se Komentira:,Darwinova teo- js evolucjo] wk Je lla uskovezana uz fosina Svjedosanstva! verojatno vecna ual prtpostav i 19arpoptne Dprowete “ene ean a an ‘Riormacla® tons Rav thaas!prrocosiows mare) foi donose vatan iow uobiajenim argumen {ima uprilog Darwinova tumatenja povijest Zivot [Niadalost, to nije easvim toeno. “SA aaito ne? U Biltenu se navodi da je Darvin soso. nepeliku2b0g fosinh sejedotanstaa jer fle rete mogucnost koju je predvidio... da fpeoSkl ivesta, ako onda taco sad nis feniel dobar lanac postepene, spore i progresivne fvolucje" Dost, nak vile stoljeca slp ‘js fos, mame mane primjeraravodnih rela ivoblia negou Darwinavo vejeme™, objanavase 1 spomenutom ‘Biltenu’= Zasto? Zito jer mnori ‘bln fon dol oll danas stoje na raspolags- ‘nu, pokagja da nek zrel ne koje se Jedeom ‘ledalo ko da podupiru evolucjy, sada beskoris. "Taj newspleh fosinihsxjedoeanstava da poe pu postepenu evoluelju uzemirio e mnoge evo Sombie. U llanja Pho New Bvotutionary Timetab- 15) Ka jem an daa let Darin une iors? Efe BGM tan Sens sans Hee aisle eS i 3 Setn m artvenk woken ra? 20 NESLAGANIA 0 EvOLUDL — 248102 te, Steven Stanley gover! o ,opéem promasaju {thei sviedoganstava Kena bisecbjaslopostepe nni'razvoj prelazib oblika iz Jodne vece grupe U raga, Zati nstavla: .Poanata foslina s¥jo0o- Ganstve nisu a lkad nioy bila, w sklad (Gporom evolucijom"™ Niles Eldredge Je takoder Drznan: ,Uzorel 2a koje nam se rela dt sa prona ‘deni poljednjih 120 going, ne posto." Norijeteorje ¥ Sve ovo navel je mnoge znanstvenike da se azn 20 novie teorje 0 evolucil. U Science Digestu se (0 lenost avake: yNekl zaanstvenil Dredagu jo brée razvolne promjene | sada se Rinogo ozhiinie bave Mejama Kole su nekad bile populaiarane samo w mast Naprimjer, neki su ueenjactzakljuil da Zivot nna Zemiji nile mogao nastttsluéajno, Medutin, Imudruju da mu je porjekio iz svemira i da je Duatle dolebdio na Zemilu. No, to sano problem porlekla 2ivota gua unatrag'| na nepovoljnje Fiesta. Opasnostlskojima b se Avot w nepovol ho} stein svemira sot, dobre su poznate. Je Ii font verojatno da je Zivot poteo spontano negde Adrugaje waverina, zat se odr2a0 utako tein fuvjeima, sao na Zemiju { kasnije se razvio W 22x01 Koll poznajemo? "Kalk foslnasvjedotanstwa ns dokazala po: stopen razvo)fvota fz fednog sbika w drag neki tvolucionist teoretiziraju dase proces morso do- oni skokovlt lh traapo, ne postojano, Kao to Se objangava i ldanju Tho World Book: Ency- Clopedias nog ole stra} dasu nove vste nastale brzom 4 drastiénom promjenom W gen a vier Doe mete ne tit 2 Teo tte een veneered vt tees {Son Rona ors ra pest eho? 2ok planes bres ee Seen, ‘pretnoataanim to rage down Nekt zatupnicl te teorije nazvali su taj proces punktuiranim ekvilibjem” (sprekidana ravn Yeze). Nalme, vrste odr2avalu”svo) ek (ostaju gotovo lst), Gok s vremena fa veijeme (Gellkskok koyim se raz nastupi ,punlctuac' Unefte drugo. A to Je upravo suprotno onome Sto Sgotovo sv evolueionlst privacal kroz mnoga ‘desetljen. Ponorizmed te dvgeterie prikaze se natiovom elanka u The New York. Times: “Teorja nage evoluelle apadnuta’. U lank se Janosi da je nova ide 0 punktulranom ello 2" potaila nova protivijenja” medu onima Koj Se ave tradiionainog stava.” "Bea obzira Koja se teorija zastupe, bilo bl pribvative dau najmanju ruku postoje neki okazi dase Jean Zivot obik prewara wr drus 1No, ponor! zmeda razliii 2votnthobllka u foshnim svjedotanstvima i ponorizmedu raznih ‘ota oblika danas jo8 uljelepostoje = Osim toga, poutno je vidjet So se dogosio s 2, Ho na ota posta er oa ee ea ‘cna eS pm ie SIE Kakoueu ene ee nerve Davia ea Styria noranssene? 2 NESLAGANUA 0 EVOLLCLN — 24870? Darwinovom odavne pelnvacenom idejom speed Ijavanla najprllagedentih. Nazvao ju je vprrot nom selekeijom. Po njoj se vieruj a priroinom ‘selekljom” najprilagodeniiZvota oblll prez Hjevaju. Zatim, ti sprlagoden!™ navodno stletu nova korisna svojstva, a sve f0 postepenim razvo- jem. No, dokazi posifednih 125 godina pokazuja {ia najritagodentt dois presiijavaju, all to ne ‘bjasnava kako suse poi. Jedan la moze bith Prllagodenij od drugog lava, no to ne objasnjeva Kako je postao la. [-ejelo njegovo potomstvo ostaju lavovi, a ne neSto drug. ® Zato jou Zasopsu Harper's psae Tom Bethel, prokomentrao: arwin Je unio gretku, dovol)- ‘ho echljnu da pata svoj teorja, A ona je ek. hedavno Uotena. Jedan organizam mozda dois {a Jest plagodenii od drugoga... To, naravn re pomaze da se shvati kako Je stvoren. Jas Je, mislim, da eto veoma, veoma,zabludna ide Zalira, Bethel dodaje: Kako vim svar, zalkliu- {ak je piliéno zapanjujue: Darwinova teri, to sam uvjeren, primite se propast"" (Cinjenica It teorijat? Sumirajul neke neriefene probleme, suprot- re evoluci, Francis Bitehing je primietio: «Na {tf Iljuena podrigia w Kojma se [suvremens evr Tejon teorja) moze IskUEat, ona je zat Foslya sejedoSanstonotkrivaj zaknitost koko vtost pre nego postepene promyene. Gent si ‘oc stabilirajudlmehaniam) ja je glavna fnkelia spretavats rao) novin oblika. Suey tiny Korak po korak madactiama na moleklar- ‘hom nivou ne maze se objesnit! organiziranost ella shoZenast 2ivota."(Naglaone od mas.) 2,25) Kj eka podruh oj eves no Batty at taj Cyr 9 se ee Ecir terahnotronee Sor ec aNita ie dale oo Imtine nego ta" EVOLUCUIA IL STVARANUE? ® Zatim Hitching zakljuéuje primjedbom: I najblaZim pitanjima kojima bi netieo mogao napas- {i evolucionu teoriju posijao bi sumnnju i u onih koji je podugavaju. Ako je darvinizam doista veliki sjedinjujudi princip u biologiji, onda Je okruzen neobitno velikim podrugjima neukosti. On ne uspijeva objasniti neka najosnovnija pitanja: kako su odivjele bezivotne kemijske tvari, Koji grama- ‘8k: zalconi stojeiza genetskog koda, te kalco geni uobliGuju Zivotne forme.” Ustvari, Hitching izjav- juje kako smatra suvremenu teoriju evoluctje stoliko nepriidadnom da zasluzuje da je se tretira kcao pitanje vjerovanja”.! ‘Medutim, mnogi zastupnici evoluetje smatraju a imaju dovoljno razloga isticati evoluciju éinje- nicom. Ovjainjavaju da se prepiru samo oko deta- lia. No, ako bi neka druga teorija imala tako goleme poteSkoée i tako vazna protuslovija medu onima koji je zastupaju, bili se spremno mogla proglasiti &injenicom? Samo ponavijanje da nesto Jest Ginjenica. .. ne prowzreéuje da to i postane. Kao Sto je John R. Durant, biolog, napisao u Jondonskom The Guardianu: ;Mnogi znanstvenict podlijezu iskuSenju da budu dogmatiéni. .. uvijek iznova i iznova pitanje o porijektu vrsta prikazuje se kao da je konaéno rijeseno. Ni8ta nije dalje od Istine nego to. . . No, sklonost dogmaticl i dalje postojl, to ne sludi navelima znanosti.”™" *'S druge strane, sto je sa stvaranjem, kao objeinjenjem da je njime nastao Zivot? Pruga Ii pouzdan sistem dokaza, koji bi bio temeljitifi nego twrdinje Kojima se esto podupire evolucija? I da li se u najpoznatijem izvjeStaju stvaranja, u Knjizi Postanka, vierodastojno odgovara na pitanje kako Je nastala Zemija i Ziva stvorenja na njoj? 26, Zaltoalje razumno i dali tert da je evoluianjenca? Posto drut sistem dokaza ko bl predstvijo tome 2a Fazumijevanje Kako Je nasa Zivot” 24 3. pogleviie O éemu govori izvjeStaj stvaranja? ‘KAO i ostale stvari koje se krivo prikazuju ili krivo razumiju, iprvo poglavije Biblije zasluzuje u najma- ‘ju ruku posteno ispitivanje. Potrebno je istraZiti | uutvrditi je li ono u skladu s poznatim dinjenicama, a {da ga se pri tome ne oblikxuje ii prilagodava nekom teoretskom sistemu. Takoder ne treba zaboraviti da lavjestaj stvaranja nije naplsan da bl se pokazalo kako” se stvaralo. Prije se moze reci da sadrZi ‘atnije dogadaje koji se opisuju u njihovu postupnu toku: koje su stvari stvarane, njihov refosiijed stvaranja, te vremenski raspon ill dan” u kojem su '8e pojavile. 2 IspitujuclizvjeSta) stvaranja, korisno Je imati na ‘umu da se 0 dogadajima izvjeStava sa stanovigta ‘promatraéa na Zemiji. Opisuju se onako kako bi ih ‘mogli vidjeti judi da su bili prisutni. To se maze primijetiti iz prikaza dogadaja Cetvriog ,dan Tanja, Tamo se Sunce i Mjesec opisuju kao velika svijetleda nebeska tijela u usporedbi sa zvijezdama, No, vecina je zvijezda veca od na’eg Sunca, a i Miesee je beznaéajan veliginom u usporedbi § nfl ma. No, nije tako zemaljskom promatratu. Dakle, 4, @)Stojenamjerarazmatranjaaviettaiastvaranja to tom ‘etre vaoruit) Koj dopedajesaitiprv pogavje Kae Posuna? 2. a) Sa jeg se strata pioun dogaal u Kn Postanka? 1) Kao to poke ops seid nosed telat 25VOLUOUA IU STVARANIE? fonako kako se vid so Zemlje, Sunce izgleda kao ‘ose svjetio Koje peviadava dani, a Mjesee kao “mane svjtio koje provlatava nos (1. Majsjeva 11448, 95) ®U prvom atjelu tvieStajastvaranja ukazuje se na to'da je Zemlia mogla postojat milfardama, Sodina pile prvog udane”stvaranva ako see kaze {ogo koiko. fedutim,opisuje se njenostanje pile nego je zapoteo prvi yan": Zama je tad bila usta bez obi, tama je viadala ned povrsinom ‘ore dulbina: Bota djelujuca sla pba se amno- {amo nad povesinom vod” (1. Mojsjva 1:2, NS oto trae an" tara? “ato tt ae te eon opal Fot, een tt oai gs Pena (0 Bag ee tc te yo omens i ‘Sano Tons 2 (80) a ier nao i sao ve Seas ee een Ss rh tse an ee or mice ee eee "ere om een a" note arti lo ete tae. nog Sin anna oan Wiis Wn Fuso! Word Sy ung tec ‘Dan Eros pena ee oto Iasi een aloe otek ean Ta buns miele as plo ie $e dts iia oso mtn coe rayne ain Si ogo cae Samana era ah ee ah Seer mirree ras Shane tater memenakoraaangee NS 72 os le 28 0 CeMU GOWOR ZWUESTAY STVARANLA? ‘ogadaja To takoder dopusta raztobljaduljacd 24 U prvom poglavia Knjige Postanka Korie se tara sveter™ { ut” W ednosu na stvaralatee period. Ne ukaziue Ito dasa tral 24 sata? Ne Hezuvjetno, Unekim myestima ijudi Sesto pripsuju lara an” 2tvotn ijk covleka. Gover dank ma moga cca" lau Sekspirovim danima®. Mogu fan” Hvotnng veka razajelé jodi utro Zora) njgova2ivota" veer (i sumrak) njegova Bivotas Tako ‘veer | jutro! w pevom pogllju Knfige Postanka nije ogranigeno na dosiovnih 24 sat * Rj an’ kako se upotrebljavaw Bibi, moze ukljues eto 1 aim, temjent godisnin dba (@anart 1428).,Den 2tve"obuhvata mnogo dans (Ueporedi Pre’ Solamunove 25:13 1 1. Mosijeva ‘80:14 1 tisuca godina jedan su dan (Psalam 80:4, 2. Petrova 8:8, 10). ,Sudinh dan” obuhvaca mnogo odina (Matej 10:15: 11:22-24,lagleda raza priate a anu Kaji Postanke mg to tao obuhvacat! dugecka vremensia razdtja — ‘Usuceta. Sto se dakle dogeao tokom th stars Tachi razdoblja? Je i bbls vies) o ria Zznansiven? Sled regled th lana” kako Ih se pisuje u Kn Postanka (1 Mo}sjevo), Prt a Nek bude stot, Tpstal je svetlst. Doe Jeritvaosjelst dan, atamuersavao een Fever 1 dll je fo, dan pv (1 Mapes 15,5.) ® Naravno,Sunce Mise lau usvemdaleko pre prog daa? nonjbova sven nj dopiala 6a i eee ee oe rene gana" tan cao eet tal ga? ero an ede Hw wt © eee and a eel eat ar heen9 powine Zemlje ilu vidokrug zemalskog Pomatraca. No, sada, prvoga wana, svetlost je ‘elt postala viva na Zemi Zemija fe svojom Fotaeijom omoguellatzmjenu dans ine Po avert sided, syjtlost je nastajala postepe nim proceso tokom dugatog vremensiog perc- Ge, ae trenutano, kao kad bl upalio set aru lekteénim prekidacem. To se vid | kz prjevoda Knlige Poste od W. Watts ol postepeno ie potela nasal! svetlos” (A Distinctive Pransla- tiom of Genesis). To je bila sunevasyetlost os tno samo nije moglowidjtt kuz oblake. Zato Je Seetlost koja je tad pristita na Zemljula lifuz- fut vets kao Sto Se oznaeava u primed na 3 Fede Roterhamovo) Emphasised Bible, (Vii asnotu bu veal 14. etka.) Drv stan” Nokia astane profitente izmed vod} nek se pijavirazmalknace lmedu voda vod. Istvorio. Je Bog proven, te natinio razmaknuce izmed od Kojo tee it sped protenjai vod koje ‘Su trate bith imadprosrenja. Tio fe tak. 1A protirenie fe Bog nazvao nebo" (I. Mojsiieva 168, NS) Nek! prevoditeli koriste rie firmament” ne besklsvod) jest gprosinenje. iz tga se zaklju je da je izvestal stvaranja posuden iz mitova ‘Serania ko prikazu ta) hebesk sw” Kao Inetalat upol No, Ga 1 pijevodu Bible King Tames, gdje se upotrebljava ira firmament” Tnarginalno} bles! canagava se prosirenjem. To je ato sto hebrejska rij rai prevedena prose re znat proteange, Sree Il rasprostirane 10, Nao etn svt oa arta kako Se oko FE Some ope otra raze sane by ako Trea bases oleaopean ke fe ene pe 28 OU lavjeitau stvaranja govork se da Je Bog stvarao ane as jestvaroo Kako se god opisano ‘avalanie dogo, ile kao da su vse ad bile potismute prema gore sa Zemle.1Za pice -kasije kde da su leteleu zprosrenjunebeskom" (L Majella 1:20, 25). ‘Tre dan” 1 Neka se vode ipod nesasalcupe na jeino mje I nek se pov suo Kepno’ Tio Je tao fhazvao je Bog suo kopno zemla, a sakupljene ‘ede mora” (Is Mojsjova 1:9, 10, NS). Kao bio, Winvjettaja se ne opiule kako Je to ufinieno. \Nesumnjive si oblikovanju kepnentn potratia Sjelovalagolema zemnalska gibanja. Geol! bi tanve veliKe revrate coma katsstrofanim. Now leviestajstvaranga se ukazuje na vostvo I nadzor Stwortli "OU biliskom l2vjestau Kofi opisuje kako Bow ispitujeJobovo znanjeo Zell pikazuluse rica dao povijst Zemlje:njen opseg, mas oblak, 2. oat og nasa potion? £ Kats eae nt tena Rao ter pte ou ves ame Ko- ‘Botta kr! rcs a 80 29mora 1 kako si morsk valovi ogrenigent subi Kopmom — mnoétve opdenitih svar o stvaranju ftom dugadai yremenslin radobija, Med nj tna, usporedjuc emis gradevinom, stoi kako Je Bog upitag Joba: yNa gema su podnodle. njena {Gglvijena? i tho jo) Je metmuo Kamen Ugaont (dob 38:6, Zanimljivo, zemijna je kora poput usin podnodj mnogo deb pod Kontinentina, 208 | ‘We pod gor lancima karo se prza duboico u oto keine dvs a Pred da Planine 1 Kontinent imal korllene’provierava se Uj mova | pokazuje se valjanom", Kade seu ladanju Putnam's Geology Zeralina Kors ipod ‘cea debelae samo oko &Kllemetara, no tere ontinenata dbell su pribizna 30 klometera, dok fennel planinn dosiaa ava puta toliko. Sve zemlje tre naslage pric prem nut zh pravaca na jena eg Cnet je alo ogromnin -gaonirs "Bez obvim koje se stedstvo Korstlo dase lurdigne suho kopna,vazno je sijodede: 1 bia ‘znanost prin ta polavu Kao faz obbkovanj (0 CEM GOVORI ZWESTAL STVARANIA? Bille trodes dana” °U bibiskom se izvjestajustvaranja nastavie "Neka zemlja prouot da knikne ta, je koje inst sjeme, sorke koje donese plod preina.syolim ‘rstama, us iome je nev sjeme, na ZemTbo Jertako"(. Mojseve 1211, 5} Tako au da kaa tracey, swvaralagkog periods stvorene ti veike llase kopnenih lik Dituzna fvjetlost postal Je do tada dostasnaznom za fot Sntezu neophodnu gelenim bilkams. Ugred, u fevjeital see spominj svaka yest ila Kola se ‘oiovla na Zemij. Mikroorganizm, vodeno bie | ago leone mv, no Wert fe Cotvrt dan” eka postanu svjtieca. tela protirenju nedéakom de ine razdiobu lzmedu dana i nod Torajsiuft keo zach godine doba i dana | fodina. Mora luz kao sietleéa tela u pose ‘Riu nebeska da sjaje nad 2emllom. blo J ak, Tstvoro Je Bog dva Velika sijetioca tela, vece da previadava danja i manje- da. previdava_nodu, auljesde” (1 Mojsiieva 11416, NS}. Psalam 136°75). = Prvoga ane" blo je reno: -Neka bude set lost, Hebreska rile upotrebljena za svetlost lat sr, So zat evieto opcenitom sist. No etvrtog nna” hebreska ret 2a svJeto mijeniase marr, Sto zac ver seta. U fusnot Rote a Tova prieveda mpasisad Bible vez! siete og tijela” stot 0 3. retku, ‘or — se olnos! na ‘tfuanu svjtiost* Zati pokazije da ma'or u Li reli canséavaneito sto prolzved svellost. Prvo fa dana difona je svjetest fst proaivala kroz ‘Ruievtins share nein cn te a aVOLUCA LI STVARANE? ‘rani omotae no ivoresvjetla ne bl maga vidjeth ‘zemaljkipromatrat jer au sloev oblaka je uvigele ‘okruzivalt Zemiju, Cotto yaa” stars 3 bo svemusudedipromijenie, Atmosfera je jeu poéetku oblovula ute pir dioksidom mogin je prouzrotti top klims irom cljle Zemije: No, bujan rast bij tree | eturtom stvaralackom raadoblju mogao je uplt lo tog slaja ueliénog.oksids oj se zatrdavar la topota Bilje je opetesiobedalokisik — St Je jet za vot Zivotin ® Da je tada postojao zemaljst promt, on bi sda mogao razabratl Sunce, Mjeseo avieate Kole Su 'sluzile kao znae godinjih doba, dana t godine (2. Mojsijeva 1:14, NS). Miesee je czatava0 prot 2ecanje lunarnih‘mjesec. a Sunce.protecan Solari godina. Goaisnja dota koja st -nastal fog Setvrtog dana nesumnsive sa bla mnogo bala ‘ego ona Kesnie (1. Mojsieva 1:15; 8:20.22), Pett yan” % ,Neka vodama provrei mnaitvo Fivin dua { nk lta stvorenja ete nad zemljors nebeska protrenju" I Bog jestvorovelike morske nemant svaku Zivu duu koja‘ kre, koje a provrvile Yodama po vrstama svoj, { svalko krlato le. tee stvarenje po vist njegovey" (1. Mosieva 1:20, 21, NS) 2 Zanimijivo fe zapazit da se | Zvotineka store nia koja su provrvla vodma nazi ‘ivi dua. tna. Tal se ara primjenjuje Ina sletecasivorenja (koja fete naa zemlju nebeskoim prosisenju A Yo obunvaca{oblike vata mort zak, kaw Sto BR som dnt eo ace ai dt ‘2. ge vos one opt mask iva om feo 2 ionic da ag 20M Ae naar 35 Khoo van rena moi pete ra? 92 ‘x morse nema dj foslneostatie su znanstve ‘le nedavno pronasl. Sesti yan” > «eke zemlja pst Sebo Zive due po VIS" g gan: Domaen| nahin, coma von tings ha se Bel ae tere, te divi zvijer 2emlje po vrstlnjenc. Til Je ako" (1, Molsieva 1:24, 95). Tako au se Sestoga ,dana™ pojaile kopnene ivotinj, oznagene kao Gvlle | domace. No, tj ‘avr fan” nije jo pro&o. Pojavila se zadnia | Sues sta" 1 Bog je dalje rekao: 'Nadinimo ovieka ne -vofa sll, prema svom obliga, neka mu budu u Dralodnnst rise morske i leteca stvorenjaneba. i Mlomade 2votinje rejela zemlja | svaka Zvotinis 25-28 ips gl tows si of so at aban akoja krede na ze tvoro jo Bog Govieka po ‘vol sil, po Boem obiu svoro ga je mutko {ens stvorio he" (1 Mojsijve 1:20,27, NS). U2 pogavlju Knjige Postanka oto se dodha rokl detn. Medutim, to nije, kao 80 su neki zakljuil, drug vest stwaran Ko bi protuslo- ‘lo onome i prog postal. On se samo piaraZule opis tredega sdane”nakon.pojave suha kop, a pile stvarania bill, | pridedaje detaje Koll su povezani s dolaskom Ijidl — Adama, 2ve cde, Iiegova rajskog doma Elena | Zone Eve, njegove ‘sipruge (- Mojijova 2:58, 15-18 21,22), Sve nam ovo pomaae razumjet ono ose gover ulavjettaustvaranj- Ata savin ealistiean 2je- Stay pokanje da proces stvaranja nie trajoo 144 ‘ita (6°24) ogo mnogo tule. Odakle potiove ives) stwaranga? 2 Novogl nalaze tebkim pribvatlt vest stva- EER miaeemge ce orans a4 0 CeMY GOVORI ZWESTAN STIARANUA? ania. Tone da potjese iz mitova stvaranja starth ‘neroda, pevensiveno iz starog Babilona, Medutim, {jednom novjem biblijskom rjeéniku stl: Do Sada nije pronaden mit kof se ito odnoa! na ‘varanj svemira." ,Obiljeje mitova fe plitelzam ‘orbs bodanstava Ze previst, @ fo jew znagajno} Ssprotnosti § hebrejskim monoteizmom Kniige Postanka 12 U veo babilonskih legend) stvare ja, Kurator Betanskog muzeja su lzjvil Tee ‘eljna misao bebllonskih{hebrejklh vein "vananja u osnow je raat" Tz ovaa Ho sto vide proizaz da fe avesta) stvaranjeganstveno jasen dokument. Otkriva ‘ce klasebiljaih 1 ivotinjskh vista njihovom mnozinom raziitosti sposobnost razmmodavanja lo lop en He tks pte Babionaki mi Tejetiajestravanjao Rajat Postankat Apa bios Tamat srr uae Bogor, sls Apa afar og ih poke ub, no lubes og, ngaje we Bog Ea "atte ela covets pola bi Bu noms bio Ba enviar Marduk erpatno tuple ot jonepalavice ratio nse, od druge Ze aims» Mac apamoe Ea. storia ovjobnat icv ‘trugeg bogs Kinga” laplada tosses eet pie ilo inom iva ‘resale na Pos?WOOF LOLA RCRD IA samo u okviru 'svoje vrste’. Fosilna svjedotanstva to potvrduju. Ona zapravo pokazuju da se svaka jursta” pojavila iznenada, bez pravih prelaznih & Sblika Kofi bi ih povezivall s nekom prethodnom svrstom", kao Sto smatra evoluciona teorija. Tecate sine eas j Fepnamteraive ng osabt jee, pea Kren Poway me polvdujudale gg dati mu uputstva Kalco opisati proces stvaranja. sas etec ae Ga cnn ta ls neem GP ag Sea Sto je Mojsije zaplsao u Knjizi Postanke. Gaje je ‘onda Mojsije naudio te stvari? Odito od nekoga tico je u svermu bio prisutan. '™ Znanstveni prineip vjerojatnosti u matematict rufa snazan dokez da je izvjesta] stvaranja u Knjizi 238, Odalle sajna mogle sti informacje ostvaraniyu Kn Post Postanka doSeo sa lzvora poznavanja dogadaja. U fayjeStaju se nabraja 10 glavnih faza ovim redoslije- dom: (1) podetak; (2) Zemlja u prvotnoj tami, obavi- pokusaiizncs 1 Jena tefkim plinovima i vodom; (3) svjetlo; (4) pro- Proms 828580 Sirenje li atmosfera; (5) velika podruéja suha kopna; (6) Kopnene biljke; (7) Sunce, Mijesec | zvijezde zamjetljivi u proSirenju; poteci godisnjih doba; (8) orske nemani | leteda stvorenja; (9) divi pitome Zuljer, sisavel; (10) Govjek. Znanost se slaze da stu Spomenute faze uslijedile takvim opéenitim redosli- jedom. Koja je vjerojatnost da pisac izvjedtaja stva- Tanja pogodi taj redosiljed? Jednaka je mogucnosti SA. Koj drug nz doce sti Jaros iltenih dogadaia eves serene A ee Jedan poznati geolog je o izvjestaju stvaranja u Knjizi Postanka rekao: Ako bi se mena kao geologa porvalo ukratko objesni nai Suvremendteoriu o panjeldu Zeme i ranvoj fivots jednostavnom pastiekom naredu, ka to su bila plemene Kojima je Knige Postanka upucens,tedko da bih uéinio neto Tbolje nego da usko t dosljedo aljodim jezik prvog poglavja nyige Postenka.” Taj geolog, Wallace Pratt, takoder je primijetio da esiijed dogadija — od porijekla oceana, pojave Feopna,#ivota & mora, te plicasisavaca— u osnov alifed lath geolatkih dobe, 36 {a nasumce izabereé brojeve of 1 do 10 iz kutije i postavis hu brojéaniniz. Vierojatnost da to ins u groom pokusajt iznosi 1 prema 3 628 800! Dake, toi da je pisae sluéajno naveo prethodne dogadaje pravilnim redosijedom, a da prethodno nije doblo Ginjenice od nekora, nije reno. % Usprkos tome, evolucionom teorijom ne dopusta se postojanje Stvoritelia koji je poznavao &injenice i mogao ih je otlciti Ijudima. Umijesto toga, pojava ivota na Zemlji pripisuje se spontanom nastajanyu vin organizama iz beZivotnih kemijskih tvari. No, Jesu inekontrolirane kemijske reakcije samo sluéa- fem mogle profes vt? Jes I znanstvenit fereni da je to moguée? Molimo te, profitajslije- eve poglavije. 35. Koja se ptana postage se razmaraj olgovr? 374, poglavie Je li Zivot mogao nastati sluéajno? KAD je Charles Darwin izloZio teoriju evolucife, priznao je da je ,Zivot prvobitno mogao udahnuti ‘Stvoritelj u nekoliko ill samo jednoj formi”-+ No, suvremena evoluciona teorija odbacuje bilo kakav spomen 0 Stvoritelju. Umjesto toga, jednom odba- Gena teorija 0 spontanom stvaranju Zivota nanovo se uyodi u neéto izmijenjenu obliku. 2 Vjerovanje u odredeni oblik spontanog stvara~ nja seZe stoljeca unatrag. U 17. stoljecu nade ere, uuvaeni znanstvenici, ukljuéujust i Francisa Baco- na | Williama Harveya, prihvatili su ov teorijt Medutim, u 19. stoljecu Louls Pasteur i ostali znanstvenict zadali su joj naizgled smrtni udarac. Eksperimentalno su dokazali da Zivot jedino nasta- je iz vee postojedeg Zivota. Usprkos tome zbog otrebe evoluciona teorija pretpostavija da se jed- ‘nom davno mikroskopski Zivot nekako razvio spon- ‘tano iz nedive materije. ‘Novi oblik spontanog stvaranja ® Sadainji stav evolucione teorije 0 poéetiu Zivo- ‘tarezimirao je Richard Dawkins u svojoj knjizl The 5.) So je Charles Darwin prinaoo parla wea? ) Koj Je iieja nandvo uvesenausuvrerenu tan evolu? 23) Kojese pain vierovanjeo spntanom sarang pokaza- ini lke rma ot stan poi, ‘roitlonist pretostata Sid. a) Kol ee Herel node usiedu nastanka Hota?) Sto ia conde tvotusone usprios ajo} nevjerojetnoat! da je Evo nest luca? 38 JE UL 2NOT MOGAO NASTAMI SLUGAINO? Seiish Geno (Sebiéni gen). On nagada da je wu pocetitu atmostera Zemije bila sastavljena od ug- Bienog dioksida, metana, amonijaka i vode. Pos- Tedstvom energie sunéeve svjetlost, te mozda munjai eksplozivnih vulkana, su se jednostayni sastojei rastavill i preoblikovali u aminokise Razlitte aminokiseline postepeno su se nakupljale mora i udruzivale u spojeve sliéne bjelangevina- ma. Nakon svega, navodi on, acean je postao ,or- sanskom juhom’, no jos uvijek bez Zivota “ Zatim, prema opis Dawkinsa, ysluéajno se ob- likovala nerodita | Gudesna molekula” — molekula sposobna reproducirati samu sebe. Iako dopusta da je takva slucajnost krajnje nevjerojatna, on tyra dase to pak moralo dogodit.Sli¢ne su se molekule Skupljale zajedno, a zatim su se, ponovo krajnje nevjerojatnom shiéajnoséu, obavile za8titnim slo- jem drugih proteinskih molekula, t staniénom membranom. Tako je, kaze on, sama of sebe nasta- Ja prva diva stanica. Ovaje fitatelj mozda podinje shvacati Dawkin- sov Komentar predgovoru njegove knjige: ,Ova se knjiga treba Zitat gotovo Kao naugna santast- ka” No, Gitatelj ove teme u nastavicu 6eopaziti da nnjegov pristup nije Jedinstven. I mnoSivo drugih zjiga o evolucijizadireu taj vaan problem pojave iota iz nezive materije. Tako je William Thorpe, profesor odjela zoologije Sveutitita Cambridge, rekao znanstvenicima: ,Sva nagadanja i diskusije, objavijene zadnjih deset do petnaest godina 0 naei- nu postanka Zivota, prejednostavna su slabo doka- zana. Problem je od rjesenja izgleda udaljen isto Ikao Sto je i bio.™ *Suvremen eksplozivan porast zmanja samo je Posludio uvedanju ponora izmedu Zivih 1 nezivib ftvari. Tu najstarjihpoznatih jednostaniénth 5, Kako we oto w ert opiue pasta vos no Bt 0 tomelteespomcnatanantent se Eis eetacee aereiacaet 38oie be emato EVCLUCUA LI STVARANIE? conganizama wtvrdena Je neshvatjva slodenost. “Problem je bolt dori ednostavan posta”, Fekll su astronomn Fred Hoyle | Chandra Wir Tnasinghe.,Fosini ostael drevnib 2ivotmi oblika ‘aden okaminanna ne otrvaju taj jednostavan podetak,. stoga evolueiona teorj neostae ravi femelj*®T kako se znanje mot, sve Je teze objas- Pit kako st se mikroskopsl Zivot ables —tako ‘evjerojane siozent — tog razvt shun. " Gav) koraci na puta nastanka Zvota zai nj evolucionom teri slijedes su: (1) Prvobitno ‘ostojanje priklaineatmostere | (2) Koncentracja “etnostavnih® malekula otrebmih za vot u oce Snsko) ongansko} Jul. (3) Hz. toga su prolzsll protein’ nulleoti siozent emis spojev) & Koistse (4 posto stvorl stanienu membran a nakon ‘toga (5) raze genotski Kod | povel Sumoreprodicelw Jest i ov Kora u skladu s ‘aspolozivim Ginjeneama? ae eee eee So ee renee Seg ee ene ee oe ae eee ae car er pate ee eae bee ee ee ae ees Fe a are, pe eee i eae fe ee cen gee meee mee Eoin Se en = 40 Je UI 2NOT MOGAD NASTAT SLUCANO? {aSto? Jer soon i njegor suradnik kasnije avi ‘Sintezaspojeva zanimljivih 2a biologi masta Jeu pokednostaijenim uvjetima (bez slobodnog ‘slew atmosfer)™ Sada drugi evoluconist to retizraj da je kik bio prsutan. Nasal dem fezazio Je Hitehing: 4S kiskom u zak, prva ami hoveelina ne naa nasal; bez Reka uniti> Tobi je svemisko zragenje” ‘0 Ginjenies Je da se svakl pokusa) wtvvanja ‘rode Zemljne prvebite atmosfere mode teme- [ith stmo na nagadangu i pretpostael. Nitko ne 2a sigurno, kava J ila. {Je bio mogué postanak ,organske jue"? * Kako je mouse da su se aminokiseline,naste- Je watmoster, spustie | ofommile yrgansh jh" UW oceanima’ Sasvim nevierojao. Ista eneraija Koja bl razgradila jadnostatne spojeveu atmouferi {oe bi to bdo util blo kajem Rompeksu novo ‘stalls armokiseling. Zanrajivo Je da jo seers ‘eksperimenta,proputajudiskru kroz imitaeja ‘tmosfere”, Miller spaso one etiriaminoseline ano 2ato So th je maknuo podrutla djelovanja iSkre. Da th je ostavio njenu utjeeaja, ona bi th agra, “=Pretpostavimo da su aminokseline nekako stigle w oceane i tako bile zasicene od razornos tltralubiéastog zraoja u atmosferi — a So no ‘on toga? ‘Hitehing objainjavalspod povrsine ‘ade ne bi ilo dovolino energie da aktiviradalinje ‘emijske reaeije; vodau svakor siueaju Koel rast Slogenijh melt” * Ke su Jednom bile u vod, aminokIseline sa ‘morale iza z nje da bi formirale vece molekule, ‘cgtt Min pace t e 22S dpa samo ese 15 So ele this sinking el dW trae inten nt a ta aanKole bl se rzvile prema bjelancevinama upotreblj- im 2a stvaranje Svota. No, kaa bi izale iz vode ‘onovo bi potpale pogubnu utjecaju ultraubicas {ih zraka.,Drugim rjetima", kaze Hitching, wo retske Sande darazw) Zvotaprode Krozovu piv flat jecnastavn fan [stvaranja aminoklcell- a] bile bi zaprijetene.”" Tako se obiéno kaze da je ivt spontano aston ‘a moru, gustaca morske vee jednostavo ne Kor Sti pouebnim kemijskim reakeljama. Kemiar Ric. hhard Dickerson objatnjava: .Tetko je razimjet ako je polimerizacija [povetivanje manjh w za- nile vece molecule] mogla sift uvodeno} ‘kelint provotitnag ceeans, Dudu da prsustvo ‘ore pogodje depolimerizaci rastarljanu veein ImoleKuls u jednostavnie), a ne polimerizaci.™ ‘Biokemi¢ar George Wald slaze ses tim stavor kad navodl:,Spontano raspadanj daleko je vjrojatn- Je, 1 alo uslijeduje daloko brze nego spontana Sihteza"'To mati da nije mogio bitl gomilanja ‘organs june! Wald vjeruje da to nalterdokor- ‘ij problem s kojim se suefavamo [evolucionis- wre = No, posto tvrdokoenit problem s kojim se sot evolucion teorija. Prisjeli se, posti pre ‘nidaaluvatocenitt hs : ‘tne onankbene hoes ets a a XE U1 2NOT MOGAO NASTAM BLUEAINO? ko 100 aminoksling, no samo Th e 20 potrebno za Evotne bjelangevine. Osim toga, one dolaze u ava ‘nls neke molekule su esnoruke”, « osile sljevoruke. Ako su nastale slutajno, kao ipo: “esa ongansko) Jub tada bi najvlerojtnie pale ‘ica niin bla desnorukh, a dra polovina lev Fukih. [do sada nema pozhatarazinga zsto bi samo Sedan abil bio orjentiranw vim ablelma. ed tim, sik 20 aminokiselina koje shvaraja 2votne ‘elandevine su WJevoruket Kako to da sy, shufajno, sumo odredene vst ‘robale bit ujedinjenew juki? Fiziar J.D. Bernal navodi: «Mora se priznat da objasnjenje... jo8 Uviek ose jednim od najtedindijetovastruktu- ‘alnog aspekta porjela Zivot.” Zatim rll use ‘Mioza to nkida nesema mod jest” Werojatnost spontant nastanakHelancevina 4 Koja vjerjatnost postaji da se odgovarajuce aminokselin spojeu proteinske molekule? To bi ‘Se mos usporeditisveliom i posve iijeserom Inrpom graba, ukojojsenalazi jena bro) erventh ‘jel zma. A posto | preko sttina raz varijacijagraha, Pade, kad bi zograblo lopateors ‘tu nro, to mish, st bi izgrabio? Da aval grat ‘oil predstaijaotemeline sastoke bjelanevina {rebao bi zahvait samo ervens — a nikako biel ‘zm. Osim toga, na late! bi reba bit samo 20 Varjacija ervenog. gran | svaki bi treba itl na Posebnom f unapried odredeniom mjestu lati 6, U svijetu bjelanéevina, jena jedina gretka ‘lcm od th zateva dovodi do gubitka redo funkcioniranja novonastale bjelansevine. Da I bi tile Koja kalitin, wt vadente lopaticom, w nie oj hipotetsko} hpl_graha dovelo do Ispravne 25, opr ago rent en aStvaranle blelancevina ‘via! o BRK: No, ONC ene mote fornia bez prethoano’ prisuinn jenna” EVOLUCUA ILI STVARANJE? Kombinacije? Ne. A kako je to bilo moguée u hhipotetskoj organsko} juhi? 1 Bjelanéevine potrebne za Zivot sadrZe veoma slogene molekule. Koja je vjerojatnost, da je Gal i najjednostavnija nastala slugajno uw! organsko} Juhi? Evolucionisti priznaju da je to samo 1 prema 10" (brojien 1 slijedl 143 mula), No, bilo koji ‘dogada) sa vjerojatnoféu od 1 prema 10% matema- tari odbacuju, jer se takav nikada ne moze zbiti. Prema raéunu vjerojatnosti, iz broja 10° vidijivo je da je on ved od ukupnog broja svih atoma u 8 Neke bjelandevine sluze kao grafevni materi jal, a druge kao enzimi. Ove posljednje ubrzavaju poirebne kemijske reakeije u stanici. Bez te pomo- Gi stanica bi odumrla. A ne samo nekoliko, veé 2.000 bjelantevina sluze kao enzimi potrebni za staniénu aktivnost. Koja je vjerojatnost da se sve to dogodi sluéajno? Jedan prema 10": ,Krajnje malena vjerojatnost”, tvrdi Hoyle. ,To ne bi i8lo alc da se | eljeli svemir sastoji od organske juhe.” Zatim dodaje: ,Kad Govjek ne bi imao predrasude ‘ruitvenog vjerovanja ill znanstvenog odgoja u vvezi [spontanog] postanka Zivota na Zamlji, samo ‘ovo jednostayno proraéunavanje ukazivalo bi mu da je cljela zamisto nemoguéa.”* 2 Vjerojatnost je zapravo daleko manja nego to ‘ove ,irajnje malene” brojke pokazuju. Mora posto- Jati | membrana (opna) Koja obavija stanicu. No, ‘ona je krajnje slozena. Sastavijena je od bjelance- vina, Sedera i molekula masti. Evolucionist Lestie Orgel piSe: ,Stanigna membrana sadr2i kanale i pumpe, Koji specifiéno kontroliraju priliv i izbaci 1, Kolica jo stvara vjerojamoct da jostarna mola ‘Bjaangevine naane edna! 45, je Wernatnat posta! da su enn potretn!Zvo tan asta steajna? 30. Zasto metbrana koa potrebo stan vedava problem? 44 Stole Restate? -vanje hrane, otpadnih tvari, inna metala i drugo. Ti specijalizirani kanali sadrée visoko specifiéne bje- Tanéevine, molekule koje nisu mogle biti prisutne nna samom potetku Zivota.” Cudesan genetsid kod 1 Jo8 je daleko teZe dobiti nukleotide — RNK i DNK — koji oblikuju genetski kéd. DNK sadrai pet histona (histoni su, kako se misli, ukljugeni u ‘upravljanje altivnosti gena). Sansa da nastane fake { najjednostavnjji iznosi jedan prema 20: — jo8 jedan golemi broj ,vedi od sveukupnog broja ato- ma, svih zvijezda | galaksija koje se vide najvecim. astronomskim teleskopima” > No, jo8 vedi problem za evolucionu teoriju porijeklo je kompletnog genetskog kéda — neop- hhodnog za reprodukciju stanice. Stara zagonetka, \Sto je prie, jaje ili kokos", uglavnom se odnosi na bjelanéevine 1 DNK. Hitching kaze: ,Stvaranje bjelanéevina ovisi 0 DNK. No, DNK se ne moze ‘Tako je nastao paradoks koji je izrazio Dickerson: Sto je nastalo prije”, bjelanéevine ili DNK? On_ ferdi: ,Odgovor mora biti da su se razvili uspore- aor" mn Zapravo Kaze da su se 1 ‘jaje’ i "koko 2. Roo io eto debit toe poten a DK 4) Kah se sara ragoneti koko povezuje 5 bela eyinama | BNET») Rae rene il eda evolu |e 45, sodiioklo gonotskos eda ogroman fo. prabir, poput onog [let koko, co dane