| HASAN KARL PRUSCAK, NNaziv gla ‘Temelfi mudost o ureden|u svjeta Iedavaé Muftijstvo Travalie Proves: 4x Ame Ijuborié _ TEMELJI MUDROSTIO Lattor: | UREDENJU SVIJETA Ref Kelain Gratika reaiacia i naslowns strana peoART Travail Scamp Geaforad Teavaik “Travaik, apil 1996PREDGOVOR PREVODIOCA Djelo Hasana Kafje Pruigaka “Temelji mudrosti 0 uredenja suijta" (Usul al-hikam ff nizam a-alem) je jedno of nekolicine jcla BoSnjaka na orijentalnim jericima koja su od svog nastanka, pa do danas, pobudivala interesovanje kod nas, a pre sega u_ svijetu, struénjakaralitiin profila” 1 Interesovan, Nastanak ovog djela njegor autor vezuje sa, 1004godina po Hiddri, tatnje mjesce zu--hudidie te godine (ova) mjesec Je poteo 27.07.1596,. Te godine su u historijama Osmanskog, Catstva Kojo danas” Gitamo okarakterisane kao "prelomne dine’, kada ova nekada syjetska imperja pokazyje prve Enakove krize iz koje nije uspjla izadi sve do potetka XX stoljeca Kao izuzetan mudar i obrazovan Sovjek Hasan Kafi ef Prutéak medu prvima, ako ne i prvi u Carstvs, veoma dobro twida’znakove' te Krize: nepodtivanje zakona i slabjenje sultanovog autoritets, porast” aslo, irabljvanja i mite, rnemaran odnos prema’ obrazovanim’ i sposobnim judim gubljenje Kontrole nad proizvodnom i opéom strukturom Stanovniliva, sve_veéi bro} vojnih neuspjeha i nepovolie rmedunarodne prilike po Carstvu, unutrabnje nemire i pobune, Jofs polity. u ieboru judi na odgovorne funkej, zanemarivanje novih tehnitkih rjekenja, itd. Otuda njegova poslanicu upuéenu, pre svega, sultanu i velikodostonicima {m njegove prataje i Divan (Vlade) acjenjujemo kno teor i praktigni pokufaj da da vlastitl doprinos drustveno) reformi Carsiva koje je. ni2. vjekova bilo nosilc islama i njegove ivlizaie 1 u syjetskim razmjerima moéna imperija. On se, kao Sto €e to Sitaoc} primjetii, w svom naporu da pomogne reform, u analizi stanja i komparacijama, koristi stojetnom, pa éak { milenijumskom teadicljom istamskih dréava 1 natoda 5__—itt"poetskim_citatima_na_perziskom jezik, Temal ft madvnt wedene lea Sredorsmnog. i Blskostognog regions, alana one opiteliadske i universane vriednontt hoje ovo ajegovo do She sree tad ono Aao dg sn Postavjona na takvim postulatina, wijck Hada se aj ‘oimaju vim taken. " “ Prva veraja ovog djela je, kao Ro smo rekl, nastla eto 1596goine. Bila je kratke.poslnica (ala) ma arapskom fezki, Udestvujuel_upohoda. na Jegar,, Hasan Katja je ovo dla ponudio dram dostjanveniina i carske rate dn. gt predau stan, Na nithor podstic), Ho se wit ir Prologe te ovo djl on jo ove} test v Zima 1597, (ati u mjesecu edepu IOHS godine) ne samo preveo na tush jezik nego dodao poset (Prog) sultans Mehmed Til, vediny slavova prokomentarsag tusirovao. primera raj obimom mali spis Hasana Kafe Proigaka, kako nam to_govore histori i2v0ri, naisao je ma “dobar pijm’ kod sultana i na Port Hasan Katja je po tom osnavu dobio “invjesna Kolignu baga” | prusadh Kak Koj je to wee obulivata, osim stein nuije Uskople, jos tnahije Kupres, Glamos, Jan, Geraovo, Jeasr0 i Soko a Pld kao doEotn mitovini.)" No, dat jet bio, kako 30° kab, taetn0 Drienanje (Jodiejvane proda"kadiuka Kao "dodivotna Murovina mje ako cesta praksa), ily pak, pomicanje na petiferju Carsva jednog inatno mudeogt sposobrog Cvicka koji jew svom spisuisio radial Reid postojéeg stanja, pai samog sullana, oslje olvoreno pitane. Cinjenica je da Je njegoy Biot, & posebao.ajegoro jlo, ostvilo nelebrisiytrag u njegovom narod, pa t iavan njegs. O vom tam danas svjedoce beojai preps, bijetke na. rukopisima, Stampana iadanja jegovh dein | pijevodh, te djela Koja st Pisana po uzora na ajegovo. Do danas sino 2abieili preko pedeset prepisa ovog njegovog dela, od onih Kojt su mastali'u njegovo veijeme, i Tm ee: Ha ean olen Mean Bm xan ct diy Sargon Hc a rs i id pv eA pF rebar, 6 Lama mada wren steer seposredno nakonnjegoe smtp dons hoi su prpisan kkrajem XIX ili pogetkom XX stoljeéa”” Ovi prijepisi danas teeetce avi vem bibliotekama ji abikatna oriental Toxopis, od Kaira, Konje, Burs, preko Sargjve, Mostra, Vhokog i Zagrehe, do Bratisiave, Beta, Vatkana, Lajpclg, Dreten, Berlina, Paria, Londona, Vatinglona., Dug 50 Iutor'uBosns I'ne samo on kada su 2afeli da piu 0 eda i njenom uredenjy 2a” svog_wzora mali Hasana Pratéaka, Tako w XVIII stojece to tine Muhamed Hamdi Shejo = Proaorac v djelu pod tasovors"Uputstvo p ureden Ste a oonows islam’ | Sejh Alli Pracea Kato) ral “nlagom "Rasprava, namijenjena.viadary, emia i Eedyenn ah fajego pout epizon Masta SUK! Sarale P Mostarac ie XIX sole = Pi prjevod na jedan od evropskih jeika pojavio se na ‘anaaskonjesiku, ot dake 1752. godine. Satinion gj Jean’ Vielor Choqiet 2a pottcbe “Krajeske bibliorcke (Bibliotheque Roysle). Ova) prjevod, aden na osnowa Sriepisa srapsko "ursko.-perajskog rginala, je ostao u Prien kof sc i danas ala, sa nekoliko iniztno bjepih i aa Krank bifteku preps odes, 1 astonaing} biblotei'w Parizu® nezadovoljan prijevodom “mladog filologa" J. V. Choguet-a, ponovo prevodi na franeuski jezik Temelje mudrosti © Dredenja evita i objavjuje wl dva_nastavka u Journal “Asiatique® I Gaccin de Tassy je za podlogs imao ist Rg tins mn in poe a rete Cee em ra Fie at a ae Oe es mone, ee ee ee Sed Parts ts eT Se oe a th el Sh ate in eet ea Li Ais 7‘Tema adel arden steta rukopis. Njegov prijevod je ne8to boli, stv se, jpak suvige slobodan, Dr. Imre Karaczon 1909. godine, objavjyje u Budimpesti rijevod ovog_djela na madarskj”” a 1911, zajedno. a Tialosjem,prjevod wa ajemaskt koije ponow Kampan 1 neizmijenjenom obliku 1 1916, godine.” Najvise prijevous, prepisa, adaptacia i Stampanih izdanja bilo jena tutskom jeziku. Spomenusemo samo starije ‘2naésjnije iadanje kao Kt je ona) iz 1285. (1868) pod naslovor Nizam akalem tisalesi; izdanje koje je pripremio Mehmed ‘Teufk-heg-uIstanbulu 1287. (1870); indanje koje je-prtedio hadi Alef, Fogo u ltografi A ef. Cpic iz Prjedora, te mekansko iadanj iz 1331. (1913) godine.” i bibiotekama i rukopisnim 2birkama, posebno u Turskoj, poneki do sada rnepozaati.prijepis it prijevod Na bosanski jezik ov Pruitakovo djelo prvo je preveo dr, Safet-beg Bafagié 1911. u Glasniky Zemaljskog muzcja 1 Bosni i Hereegovini koji je Stampan i kao separat!) Dr Saletbeg Baagié se koristio prijpisima koji su bili w njegovoj vlastito} kolekeiji, ali se u svom prijevods, madalost, ‘zadtiao samo na arapskom teksto. U kajizi pod nasiovom “Hasan Kafija Pruféak, Tzabrani spisi* (Sarajevo, 1983) dat je nal prijevod ovog dela koji je raden na osnovu arapsko - tursko = perzijskog orginal, dakle otpune verzije ovog dela, i to rukopisa kojeg je prepisao, fe autografa, Hamza, sin’ Ibrahima, “Pruséak 1013, (1604) Gini nam ZLB esi AH Toot ein, i Mt Hae Es 10) Form pole, rm wayne vie illus Ka Pu, i ‘oat ttm “aun hag maw Ba Hep aw a vn leaf pln R atv (te ns) ean i ek ae Leal made aedenjn ita godine’) Za ovaj ovaj rukopis opredjeliii smo se iz vite raloga. Prepisao ga je usenik Hasana Kali ef, prepis je hastao_jo8 za Zivola autora i, najjerovatnie, pod njegovom kontrolom, sasvim je Korektan i, So je interesantno, arapski tekst je vokalziran tako da su neke dileme oko tits Pojedinih rijett | njihovog prevodenja Koje mademo stediti w navedenim prijevodima, iskljueene. Ovdje treba dodati da se identiéan tekst, vokaliziran (j arapski i turski - sto je neuobitajena), nazi iv rukopinom primjerku koji se euva unacijonalnoj bibliteci uw. Parizu!®, "To je potwrdilo sjerodostojnost-primjerka-koji-ma-iabrali= a [Na kraju, Zelimo istati da je osnovai, arapski tekst, pisan Ww rimovano} prozi kao i Prolog, a u turski prijevad kao sto smo naprijed rekli, obogagen citatima iz peraske i arapske poeaje. Time je Hasan Kafija Prufgak Zelio som spisu dodati i literarne vijednosti, pokszujusi i'w praksi (u teorii je to Pokazao u dva svoja ‘jla) i2vanredno.pomavanje arapsko ‘slamske slilstike 1 retorike. Zbog toga ‘smo prijevod koji je objavijen uw Tzabranim spisima nastojalistlski i jezik “dovjerat’, ali-nismo sigurni da smo uspjeli dotaratisvu ljepotw i vjettinu Pruseakovog feraavanja, NO, neka (0 ostane amanet mladim Hjudima, wienijim ljepoti govora 1 pisanja koji biti uw stanju da tako Sloten troezitn tekst, pun flozotema, slihova, poslovica i izreka “mudtilt, pretoge na bosanski jezik ‘Mi ostajemo iza korektnosti prijevoda, U uglaste zagrade u nnaSem prijevodu unijeli smo ona) dio turskog i pervskog feksta Kojeg nema na arapskom, a u okzugle poneku rijeé koja omoguéava bolje razumijevanje ii povezivanje teksta, G) Oa rare he Senge ag,» ly pe rise un pte oc er Ube Baise ap og opto al pete at ge 1a) Rp eft Wen ate nia to en me Hajek Ceteea Nomen: Sec nore tt wet tga ore nor dtm Seep hsecy Mii ce, Ce emai tc Sip Te Fi 932% ’Tonal madre wedi lien TEMELJI MUDROSTI O UREDENJU SVIJETA (rrilog) (Hvala onom Pomagaéy i Pobjedniku koji je omoguéio pobjedu, Koji je vojsei dina voit w trjumfu, a nepeijacjima Je poraz donio, Neka je salavat i slam Bozjen” Poslaniku {ja je sama pojava bila vlika muvdziea, njegovim ashabima 1 Easnoj porodiet * Kojim je izgradio w2ifent Serj. Zatim. U to weijeme padisah - koji je Botija sjena i koji je Eahinish, sulton sultana Ruma, Arapa i Perajanaca, vladar had vladarima naroda, osvajaétwrdava — nevjraitke Madarske;pobjednik nad nexjernicima Exdela,- ukratko sultan Porodice Osman, sultan veemena i yremena, jedinstven ddoba Osmana, Ebul-Feth Drugi, sultan Gazi’ Mehimed-han, sin-sultene-Sulejman-hana--nemoguée-ge-je dovoljno-polvalt, niti bi opis njegovih vlina time bio upoipunjen ~ neka Allah fovjekowesi njegov hilafet i udini tajnom njegowu vlast do ssudenog veemena i. do kraja vremena ~ naredio je svojom siajnom wavienoSeu i steéom, sréanoséu i mos, da se ide w pohod na Jegar. Nalotio je ‘onima koji pozivaju da iskupe sve na jednom mest i da se krene u spomenuti pohod, W sigurno osvojenje i pobjedu vjere. U tim velikim dogadajima, Uw veliganstvenoj bitd, blagoslovijenom boju 4 atu naao sam se i ja, nice’ padauvsi na zemfju u molivi, mnogostruka wala Allahu Velikome. Prije toga, povusen uv samocu akhisarske tekije, u sami jednog éofeta,sastavio sam, srotio ¥ ispisao jednu poslanieu Koja se odnosi na uredenje seta, fe je na tome blagoslovjenom i sretnom pohodu predstavio fataknatim ucenjacima iz sultanove blizine, uglednim | Easnim vezirima Divana. Svi su je. prihvatii i odobril, vali & aLame madres nedeja een prevali, te mi predlotive da je prevedem i prokomentarigem hha turskom jezik, Uz pomoé Allaha, Gospodara. i Pomagaéa, utinio sam kako mi je reéeno. Nastojao sam da na naijasniji nagin sve to objasnim i protumatim, da sastavim { napisem, kako bi ‘uglednicima Divana i prijatelima sultanovog prijesolja olaksao ppotpuno razumijevanje. Sadria} ovog dela ¢e, ako Bog da i uz Njegovu pomoé, polutiti rezultate u svijetu i osvjethti dobrotom i blagorodnoséu.) Hvala Tebi Boze, gospodaru sujeta. Ti daje8 vlast onome ome elif, a kome hoéel Ti je oduzimas, Nek je blagoslovljen "Tvoj poslanik Muhammed, najslanji vjerovjesnik, njegov rod i njegovi drugovi, razumni ¢ mudi Tjudi, dok zomlja postoji i svemir se kretatl ne prestaje ‘A zatim. Kaija alAkhisati kome tba Allah Sto sve stor ome Allah svevinji 2a ono Slo Ga je molio pomos dade i saduvao ga od onog sto ga obetéasiti mogade, vel Kada sam wvidio, godine hiljady i gette,” da je w uuredenju svijeta nastao nered iw odnosima medu ljudima 2brka, narogito u islamskim zemijama, neka ih u2vigeni Bog uredi i sagwva do sudnjeg dana, jedne’ nod, nakon obavljeni moliti, okrenuo sam lice Stvorielju nebesa i zemlje. Na to me On svojom dobrotom nadahnu s neSto mudrosti i uéini, iz svoje suite dobrote, da shvatim ono fo nisam znao | dade da se sjetim Njegovih rij "Bog neée inmijeniti stanje jednog naroda dok on sam sebe ne iamijeni".) te mi olvori sree na razmiBljanje 0 stanju 1u kojem se nadote judi i 0 uzrocima.ajihove promjene, Kada sam, s Njegovom dobrohotnom pomoi, razmotrio ono Sto se deslo w protei dest i vile godina (od deve stotna ‘osamdesete godine). tim povodom ukszaie mise neki pojavni oblit i uzroci stanja, 2 Bog najbolje 2na Sta je taéno, Gat toyota septate 18, pe 2) orn Ondo 9 Je pe Mme 1 pl 2 Lama madres aednja wit Na prvom mest je zanemarivanje pravde i vodenja valjane politike, a tome je uarok S10 se drZavni postovi ne povjeravaja Judima’sposobnim 23 ih. Drugo, nemaran odnos prema sayjetovanju, razmjent ‘miljenja i planiranju, a tome su uzrok oholost i uobrazenost velikaa, te njhove iabjegavanje da se druze s udenjacima i rmudsim Gjudim, Treée, indolentnost uv rukovodenju vojskom i corugja i ratne opreme za vrijeme borbe s nepriatel luzrok je u tome Sto se vojnici ne boje starjfina Najzad, uzrok svi uzroka i krajnost u tom pogledu je lakomost na mito i sklonost ka 3enama. Potom se, plaguéi, pomolih sveviinjom Bogu daleti se na nesreéna vremena. On me naputi da napifem kratko i korisno jelo iz ove oblast (dakle iz domena uredenja svijeta) koje €e sadrdavatirjoth i jezgrovitih izlaganja o reform’ natela uredenja (jets), odnosno solidnu knjigu koja ée obuhvatiti suitinu wenja razboritih Wudi iz razlicth znanosti i mudrosti (© jatanju temelja poretka. (Pri ‘ovog dela) koristio sam se knjigema starih autorteta i velikih mugraca, posebno lima Anwar” atctanail, (Svjetlosti objave)"” Rawat alulama’ (Vrt uéenjaka),) neka preuzvitent Bog uini da Gjelo. bude od pomoéi’vladarima, puta veultima, wor smudracina i potpora siromasima. Nazvao sam ge "Temelji rmudrosti 0 uredenju svijeta" i podijelio ga na: uvod, eet temelja - poglalja i zakijuéak, A Allah je onaj od Koga se ‘radi pomoé i na Koga se oslanja ‘Stncen homer flofe GAL). Ble 15 Weer Bein, 1898» 102 Supp TS SIRT ot ta je hae ee SE Bvvop Powodi 28 uredenje sijeta Kada je preuzvifoni Bog olrouio da postojanje svijet ovis «0 postojan Huskog roda do odredenog dana (udnjeg dan), Ga eovjekovo.postojanje ovsi 0 produfetku iste, 8 ovo se fstvaruje pombés wdubivanja i saradne (deca i porod so fezullat braka, a ovoga nema bez materjalnih dobara Koja Ser opel, ne mogu sedi bez supanja U ckononske ode 5 drug; ana, to se dogada ada judi jedi s drugima posh | tipuj), tada se ukazala potteba 2a sistemtom kojim Se anal natin regolie gvjehov problem za sva vremena Potom, eval utenjact 1 muda,» Bozjom pomota | hadahnucem, rzvisake Yude na Get stalta: sale odieden Za. mag, sled odreden 2 por, stalet odreden 2a Poliopriveda { stale? odreden za. zanaisto { STEOViNG, pravi nad svima ima dadote vlad Sio se tise prog staleda, njoga sadinjavaje vadar, cares (vezi), njihowi namyjetnict& osall ojala duznost im je: haddirat! ve staede; Rutt ih pravedaou i valjanom poliikom tm osnows uputa Unjaka { mudracs: vod borbe | vjevai radi odbrane od nepriatlia, te obavjatiostale poslove koji spadsju u dulnost sladara, © gem 6e kasnje biti govor. Drugi stale satinjovaja utenjaci, mudrac i estali potent, ea slabs (slab, koje nist sposobsi 2a vosku nego za mola) jul prijezai molivi Njtova dudnost je: bdjett nad iemdavanjom Bo2jihnaredbi i zabrana_psanon ted i predavanjems saopitavati Setietske.odredbe svim_staletima; Gavati sioje mje, te ugesiovati -uplaivanju | Savjetovanju; podutavat u veri poboznost; podstiati ude na pabotnost i ijepo ophodenje; moliti za dobro sv, wopse, 22a dobro sultana.posshno. Sto se treceg stalefa ike, njegs satnjavaju zemljoradnic poanati-u nafe stjeme pod imenom raja i betaja. Njihova “ duinost je dase zalalu i trude w proizvodnji (tivotnih rnamimica) koje 58 uvjet opstanka, da se: bave obradom polja F'sadnjom vitova, te uzgojem stoke kako bi se. podmirle potrebesvih-staleia. Ovo. je, poslife-sticanja_znanja i botbe __ 2a vjeru, najpotelnii posse. Cetvti stated, pak, satinjavaju zanatlje 1 trgovel. Njhova uinost je da se alatu za sve So je neophodno iz oblast ‘anatske i trgovadke djelatnost, kao i za ono Gime se judi koriste. Sto se ti6e onoga koji evan ovih stale#a, ne treba ga kao) tala ostavii, nego ga, po mislenju islamskih, mudraca, treba primorati da pristup jednom od aijlh(staleda), a prema sudu hhekihflozofe, teeba ga pogubitl jer jena teret ljudskoj Zajednici. (U davna viemena viadari su, jedanpat goditnje, haredivali Ja se pronadu besposligari | odstrane. Zbog toga fr izdavane.naredbe zapovjednicima Iuka evropske Turske (Rumelije) da. progone nomade i ne dozvole im ulazak u Rumeliju.) Ustranost svakog slateda na vlastitom postu je nuzan ustow za rad u didav, dok zanemativane posla ima suprotan utinak Iz toge je jasno da ne trcba obavesivati nti prisijavati jedan slaled da radi poslove drugog staleta jer to prouztokuje nered rasulo, kao So se 4 desava u nase vejeme: 2bog toga sto su vojniei zanemarili svoju duos, raja i zanatlije su prisleni Ga iu u botbu. (Spabije i ostall vojniei u rato izbjegavaju ‘voje obaveze, a oficti st Bjoni i rade samo za vast interes. U vilajetu je nestaiea i skupoca dosegla takay stepen da se ne moe Kupiti za desct akti ono 80 se prije kupovalo za jednaakéu), Ovo je poéclo 1001. godine”” i traje jot i danas, (Takvo stanje se narodito odnosi na granicu Hireatske F Bosne, Od spomenute godine (1001) seraskeri su svake iodine, kad god je bilo vrijeme vojne, slali ude po vilajetu 4a na sil regrutuju raju i beraju koja je prikupljala usjeve, kao i mustimane i zanathie Koji su se nalazlt w gradovima, to je prouzrokovalo da bijedna raja ostane bez usjeva, da ‘ate epee 8 ate in IsTematt madre» weden salen se u damijama po kasabama ne obavlja zajednicka moliva iti upuéyje dova, pa ne samo Sto. su nastale oskuclica i skupoéa i razne nevolje koje harajuviajetom, ni vjni poslovi © ne obavljaju éestito i pojavjuje se dezertiranje). " Dokle god! se vladar bude pridrlavaa’ starog ustrojtvau skladu s verodostojnim Serjatom, biée vise reda.u drlav, ppobolfavace se onganiziranost medu ijudima, a Carstwo Ge biti moni. Kada se zanemare privrtenost ovome metodu i drtanje tog odabranog puta, na sve éetri strane pojavi se iaopagenost u dréavi i slabost u upravi, a katkada je neizbjezno prenofenje vlasti-na-drugogs. Zatti, Bote, islamske zemlje od pobuna i Osmansko Carstvo od neizbjednosti prelaska vlasti na drugoga! PRVI TEMELJ © natin uredenja detave i njenom trajanju Stub drtavnog poretka di2ave su pravda i valjana polit Alla uzvibeni je tekao: "Bog zahtijeva da se pravedno i dobro radi." ? Pod tim se podrazumijeva sve Sto je dobro za narod i vladara Poslanik, slehiselam, je rekao: "Bog je nebesa “okitio s twoje: Suncem, Mjesecom i zvijeadama, a zemlju je ukrasio Uenjacima, kifom i pravednim vladarima.” Postanik as. je takode rekao: "Pravda je dio vere 1 moé vladaras aS Neko je rekao: "Ko sprovodi dobro. poltiku vupravjanje Ce dugo trajati" Kate se: "Samo se dobtom poltikom usavriava upravijanje" "Stabilnost defave vezana je za pravdus Ardatir Babek " je rekao: "Kada viadar okrene leda pravdi, i narod okrene leda posluinost” (On je takoder rekso: “Nema vlasti bez lui, Hudstva bez ‘materijalnih dobara, materjalih dobara bez prospeviteta, nit prosperteta bez pravde i dobre politike." Redeno je: "Nema napretka gdje valdar ne postupa pravedno™ "Moé viadara je w pravdi” ‘Najbolji je viadar onaj koji je dobar v svom postu i u hamjeri, Koji pravedno postupa prema svojoj vojec! i prema jegovo tor x9 1 Anda ee (22) af yeibke ae (2651) man "7Lama madi «made svom_narodu Pitao Jazdadtied ” nekog utenjaka 0 tome kako dovesti uv red carstvo, 2 on odgovor Treba blago postupati prema podanicima, ubirati_ porez bez masija i nastojati zadobitinjhow naklonost pravednotey, zaitti puteve (bezbijediti sigumnost na putevima) i pravedno ppostupati sa obespravijenim (povrati prava potlagenih od Magitela)” Pitao Abdulah ibn Tahir") nekog ¥ejha: "Doble ée vlast ostati u naloj dinastiji2" Sejh:adgovori "Dokle god sag pravignosti bude prostt po ovo} dvoran.” (Znadi: Sve dok ti i toji podanici budete pravedsi.) “Zaita Bog neée ienyjenilstanje jeduog.marada dok on ——sam-sebe-ne ijn HO SAP N08 Neko je rekac "Ko se prepusti nemary,propaiée ma deéava."Nemaran je ona) vladar 0 Kome 40s Rekle dij mabane: predavanje adovobstvina § proptane pra” Nek wenja je rekao ema vodifa kno So je razum, Euvara kao Ho je pravds, sata kao Ho je isin, nt pomod poput iskrenostie Reena je: “Pravedan Vadar je osguran ojom pomocu i zation —Bobijom-paisjom?— SS pe" eiro" Anctivan "9, obits eu clea tare o jegovin json, doje teal ojegoro ime uvikivan ST Fal ete ne we a cx. One oot alo Vint tpn es Rope oe Wee fete od ct oh tel ian pean, 1) Ai (31) «ya dee Sai. Na ie ew ‘en omen md og a 8 | | t | | | Lema adr arene sien “Ako sam nekome nese duan, neka prstup Tne nade s¢ niko u njegovo} zamlji kome je bio duian maker jednu para, ©, kako je divna ova prital Zaista, u njoj je ogromna pomoé islamskim vladarima i veliks pouks njihovim emirima, Kada bi hijeli razmilljai, (Pravo je Eudo da islamski vladari isu dosegli takav stepen pravednosti kakav je postigao “AnuSirvan, vateopoklonik, neyernik). Zatim, neophodno je da vladar svaki posao povjerava fonom Ko je 2a njega Steuéan, kao So na to ukazuja rj prewzvitendg "Bog vam zapovijeda da povjeravate odgovorne poslove fonima koji su ih dosti.” “ Inage ée se protiv vladata pobuniti duhowt ljudi vrijednih poitovanja, ato protizokuje-nered, s1o-se-i-dogodilo- ovih ‘dana. Malo je hilade hiljada udenjeka i reetih hud jednome Mladaru, a mnogo mu je jedan neprijatel ha Rumi") je pjevao: "Nije mnogo imati hiljadu drugova i priatel 2 mnogo je imati samo jednog neprjtela Muhammed as, je rekao: "Ko postavi nekoga 2a namjesnika, a medu podanicima ima podesnijeg od njega, iznevjerio je Boss, Njegovog Poslanika i islamsky zajednien.” Kate se: "Kad olo§ zagospodari, plemeniti propadaju i kada te mal uadignt, veliki biva ponizen, a kada pokvarenjaci zavladaju, nasi strade Viast u rukama razbojnika je nevolja za dobre ude, a jedna od najvetihdobiti je vast w rukama najplemenitji, Pitali su Buzurdai Mibsa:!®) a a ate te) 19cme madre aeden stile "Kako se mogao uzdrmati polo‘a) Sasanida, kad je modu rijima bilo drzavnika poput tebe?” "Tratili su pomoé sluzbenika skromnih sposobnosti za najodgovornije poslove, i dasilo se $0 se desle™, odgovori U_njegovom odgovoru je vaene upozorenje osmanskg inastiji'w ovom trenutku.,(Jo8 od davnina éasna tugra za postavienje na visoke poloiaje ispsivana je na Visokoj port i prema njenim zakonima. Od pojave nereda dozvoljava se pisanje tugri namjesnicima u raznim miestima i pokrajinamna, iz €ega proizilazi da se visoki polozajt i krupal poslovi povjeravaju " nesposobnim. Ovo je opasna i Zabrinjavajuca pojava koje se treba bojati. Neka nas uzviteni Bog uputi i neka pomogne da se odmah postupa na stati nafin i po starim zakonima i'neka se sve dobro svi. Zatim, nuino je da vladar izabere ministra usena i dobra, jer ako je dobar ministar, dobar je i vadar, a ako je ministar 4, 10S je i vladar. Bote moj, wéini da izade na'dobro! Poslanik as. je rekao: "Kanda Bog Zeli dobro nekom viadaru, emoguéi mu da ima tra, ako nesto zaboravi da ga podsjeli = a ppompgne mu. “Ako, pak, Bog’ to ne 2ch, namijeni ma lo¥eg ministra, kad zaboravi, ne podsjeti ga, kad se sjei, ne pomogne mu Kale se: __ Ne pita} za vladara ko je on, ncgo pogledaj kakay mw je ministar” Imao Aleksandar Makedonski nckog saradnika. koji mu je ‘io ministar dugo veemena a nije mu nikada skrenvo pa2nju nna nek gresku. Jednog dana Aleksandar mu reée "Nisi mi vite potreban. Ja sam govjek, a éovjek alje bez srefaka i zaboravaosti, pa ako nisi opazio nikakvu’-moju agresku, tsi neznalica, a ako jesipa'si je prikrio, tis TA Fags ond fan ime om stn he Sp psa 2» | | | i Lome made a aera int ida Neko je rekao: rovzdan minista je ona Koji vladara daje iskrene sayjet, ‘2 nepouzdan je ona) koji jew drufenju laskay i lcemjeran Zatim (vladat) ueba da cljeni i postuje ueenjake i one koji se mole (ca njega), da pridobijanjihova stca dobrotinstvom i naklono8u, da se Koristi_nyibovim blagoslovom, savjetima, mitljenjima i njihovim planiranjem, a 50 oslanja na njihove rijeti vise nego na rjeel drugih, jer fod njih ne dolazi tadaja iti prijevara i nije se nikada tulo {Ga tako nesio). Oni su naslednici veroyjesnika i donose obra ma ovom i budugem svijet. Kale ’ *Ovaj_ svijet potiva. na dotiri elementa: nauct_ uéenjaka, pravednostiviadars, bogoslusenju dobrih. i veltkodutnostt ‘datediivin” Poslanik, alehisselam, je rekao: “Gledanje w lice uéenjaka je bogosluzenje, ma sudnjem dan mjerige se utroSeno mastilo uéenjaka | prolivena kev fofvjedogenih boraca na Bozijem pulu i nese se dati prednost jednom nad drugim.” Kate se: "Najboli je vladar Koji sjedi_u duftvu s_uéenjacima, a najgori uéenjak je koji sjedi_w drusivu viadara” "Najboli je vladar onaj Koji u seca svojih podanika west Ijubay prema sebi, ito kao So se njegov autoritet vberdéuje Pomosu pet stvark: postivanje éasnog. milost prema slabom, Pome onome Koji Upi nepravdy, suzhianje nasija neprjatelia Fosiguranju puteva’. (Te viline vladaru_ grade spomenik u secima njegovih podanika,) Viadar treba da bude Siroke ruke jer mu se ljudi pokoravaju samo zbog ovozemalskih korist, to da njegovo dobroginstvo i'milostde ne budu posvedeni jedno} grupt Idi bududi da last islamskog viadara potiva na. vojnicima, uéenjacima, rmudracima, ugledaicima, sicomasima i zanatlijama a1Teal mde atom setfta nies: "Covjek je rob dobroginsta.” Neki wéenjak je rekao: *Cudim se onome koji kupwje robove za novac, @ ne Ikupuje sloboune ude svojim velikim djelimal™ Sali Bog mu se smilova, je rekso: "Cini dobro slobodnjacima, pa ée¥ zagospoda Najbolja twgovina za plemenite Gude je, zadobit i neka je Allah zadovoljan njime, je rekoo njeno blago je ljubav uw sieima tv.” svoju imovinu, gubi svoje jude.” (Cuvojuei balgajnu 1 imetak od vojske, koja bi mu inaée bila naklonjena, (Wadat) ini da ona wopste ne raluj. Pjesnik je (na peraijskom) rekao: "Kada se vojseizatvori riznica, vojska se susteZe lati maga.") Upitaie Aleksandra, Makedonskog "Zaito ne gomilaé blago kao Sto su Gn i ostall viadari?* "Moje blago su moji priate. U_njima sabirem svoje Dogatstvo, a nev palatama’, odgovori on. (Stin (na peraijskom): "Bole je vojsku othraniti ego ear na éelu bez vojske ostati*) Neko je rekao: "Ko ne Gini dobra djl, nema ni prijatelja. (Stib (ea. perajskomy "Dostojansivo govjeka je w daredjvosti, 8 svetost njegova w sedis BREET shit toma ts op, nto ote 0 18) An Abe Tab (34 ea alle n Ko god ovo dvoje ne posjedje, bolje da ni njega nije”) Abu at-Tajib "je spjeveo: "Zablo é ti bogatsivo ako s jim ne zelis Prjatelia razveseit, a dusmana da ofalosti” Kako je ljepo reteno: “Dobro djelo od ovjeka se tradi, ovjek se po djl i kudi i hvali Ceti stvari undisu covjeka ananje, blagost, dobrotinswvo i dareélivost* ALBusti 2 je rekao: "Ako sladar ne zna dared bit Pusti ga vlast mu noée pottajat On (Al-Bust) takode je rekeo: "Daredfjv ko je, svi su mu ljudi nakionjeni, Novae za goyjcka je ono Sto ga u iskufenje vod Dobra dela ko ne Gini U Jistinu drugova ni prijatelja nego imat Ko se uzdigne u svojoj velikoduinosti, i u otima Ijudi ée se uzdigauti. (Sth (aa. perzjskom): "Velikoduian budi kod Boga i lui jer i ugled biva prema wojoj Mednost.”) Gija je dobrota velika, raste i njegova vejednost, Neki je wenjak rea "Viadar je prema narodu kao brdo prema zemljt, ‘Trebalo bi da vladar bude dostojansiven, blag, vtlo stepiv, pouzdan, te da ne bude nagao u Kednjavanju nekog avjeka ako w njemu éje nefto, inage niko nege imatiu njega Povjerenja, a stca podanika ée dignuti protiv sebe. Kada ddode na ofevo mjesio, treba da poituje ofeve prisne prijatelie Ty Rasa sane pumt ps om wre 9. pone 2) Ab aha iets, 0p ajet, su ubav i me2nja nasfednj, (Dakle, sinovi ajegovih (éevih) priateja ostajuprijateli, a sinovi neprijatelja reprijatelj). O&evi prijatelji nege propustiti da se sam Madar suodt § nevoljom. 1 neka nad njima ne daje predhnost novom naraitaju da se njhova srca.ne bi digla protiy njega, Savile, vladar ne treba uopSte ni da sjedi w drudtvy ¢ novalijama Kaie-set ; “Drvienje s novajliiama odvraéa od yjere.” Oajetiak (© znacima opadanja mag viadara i propast dave) Zoak opadanja moci vladara je kada cima za saradnika neiskusnog i onog koji nc vodi racuna 0 posljedicama, kada Potne nanositi nepravdu svojim —prijateljima (i uopste nanofenje nepravde narodu je jedan od uzroke propadanja), kada se na osnovu osjeéanja, ne na osnovu raztima Vili Dpostavjenja i otpustanja i kada se potcenjuja sayjeti ucenjaka, Kade, se da je znak opadanja viasti-udestalost epidemija i smanjenje povrtina Koje se obraduju Smatra se da tsi slvari dovode do propasti driave: kada sladostra8ée i pomama zagospodare razumiom viadara, kada se pojavi medusobna zavist ministara zhog razlika u mialjenju i kada dode do povlacenja vojnika iz borbe uz ignorisanje sayjetovanja 0 rat Najjasniji_zoak (propast dedave) jeste hada se zanema Postupanje. po derijetskim propisima i raynodusnost prema Ajihovoj prinjeni, a najblisi znak je kada zaviada nasilje koje iri vojska i kad’ nema interesa da se ono sprijei, Ukoliko ncki od tih znakova buds poticali od vladara iti ‘© pojave u njegovoj drZavi, ministri i wenjact su dudni da mu odmah skrenu paénju, a on je dudan da to sprit! i otkloni bez oklijevanja. U protivnom, posto. takve. pojave luzmu_maba i provire se, jedva da je. moguéne sprjeti nesreéu, Py | Leet madre nsanja jt Ibn Abas 2, neka je Allah zadovoljan njime, prenosi da je Poslanik, alefis-selam, rekao “Predznaci sudnjeg dana su: prestanak vefenja_molitvi i povodenje 7a sirastima, Vladari é biti nevjernici, ministe Ijnick™ Na to. Selman, neka je Allah zadovoljan_njime, poskodi-i rede! ‘Tako mi oca i majke, zar Ge to zaista biti?” "Da, Selmane, Tada ce se stea vjernika istopti kno So se (opi 50 u vodi, a nege modi nists promijeniti” "Zaista Ge tako biti?" ~ pono Selman, "Da, Selmane. Toga dana ée najpokorniji ovek biti vjernk Ii Ge za njima Eapueudi, jer ako. progovor, prozdtijece a ako ui, presvisnude od bola’, odgovort Muhammed. By ap a eo i em Ka Mar 1 es She keen teLame made aedenga sleea DRUGI TEMELJ © savjetovanju, istihari #, mishenju i razmislanju Allah uzvleni je rekao: “ndogovgzaj se (Muhammede) s njima (svojim drugovima) © svemu..") a nije nepoznato da je on (Muhammed) vile ‘0 0 svim sivatima. Ovo je rekao kako bi to (savjetovanje) Postalo praksa i metod njegovih sljedbenika, Dakle, neophodno je da viadar i njegovi“tastupnici ne rnameéu_svoje mitljenje, nego da se savjetuju s utenjacima, tim. +-iskusnimIjudima~koj-su-ostonae~ fave, kak Di se zaftiio od grjetaka. (Stih (na perziskom jeziku) ‘'Ne okteci lice sayjetovanju jer uéeni vee: Savjetovanje je stalna dutnost dréavnika’) Poslanik, aleisselam, je rekao: "Onaj koji se savjetyje, ima pomoe" Omer, ™ neka je Allah zadovaljan njime, je kazao: "Samo oni judi koji se medusobno_sayjetuju_upuéeni su na pravi put Sulejman, 2) alei-s-telam je rekso: “Ne odlutuj, sinko, dok ne upita’ 2a savet, pa kada nesto Uusini, meses se poksjati” Kate se em nl a iy a Bsr ba es ll en Fehon po meh ia a ape uLame madre 6 aedea wien "Ko. posne s istiharom a nastavisayjetovanjem, sigueno je dda nese zal Takode se kate: "Ko dobro razmisl, pa zamoli Boga za pravo reSenje i osajluje ses priate, Bog Ge mu atin ono So nape eli.” : (iazret) Hasan *) je rekeo: "Postoje ti vtse lui: Covjek, polugovjek i nedoyjek. Covjek milla i savjtuje se, polutovjek je ona} koji tazmisla, at $0 ne: sayjetuje,-a-nedovjek- ana} Koji nit razmilla uit oe savjetuje” (Posianik) alejhistelam je rekao: "Nema nikakvog uspjcha gdje se ne savjtuje! (Stin (ea perajskom): "Ne obavljgj poslove bez savjetovanja ako Zelf veliku korist vidjti Sve Ho wiini€ bez savetovania, smatraj grjetkom, jer 8 od toga stetu imati”) Kate se: “Nema nikakvog. mifjenja w onoga koji je usamijen wv svome miBlenju" Reteno je "Najpametniji govjek se ne mote odteci savjctovania 5 raebortin Wjudima,najvatrenit kon) bic | najsuad ia Bena nck je Allah zadovoljan_njime, je rekao: saiksto je diene pomoé sayetovane, a kako je loia sklonost samovolji” AbAtediani ”) je isjevan stihove: "Savjetuj se jot $ nekim kad te jednom nesreéa zadesi, Ba Wise ous neg ae A Tha 2B) aw na sarge. ot Pt le 8 Lame made eden eta rmakar i sam savjetnik bio, Oko vidi i ono So je biizw i ono sto je daleko, alt sebe vidi samo u ogledaly" (Stih (na peraiskom): “Nemoj se oboliti svojom pamete i znanjem sta sebe ogledalo razmisianja.") ‘Omer, neka je Allah zadovoljan njime, bi, kada mu iskrsne neki teZak problem, pozvao mlade ude i posavjetovao se-s njima, Govoria je: "Oni su najoitroumnji” Narod veli : "Misao starca je poput stroenog kresiva, a misao mladiéa poput novog ~ ukrese se 4 najlaksim dodirom:” Mudraci ($0 govorii "Svoju tajnu povjeri jednome, Jedan indiski filozof je rekao: "Razmitljanjem se postize onoliko koliko s¢ mote postii rilom i vojskom” (Stih (na peraijskom jesiku): "Sa dobrom pripremom moguée je posao ural, kakav nije moguée magem ai kopljem obaviti Ne oslanjaj se na bogatsvo, imetak i vojsku, a) ispred a savjtuj se sa. hiljadom’. veé na mislenja i sayet mu Kate se “Razmisjanje jo bolje rafts od snadnih Mensur 79 je govorio svome sinu: "Dajem ti dvasavjeta: ne govori, a da_pri tome ne promis, i ne Gini neSto, a da pri tome ne iplanias Kate se da je misao djelowornia od britke sable »Leal modvat near stele Fadl ibn Set je rekao: *Razmishjanje o8tri tupa sablju, a sablja ne oft wp ‘Mudei ud Kazu: *pametan doyjek w ratu vile vijedi od hiljadu konjanika, Konjanik ubije ‘deset ili dvadeset neprijtcja, a pametan Gouek. Katkada pobije Gitavy vojsku svojim —pametnim postupkom i planom." (ilk (na perajskom jeziku): "Pametnom idejom Gitavo) vojseH motes kiemu slomit jednim jedinim magem tek stotins moze’ ubiti) Poslanik,alejhissclam, je rekao: "Rat je lukavstvo." Neko je rokao: Ako ne model pobijediti, posluti se ratnim Tukavstvom.” ‘Mudraci su rekli "Vile se vadaj ¥ svoje lukavstvo nego u nadmetanje i ‘opret nego uw juris: Kade se: "Varka je znaéajnija od rabrosti” Pjesnik je rekzo: "Razmisljanje je lspred hrabrosti odvatnih: fono je na prvom, 2 ovo na drugom mjestu.” (Htazreti) Lakmnan ™ je rekao: _ "Upitaj 2a savjet, sine moj, onoga oj je iskusan jer €& ti dati sayjet Koji je skupo plato, 2 ti ée8 ga wzeti badava” Aleksandar je rekao: Ne potcjenjuj veliku misao obignog éovjeka, jer zrno bisera se ne smije potcjeniivati bog toga So ronilac nije stavan.” *Gledaj sta je reéeno, a ne ko je reka0” eae {0 (8, et le samen (13.09) x (WPjesnik: Mula Favri 2 je rekao: “Pritwati rijei istine ma od Koga dolazile") Dodatak Kate se da tri stvari_ ometajyplaniranje: _prvo, vile saradnika koji imaju razliito mislenje; drugo, medusobna tavst saradntka 2bog liénog interesa i strasti i, treée, ako se fonaj Ko se razumije w poslove planiranja izmige 2at0 So Ii onoga kome je potreban savjet. ‘Ali, neka_ je Allah zadovoljan rime, je rekao: ‘Nikako me ulijutu) terdice u sayjelovanje odvratice te fod dobra, a plafti siomaiivom; iti kukavieu uéinige te preslabim’ za poslove; ni poblepnog navalise ti poblepu." Zaista, kukavigiuk, Skrost | poblepa povezuju zlu kob. Spomenute vanredne izxeke | najbolja gledisia ukazuju da su razmisljanje i savjetovanje najenagajnje i najsavrfenije pretpostavke. Uprava u ovo vrijeme oboje su zanemareni i Eegubili se znafaj zbog Gega drlavni poslovi pe nepravilnost i dogadaju se grjedke i slabosti. Neka Bog. uputi sca viadara i ministara najkorisnijin savjtima utenjeka i mudraca, nek Siedini svojom miloféy njihovasrca i uéini ih oni oj ppogadaja ij u_ svi slugajevimea ST Vigne wr «Sv epee ine Metin Ah Fh i a! aTRECI TEMELJ *O vjemici, budite oprezni ..* *, to jest budite oprezni uzmu svoje orujje,.." 2) | “Ope” je ono dime se borae Sti, kao &to je, na prinjes, Se Sr een Pe 1 1 | | vwjskovode Tigno ne prisustvuju vojnoj smotri i zbey mebrige © tome. Medutim, duénost je ‘zapovjednika da. lino. ¥ ‘motu svoje vojske, da prati nihovo brojno stanje i pregleda niihove orujje te dase w tome ne oslanja na. bilo Koga rugog, Kao Sto je i bio obiéa) kod bikin sukana, Jedna anegdota veli: ‘Visio Aleksandar Makedonski smotru svoje vojske, kad istupt pred njega Konjanik na hromom Konju. Aleksandar naredi da se izdvolj, a Eoyjek se nasmija. U oj situaclt njegov smijeh je Aleksandar shvatio kao obolost, pa ga uplta ta te asm sa izbacio sam te?" "Cudim se tebi’, odgovori vojik Sy eer, 92“Aleksandar se-inena Lenatfmndret meter seta Zasior" “Pod tobom je kon za bijeg, a ispod mene 2a ustajnost. Zasio si me onda izbacio?” jegovinr jedi, te gu veati naz. Druga anogdota las Ame ibn Lejs 2 je vefio smotru svoje vojske, kad pored njega prode vojnik na mrSavor konju, Amt rete: "Prokleo Bog one koji uzimaju novac pa goje strainjice svoj ena! "E, viadaru", rete ovaj, “da popledas stradnjicu moje Hone, vidio bi-da je’ mrfavija od sapi moga konja.” ‘Viadar se nasmija, naredi da mu daju novac i rede: "Uzmi novac po ugoji api svoga kouja i straénjew svoje one" (lz ove dvije ancgdote se mote vidjti da su bist sladari Tiéno villi smotru vojske i da se nist na druge osanjali Jednom rjegju, smotra vojske, pragenje njene spre ‘potovosti i naoruzanja, te njene upotrebe i koritenja. st fslonae uw ratu i borbi. Obraéati pazju na ove stari je rneophouno, narotito danas. Nesposobnost uw borbi's neprijateliem, kojoj smo bili svjedoci ovih dana, nije nista ddrugo do zancmarivanja ove znatajne swvari i veike obsveze oj smo iskusili unazad pedeset godion w nafim krajevima (oa rvatsko} granick.) Nai neprijaeli su pravi ratnici. Kad god pronadu nek wistu oruzja T upotrjebe ge, pobijede nas, 8 ada mi izradimo conuje sligno njihovom | upotrjebimo ga, mi njib, wz pomog Allaha, Gospodata, pobijedimo’ xa moe ‘lama, U poslednje vrijeme neprijately je dao sve od sebe da potijebineka nova oruija - kao putke (lopovs) i slino, [Nafn vojska ne pridaje znacaj tome da ga nabavi i upotijbi, ak ne koristi, u dovoljnoj mjeri, ni staro oruzje, pa je zapaln Sie uname (sin, " Fearon eee Jena one “ Tenet made onan eta Ww stanje w kakvo je veé zapala. Allah th uputio na dobro i pomogao im. Lukman ™ je rekao: “Orusje je za tetke dae", "Ko ne prkosi strahotams, nese postiéi ofekivano,” Zatim je neophodno da (vladari | vojskovods) bodre vojsku ‘na borbu. Uzvibeni Bog je rekno: ‘ako vas bude stotinu izdrivib, pbijedicete dvije stone; ako vas bude iljadu, pobijedéete, = Bodjom voljom, dvije hiljadu. A bog je uz ‘one koji su ied (Ove sijeti su dofle do punog izadaja u velikojbitki kod ogra, gdje je Mchmed-han ™ pokazao ustrajnost | stepljenje iw momentu ada se islamska vojska povlatla, Mo Je fezultialo pobjedom koja ée se pamtiti do'sudnjeg. dana) ‘Muhammed, alejhisselam, je rekaa: - 'Ne Aelte susret s neprijateliom, nego molite Boga Zivotnu snagu, pa kada se suotite ¥ neprijateljom, stepite se znajul da je’ déennet pod sjenom sable. Ali, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao: "Supljenje je orude pobjede.” Kate se "Kao So pobjedv.” "Stpi se w panciry, uBivaged w novom odjeljenju.® Pitalt su neke iz dinastje al-Muhaleb 3”: *Cime ste postigli to So ste postili?” “ednim trenutkom steplivosti', odgovorie oni Kate se: set privlai Zeljezo, tako strpjenje_ privladi 5 Vai wn 58) kara 3) Ma smn Mehmet (86:0. BPD tate wat pre te Ab Se Ae CoP) emey met ence Hern. asLame wadet arden sleen "strplienje zadovolisvo" Turski-velikani-su-govoril: "“Zapovjednik u ratu treba da ima osobine nekih Zivotinja hrabrost pijtia, sree lava, nasrjivost vepra, lukavost lise, supljenje ranjenog psa, obazrivost Zdrala, opreznost-gavrana i grabedfjivost vuka.” "Neko je rekao: "Spas je u odvainost, a smet w uzmicanj, "“Hrabrost je stpljvost w odredenom éasu’ Atrasijab®™ je rekao: "Junak je drag ak { svom neprijatliy, a kukaviea je mrzak Eak i svojoj. maj." (Ovo se iskusilo na granicama evropske Turske (Rumelije), pposebno uw nagim arajevima (na. hivatskoj_graniel) Nek neprijateliski vojnici, kada vide hrabeost kod nekog od) nasih ‘boraea,-zavolega-i-hvale;-m~katkad- ma~pofalj-i- poklot.— ‘Ako, pak, zapaze kod nekog kukaviluk, preci ga i opovaraju,'katkad mu poialju neito od Zenskox nakita. @ oajce) Kale se “Ne potejenjuj onoga protiv koga ratujes, jer ako pok nneées zsluili poh rneéeS se opravdati” Vojskovode treba da vojoike upucyju jedne na deuge. [Neki arapski vojnici su govori Hismo sell ni najmanju vojun jediniew w kojo je bio A”) neka je Allah zadovoljan njime, a da on nije vojnike upudivao jedae na druge.” bu Beks"® , neka je Allah zadovoljan njime, je, kada su stube: Ko se penje uz nh dosede ait, 8 ako ne bude u stanju pobijeit, SM ewan oo et re Prt, nope ‘mat ep Sh via bons {© now Ba G74: os te 260, Py Lemay madres arden siete je poslao Haida yn Veta, ncka je i njime Allh Zadovojan, protiv odmetaik, pisao: "Znaj_da su tebe upre o&| Dojo koje te atte i romatraju pa ako si steo nepeiatel, ne brats} pata na St, bie 1 poklonjen spas" Refid® je sinjtovs0 zapojedaika ajegove voshe “Ti si trgorae Boajim robovima, pa budi proncjvsuparnik & tegoviniz ako vidi obit ~ gu} a ako" ne vids ~ Ea] glamiea i osim toga, ne Ui pena, pa eel posi uspe Zatim, ada vlodar bude prsijen na borbu, nek ligno te ide napijed, nego treba da estane pod svojom zstavom, zablgen sojim voticins {ora | eka svi tas men ‘odjelo. Ako pobjedom zauzme nepriatelsk terior, eka ne ostavja knezove jet fanazam ne llazt He nor siea (Ge6 ostaje prelazi‘na potomls). U to su nas, posfednih godina_(1002.m godine), une knezoul MotanjViatke Erdelo koji su pvikivall anaiaam pedeset 1 ve godine, Gin su osjeti neopreznost, shorn 0 pik | uit ono Ho. su wnii (opjtkall su popalil‘dradeset i sedam tmvslimanskih gradova i kasaba.) Ukoliko se ovo bude i dale zanemarivalo, oni ée postupatl kao Sto su nail Nuzno de to predupriediti. (Nje tazborto da se nevjrnitka oblast Drepustinevjerickim knczovina na podrugu u bln! pradova ao So su Istanbul i Jedtene, ers to Yael grado! Slams zemalja evopsteTusske) ‘Abdulmetiku ibn Salihy, Woe wat 1) hts ws as 150s ta ‘hoo naman Neate tage Pegs” ” ”a CETVRTI TEMELJ © preduslovima 20 pobjedu 1 Bodijoj pomosi za njeno osvarenje te postupcima koji za sobom povlase poraz Osnova. toga (pobjede) jest vzoran red i pobofnost u vojse. Unvitent Allah je rekacr "Bog Je, na strani pobozn "Bog. je zaista 1g, strani onih koji su bogobojazni i koji obra djela fine’. walfadite sebi pomosi u strpljivosti i obavijanju molitve.“ Nema sumnje da pobjeda dolazi uz pomot, a pomoé stfe narodu s koji je Allah. Najvataii zadatak viadara i ministara Je da se brinu 0 pobotnosti i dobrom redu, sttplvost ‘obavijanju molitye medu svojim vojnicima, te da ih sprjecavaju a zapadnu uw grijeh, nepostusnost i sklonost novotarijama (kahvanama i mejtanama) i strastima. Ovo je moguce postii Adobrim rukovodenjem i dseipinom, a to je lake: posvecujudi paznju dobrim yojnicina, a okrecuéi glavw od losin. (Na ta) nagin lofi se mogu polaknuti da bude dobri. Preduslov 2a pobjedu su i dove wéenjaka, Sejhova, slabih pobodinih fudi_i_njihova_odluénost, jer_odlutnost judi ‘bdo pokreds. Mehmed a je rekao: “Samo se dovama odupire sudbini, a samo se dobroginstvor lspunjava vot.” "Us dove pobodnih Yjudi vi éete biti pomognuti Dakle, neophiodno je obraéat i ukazivati palaju ovo) grupi liudi maklonosés, dobrotinstvom i poitovanjem, da bi se privukla njihova srca i oworile grudt za dobre dove, iskrene ) ew, ose 4) Karmen 40) karen 2”Tematt mndvot + arden sien 4 5 Ijepim namjerama, jer je w dovama veliko dobro i za ugledne i obigne ude. Treba zazirati od onog sto im moze hanijeti nepravdu, jer im to moze slomiti stea i grudi, sto ‘bi bio gubitak za ve ljude, U nage vaijeme ne vid 56 nit fopata kod veéine Judi u odnosu prema njime nifta, deugo Osim iabjegavanja, prezira, uznemicavanja i omalovaéavan, narofito kod carskih ljudi (hunkarkolu), Uvjet 2a pobjedu je i odlucnost i rjeSenost vladara da ‘obuada vojsku, obecavajuéi dobroginswo i nagradu ‘nakon Pobjede, a potom obeéanje vala i izvit, te prjetnja som # kaznom za bjetanje iz borbe. Dezertiranje u vrijeme pohoda tuzelo je maha na granicama evropske ‘Turske (Rutelic), narotito u nagim krajevima (na bosanskim granicama). Stope ie ovo potrebno zabiljeSti uz pridavanje znataja, ost Kaa © povlaéenje vrSi iz taktickin razloga Neko je rekao: “Powuéi se na vrijome bolje je nego ustrajati u nevejeme.* Amr ibn al-Asa“? upita jednom Muavije®®) ; "Posmatram: kako povremeno jurgai, pa zakliutin da je {o tvoja hrabrost, a ‘ponekad. vidim kako se. povlats, pa 2aktjudujem da je’ to Rukavidluk”™ Muavija odgovori stihu “Hrabar sam kad god mise prudi pritka kukavica bez wenutka pogodna.” Uslov 2a pobjedu je, takode, rijesenost vojnika da se bore 2a East Bodie vere i uadisanje Njcgove rijti, a ne za stcanje imetka i visokog.polozaja. Muhammed as. je rekao: “Trojiea Hud imajuprave na Bodiju pomot: borae na Botijem putu, onaj koji se Zeni Jeleéi da sacuva.neporocnost ona) koji zabiljeai da bi invsio. LEE sh {RO eon emia, woah Eos pl) | (4) Man th AN Ses (69) ps ee de Ces. 0 Lama made arden sien Naredni _uslovi su discipiaa i pokornost _vojnika Zapovjednicima, wz slog i drugarsivo na osnovu ljubavi i bratstva, a izbjegavanje podvojenosti i mtinje. Ovo je jedna od najvatnijih svar, a ona je nesiala w naie vrjemetako dda su usestali sukobi, svade, prkos i licemjerje. Stoga. je Potrebno ponovo uspostaviti slog, Nakon ovih uyjeta, potrebna je i érsta vjera i pouzdanje 1 Boga, te osion i era u Njegovog Poslanika ‘koji vodi pravia putea. Sto se tige postupaka Koji zu sobom povlage poraz i slom i Bo donose prevlast neprijatelu, to je nemar u obavjanja Poslova koje smo napaijed spomendli, Osnovna star fe heposhusnost 1 nasilje koje uri vojska, Allah je urviten objanlo rnekim v9 postanicima: "Ako. mi otkaze poslusnost ona}. koji Vast nad njim onome koji me ne. pozngje.” ‘Muhammed as. je rekwo: "Nema pobjede nasil.” Na to ukazuje razum jer su razveat, Gnjenje ruénih dela 4 nasije ida vjore: iadajnik je kukaviea, a. Kukavica ne mode a da ne prettpi poraz Nasije medu mustimanskim vojnicina w evtopskoj Tuysko) (Rumelji) pojavlo se prije ti godine (od 1004 godine) Muogi vojnici su se oximetnvli po pokrajini i eine ete: pajaju cast mustimanioa, obetéakéaju njlhove dene i dice, ‘otimaju od raje-naminnice Tnanose nepravda ubogim i slabin Ovo se narotito odnosi na catski odred (hunkarkolu), Zhop toga je Bog uputio neprjatelia na tumeliske granice past svim silama krenuli u ofanziva, osvojili mnoge terdave | dali avn lekeij, te utile so udinie, (Iggh takvo sanje nije Cstlo zaaijjuclsutan Mehmed” “ft hia Pobjedama kaznio neprijateja.) Ovo se desilo islamskoj vojse) poznaje, dag a -samo 2bog toga Sto su zanemereni kontrola i upravljanje i zhog nemara v podmirivanju vojnigkih plata i opskrbe. Vetina rereda Koji su se desili usljedili su samo bog poblepe 23, imetkom, pri demu ne razluguju Sta je zabranjeno, a sta dozvoljeno. Neka Allah prene stea viadara i minis stanjem jer je On Svemogué, Veliki Uzviten Sljedeéi uzrok je to Sto se ne obrata pak pravog trenutka (2a otpoginjanje botbe), a potom oholost Potcjenjivanje neprijatelja. Zbog nebrini postupaka i zabluda ‘eophodno je poksjanje + povratak-uzvigerom Bogu i (takode je potrebno) cuvati se nemarnosti u planiranju (poslova do raja). Bode moj, Ti Koji pretwaras moé | stanja, prebach nate stanje u najolje stanje! ZAKLIUCAK © sklapanju mira 4 ygovoru Allah uzvifeni je rok mir je sigurnost i sreéa." Kej-Husrev" je rekao: "Najveéa pogrjetka je zaratiti protiv onoga ko tradi min” Ardabit Babek® kate: "Neéu upotrijebiti mae protiv onoga ko mi se usprotivio adje god je dovoljan Sap, nti éu se suprostaviti neprijatelju bijesom imagem ako bude djelovala iskrena rij" Neko je rekeo: "Mir odgada smrtni éas i tuva blagostanje” ‘Svevitnji Allah kate: za obavezu ce se zaista odgovarat."®) Si Tap Tneny, ean pi aa dee Ke no ta pao dow Ste SMa ae 53 karen ROS Lame made evan tte (Obavera ili zadate rijeé se morn pottovati i ne smije se ket, Stih na. peraljskom kaze: "Brinuti se © obeanju, to je posao savjestis savjesnost, je zakon carski Ruku postenja zadjeni 2a pojas obecanja, nemo} biti ona} koji kr rije€ zadam") U hiadisu se kate: "Peter 2a petero:_narody_koji_prekrSi_ugovor Bog. 6 postavitt 2a vladara njegovog, nepriatelja, u narod Koji sudi 2 ne oslanja se na ono Sto je Bog objavio zavlada siromativo; {narod u kojem se pojavrazvratvelika je smetnost; narod Koji zakida na mjeri ne napreduje ono Sto posije' i zasadi | snade ga glad; narod koji odbija da daje milostinju biva lien ie Ovo je kraj knjige, a Bog najbolje 2na Sta je ispravno, za onoga Koji razmislia iu ovwom obimu je dovelino, a ‘azgovoru raja nema Sakupljeno i zavrieno = uz pomot ogg, Gospodara Sveznajudeg -mjescea zu--hididie 1004. godine {(Nakon toga, pose povratke s poboda na tvrdavu Jegar, rjeseca rediepa 1005, godine” u twrdavi Akhisar (Prosac), napisan je komentar i saginjena redakclja ovog. prijevoda, 'Neka uavigeni Allah uci da svi Easoi uéenjaci 1 namjesnt razumijasimisto 1 vadnost (ovog djela) i ncka. im ola posio kako bi koristiovog.biagoslovljenog. vada osjtile Islamske pokrajine Nadam se, ako Bog da, da ée plemeniti judi koji & sayjesno sve Slo sam napisao pregledati i mudri ludl kojt se upustiti svojom plemenitoséu i dobrotom da ocjenjuju ‘elo optostiti mi zbog postojecih gresaka i nedostatka i svojom plemenitoséa ispritati me.) 53} Ft Smo 1% gue