OKO i PIRAMIDA
Autor: Isa Abdallah al Kanadi
Prevod sa engleskog na bosanski jezik: Zahid Popajamed ABM Ail eae
I (sjetite se) kada smo od Sinova Israilovih Zavjet uzeli, (Koji
glasise): "Ne obotavajte nikeg osim (Jedinog) Allaka i dobrocinsto
cinite roditeljima, i rodbini, i siroéadi, i siromasima (Tafsir (T.)
At-Tabari, Tom 10, Str. 158, (Aje (A) 9:60) a Gudima Gjepe
rijeci: govorite (tj. naredujte pravednost a cabranjujte clo i
govorite Istinu o Muhammadu s.a.v.s.), i budite éorsti (postojani)
u obavijanju molitve (namaza) i dajite Zakat" (redovno).” Ivi
ste (se) poslije, icuzev nekolicine medu vama (izopatili i Zavjet)
iznevjerili okreéuci se (od poslusnosti i izursenja te obaveze, Cak i
sada) i vi ste od onihi koji suse ponovo od vjere odmetmuli teu
nemoralu i grijesima ogrecli. (Tafsir (komentar) AL-Qurtubi, Tom
2, str. 392.)
Al Bagara - II : 83
" Zakat je odredeni dio iz onog dijela bogatstva koje prelazi normalne potrebe jedne familije i prihoda od trgovine,
poljoprivrede, stogarstva, rudurstva - minerala, ukljudivo i “‘crno zlato” tj. nafty, itd. (2,5% na bogatstvo i trgovinu 5 ili
10% od prihoda poljoprivrede itd.) koji je svaki Musliman koji podlijeze ovom propisu (ij. koji je imuéan) abavezan
platiti svake godine za potrebe siromaSnih u muslimanskoj zajednici. Plaéanje Zakata je obavezno zbog toga Sto je to
Allah tako naredio sa ciljem da to bude glavni ekonomski instrument za uspostavijanje saocialne pravde koji vodi
muslimansko druStvo prosperitetu, stabilnosti, blagostanju i sigumosti. (Vidite Sahih Al-Bukhari, Tom 2, knjiga o
Zakatu 24). Zakat je jedan oil pet stubova Islama, Na Zalost, danas gotovo ni u jednoj muslimanskoj zemlji plaéanje
Zakata_nije obavezno nego je to dobrovoljna stvar svakog pojedinca ?! Koliko je ovo ukidanje obaveze Zakata nanijelo
zla Eovjevanstvu, a posebno Muslimanima danas, suviino je naglaSavati, Samo od Zakata na naftu (kada bi ga viade
muslimanskih zemalja bogatih naftom i gasom plaéale) moglo se ostvariti druStvo izobilja i blagostanja. No, umjesto
toga, u muslimanskim zemlja na vlada najdublja bijeda, primitivizam, najveée socijalne razlike, glad i anarhija. U isto
vrijeme zapad je uspio uzeti od “Muslimana” inaftu a inovac od nje (“Petrodollari” su tako definisani kao novac od
nafie koji ostaje u zapadnim bankama) i sav’ svoj privredni i financijski sistem te druStvo izobilja izgraditi na nafti i
petrodollarima ?! Jer, zakon ckonomije kaze da je moé tamo gdje je novac, bez obzira koje stvarni viasnik istog. Pa,
zar Allahov Poslanik nije predskazao ovo (da ¢e naSi neprijatelji - druge nacije jesti naSe bogatstvo onda kada mi iako
mnogobrojni, budemo bezvrije:‘ni kao pjena otpadne vode) !
(Napomena: sve fusnote 1-13 j say tekst u zagradama napisao je prevodilac na bosanski jezik).
2ODABRANI
Prvu stvar Koj’ moramo razumjeti je vjera Jevreja, vjera (ubjedenje) zvana
Cionizan?. Tako ovo nije stav kog zastupaju (ispovijedaju) svi Jevreji, to je glediste
koje je postalo preovladujuée. Njegov koncept (ideologija) nije izveden iz njihove
stvame religije, nego je to prije svega natin na koji oni interpretiraju tu religiju.
Vjerujuéi (tj. tvrdeci; pitanje je da li to i oni sami vjeruju, iako to tvrde?) da su
Odabrani Narod, oni vjeruju da ih je Bog odabrao i uzvisio iznad ostalog dijela
éovjeéanstva’. Oni vjeruju da je razlog zbog kog su odabrani taj da bi im bila data
(Obeéana) zemlja. Jer je Bog govorio sa Ibrahimom as. (Abraham) obecavsi
njegovim potomeima zemlju (ObeCana Zemlja) - Zemlju izmedu Tigrai Eufrata. On
je takode govorio sa Musaom as. (Mojsije), o dolasku obeCanog Mesije (Spasitelja
Jevreja), koji je takod > predskazan u nekoliko vaznih redaka u Bibliji. Stoga, oni vide
svoju sudbinu kao dugorotnu borbu za povratak u Obecanu Zemiju, Zemfju Ciona w
kom vremenu se o&ekt je dolazak Mesije da bi ostvario tu sudbinu:
Jedan znatajan simbol jevrejskog identiteta je Suleimanova Dzamija (Temple
of Solomon -.Hram; Solomon tj. Sulejman a.s. je bio Allahov s.t. Poslanik i slavni
jevrejski kralj) koja je bila dva puta razorena.
I Mi smo u Krjizi dali (jasno) upozorenje (prijetnju) Sinovima Israilovim da ée oni doista dea puta
lo (nered, smutnju) na Zembji potiniti ida ce tirani i preko mjere ofiolt postati (t da ée dva puta
Kainjeni biti) !
Pa ada vnijeme proe (od dvije) prijetnje dode , protiv vas smo robove Nase postali, koji su silni i
okrutni i dobro naorucani bili i ratovanje na zastrasujuci i uZasan natin isvodili; oni wedue i
poprijeko (domove i) zemlju vas pregaxise; i to je bila prijetnja koja je (potpuno) izoresena.
A potom smo vam (ponovo snagu i) pobjedu nad njima dali: Mi smo vam pomogli (povecanim)
bogatstvom (imecima) i sinovima, i udinili smo vas mnogo brojnijim (nego Sto ste prije bili).
(I i smo rekli): ‘Ako dobro éinite to sebi samima cinite, a ako clo éinite protiv sebe samih. (ga
Ginite). "A kada orijeme druge prijetnje dode (Mi neprijatelima vatim docvolismo) da na licima
agin tugu i jad ostave ('j. unakacujuéi lca vasa (DedzdZal j. jednook) koji ée, kako se oéekuje, biti postavljen kao vrhovni
(konaéni) diktator No og Svjetskog Poretka.
(Sata: ' rece (Allahu): “Zar Tine (shvatas ine) vidis ?
Ovo j maj koga si Ti (na visi nivo) icnad mene uedigao
(odlik vao) | AKo roka do Dana Sudnjega mi das (i
potivié me), doista, osim nekolicine, sepati éu svo
potor-tvo njegovo i zabludama mojim ga obmanuti (i
nad rn cagospodariti i iskorijeniti ga)”.
(Alla! reece (Satanu): ‘Idi putem svojim ! Ai tebi kao
i svix 2 onima koji tebe slijedili budu, caista (svima)
vama sakgo je kana, kazna potpuna”,
"I pestupno obmanjuj (i w unistenje vodi) one Roje
mogne* medu ryima glasom (cavodkivim) tvojim (tj.
pjesmim, musikom i bilo ojim drugim pozivom u
nepos(xEnost Allahu); I (okupi i) potjeraj Konjicu svoju i
pjesad ju svoju (i sou snagu svoju) na njihiortaku
imecita iu djeci im budi (dovodeci th u iskusenje da
zarad ju novac itd. haramom - tj. necakonitim putem
(koo npr. kamatama itd. ifii upragnjavanjem
neprit fnifi i necakonitihi seRsualnifi odnosa itd), i
obeéa: je im daj*. Ali, prevare osim, Satan im nigta drugo
ne obe ‘ava.
Al Israa’ - XVIL: 62-64
Slava i Hvala nek | je samo Tebi. Tebe osim drugog boga nema. Oprost Tvoj mi
trazimo i kajemo se Tebi.
* Uzgred. budi reéeno: Taj C ‘ekivani Mesija (Spasitelj Jevreja) u stvari je Poslanik Muhammed savs, a Sto je vise nego
ofigledno i iz Biblije a i iz Kur'ana kao i iz svih drugih Svetih Knjiga te istorije svijeta, ali je njegova Misija bila na
Allahovom Putu a ne na pw'u Davola kao Sto to oni Gine. Interesantno u vezi ovog je Evandelje po Bamabi koje je
prevedeno na bosanski jezik 1995 i u kome Isa as ([sus) spominje doluzak Muhammeda savs njegovim imenom te
preporuéujemo svima da prociyju ovu vainu knjigu,
22